Zdravstveno osiguranjeZdravstveno osiguranje- otvoreno o javnom i privatnom -
Saša KrbavacUNIQA osiguranje
Prikaz hrvatskog tržišta Prikaz hrvatskog tržišta osiguranjaosiguranja1
Obvezno zdravstvenoosiguranje
Dobrovoljno zdravstvenoosiguranje
Dopunsko Dodatno Privatno
HZZO
PRIVATNIOSIGURATELJI
DAVATELJI USLUGA
Zdravstveno osiguranje u RHSadašnje stanje
?
provodi isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti
nadzor nad zakonitošću rada obavlja Ministarstvo zdravstva
reviziju obavlja Državni ured za reviziju HZZO-uključen u sustav Državne riznice
Obvezno zdravstveno osiguranje
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
dopunskodopunsko – osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (razlika do punog iznosa cijene usluga koje nisu u 100% - tnom pokriću u obveznom)
dodatnododatno – viši standard i veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
privatno zdravstveno osiguranje privatno zdravstveno osiguranje – zdravstvena zaštita osoba koje borave u RH, a nisu se obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH
dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje poslova te vrste osiguranja od nadležnog tijela (HANFA) i prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo
iznimno dopunsko i dodatno (?) zdravstveno osiguranje provodi HZZO
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
JAVNO ZDRAVSTVO
ustanovljeno na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti
financiranje po tzv. “Bismarkovom modelu” putem:
- doprinosa za zdravstveno osiguranje - državnog proračuna
- prihoda od premija dopunskog zd.osig. - participacija - ostalih izvora (naknade štete, prihoda od
vrijednosnih papira, kamata i sl.)
Tržište osiguranja u RH
Objektivni uzroci pada
česte promjene propisa i uvjeta poslovanja – nemogućnost dugoročnijeg planiranja poslovanja
nejasna granica između obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (javno i privatno)
gospodarska kriza ukidanje poreznih olakšica
Subjektivni uzroci pada
nedovoljna informiranost
Koliko je javnost upoznata s DZO?
Znate li da postoji dobrovoljno zdravstveno osiguranje?
Izvor: istraživanje tržišta UNIQA
osiguranje
Prikaz Prikaz
europskog tržišta osiguranjaeuropskog tržišta osiguranja2
ZBP zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009.
Europa - Udio DZO u ukupnoj premiji
s 25% udjela u ukupnoj premiji, zdravstveno osiguranje 2. najveće neživotno osiguranje
vodeća tržišta – nizozemsko i njemačko (ukupno 2/3 ukupne premije zdravstvenog osiguranja na europskom tržištu)
Tržište zdravstvenog osiguranja u Europi
Europa: premija zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009.
Rast
nakon usporavanja u 2009, ponovni rast u 2010. od cca. 6% s premijom od oko 108 mld EUR kao posljedica povećanje potražnje za zdravstvenim osiguranjem uslijed:
- demografske slike stanovništva (starenje) - povećanja troškova zdravstvene zaštite
Europa – premija zdravstvenog osiguranja per capita 2008.-2009.
Različito: od 9 EUR u Turskoj do više od 2.000 EUR u Nizozemskoj. U prosjeku: 171 EUR
JAVNO ZDRAVSTVO
DRŽAVNO FINANCIRANJE KROZ POREZE
tzv. “Beveridgeov model”:
zdravstvenu zaštitu financira država iz državnog proračuna - prikuplja se općim oporezivanjem:
- direktni porezi: od pojedinaca, kućanstava,pravnih osoba
- indirektni porezi:od prodaje roba i usluga
Prednosti:- lagano upravljanje- efikasnost- visok stupanj pravednosti
Nedostaci:- o sredstvima odlučuju političari 1x godišnje
- izloženost stalnom pritisku za privatnim financiranjem (dvorazinski sustav)
Primjer: Velika Britanija, skandinavske zemlje, Irska, Island, Italija, Grčka,Portugal, Španjolska, Kanada
JAVNO ZDRAVSTVO
SOCIJALNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE tzv. “Bismarckov model” socijalno zdrav.osiguranje je obvezno građani-osiguranici redovito uplaćuju
doprinos fondovi-administrativna tijela
prikupljaju sredstva i plaćaju usluge stopu doprinosa utvrđuje vlada ili
neko drugo tijelo drugi izvori financiranja (državne
subvencije) Fond zdrav.osiguranja = neovisna,
neprofitna, javna ili privatna organizacija čija je djelatnost strogo regulirana propisima
Prednosti: - transparentniji od
poreznog, prihvatljiviji u javnosti
- visok stupanj izbora, visoka razina usluge
- pravednost sustava Nedostaci: - moralna opasnost - nedostatak sredstava
u fonduPrimjer: Njemačka,
Francuska, Belgija, Austrija, Švicarska, Luxemburg
PRIVATNO ZDRAVSTVO
RAZLIČITI MODELI: OBVEZNO (Nizozemska) DOBROVOLJNO – dodatno (dodatno i dopunsko), alternativno i zamjensko – modeli se preklapaju i ne postoji jasna granica između pojedinih modelaRaznolikost je posljedica ekonomskih, povijesnih, kulturoloških, ekonomski i političkih faktora i rastućih problema javnih zdravstvenih sustava.
I DODATNO (ADDITIONAL) - dopunsko i dodatno (complementary and supplementary)
Dopunsko - proširenje postojećih pokrića javnog sustava ili pokriće troškova koji nisu obuhvaćeni javnim sustavom (Danska, Francuska, Italija, Slovenija)
Suplementary – viši standard i veći opseg prava (Austrija, Njemačka, Italija)
Prednosti: aktivna suradnja između javnog i privatnog sustava omogućuje osiguranicima cost-sharing i pristup zdravstvenoj usluzi kakvu očekuju
PRIVATNO ZDRAVSTVO
PRIVATNO ZDRAVSTVO
II ALTERNATIVNO (DUPLICATE) – djeluje paralelno s javnim sustavom nudeći privatnu alternativu ili dvostruka pokrića (VB, Španjolska, Portugal)
- omogućuje brži pristup i nudi osiguranicima pogodnost izbora pružatelja zdravstvene usluge
Prednosti: - racionalizacija troškova javnog zdravstva- osiguranici putem poreza i dalje
pridonose javnom sustavu
PRIVATNO ZDRAVSTVO
III ZAMJENSKO (substitute) – zamjenjuje javni sustav, stoga mora osigurati minumum pokrića javnog sustava
- osiguranici su ili dobrovoljno ili temeljem zakona izuzeti iz javnog sustava (Njemačka, Španjolska – državni službenici; Austrija – samozaposleni)
Prednosti: - osiguranici plaćaju uslugu više od stvarnog troška
čime se generira profit koji se može dalje ulagati - osiguranicima nudi pokrića po mjeri koja
nisu moguća u javnom sustavu
NIZOZEMSKA
Obvezno privatno zdravstveno osiguranje uvedeno reformom iz 2006. godine
Problemi starog sustava: - previše različitih sustava (javni, privatni, za državne službenike)- osiguranici su imali malo ili nimalo izbora - neefikasni i nekonkurentni poticaji za osiguratelje- malo ili nimalo pritiska na pružatelje usluga da poboljšaju svoju uslugu
NIZOZEMSKA
CILJ REFORME: učiniti zdravstvo efikasnijim i pristupačnijim za sve na dulji rok
KLJUČNI ELEMENTI REFORME: - novo standardno osiguranje za sve- osiguranici mogu mijenjati osiguratelja svake
godine- konkurencija između osiguratelja- osiguratelji i osiguranici stimuliraju
pružatelje usluga na poboljšanje- nadoknada osiguranicima s manjim
prihodima
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Potrošnja u odnosu na BDP i po stanovniku
Izvor: WHO 2009
Odnos državne i privatne potrošnje za zdravstvo
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Izvor: WHO 2009
Udjeli direktnog plaćanja i privatnog zdravstvenog osiguranja
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Izvor: WHO 2009
ZAJEDNIČKI IZAZOVI3
Udio stanovnika starijih od 65 godina
EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni
vijek: muškarci
EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni
vijek: žene
EU: udio troškova zdravstva u BDP-u
EU: udio troškova zdravstva u BDP-u javno/privatno
Održivost europskog sustava javnog zdravstva
Održivost europskog sustava javnog zdravstva je uvelikoj opasnosti zbog očekivane eksplozije troškova zdravstva uslijed: - demografskih promjena (starenje stanovništva) - inovacija i upotrebe novih tehnologija u medicini
- rastućeg pritiska na javnu potrošnju, uključujući i mirovinske fondove
- klimatskih promjena
Preporuke CEA–e
osiguranje istovjetnih uvjete poslovanja poboljšanje zdravstvenih usluga poticanje prevencije promocija edukacije i informiranosti alokacija troškova inovacija u medicini poboljšanje borbe protiv prevara poticanje poslodavaca da zajedno s
osigurateljima razvijaju zdravstvene programe za pojedine profesije
HRVATSKA DILEMA4
PRAVNI OKVIR
PRIVATNI OSIGURATELJI – - posluju unutar specifičnog zakonskog
okvira; - primjena striktnih pravila – aktuarskih,
računovodstvenih, upravljanje rizicima, transparentnost
- konkurencija
JAVNO ZDRAVSTVO - ne primjenjuju se ista pravila kao za privatne osiguratelje;- oslanjaju se na prihode od državnih nameta – poreza / doprinosa;
- namjena je osigurati svima osnovnu zdravstvenu zaštitu
- princip solidarnosti
GORUĆA TEMA
ulazak HZZO na tržište dobrovoljnog (dodatnog) zdravstvenog osiguranja
Razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u RH
- Jasno definiranje i razgraničenje sustava obveznog od dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
- Izjednačavanje uvjeta poslovanja HZZO i privatnih osiguratelja
- Uvođenje poreznih olakšica- Pravna regulativa koja ne podliježe čestim
kratkoročnim promjenama
KAKO DALJE?5
Cilj: svakom pojedincu pružiti osnovnu
zdravstvenu zaštitu; omogućiti pojedincima pravo izbora; uvjet: kvalitetan i financijski održiv sustav.
HVALA NA PAŽNJI!