Download pdf - ZNAAJ CEFTA -e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO - unipu.hreknjiznica.unipu.hr/2109/1/2013_13.pdf · 2013-03-28 · potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam

"Dr. Mijo Mirković"

JASNA GALOVIĆ

ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Završni rad

Pula, 2013.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam

"Dr. Mijo Mirković"

JASNA GALOVIĆ

ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Završni rad

JMBAG: 0145032629, izvanredni student

Studijski smjer: Ekonomija

Kolegij: Međunarodna ekonomija

Mentor: Prof. dr. sc. Ines Kersan Škabić

Pula, veljača 2013.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, Jasna Galović, kandidat za prvostupnika poslovne ekonomije (smjer ekonomija) ovime

izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat samo mojega vlastitoga rada, da se temelji na mojim

istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu. Izjavljujem da niti jedan dio Završnoga rada

nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio

rada ne krši bilo čija autorska prava. Također, nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad

pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.

U Puli, 28.2.2013.

Studentica:

SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................................... 1

2. CEFTA ........................................................................................................................................ 3

2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e ....................................................................... 3

2.2. CEFTA i EU ......................................................................................................................... 5

3. CEFTA 2006 ............................................................................................................................... 7

3.1. Ugovor o osnivanju ............................................................................................................ 10

3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i ................................................... 14

3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e............................................ 16

3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine ...................................................... 19

3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija ....................................................................................... 27

4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA ..................................................................................... 29

4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u ............................................................................................. 30

4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ...... 33

4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e ..................................................................... 35

5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 37

LITERATURA ............................................................................................................................. 38

POPIS TABLICA I GRAFIKONA .............................................................................................. 40

SAŽETAK .................................................................................................................................... 41

1

1. UVOD

Globalizacija je proces koji se duboko ukorijenio, u društvene, političke, ekonomske,

kulturološke i sve druge sfere našeg života, proces koji mijenja naš način života, prisiljava

nacionalne ekonomije na mijenjanje nacionalne politike, te potiče kompanije na promjene

vođenja poslovanja. Nacionalne ekonomije su toliko zavisne jedne o drugima da rješavaju svoje

probleme u uvjetima otvorene ekonomije, uzimajući u obzir situaciju i događanja u zemljama s

kojima su putem trgovinskih i investicijskih tijekova povezane. Ovaj proces se uglavnom odvija

na regionalnom nivou pa se može reći da je regionalizacija ipak proces koji je za nas važniji od

globalizacije. Europska unija je najbolji primjer procesa regionalizacije i najmoćnija je

regionalna organizacija u svijetu koja je dostigla najviši stupanj integriranja. Osim dobrih odnosa

među državama, trgovina je u današnjim gospodarskim sustavima temelj razvoja ekonomskih,

političkih, kulturnih i socijalnih odnosa, opće društvene stabilnosti i suvremenih EU procesa.

Procese regionalizacije na prostoru jugoistočne Europe obilježili su ratni sukobi i dezintegracija

bivše Jugoslavije. Cijelo desetljeće zemlje bivše Jugoslavije su pratili sporni odnosi i krvavi

sukobi. Ratovi su potaknuli Europu da pristupi rješavanju problema koji su postojali u državama

zapadnog Balkana. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, tj. CEFTA je sporazum koji je

potpisan 1992. godine i koji je pozitivno utjecao na povećanje međusobne trgovine te je stvorio

uvjete za robnu razmjenu unutar regije. To se, prije svega, odnosi na mogućnosti lakšeg ulaska

na susjedna tržišta koja nisu bila lako dostupna. Hrvatska je počela primjenjivati CEFTA

sporazum već 2003. godine i do danas je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim

članicama CEFTA-e.

Za sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i za Hrvatsku, glavni izazov predstavlja Europska

unija za čije se članstvo Hrvatska priprema članstvom u CEFTA-i. Liberalizacijom se postižu

mnoge olakšice u trgovini, ukidaju se uvozne i izvozne carine, omogućava se slobodan protok

robe i kapitala, ukida se monopol, veća konkurencija donosi veću kvalitetu proizvoda i niže

cijene za kupce. Postoje i negativni efekti, no ako je ekonomija stabilna, pozitivni efekti

nadjačaju sve negativno pa time globalizacija, regionalizacija, liberalizacija i svi ostali procesi

ipak imaju pozitivan učinak. Republika Hrvatska stalnim naporima dokazuje da zaslužuje

članstvo u EU.

2

Cilj ovoga rada je pokazati razvoj jedne male integracije kao što je CEFTA i napredak njezinih

članica unutar organizacije. Jedna od članica je i Republika Hrvatska koja je puno dobila

članstvom u CEFTA-i. U prvom dijelu rada će se govoriti o ideji nastanka CEFTA-e i njezinom

razvoju do 2006. godine kada je potpisan ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom

sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006". U zadnjem dijelu ćemo saznati koje

su koristi za Republiku Hrvatsku od članstva u ovoj organizaciji.

U ovome radu su korištene induktivno-deduktivna metoda, metoda analize, statistička metoda i

povijesna metoda. Induktivno-deduktivna metoda je korištena tako što se krenulo od same

organizacije CEFTA kao cjeline prema jednoj od njezinih članica, tj. Hrvatskoj. Metoda analize

je korištena tako da se izučava svaki dio unutar CEFTA-e, tj. svaka od njezinih članica s

naglaskom na Hrvatsku. Kako bi se brojčano izrazio vanjskotrgovinski promet korištena je

statistička metoda. Povijesna metoda je upotrebljena kako bi se kronološki vidio nastanak

CEFTA-e kao organizacije.

3

2. CEFTA

Nakon osamostaljenja, tranzicijske zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, ostale su

vezane povijesno i zemljopisno. Zbog teškog gospodarskog stanja u tranzicijskim zemljama i

prilagodbe tržišnom gospodarstvu, koji je vladao u zemljama razvijenog tržišnog sustava, nastala

je ideja o stvaranju jedne relativno homogene gospodarske integracije unutar koje bi zemlje

surađivale i pripremale se za pristup razvijenoj zapadnoj ekonomiji. Taj put nije bio niti brz, niti

jednostavan, a u zemljama koje su ga prihvatile nije bilo previše oduševljenja. Nužno je bilo

potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske strukture.

Povezivanje putem integracije CEFTA, trebalo je stvoriti preduvjete potrebne za buduću

uspješnu gospodarsku suradnju s EU.

2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e

Zbog straha da se raspadom Istočnog bloka ne formira nova integracija, Čehoslovačka1

,

Mađarska i Poljska su se usmjerile ka približavanju Europskoj uniji. Na inicijativu Europske

unije, 9. travnja 1990. godine u Bratislavi, je održan skup delegacija triju zemalja koje su

pokazale da nisu dorasle situaciji. Idući sastanak je bio u Višegradu u Mađarskoj 15. veljače

1991. godine na kojem je osnovana tzv. Višegradska grupa2 koju su činile Čehoslovačka,

Mađarska i Poljska i osnovan je Forum za političku i sigurnosnu suradnju. Idući skup se održava

u Krakowu, u Poljskoj 5. i 6. listopada 1991. godine na kojemu je donošena Krakowska

deklaracija kojom se izražava želja ovih zemalja za sudjelovanjem u europskim sustavima. U

studenom na skupu ministara potpisan je memorandum o početku pregovora o uzajamnoj

trgovinskoj liberalizaciji. Time je započelo uklanjanje trgovinskih barijera a već 21. prosinca

1992. u Krakowu, Poljska pregovara o načinima ukidanja međusobnih carina. Nakon završetka

pregovora potpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini3 koji se počeo primjenjivati od 1. ožujka

1993. CEFTA je multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini. Potpisan je radi lakšeg pristupa

Europskoj uniji i primanju pomoći od zapadnih zemalja u tranzicijskoj i restrukturacijskoj

1 Čehoslovačka se nakon raspada podijelila na Češku i Slovačku.

2 Višegradska grupa su zemlje srednje Europe i, poslije Slovenije, čine grupu najrazvijenijih post-komunističkih

zemalja. 3 Central European Free Trade Agreement ( CEFTA ).

4

pretvorbi. U Sporazumu je predviđeno postupno oslobađanje od carina na industrijske proizvode

u roku od osam godina, djelomično oslobođenje ograničenja za poljodjelske i prehrambene

proizvode i dogovoreno je presjedanje tzv. Skupnim odborom na rok od godinu dana. Sporazum

je usklađen sa Europskim sporazumima i obuhvaća područje konkurencijske politike i druga

osjetljiva područja gospodarstva i politike. Pitanje carina rješavati će se postupno a za pojedine

proizvode carine se ukidaju odmah. Sporazum sadrži i četiri popisa proizvoda od kojih prva dva

obuhvaćaju popis proizvoda koji se oslobađaju carina odmah ili se to mora riješiti u roku jedne

godine, dok druga dva popisa navode nazive proizvoda kod kojih će se carine postupno

smanjivati u dogovorenim rokovima. Nabrajaju se i sve skupine proizvoda po kriteriju ˝dovoljne

obrade˝ kojim proizvod dobiva oznaku i sadržaj nacionalnog proizvoda. Na taj način se izbacuje

uvoz osjetljivih proizvoda iz zemalja koje nisu članice.

Na poticaj Češke održan je sljedeći sastanak u Budimpešti 29. travnja 1994., a završen je

potpisivanjem Budimpeštanskog protokola kojim se skraćuje prijelazno razdoblje za

liberalizaciju statusa industrijskih proizvoda na pet godina i proširuju se koncesije za

poljoprivrednu i prehrambenu robu.

Na sastanku u Varšavi, 23. i 24. siječnja 1995., sa Slovenijom koja je postala novi član, ministri

poljoprivrede su predložili smanjivanje carinskih stopa za pedeset posto u trgovini

poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U Brnu 11. rujna 1995. donesena je odluka da

Slovenija postane članica od 1. siječnja 1996. te je razmatrana mogućnost pristupa novih članica

Bugarske, Rumunjske i Baltičkih zemalja.

Na idućem sastanku u Slovačkoj dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode

a 1997. se otvaraju pregovori s Rumunjskom. Rumunjska je postala nova članica u srpnju 1997.

godine, Bugarska u siječnju 1999. godine i Hrvatska 6. prosinca 2002. godine.

Da bi zemlja postala članicom CEFTA-e, potrebno je ispuniti neke preduvjete:

članstvo u WTO-u ili poštivanje propisa WTO-a;

potpisan Sporazum o pristupanju Europskoj uniji ili neki drugi dokument o pristupanju;

sporazum o slobodnoj trgovini sa ostalim članicama CEFTA sporazuma.

5

2.2. CEFTA i EU

Cijeli proces suradnje je podržavala Europska komisija koja je imala namjeru postepeno stvoriti

zonu slobodne trgovine između EU i zemalja Zapadnog Balkana. CEFTA je trebala poslužiti kao

dobra priprema za EU članstvo njezinih potpisnica.

Sve članice CEFTA-e žele postati punopravne članice Europske unije. Kako bi pristupile EU

moraju ispuniti određene uvijete. Osnovni uvijet je da zemlja mora biti europska država koja

poštuje principe slobode, demokracije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavinu

prava. To su vrijednosti na kojima je zasnovana EU. Kriteriji iz Kopenhagena iz 1993. godine

su4:

Politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,

poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina;

Ekonomski – postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s pritiskom

konkurencije;

Pravni – sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući privrženost ciljevima

političke, ekonomske i monetarne unije.

Na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen je dodatni kriterij za članstvo

koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uvijeta za postupnu

i skladnu integraciju. Dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani. Da bi

pristupila EU svaka država mora ispuniti postavljene uvijete.

Iako zemlje nisu ispunjavale uvijete EU mogle su potpisivati ugovore. Najvažniji od njih je

˝Proces stabilizacije i pridruživanja˝. Kao konačni cilj ovoga procesa je integracija država

zapadnog Balkana u EU. Uspostavljen je na prijedlog Europske komisije 1999. godine, a u

nekoliko navrata je nadopunjavan. Na sastanku u Zagrebu 2000. godine potvrđeno je da Proces

stabilizacije i pridruživanja vodi zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU. U Solunu, 2003.

godine, zemljama procesa još jednom je potvrđena europska perspektiva a proces je ˝obogaćen˝

4 Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije, dostupno na:

http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-019.pdf

http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-019.pdf

6

elementima koji su do tada bili otvoreni isključivo državama kandidatkinjama za članstvo. Kao

osnovni elementi Procesa stabilizacije i pridruživanja postavljeni su5:

Ugovorni odnosi – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao nova vrsta ugovornih

odnosa;

Razvoj ekonomskih odnosa – asimetrična liberalizacija trgovine kroz uvođenje

autonomnih trgovinskih mjera;

Financijska pomoć – program Zajednice za obnovu i razvoj (CARDS od 2000. do 2006.)

i Instrument pretpristupne pomoći (IPA od 2007. do 2013.).

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prve su potpisale Makedonija i Hrvatska 2001. godine.

5 Proces stabilizacije i pridruživanja, dostupno na: http://dei.gov.ba/dokumenti/?id=4817

http://dei.gov.ba/dokumenti/?id=4817

7

3. CEFTA 2006

Ideja o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi je nastala osnivanjem Pakta o stabilnosti.

Ministri zemalja jugoistočne Europe6 sredinom siječnja 2001. godine u Ženevi su se dogovorili

da se pripremi i potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim će se regulirati pitanja

liberalizacije trgovine i olakšati se trgovina između zemalja regije. Memorandum je potpisan 27.

lipnja 2001. godine u Briselu i obvezuje članice da do kraja 2002. godine zaključe bilateralne

ugovore o slobodnoj trgovini kojima će se za najmanje 90 posto roba omogućiti slobodan protok

bez carinskih ograničenja. Tim Memorandumom su zaključena 32 bilateralna ugovora o

slobodnoj trgovini. Kako bi se povećala transparentnost, produbili trgovinski odnosi između

zemalja, poštivala pravila WTO-a, privukle direktne strane investicije, te stvorili uvijeti za

političku stabilnost i veću zaposlenost, ministri zemalja regije su u Sofiji, 10. lipnja 2005. godine

usvojili Zajedničku izjavu kojom su se obvezali da će započeti pripremati jedinstveni ugovor o

slobodnoj trgovini.

Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu za liberalizaciju i olakšavanje trgovine dan

je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeću mrežu bilateralnih ugovora sa jednom ugovorom

o slobodnoj trgovini za cijelu regiju zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u7. Krenulo se u

pripremu budućeg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan 19. prosinca

2006. godine i bio je složeniji, sveobuhvatniji i obuhvatio je i nova pitanja koja nisu bila precizna

ili efikasna u primjeni u prijašnjim bilateralnim ugovorima. Odlučeno je da forma novog

sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i otuda naziv ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju

Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006".

Ugovor su potpisale Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika

Bugarska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Rumunjska,

6 Tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora i

Moldavija. 7 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1

http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1

8

Republika Srbija i Misija privremene upravu Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova.

Ulaskom u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine, Bugarska i Rumunjska su prestale biti

članice CEFTA-e. Ugovor "CEFTA 2006" je stupio na snagu 26.7.2007. godine za Albaniju,

Kosovo, Makedoniju, Moldaviju i Crnu Goru, a za Hrvatsku 22. kolovoza iste godine. Bosna i

Hercegovina je ratificirala ugovor 6. rujna, dok je Srbija zakonitu proceduru završila 24. rujna

2007. godine. Cilj potpisivanja ovog ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i

gospodarskih odnosa, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanje

razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti

zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, i to na načelima

tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine.

Svaki sporazum sa sobom donosi pozitivne, ali i negativne stvari. Pozitivni učinci sporazuma

"CEFTA 2006"8:

Povećanje obujma trgovine – na to utječe uklanjanje carina, količinskih ograničenja i

izjednačavanje propisa svih zemalja članica;

Uspješna regionalna, a u okviru toga ekonomska, odnosno trgovinska suradnja;

Privlačenje stranih investicija – ulaskom u neku od organizacija šalje se signal o

stabilnosti ekonomije određene zemlje što je posebno važno za male države;

Liberalizacija trgovine – uvode se stabilni i moderni uvjeti reguliranja trgovine u regiji i

poštuju se propisi WTO-a;

Pojednostavljeni ugovorni odnosi;

Priprema za članstvo u EU – usklađuju se principi, odredbe i propisi koji se primjenjuju u

EU;

Poboljšan je mehanizam rješavanja sporova – omogućava veću sigurnost liberalizacije

trgovine u regiji.

Novi ugovor "CEFTA 2006" donio je mnogo promjena kojima su se morale prilagođavati sve

zemlje potpisnice. Promjene su donijele postupnu liberalizaciju trgovine uslugama,

izjednačavanje uvjeta za investiranje prema pravilima WTO-a, osiguranje jednakog tretmana

domaćih i vanjskih investitora, postupno otvaranje tržišta nabave, jednak tretman domaćih i

8 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org

http://www.isac-fund.org/

9

inozemnih dobavljača u svakoj zemlji, osiguranje zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu

sa međunarodnim standardima, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova, moraju se

poštivati pravila WTO-a bez obzira da li je zemlja članica organizacije, i najvažnije, ukidaju se

carine i druga davanja između zemalja što dovodi do povećanja obujma trgovine.

Osim pozitivnih učinaka, postoji i nekoliko negativnih efekata. To mogu biti/su9:

Nagli rast uvoza – uvoz ima utjecaj na nekonkurentne proizvode a rast uvoza može imati

veliki utjecaj na trgovinu zemlje kao i na platnu bilancu;

Smanjenje carinskih prihoda – normalna pojava nakon smanjenja i ukidanja carina;

Uništavanje domaće proizvodnje – pojačana konkurencija možda se na prvu čini kao

pozitivna stvar, no ako domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna, doći će do

propasti domaćih poduzeća;

Nepostojanje čvršće međusobne suradnje članica kroz jače povezivanje njihovih privreda

u cilju jačanja njihovih privrednih potencijala za utakmicu na regionalnom, europskom i

širem međunarodnom tržištu;

Nepostojanje zajedničkog regionalnog investicijskog tržišta.

Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zemlje potpisnice mogu koristiti određene mjere za

zaštitu domaće privrede a koriste se u slučaju dampinga, subvencioniranju proizvoda čiji uvoz

nanosi ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji i zaposlenosti te u izuzetnim situacijama ako se

dogodi neočekivan poremećaj na tržištu.

Ciljevi sporazuma su10

:

konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mrežu

bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između zemalja potpisnica;

poboljšati/stvoriti uvjete za poticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja;

9 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org

10 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1


http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1

10

širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravna, jasna, stabilna i

predvidiva pravila;

ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu i

prekogranično kretanje roba i usluga između zemalja potpisnica;

osigurati pravne uvjete konkurencije koja utječe na trgovinu i investicije, te postepeno

otvoriti tržišta javnih nabava na teritorijima zemalja potpisnica;

osigurati zadovoljavajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa

međunarodnim standardima;

pružiti efikasne procedure za provođenje i primjenu ovoga Sporazuma, za njegovo

zajedničko upravljanje, te za rješavanje sporova;

poboljšati trgovinske odnose sa tržištima trećih zemalja kroz odgovarajuću suradnju

između strana u ovom Sporazumu.

Za razliku od ugovora iz 1992. godine, ugovor "CEFTA 2006" je usklađen sa svim odredbama

WTO-a kako bi se pomoglo zemljama koje još nisu članice WTO-a da se prilagode globalnim

trgovinskim pravilima. "CEFTA 2006" pokriva i probleme vezane uz jačanje suradnje na

području trgovine uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, donosi odredbe za rješavanje

sporova i arbitraži te odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja.

3.1. Ugovor o osnivanju

Tekst Sporazuma je podjeljen u sedam poglavlja a osnova za izradu bili su originalni CEFTA

ugovor iz 1992. godine, sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji

te WTO sporazumi. Poglavalja Sporazuma "CEFTA 2006"11

su:

Poglavlje 1 – Opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama

Poglavlje obuhvaća članke od 2 do 6. U ovome poglavlju utvrđuje se način klasifikacije roba u

trgovini, polazne carine, način zaokruživanja kod snižavanja, zabranu uvoznih i izvoznih

11

Cjelokupni CEFTA 2006 ugovor nalazi se na stranicama Narodnih novina, www.nn.hr, Međunarodni ugovori

6/2007: http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm

http://www.nn.hr/

http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm

11

količinskih ograničenja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje postojećih na dan stupanja na

snagu Sporazuma, zabranu uvođenja i ukidanje postojećih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i

ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa članom VIII GATT12

-a 1994.

Poglavlje 2 – Industrijski proizvodi

Ovo poglavlje sadrži samo dva članka. Prvi definira i utvrđuje industrijske proizvode a drugi

uređuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode,

kao i dinamku ukidanja.

Poglavlje 3 – Poljoprivredni proizvodi

U ovome poglavlju detaljno se uređuju uvjeti trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ovo

područje je definirano od devetog do dvanaestog članka. Deveti članak definira i utvrđuje

obuhvat poljoprivrednih proizvoda. Deseti članak uređuje snižavanje ili ukidanje uvoznih carina,

taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode. Idući članak utvrđuje da će se strane

suzdržavati od korištenja izvoznih subvencija, te će ukinuti bilo koje postojeće takve subvencije

u međunarodnoj trgovini. Dvanaesti članak uređuje područje primjene sanitarnih i fitosanitarnih

mjera i propisa. Cilj je da se zaštiti zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te da proizvodi životinjskog

i biljnog porijekla budu zdravstveno ispravni.

Poglavlje 4 – Tehničke barijere u trgovini

U članku 13 strane se obvezuju da identificiraju i ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u

trgovini, da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere trgovini, surađivati će unutar

Zajedničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini te će tako

olakšati i harmonizirati tehničke propise, standarde i obvezne procedure ocjenjivanja

usklađenosti sa onima Europske unije.

12

Član VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: „Sva davanja i

dažbine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predviđenih u okviru Člana III) koje nameću

ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit će ograničene na iznose približne troškovima pruženih

usluga i neće predstavljati indirektnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe“.

12

Poglavlje 5 – Opće odredbe

Ovo poglavlje je najveće u Sporazumu i obuhvaća članke od 14. do 25.-og. Podjeljeno je u tri

dijela:

1) Operativna pravila - uređuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju,

opća i sigurnosna izuzeća;

2) Pravila konkurencije - uređuje pitanja državnih monopola, državnih trgovinskih

poduzeća, pravila konkurencije u poduzetništvu i državnu pomoć;

3) Grupna pravila zaštite – uređuje pitanja antidampinških mjera, opće zaštitne mjere,

posebne zaštitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i poteškoće sa

platnom bilancom.

Poglavlje 6 – Nova trgovinska pitanja

Poglavlje 6 obuhvaća od 26.-og do 39.-og članka. U ovom poglavlju je uvedeno ono što ˝stara˝

CEFTA i prijašnji bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini nisu sadržavali, a to su:

1) Usluge

Uvedene su jer se uvidjelo da sve više raste trgovina uslugama. Strane moraju postepeno

razvijati i širiti svoju suradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog

otvaranja njihovih tržišta uslugama i moraju unapređivati razvoj elektronske trgovine između

sebe.

2) Investicije

Moraju se stvoriti i održavati stabilni, povoljni i transparentni uvjeti za strane investitore, raditi

na promociji i olakšanju investicija. Stranim investitorima se mora dati isti tretman kao i

vlastitim investitorima.

3) Javna nabava

Svaka strana mora osigurati da se nabavke njezinih subjekata obavljaju na transparentan način,

tretirajući sve dobavljače jednako. Do 1. svibnja 2010. godine svi moraju osigurati postepeno i

efikasno otvaranje svog tržišta vladinih nabavki.

13

4) Zaštita intelektualnog vlasništva

Prava intelektualnog vlasništva podrazumijevaju prava industrijskog vlasništva13

, autorska i

srodna prava i zaštita od nelojalne konkurencije. Cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i

efikasne zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Poglavlje 7 – Pravila funkcioniranja

Ovo poglavlja obuhvaća članke od 40 do 52. U njemu je odlučeno da se osniva Zajednički odbor

koji čine predstavnici zemalja članica. Zajednički odbor će nadzirati i upravljati provođenje

Sporazuma. Sastajati će se najmanje jednom godišnje a svaka zemlja može zatražiti održavanje

sastanka. Sve potpisnice sporazuma moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunjavale

obveze koje nalaže Sporazum. Sporovi koji nastanu u smislu tumačenja ili primjene ugovorenih

odredbi mogu, ukoliko se ne riješe direktnim konzultacijama ili unutar Zajedničkog odbora, biti

upućeni na arbitražu.

Na kraju su potpisane zajedničke izjave koje zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu

Sporazuma. Izjave koje su potpisane su:

Zajednička izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura – strane su suglasne da će ih

primjenjivati bez obzira da li su ili nisu članice WTO-a;

Zajednička izjava o suradnji i pomoći – strane će nastojati razvijati ekonomsku i tehničku

pomoć;

Zajednička izjava o članku 20 i 21 – članak 20 ˝Pravila konkurencije u poduzetništvu˝

– članak 21 ˝Državna pomoć˝

Zajednička izjava o članku 21,22 i 23 - Strane izjavljuju da neće primjenjivati anti-

damping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima

se utvrđuju pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih

mjera. Strane će osigurati punu usuglašenost svojih unutrašnjih propisa sa relevantnim

WTO odredbama uključujući članak 6 i 19 GATT-a i Sporazum o provođenju članka 6,

Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zaštitnim mjerama.

13

Tu se ubrajaju: patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn i geografske oznake.

14

Nakon što ovakva legislativa bude implementirana, Strane će primjenjivati bilo koje

antidamping carine, kompezatorne carine i zaštitne mjere u punoj usklađenosti sa

relevantnim WTO odredbama.

3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i

Potpisivanjem novoga Sporazuma prestaju važiti svi sporazumi koji su do tada potpisani.

"CEFTA 2006" uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili uvelike unapređuje

odredbe za koje se u bilteralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u

primjeni. Novi ugovor za razliku od onoga iz 1992. godine uključuje niz klauzula koji se odnose

na investicije kao i reference kako povećati konkurentnost zemalja regije. Ovaj ugovor je u

potpunosti usklađen s odredbama WTO-a za razliku od prvotnog CEFTA ugovora. Time se

željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a kako bi što prije prilagodile svoje

trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj

trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području

trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog

natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva.

Važna novina je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u

cilju osiguravanja što bolje implementacije. Pored toga što se očekivalo da novi sporazum

doprinese političkoj stabilnosti regije, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju

investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža zemalja regije, sa strane

potrošača je najznačajnije da on može osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Krajnji rezultat

pozitivnih promjena koje donosi novi sporazum CEFTA je povećanje konkurentnosti roba i

usluga iz zemalja regije, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta

životnog standarda u svim zemljama.

Nakon osnivanja CEFTA-e, a prije potpisivanja ugovora "CEFTA 2006" zemlje su potpisale 32

bilateralna sporazuma koji su se razlikovali od ugovora "CEFTA 2006".

15

Tablica 1. Razlike "CEFTA-e 2006" i bilateralnih sporazuma

CEFTA 2006 bilateralni sporazumi

• 1 sporazum • 32 bilateralna sporazuma

* jedan sporazum regulira uvjete trgovine * svaki sporazum na svoj način uređuje uvjete trgovine

• liberalizacija svih industrijskih proizvoda • liberalizacija svih industrijskih proizvoda

* svi industrijski proizvodi su liberalizirani * ugovorena je liberalizacija svih industrijskih proizvoda

• dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda • djelomična liberalizacija poljoprivrednih proizvoda

* prenesene carinske koncesije iz bilateralnih * zavisno od sporazuma u regiji je bilateralno ugovorena

sporazuma i dogovoren početak pregovora o daljnjoj djelomična ili potpuna liberalizcija poljoprivrednim

liberalizaciji proizvodima

• nema izvoznih subvencija • nema eksplicitne zabrane korištenja izvoznih subvencija

* ukinute sve izvozne subvencije * nije postojala jasna zabrane pa su se primjenjivale

izvozne subvencije

• nema fiskalne diskriminacije • nema fiskalne diskriminacije

* odredbe su dopunjene eksplicitnom obvezom ne * nije postojala eksplicitna obveza ukidanja diskriminacije

samo nediskriminacije već i ukidanjem svih pa je to dovodilo do različitog tumačenja njegove

postojećih oblika diskriminacije primjene

• tehničke barijere trgovini • tehničke barijere trgovini

* poboljšan mehanizam rješavanja svih pitanja * ranije odredbe su se pokazale nedovoljnima za

vezanih za tehničke propise i barijere rješavanje pitanja tehničkih barijera

• mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne • mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne

mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere)

* značajno poboljšani mehanizmi za uvođenje * nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene

različitih zaštitnih mjera i reagiranja na uvedene mjera i reagiranja na mjere

mjere

• nova trgovinska pitanja • X

* uvedene odredbe o investicijama, uslugama, * nema odredbi o novim trgovinskim pitanjima

javnoj nabavi i pravima intelektualnog vlasništva

• mehanizmi za rješavanje sporova • mehanizmi za rješavanje sporova

* uvedeni novi mehanizmi za rješavanje sporova * mehanizam se pokazao neefikasnim, pa su sporovi

i dodatno precizirane procedure trajali po nekoliko godina

Izvor: Izradila autorica prema: Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na:

http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx?id=1031&template_id=50&page

Index=1

http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx?id=1031&template_id=50&pageIndex=1

http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx?id=1031&template_id=50&pageIndex=1

16

3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e

U sljedećim grafikonima ćemo vidjeti neke od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka zemalja

i napraviti usporedbu kakvo je stanje bilo 2006. godine kada je potpisan Sporazum "CEFTA

2006" i kakvo je stanje bilo 2011. godine. Tim usporedbama ćemo vidjeti dali su zemlje

napredovale članstvom u CEFTA-i.

Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara

Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a

Od osam zemalja članica CEFTA-e, najveći BDP ima Republika Hrvatska. Od 2006. godine,

kada je potpisan Sporazum, BDP se povećao za gotovo 13 milijardi dolara. Druga zemlja sa

visokim BDP-om je Srbija koja je od 2006. do 2011. godine povećala BDP za više od 16

milijardi dolara. Ostale zemlje imaju manji BDP ali je u porastu. Najmanji BDP imaju Crna Gora

i Moldavija čiji se BDP udvostručio nakon članstva u CEFTA-i.

0

10

20

30

40

50

60

70

2006

2011

mlrd. $

17

Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u dolarima


Kada gledamo BDP po stanovniku, tu je opet Hrvatska sa 13 530 dolara u 2011. godini. Nakon

Hrvatske dolazi Crna Gora koja u odnosu na 2006. godinu, 2011. godine imala rast BDP-a po

stanovniku od gotovo 3000 dolara. Najniži BDP po stanovniku imaju Moldavija i Kosovo koje je

novonastala država koja teži napretku.

Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u postocima


0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

2006

2011

0

2

4

6

8

10

12

14

2006

2011

%

$

18

Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja

vrijednosti novca. To je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane

mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda

izraženog ukupnim cijenama. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opći rast

cijena. U 2006. godini najvišu stopu inflacije su imale Moldavija (12,77%) i Srbija (11,72%).

Najnižu stopu inflacije je imalo Kosovo i Albanija. U 2011. godini Moldavija smanjuje stopu

inflacije na 7,60 %, dok Srbija ima najvišu stopu inflacije od 11,13 %. Najnižu stopu inflacije

ima Hrvatska sa 2,26 % i Crna Gora sa 3,18 %.

Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara


Iako ove zemlje imaju velike potencijale za razvoj vlastitih proizvoda kojima bi mogle

zadovoljiti domaću potražnju, njihov uvoz i dalje raste iz godine u godinu. Najveći uvoz ima

Republika Hrvatska u vrijednosti od 26 milijardi dolara 2011. godine. Nakon Hrvatske dolazi

Srbija koja je u 2011. godini uvezla proizvoda i usluga za gotovo dvije milijarde dolara više nego

2006. godine. Najmanji uvoz imaju najmanje razvijene zemlje: Crna Gora i Kosovo koje je u

usporedbi sa 2006. godinom 2011. godine gotovo udvostručilo uvoz.

0

5

10

15

20

25

30

2006

2011

mlrd. $

19

Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara


Kada gledamo izvoz, daleko najveći izvoz ima Hrvatska koja je 2006. godine imala izvoz u

vrijednosti većoj od 21 milijardu dolara a 2011. godine izvoz je bio u vrijednosti od 26,3

milijarde dolara. Iza Hrvatske, dolazi Srbija koja je od 2006. do 2011. povećala izvoz za više od

4 milijarde dolara. Najmanji izvoz ponovno imaju slabije razvijene zemlje, Kosovo sa jednom

milijardom dolara vrijednosti izvoza i Crna Gora sa 1,7 milijardi dolara vrijednosti izvoza.

3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine

Nakon petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine, zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA

2006" su odlučile da unaprijede svoju trgovinsku suradnju. Predviđalo se da će potpisivanjem

CEFTA sporazuma uvelike porasti robna razmjena između članica. To se nije dogodilo zbog

slabe konkurentnosti proizvoda CEFTA zemalja u odnosu na proizvode iz zemalja Europske

unije. Sve članice, od 2006. godine do danas, ostvaruju trgovinski deficit u razmjeni sa EU. U

sljedećoj tablici možemo vidjeti razmjenu CEFTA-e unutar same organizacije i sa ostatkom

svijeta kroz tri godine.

0

5

10

15

20

25

30

2006

2011

mlrd. $

20

Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta

Izvor: Izradila autorica prema CEFTA trade statistics, dostupno na:

http://www.cefta2006.com/statistics

Kada promatramo izvoz unutar CEFTA-e, od 2009. do 2011. je pao za gotovo jednu milijardu

dolara, a kada gledamo izvoz prema ostalim zemljama svijeta, narastao je za više od 10 milijardi

dolara. Vidimo da iz godine u godinu izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok sa

ostatkom svijeta brzo raste. Uvoz unutar CEFTA-e je u svim godinama manji od izvoza, ali i on

raste iz godine u godinu, dok je uvoz iz ostalih zemalja svijeta u porastu. U 2011. godine je uvoz

veći za više od 10 milijardi dolara u odnosu na 2009. godinu. Po ovim podacima vidimo da uvoz

i izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok uvoz i izvoz sa ostalim zemljema svijeta ima

visoku stopu rasta s godinama.

0

10

20

30

40

50

60

70

2009 2010 2011 2009 2010 2011

IZVOZ UVOZ

CEFTA

ostatak svijeta

u mlrd. $


21

Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Macedonia, dostupno na: www.stat.gov.mk

Republika Makedonija je mala zemlja u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka i graniči sa

Srbijom, Kosovom, Bugarskom, Grčkom i Albanijom. Zemlju karakterizira makroekonomska

stabilnost, stabilna tržišna ekonomija, stabilan financijski i bankarski sistem i povoljna klima za

direktne strane investicije. Najvažniji trgovinski partner Makedonije je Srbija u koju najviše

izvozi i taj izvoz raste s godinama. Od svih zemalja CEFTA-e, Makedonija najviše uvozi od

Srbije. Tek u 2012. godini Makedonija ima najveći izvoz prema Kosovu. Drugi važan trgovinski

partner Makedonije je Hrvatska s kojom 2011. godine izvoz i uvoz imaju porast u odnosu na

2010., a već 2012. izvoz i uvoz se smanjuju. Najmanju razmjenu Makedonija ostvaruje sa Crnom

Gorom i Moldavijom koja se niti ne spominje kao trgovinski partner Makedonije u statističkim

podacima.

godina/ 2006 2007 2008 2009

država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

Srbija 559.609 283.412 644.74 545.938 934.821 533.058 337.811 397.963

Kosovo / / / / / / / /

Hrvatska 124.707 79.031 165.129 110.846 230.488 137.769 152.739 118.396

BiH 65.793 26.515 59.966 34.942 104.842 52.603 86.724 46.544

Albanija 40.708 11.722 73.111 19.671 107.042 35.656 83.972 24.098

Crna Gora / / 27.951 1.351 38.961 1.213 24.882 1.751

CEFTA ukupno 790.817 400.868 970.897 712.748 1.416.154 760.299 686.128 588.752

godina/ 2010 2011 2012 (I.-XI.)

država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

Srbija 271.817 419.443 333.366 497.851 268.547 438.972

Kosovo / / / / 360.019 26.036

Hrvatska 123.729 113.286 139.622 133.122 91.231 110.347

BiH 84.951 49.141 93.092 90.122 77.363 65.582

Albanija 72.383 22.917 87.052 39.46 / /

Crna Gora 27.435 1.439 34.24 vlj.14 / /

CEFTA ukupno 580.315 606.226 687.372 762.695 797.161 640.937

http://www.stat.gov.mk/

22

Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Montenegro, dostupno na:

www.monstat.org

Crna Gora je zemlja u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku, koja leži na obali

Jadranskog mora. Graniči na sjeveroistoku sa Srbijom, na istoku sa Kosovom, na zapadu i

sjeverozapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i na jugoistoku sa Albanijom. Crna Gora

je proglasila nezavisnost 3. lipnja 2006.godine, nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006.

godine. Ona je parlamentarna demokratska država koja počiva na ustavnom i zakonskom

okviru, koji je u velikoj mjeri usklađen sa europskim principima i standardima. Unutar CEFTA-e

Crna Gora ima najveći opseg razmjene sa Srbijom koji iz godine u godinu oscilira. Drugi važan

trgovinski partner Crne Gore je Bosna i Hercegovina, a nakon nje Hrvatska. Najmanja razmjena

je sa Moldavijom i Kosovom prema kojemu raste izvoz u zadnje tri godine.

godina/ 2006 2007 2008


Srbija 215.983 504.943 146.267 966.258 149.218 895.936

BiH 35.844 51.401 35.663 160.562 29.182 168.491

Hrvatska 11.045 12.876 15.057 183.111 7.223 161.532

Albanija 12.876 4.370 15.867 17.671 8.333 26.396

Makedonija 2.556 19.582 1.088 30.619 1.291 43.063

Moldavija / / / / / /

Kosovo / / / / / /

CEFTA ukupno 278.304 656.143 213.942 1.358.223 195.247 1.295.418

godina/ 2009 2010 2011


Srbija 107.811 622.203 99.331 573.538 111.109 753.706

BiH 24.849 127.098 31.961 163.754 31.197 198.369

Hrvatska 12.726 112.861 5.361 106.257 63.881 129.145

Albanija 8.487 12.277 10.927 14.485 14.421 17.707

Makedonija 1.902 24.508 1.439 30.796 1.972 37.803

Moldavija 0 160 0 167 0 203

Kosovo 22.682 1701 24.009 1.763 32.973 3.037

CEFTA ukupno 178.457 904.807 173.027 890.760 255.553 1.139.970

http://www.monstat.org/

23

Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Serbia, dostupno na: www.stat.gov.rs

Srbija je demokratska zemlja koja se nalazi na središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, na

najvažnijoj prometnici Europe i Azije. Na istoku graniči sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa

Rumunjskom, sa Mađarskom na sjeveru, sa Hrvatskom i BIH na zapadu, sa Crnom Gorom na

jugozapadu i na jugu sa Albanijom i Makedonijom. Najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, zatim

Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Izvoz je od 2006. do 2009. godine, kada je došlo do svjetske

ekonomske krize, rastao. Nakon krize izvoz je pao, ali već iduće godine opet raste. Ista stvar je i

sa uvozom. Srbija najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore.

Najmanji izvoz i uvoz ostvaruje sa Moldavijom i Albanijom za koje ne postoje podaci o razmjeni

za 2006.,2007. i 2009. godinu14

.

14

U razmjeni Srbije ne postoje podaci o izvozu i uvozu sa Kosovom.

godina/ 2006. 2007. 2008.


BiH 749.132 347.508 1.042.165 526.446 1.338.826 648.314

Hrvatska 251.073 365.385 330.797 557.351 434.449 603.654

Makedonija 300.188 201.844 437.123 316.323 492.921 383.047

Crna Gora 619.279 152.059 950.801 142.923 1.287.274 214.621

Moldavija / / / / 6.553 29.455

Albanija / / / / 76.538 25.037

CEFTA ukupno 1.919.672 1.066.796 2.760.886 1.543.043 3.636.561 1.904.128

godina/ 2009. 2010. 2011.


BiH 1.015.495 445.634 1.088.849 555.144 1.191.294 670.004

Hrvatska 278.682 424.925 307.014 427.426 467.983 488.135

Makedonija 429.049 227.388 476.719 266.771 524.549 320.423

Crna Gora 836.033 179.048 803.647 164.16 890.822 130.858

Moldavija / / 5.357 21.064 9.651 66.317

Albanija / / / / 126.588 22.874

CEFTA ukupno 2.559.259 1.276.995 2.681.586 1.434.565 3.210.887 1.698.611

http://www.stat.gov.rs/

24

Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e

(u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, dostupno na:

www.bhas.ba

Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Graniči sa

Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a posjeduje i 13 km dugu obalu na Jadranskom moru. BiH

je orijentirana ka pristupanju Europskoj uniji i NATO savezu kao i ka jačanju regionalne

suradnje u okviru regije zapadnog Balkana. Najveći izvoz BiH ima prema Hrvatskoj, zatim

Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je slučaj sa svim zemljama, 2009. godine kada je nastupila

kriza, uvoz i izvoz su bili u padu, ali već 2010. ponovno rastu. Najmanje izvozi u Moldaviju,

Albaniju i Kosovo za koje ne postoje podaci.

godina/ 2006. 2007. 2008. 2009.


Albanija 7.135 5.316 10.471 4.835 12.372 2.624 8.689 1.181

Hrvatska 640.711 1.265.793 762.375 1.712.849 865.438 2.079.090 670.791 1.316.917

Makedonija 27.228 74.562 34.052 96.882 49.441 112.951 43.724 91.621

Srbija 452.523 735.576 486.731 911.44 704.743 1.291.173 526.774 911.103

Crna Gora / / 108.901 19.829 173.164 29.618 163.002 27.548

Moldavija / / 804 2.087 1.553 2.629 1.504 3.783

CEFTA ukupno 1.127.597 2.081.247 1.403.334 2.747.922 1.806.711 3.518.085 1.414.484 2.352.153

godina/ 2010. 2011.


Albanija 28.921 3.411 / / / /

Hrvatska 724.963 1.394.194 856.521 1.583.350 710.568 1.320.063

Makedonija 4.738 92.955 91.675 98.871 76.349 84.191

Srbija 605.888 967.955 712.473 1.042.273 435.603 864.667

Crna Gora 210.035 30.161 213.646 28.893 148.168 32.229

Moldavija 1.569 1.859 / / / /

CEFTA ukupno 1.576.114 2.490.535 1.874.315 2.753.387 1.370.688 2.301.150

2012. (I.-XI.)

http://www.bhas.ba/

25

Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Moldova, dostupno na: www.statstica.md

Moldavija je mala zemlja, smještena na povoljnom položaju jugoistočne Europe. Graniči sa dvije

zemlje: Ukrajina na istoku i Rumunjska na zapadu. Nakon što su Rumunjska i Bugarska 2007.

godine postale članice EU Moldavija je postala blizak susjed EU. Najviše izvozi u Albaniju i

Srbiju a najmanje u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu15

. Najveći uvoz Moldavija ima od strane

Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine a najmanji od Abanije i Makedonije. Moldavija nema

istu strukturu razmjene kao ostale zemlje CEFTA-e koje ako u neku zemlju imaju najveći izvoz

onda imaju i uvoz od njih. Tako izvozi u Albaniju i Srbiju a uvozi od Hrvatske, Srbije i BiH.

Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e (u mil. $)

15

Za Kosovo i Crnu Goru nema podataka o izvozu i uvozu.

godina/ 2006 2007 2008 2009 2010

država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

Albanija 668 19 1.368 52 834 52 1.207 38 3.599 43

BiH 47 917 476 915 464 1.682 1.232 1.731 656 1.600

Hrvatska 153 1.026 85 1.882 788 2.114 159 2.207 78 1.860

Makedonija 170 255 399 210 1.424 183 752 251 816 778

Srbija / / / / 11.121 8.272 4.299 6.054 1.805 7.336

CEFTA ukupno 1.038 2.217 2.238 3.059 14.631 12.303 7.649 10.281 6.914 11.617

godina/ 2006 2007 2008 2009


Kosovo 24,4 13,1 43,6 20,3 69,3 24,5 67,6 27,8

Hrvatska 2,1 40,1 0,8 34,4 1,7 41,1 1,1 38,3

Makedonija 11,6 44,9 20,6 68,5 30,3 91 29,4 73,7

Srbija i Crna Gora 9,9 25 21,8 105,8 40,9 175,2 20,5 114,9

BiH / 7,6 / 10,6 / 11,9 / 9,7

Moldavija / 5,1 / 3,1 / 0,6 / 1,6

CEFTA ukupno 48,0 135,8 86,8 242,7 142,2 344,3 118,6 266

http://www.statstica.md/

26

Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Albania, dostupno na: www.instat.gov.al

Republika Albanija je mala zemlja koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka

u jugoistočnoj Europi. Na sjeverozapadu graniči sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku sa Kosovom

i na jugu i jugoistoku sa Grčkom. Posebnu pozornost posvetila je posebnom jačanju regionalnih

multilateralnih odnosa, što je također ostvareno u postupku nekoliko inicijativa i regionalnih

organizacija. Obveza ovih inicijativa je da služe kao promocija dobrosusjedskih odnosa,

sigurnosti i stabilnosti u regiji, te politička potpora i financiranje projekata u domeni nacionalnog

i regionalnog razvoja. Albanija najviše izvozi u Kosovo, zatim Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru.

Najmanje u Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju. Uvozi od Srbije i Crne Gore, Makedonije i

Hrvatske a najmanji uvoz ima od Moldavije.

Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

godina/ 2010 2011

država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

Kosovo 94,1 35,7 137,7 42,4

Hrvatska 2,3 86,4 2,9 65,6

Makedonija 25,1 70,9 39 83,5

Srbija i Crna Gora 30,1 175,1 49,6 197,2

BiH / 35,5 / 51,0

Moldavija / 4,4 / 2,0

CEFTA ukupno 151,6 408 229,2 441,7

godina/ 2006 2007 2008


Albanija 15.877 29.014 28.505 48.326 31.053 87.706

Makedonija 12.222 323.635 23.824 326.035 29.483 509.685

Crna Gora 2.771 22.349 3.992 20.643 5.544 20.280

Srbija 26.254 239.886 26.423 304.982 14.550 307.325

BiH 6.436 23.184 7.245 40.892 8.705 56.989

Hrvatska 1.410 35.249 2.517 53.424 1.166 73.518

CEFTA ukupno 64.970 673.317 92.506 794.302 90.501 1.055.503

http://www.instat.gov.al/

27

Izvor: Izradila autorica prema Kosovo Agency of Statistics, dostupno na: www.eks.rks-gov.net

Republika Kosovo se nalazi u središtu Balkanskog poluotoka i graniči s Makedonijom na jugu,

Albanijom na jugozapadu, Srbijom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na sjeverozapadu. Glavni

cilj vlade Kosova je stvoriti demokratske institucije koje leže na ekonomski stabilnom i

multietničkom društvu na putu prema EU. Najvažniji trgovinski partner je bila Srbija od koje se

Kosovo odvojilo i postalo samostalna država. Države prema kojima Kosovo zadnjih godina

najviše izvozi su postale Albanija i Makedonija i taj izvoz raste svake godine dok sa Srbijom

pada. Najvažniji uvozni partneri Kosova su Makedonija i Srbija.

Podaci za vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nalaze se u 4. poglavlju.

Najveći udio u razmjeni unutar CEFTA-e imaju Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina i taj udio

i dalje raste, dok ostale zemlje imaju malen uvoz i izvoz.

3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija

Europska unija je 1999. godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja za države

Zapadnog Balkana. Time je po prvi puta dana jasna perspektiva članstva u EU i tako je

pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnih sporazuma koji su pripremili države za

potpisivanje ugovora "CEFTA 2006". Zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu, "CEFTA

godina/ 2009 2010 2011


Albanija 36.518 81.435 40.885 92.419 48.115 134.188

Makedonija 24.206 407.054 34.876 423.313 43.081 509.417

Crna Gora 4.301 18.214 5.196 15.184 9.727 17.026

Srbija 4.887 294.164 5.224 345.306 10.019 354.844

BiH 1.682 83.323 2.448 110.014 851 111.130

Hrvatska 3.000 81.657 3.677 77.609 3.889 89.175

CEFTA ukupno 74.594 965.847 92.306 1.063.845 115.682 1.215.780

http://www.eks.rks-gov.net/

28

2006", inicirana je od strane Europske unije kao jedan od instrumenata za stabilizaciju regije i

poticanje regionalne suradnje, a u cilju pripreme zemalja regije za buduće članstvo u EU16

.

Europska komisija je dokumentom, 27. siječnja 2006. godine, pod nazivom ˝Zapadni Balkan na

putu ka Europskoj uniji: jačanje stabilnosti i poticanje napretka˝17

podržala što brže zaključenje

regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini i željela je pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć.

Sporazum "CEFTA 2006" potiče usuglašavanje zakonodavstava članica, koje je u skladu sa

krajnjim ciljem svih zemalja, a to je punopravno članstvo u EU. Sporazum "CEFTA 2006"

direktno poziva na pravila Europske unije i to je jasno vidljivo kada se govori o pitanjima

konkurencije i usuglašavanju tehničke regulative sa standardima EU. Usklađenost propisa i

njihovu primjenu prati EU preko svojih Godišnjih izvještaja o napretku država Zapadnog

Balkana i preko institucija za praćenje primjene propisa.

Iako CEFTA pruža svojim članicama mnoge koristi ipak ona postaje samo prolazna stanica na

putu ka članstvu u EU i tako se onemogućava da članice svoje snage usmjere ka potpunom

iskorištavanju potencijala CEFTA-e, budući da je članstvo u njoj ograničenog roka trajanja i da

su sve snage usmjerene ulasku u EU, a ne razvoju CEFTA-e kao organizacije.

Kako bi u budućnosti iskoristile prednosti koje se stječu članstvom u Europskoj uniji, države

Zapadnog Balkana moraju podići nivo konkurentnosti svojih ekonomija, a to je moguće ostvariti

kroz članstvo u CEFTA-i.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sporazum kojim se institucionaliziraju odnosi

između države potpisnice i Europske unije. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje

zemlje EU u određenom tranzicijskom razdoblju (od 6 do 10 godina), tijekom kojega zemlja

potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo EU, uspostavlja zonu slobodne trgovine

sa EU, itd. Sporazum daje potpisnici status pridruženog člana te status potencijalnog kandidata

za članstvo u EU. Sporazum su potpisale Makedonija (9. travnja 2001.), Hrvatska (29. listopada

2001.), Albanija (12. lipnja 2006.), Crna Gora (15. listopada 2007.), Srbija (29. travnja 2008.) i

Bosna i Hercegovina (16. lipnja 2008.). Srbija je dobila status kandidata za EU, Makedonija još

pregovara o tome da dobije status kandidata dok Hrvatska očekuje ulazak u EU 1. srpnja 2013.

godine.

16

ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org 17

engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration


29

4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA

Hrvatska je bila jedna od najrazvijenijih država u bivšoj Jugoslaviji i danas je klasificirana kao

zemlja u razvoju18

. Republika Hrvatska ima odličan geografski položaj, odličnu povezanost sa

ostatkom svijeta, te tri prometna koridora prolazi kroz Hrvatsku. Zemlja je sa najboljom

informatičkom i prometnom inftastrukturom u regiji i kvalitetnom radnom snagom što je

pretpostavka za učinkoviti početak poslovanja. Između Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore nema

jezičnih barijera te je moguće obuhvatiti tržište ove četiri zemlje koje imaju oko 16,5 milijuna

stanovnika. Osim mnogih poslovnih prilika, Hrvatska je turistička zemlja i nudi izvanrednu

kvalitetu života, pregršt društvenih događaja i nevjerovatne prirodne ljepote. Sve to čini

Hrvatsku posebnim mjestom za život.

Hrvatska je na izborima 3. siječnja 2000. godine odbacila političku i gospodarsku opciju

izolacije te krenula u suradnju sa svijetom i intenzivno se pripremati za uključivanje u sve

europske integracijske procese. Agresija na Hrvatsku unazadila je razvoj hrvatskog društva i bilo

je vrijeme za reforme. Ratno stanje se odrazilo na provedbu politike privatizacije, a tako i na

druge dijelove gospodarske politike.

Pitanje odnosa Hrvatske sa zonom slobodne trgovine CEFTA prvi puta je pokrenuto 1994.

godine kada je Hrvatska gospodarska komora dala izraditi studiju ˝Utjecaj bilateralne

liberalizacije trgovine sa zemljama grupe Višegrad i Slovenije˝ kako bi se procjenili pozitivni i

negativni rezultati pristupa Hrvatske CEFTA-i. Prvi krug pregovora je obavljen sa Češkom i

Slovačkom u srpnju 1995. godine, a sličan pregovarački prijedlog je sastavljen i usklađen i za

pregovore s drugim zemljama CEFTA-e. Zbog neispunjenja svih uvjeta, Hrvatska nije mogla

pristupiti CEFTA-i, no mogla je pregovarati i potpisivati bilateralne sporazume sa

zainteresiranim zemljama CEFTA-e. To je poslužilo kao priprema za sudjelovanje u svim

srednjoeuropskim integracijama. Hrvatska je vidjela koristi od CEFTA-e, ne samo u povećanju

obujma trgovine s drugim zemljama, nego je željela i prebaciti proizvodne čimbenike iz

neefikasnih u efikasne izvozne konkurentne djelatnosti te tako povećati realni dohodak i

18

Svjetska banka je u izvješću 16.1.2013. godine Hrvatsku svrstala u zemlje nadolazećih ekonomija, tj. zemlje tzv.

Nove Europe.

30

osigurati uspješan gospodarski rast. Tek 2003. godine Hrvatska je potpisala ugovor i postala

članicom CEFTA-e.

4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u

Sporazum "CEFTA 2006" je stupio na snagu za Hrvatsku 22. kolovoza 2007. godine, a sukladno

Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je

potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine. Postojećim članicama CEFTA-e (tada su to bile

Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska) su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina,

Crna Gora, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Bugarska i Rumunjska su ubrzo pristupile

Europskoj uniji i više nisu bile članice CEFTA-e. Od novog CEFTA ugovora Hrvatska je

očekivala prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji

položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene

moderne odredbe ugrađene u ugovor.

Unutar CEFTA-e 2006 ekonomski je najjača Hrvatska. Veliki je raspon između članica CEFTA-

e u BDP-u, BDP-u per capita, robnoj razmjeni, vanjskom dugu i mnogim drugim čimbenicima.

Dvije ekonomski najjače zemlje (Hrvatska i Srbija) participiraju sa više od 60% vanjsko-

trgovinskog prometa CEFTA-e. Sve zemlje CEFTA-e 2006 ostvaruju trgovinske deficite u

razmjeni sa EU, dok međusobnom razmjenom pojedine zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija,

ostvaruju suficit. Najviše je zadužena Hrvatska i to otprilike 56% ukupnog duga CEFTA-e.

31

Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. Grafikon 8 : Uvoz Hrvatske 2006. god.

U godini potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" Republika Hrvatska je imala izvoz u iznosu od

10,376 milijardi dolara. Od toga je 65% izvezla u Europsku uniju, 15% u ostale zemlje svijeta a

samo 20% u zemlje CEFTA-e. Uvezla je robe u iznosu od 21,782 milijarde dolara. Najviše je

uvezla iz zemalja EU a samo 5% iz zemalja CEFTA-e.

Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god. Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god.

75%

5%

20%

EU 25 CEFTA ostatak svijeta

61%

6%

33%


65%

20%

15%


59% 19%

22%


Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr




32

U 2011. godini Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 9,582 milijarde eura. Od toga je najviše

uvezla iz EU, a samo 19% iz zemalja CEFTA-e. Uvoz je iznosio 19,281 milijardu eura i od toga

je bilo samo 6% iz zemalja CEFTA-e

Iako se očekivalo da će se potpisivanjem "CEFTA-e 2006" uvelike povećati razmjena između

potpisnica ugovora uspoređujući 2006. i 2011. godinu jasno vidimo da se izvoz u CEFTA zemlje

smanjio za 1 postotni bod, u EU za 6 postotnih bodova, a u ostatak svijeta se povećao za 7

postotnih bodova. Ovi postoci ne znači da se između zemalja CEFTA-e nije povećao obujam

razmjene, jer on svake godine sve više raste, već da je i dalje malen postotak razmjene između

zemalja članica. Hrvatska je u usporedbi sa 2006. godinom, 2011. povećala uvoz iz zemalja

CEFTA-e za 1 postotni bod, smanjila uvoz iz EU za 14 postotnih bodova i povećala uvoz iz

ostalih zemalja svijeta za 13 postotnih bodova.

Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske

godina/indikatori Saldo robne

razmjene u 000 € Pokrivenost uvoza izvozom

(%) 2006 -8853079 48,2 2007 -9828837 47,8 2008 -11232013 46 2009 -7690694 49,5 2010 -6231769 58,8 2011 -6698986 58,9

2012 -6554506 59,4

Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na:

http://www.dzs.hr

Saldo robne razmjene – dobiva se tako da se ukupna vrijednost izvoza oduzme od ukupne

vrijednosti uvoza. Ako je dobiveni iznos u plusu zemlja ima suficit robne razmjene, a ako je u

minusu to je deficit robne razmjene. Hrvatska ima deficit robne razmjene u svim godinama. U

2006. godini deficit je iznosio 8,8 milijardi eura, u 2007. godini je narastao za gotovo jednu

milijardu eura a 2008. je iznosio rekordnih 11,2 milijarde. U godini kada je nastupila kriza deficit

http://www.dzs.hr/

33

je pao na 7,6 mlrd a 2010. je pao na najmanju vrijedost od 6,2 mlrd. U 2011. je ponovno narastao

za gotovo pola milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu a 2012. se smanjio. Kako u trgovini

sa zemljama CEFTA-e Hrvatska ima pozitivnu bilancu, to doprinosi smanjenju ukupnog deficita

robne razmjene. U 2006. godini suficit je iznosio 752 milijuna eura a u 2012. više od 1 milijarde

eura.

Pokrivenost uvoza izvozom – postotak pokrivenosti uvoza izvozom se dobije tako da se ukupna

vrijednost izvoza podijeli sa ukupnom vrijednosti uvoza i rezultat se pomnoži sa 100. Najgoru

vrijednost pokrivenosti uvoza izvozom RH je imala 2008. godine, a najveću vrijednost je imala

2012. godine kada je iznosila 59,4% posto zbog toga što nam je izvoz u 2012. godini rastao.

Tome povećanju doprinosi razmjena sa CEFTA zemljama jer u razmjeni s njima Hrvatska ima

suficit.

4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama

CEFTA-e

Iako najveći postotak izvoza Hrvatske ide u EU kao što i najveći postotak uvoza Hrvatske dolazi

iz EU, razmjena sa zemljama CEFTA-e nije zanemariva. Najvažniji izvozni partneri Hrvatske

unutar CEFTA-e su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, dok su uvozni partneri Bosna i

Hercegovina, Srbija i Makedonija. U idućoj tablici ćemo vidjeti uvoz i izvoz Hrvatske od

potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" do kraja 2012. godine.

34

Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $)

Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na:

http://www.dzs.hr

Najviše hrvatskog izvoza odlazi prema najvažnijem trgovinskom partneru Hrvatske, Bosni i

Hercegovini. Do 2009. godine izvoz u BiH je rastao, a onda je u vrijeme početka krize pao za

više od 800 milijuna dolara. Već 2010. je ponovno narastao u usporedbi sa 2009.-om, i rastao je

do 2011. kada je iznosio više od 1,6 milijardi dolara. Drugi važan izvozni partner Hrvatske je

Srbija. 2006. godine izvoz u Srbiju je bio smo 34 milijuna dolara, a 2007. je iznosio 664 milijuna

dolara i rastao je u svim godinama osim 2009. god. Isti slučaj je i sa Crnom Gorom u koju je

2006. izvoz iznosio 6,4 milijuna dolara, a iduće godine izvoz je porastao na 148 milijuna dolara.

Najmanje izvozimo u Moldaviju i taj izvoz i dalje pada. Kada promatramo uvoz najznačajniji

partner za Hrvatsku je ponovno Bosna i Hercegovina. Uvoz iz BiH je svake godine rastao osim

2009. Druga zemlja od koje uvozimo je Srbija od koje od 2007. god. imamo sve veći uvoz. U

2012. god. je dosegnuo više od 362 milijuna dolara. Treći uvozni partner Hrvatske je

Makedonija. Najmanje uvozimo iz Moldavije, Albanije i Kosova.

Albani ja BiH Crna Gora Makedoni ja Moldavi ja Srbi ja Kosovo

2006 IZVOZ 30.899 1.310.514 6.404 83.257 2.004 33.941 /

UVOZ 2.695 600.375 316 179.992 7.801 15.928 /

2007 IZVOZ 35.325 1.782.585 154.855 116.906 3.427 664.942 /

UVOZ 3.032 733.865 6.689 221.734 6.616 329.479 /

2008 IZVOZ 44.375 2.177.792 186.641 143.114 2.026 778.491 /

UVOZ 4.776 819.386 1.073 278.814 7.737 428.127 /

2009 IZVOZ 37.165 1.347.170 168.074 121.072 1.800 559.026 /

UVOZ 2.999 566.988 52.900 177.774 4.627 281.170 /

2010 IZVOZ 79.990 1.370.688 107.865 112.322 1.694 462.882 72.522

UVOZ 5.479 612.078 3.593 141.837 3.783 305.645 3.689

2011 IZVOZ 59.467 1.633.715 82.062 133.565 2.405 522.036 87.939

UVOZ 4.720 757.182 4.987 167.291 5.323 399.089 3.826

2012 IZVOZ 74.771 1.577.751 186.806 124.682 1.638 536.902 87.706

UVOZ 5.382 728.445 58.119 111.452 4.306 362.019 2.822

http://www.dzs.hr/

35

Republika Hrvatska u zemlje CEFTA-e najviše izvozi19

:

mineralna goriva i maziva;

hranu i žive životinje;

proizvode svrstane prema materijalu;

kemijske proizvode;

strojeve i prijevozna sredstva;

piće i duhan.

Najviše uvozi20

:

proizvode svrstane prema materijalu;

hranu i žive životinje;

razne gotove proizvode;

mineralna goriva i maziva;

kemijske proizvode;

strojeve i prijevozna sredstva.

4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e

Vizija Europske unije je bilo stvaranje jedinstvenog tržišta sa slobodnim kretanjem robe, usluga,

ljudi i kapitala. Danas Europska unija ima dvadeset i sedam zemalja članica i najmoćnija je

regionalna organizacija u svijetu. Članice EU su neke od najrazvijenijih zemalja u svijetu, ona je

najstarija međunarodna ekonomska integracija koja je dostigla najviši stupanj integriranja21

.

Zemlje koje još nisu članice EU ulažu sve napore kako bi napredovale i razvile se, i u konačnici

postale članice ove organizacije.

19

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dostupno na: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo 20

ibid. 21

Postoje četiri razine integriranja: 1. zona slobodne trgovine ( dvije zemlje smanjuju ili uklanjaju barijere, svaka

ima svoju politiku ); 2. carinska unija ( zemlje imaju zajedničku trgovinsku politiku prema zemljama nečlanicama );

3. zajedničko tržište ( slobodno kretanje kapitala i rada ); 4. ekonomska unija ( zajedničko tržište i politika ).

http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo

36

Od 2004. Hrvatska je kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju. Od pristupanja WTO-u, a

posebice od trenutka stjecanja statusa kandidatkinje za ulazak u EU, Hrvatska je poduzela mnoge

konkretne korake, poput izmjena i poboljšanja postojećih zakona te izmjene postojećih

procedura, kako bi ih uskladila sa zakonima i propisima EU i olakšala gospodarsku aktivnost.

Republika Hrvatska je 30.06.2011. zatvorila svih 35 pregovaračkih poglavlja22

čime su i

formalno okončani pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i 1. srpnja 2013.

se očekuje da postanemo punopravna članica EU. Europska unija pruža velike mogućnosti samo

treba znati to na pravi način iskoristiti.

Kada Hrvatska pristupi EU, za nju prestaju vrijediti dotadašnji trgovinski sporazumi. Za

Hrvatsku najvažniji trgovinski sporazum je CEFTA sa čijim članicama je Hrvatska u velikoj

mjeri liberalizirala svoju trgovinu. Najviša liberalizacija postignuta je sa BIH, gdje se hrvatski

proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Pri izvozu u Srbiju primjenjuju se snižene carine.

Hrvatska će nakon ulaska u EU nastaviti izvoziti u BIH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine23

. Problem za Hrvatsku je što će nakon ulaska u

EU trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu

opteretiti carinama, koje bi mogle biti veće i za 20% za neke proizvode24

, što će smanjiti

konkurentnost hrvatskih izvoznika. Najveće opterećenje bi bilo za proizvode mesne industrije

kod kojih bi se primjenjivale carine i u količinskom iznosu pa kod nekih proizvoda to može

dosezati i 50%. Više od polovine hrvatskog izvoza cigareta odlazi na tržište BIH uz nultu stopu

carine a nakon ulaska Hrvatske u EU Bosna i Hercegovina će primjenjivati carinu od 15% na

cigarete25

.

Kako ulazak Hrvatske ne bi previše utjecao na njezinu razmjenu najavljeno je da će EU u ime

Hrvatske početi pregovore sa zemljama CEFTA-e o zadržavanju nultih ili najnižih stopa carina

na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo.

22 Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima, objavljen je na stranicama

Vlade (www.vlada.hr) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (www.mvep.hr). 23

U tu skupinu proizvoda spadaju pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti. 24

Analitičari HNB-a navode da bi to mogla biti vrijednost od oko 100 milijuna eura. 25

Poslovni dnevnik: Ulaskom u EU hrvatski izvoznici manje konkurentni na tržištu CEFTA-e, dostupno na:

http://www.poslovni.hr/vijesti/ulaskom-u-eu-hrvatski-izvoznici-manje-konkurentni-na-trzistu-cefte-213064

http://www.poslovni.hr/vijesti/ulaskom-u-eu-hrvatski-izvoznici-manje-konkurentni-na-trzistu-cefte-213064

37

5. ZAKLJUČAK

Cilj ovoga rada je bio pokazati koji je značaj integracije kao što je CEFTA za hrvatsko

gospodarstvo. Cilj svake zemlje jugoistočne Europe je postati članicom EU, pa tako i Hrvatskoj.

Kako bi se pripremila za članstvo u EU i dokazala regionalnu suradnju Hrvatska je postala

članica CEFTA-e. Nova "CEFTA 2006" je moderni sporazum koji sadrži sedam poglavlja i

donosi mnogo promjena u odnosu na originalnu CEFTA-u. Novi sporazum je trebao povećati

robnu razmjenu između članica no to se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda

zemalja članica CEFTA-e u odnosu na proizvode iz zemalja EU. Još jedan problem koji postoji

je to što, unatoč koristima koje CEFTA pruža svojim članicama, ona je ipak samo prolazna

stanica na puta ka EU i tako se ne mogu do kraja iskoristiti potencijali ove integracije. Na tržište

CEFTA-e najviše su usmjerene Hrvatska, Srbiji i Bosna i Hercegovina.

Kada promatramo Hrvatsku unutar CEFTA-e, ona je najrazvijenija zemlja no ipak su

gospodarska kretanja u Hrvatskoj rezultat djelovanja dugoročnih čimbenika, tj. strukturnih

neusklađenosti i neodgovarajuće ekonomske politike. Problemi Hrvatske su nedovoljna

konkurentnost koja rezultira u zaostajanju i impotentnosti domaćeg izvoza te propadanju brojnih

gospodarskih sektora koji su se uvijek isticali po broju zaposlenih i izvozu.

Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim potpisnicama CEFTA-e, a

najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine

primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih

članica. Hrvatska je 30.-og lipnja 2011. godine zatvorila svih 35 poglavlja pregovora s EU i

nakon ratifikacije ugovora od strane svih zemalja članica postajemo punopravna članica EU.

Time je CEFTA, barem za Republiku Hrvatsku, ispunila svoju zadaću i smisao zbog kojega i

postoji.

Na Republici Hrvatskoj ostaje da poradi na strukturi i konkurentnosti jer samo tako može opstati

na tržištu Europske unije. Treba zapamtiti da smo na tržištu CEFTA-e bili najrazvijenija država i

da će ulazak u EU utjecati na uvjete izvoza i uvoza sa članicama CEFTA-e zbog čega bi bilo

dobro da se hrvatski izvoz još više usmjeri na tržište EU-a. Hrvatska će i dalje s ovim zemljama

surađivati, ali ne više kao članica CEFTA-e, nego kroz trgovinsku politiku EU-a.

38

LITERATURA

KNJIGE

Brkić, L. (1995): Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon d.o.o., Zagreb.

Grgić, M., Bilas, V. (2012): Teorija regionalnih ekonomskih integracija, Sinergija-

nakladništvo d.o.o., Zagreb.

Kersan-Škabić, I. (2012): Ekonomija Europske unije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli,

Pula.

Knego, N. i suradnici (2011): Trgovina kao pokretač razvoja srednje i jugoistočne

Europe, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.

Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka.

INTERNETSKE STRANICE

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine:

http://www.bhas.ba (20.1.2013.)

CEFTA trade statistics:

http://www.cefta2006.com/statistics (9.1.2013.)

CEFTA Trgovinski portal:

http://www.ceftatradeportal.com (27.12.2012.)

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske:

http://www.dzs.hr (22.1.2013.)

Hrvatska gospodarska komora:

http://www.hgk.biznet.hr (28.12.2012.)

Kosovo Agency of Statistics:

http://www.eks.rks-gov.net (20.1.2013.)

Statistical Yearbook of Albania:

http://www.instat.gov.al (20.1.2013.)

Statistical Yearbook of Moldova:

http://www.bhas.ba/


http://www.ceftatradeportal.com/

http://www.dzs.hr/

http://www.hgk.biznet.hr/

http://www.eks.rks-gov.net/

http://www.instat.gov.al/

39

http://www.statistica.md (21.1.2013.)

Statistical Yearbook of Montenegro:

http://www.monstat.org (21.1.2013.)

Statistical Yearbook of Serbia:

http://www.stat.gov.rs (23.1.2013.)

Svjetska banka:

http://www.worldbank.org (20.12.2012.)

UNCTAD:

http://www.unctad.org (15.1.2013.)

http://www.statistica.md/

http://www.monstat.org/

http://www.stat.gov.rs/

http://www.worldbank.org/

http://www.unctad.org/

40

POPIS TABLICA I GRAFIKONA

POPIS TABLICA

Tablica 1. Razlike CEFTA-e 2006 i bilateralnih sporazuma ........................................................ 15

Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e ............. 21

Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e .............. 22

Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e ...................... 23

Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e

....................................................................................................................................................... 24

Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 25

Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e ................. 25

Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e ................... 26

Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske .................. 32

Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 34

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e ................................................................................. 16

Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e ................................................................ 17

Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e ........................................................................... 17

Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e ................................................................................ 18

Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e ................................................................................ 19

Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta ........... 20

Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. ........................................................................................ 31

Grafikon 8: Uvoz Hrvatske 2006. god…………………………………………………………...31

Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god……………………….......................................................31

Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god……………………………………………………………...……31

41

SAŽETAK

Ovaj rad predstavlja analizu integracije CEFTA te daje uvid u poziciju Hrvatske na tržištu

CEFTA-e. U prvome dijelu se daje uvid o tome kako je zapravo došlo do ideje o osnivanju

CEFTA-e i kako je ona napredovala. Drugi dio je baziran na novome CEFTA ugovoru, gdje su

objašnjena poglavlja ugovora i razlike ugovora "CEFTA 2006" i ˝stare˝ CEFTA-e. Kroz grafičke

prikaze se nastoje prikazati neki od važnih čimbenika razvoja zemalja članica te vanjsko-

trgovinska razmjena. Posljednji dio se bavi Hrvatskom kao važnom članicom ove integracije.

Prikazani su čimbenici razvoja Hrvatske unutar CEFTA-e, izvoz i uvoz sa zemljama članicama, i

na kraju se spominje ono što je za Hrvatsku najvažnije, ulazak u Europsku uniju. Ovim radom je

zapravo prikazano kako je sve počelo sa idejom o CEFTA-i a završava onim čemu teže sve

zemlje CEFTA-e, članstvom u EU.

Ključne riječi: CEFTA, razvoj, intra-regionalna trgovina, liberalizacija, Europska unija