Zdravstveno osiguranjeZdravstveno osiguranje- otvoreno o javnom i privatnom -

Saša KrbavacUNIQA osiguranje

Prikaz hrvatskog tržišta Prikaz hrvatskog tržišta osiguranjaosiguranja1

Obvezno zdravstvenoosiguranje

Dobrovoljno zdravstvenoosiguranje

Dopunsko Dodatno Privatno

HZZO

PRIVATNIOSIGURATELJI

DAVATELJI USLUGA

Zdravstveno osiguranje u RHSadašnje stanje

?

provodi isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti

nadzor nad zakonitošću rada obavlja Ministarstvo zdravstva

reviziju obavlja Državni ured za reviziju HZZO-uključen u sustav Državne riznice

Obvezno zdravstveno osiguranje

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

dopunskodopunsko – osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (razlika do punog iznosa cijene usluga koje nisu u 100% - tnom pokriću u obveznom)

dodatnododatno – viši standard i veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

privatno zdravstveno osiguranje privatno zdravstveno osiguranje – zdravstvena zaštita osoba koje borave u RH, a nisu se obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH

dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje poslova te vrste osiguranja od nadležnog tijela (HANFA) i prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo

iznimno dopunsko i dodatno (?) zdravstveno osiguranje provodi HZZO

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

JAVNO ZDRAVSTVO

ustanovljeno na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti

financiranje po tzv. “Bismarkovom modelu” putem:

- doprinosa za zdravstveno osiguranje - državnog proračuna

- prihoda od premija dopunskog zd.osig. - participacija - ostalih izvora (naknade štete, prihoda od

vrijednosnih papira, kamata i sl.)

Tržište osiguranja u RH

Objektivni uzroci pada

česte promjene propisa i uvjeta poslovanja – nemogućnost dugoročnijeg planiranja poslovanja

nejasna granica između obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (javno i privatno)

gospodarska kriza ukidanje poreznih olakšica

Subjektivni uzroci pada

nedovoljna informiranost

Koliko je javnost upoznata s DZO?

Znate li da postoji dobrovoljno zdravstveno osiguranje?

Izvor: istraživanje tržišta UNIQA

osiguranje

Prikaz Prikaz

europskog tržišta osiguranjaeuropskog tržišta osiguranja2

ZBP zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009.

Europa - Udio DZO u ukupnoj premiji

s 25% udjela u ukupnoj premiji, zdravstveno osiguranje 2. najveće neživotno osiguranje

vodeća tržišta – nizozemsko i njemačko (ukupno 2/3 ukupne premije zdravstvenog osiguranja na europskom tržištu)

Tržište zdravstvenog osiguranja u Europi

Europa: premija zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009.

Rast

nakon usporavanja u 2009, ponovni rast u 2010. od cca. 6% s premijom od oko 108 mld EUR kao posljedica povećanje potražnje za zdravstvenim osiguranjem uslijed:

- demografske slike stanovništva (starenje) - povećanja troškova zdravstvene zaštite

Europa – premija zdravstvenog osiguranja per capita 2008.-2009.

Različito: od 9 EUR u Turskoj do više od 2.000 EUR u Nizozemskoj. U prosjeku: 171 EUR

JAVNO ZDRAVSTVO

DRŽAVNO FINANCIRANJE KROZ POREZE

tzv. “Beveridgeov model”:

zdravstvenu zaštitu financira država iz državnog proračuna - prikuplja se općim oporezivanjem:

- direktni porezi: od pojedinaca, kućanstava,pravnih osoba

- indirektni porezi:od prodaje roba i usluga

Prednosti:- lagano upravljanje- efikasnost- visok stupanj pravednosti

Nedostaci:- o sredstvima odlučuju političari 1x godišnje

- izloženost stalnom pritisku za privatnim financiranjem (dvorazinski sustav)

Primjer: Velika Britanija, skandinavske zemlje, Irska, Island, Italija, Grčka,Portugal, Španjolska, Kanada

JAVNO ZDRAVSTVO

SOCIJALNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE tzv. “Bismarckov model” socijalno zdrav.osiguranje je obvezno građani-osiguranici redovito uplaćuju

doprinos fondovi-administrativna tijela

prikupljaju sredstva i plaćaju usluge stopu doprinosa utvrđuje vlada ili

neko drugo tijelo drugi izvori financiranja (državne

subvencije) Fond zdrav.osiguranja = neovisna,

neprofitna, javna ili privatna organizacija čija je djelatnost strogo regulirana propisima

Prednosti: - transparentniji od

poreznog, prihvatljiviji u javnosti

- visok stupanj izbora, visoka razina usluge

- pravednost sustava Nedostaci: - moralna opasnost - nedostatak sredstava

u fonduPrimjer: Njemačka,

Francuska, Belgija, Austrija, Švicarska, Luxemburg

PRIVATNO ZDRAVSTVO

RAZLIČITI MODELI: OBVEZNO (Nizozemska) DOBROVOLJNO – dodatno (dodatno i dopunsko), alternativno i zamjensko – modeli se preklapaju i ne postoji jasna granica između pojedinih modelaRaznolikost je posljedica ekonomskih, povijesnih, kulturoloških, ekonomski i političkih faktora i rastućih problema javnih zdravstvenih sustava.

I DODATNO (ADDITIONAL) - dopunsko i dodatno (complementary and supplementary)

Dopunsko - proširenje postojećih pokrića javnog sustava ili pokriće troškova koji nisu obuhvaćeni javnim sustavom (Danska, Francuska, Italija, Slovenija)

Suplementary – viši standard i veći opseg prava (Austrija, Njemačka, Italija)

Prednosti: aktivna suradnja između javnog i privatnog sustava omogućuje osiguranicima cost-sharing i pristup zdravstvenoj usluzi kakvu očekuju

PRIVATNO ZDRAVSTVO

PRIVATNO ZDRAVSTVO

II ALTERNATIVNO (DUPLICATE) – djeluje paralelno s javnim sustavom nudeći privatnu alternativu ili dvostruka pokrića (VB, Španjolska, Portugal)

- omogućuje brži pristup i nudi osiguranicima pogodnost izbora pružatelja zdravstvene usluge

Prednosti: - racionalizacija troškova javnog zdravstva- osiguranici putem poreza i dalje

pridonose javnom sustavu

PRIVATNO ZDRAVSTVO

III ZAMJENSKO (substitute) – zamjenjuje javni sustav, stoga mora osigurati minumum pokrića javnog sustava

- osiguranici su ili dobrovoljno ili temeljem zakona izuzeti iz javnog sustava (Njemačka, Španjolska – državni službenici; Austrija – samozaposleni)

Prednosti: - osiguranici plaćaju uslugu više od stvarnog troška

čime se generira profit koji se može dalje ulagati - osiguranicima nudi pokrića po mjeri koja

nisu moguća u javnom sustavu

NIZOZEMSKA

Obvezno privatno zdravstveno osiguranje uvedeno reformom iz 2006. godine

Problemi starog sustava: - previše različitih sustava (javni, privatni, za državne službenike)- osiguranici su imali malo ili nimalo izbora - neefikasni i nekonkurentni poticaji za osiguratelje- malo ili nimalo pritiska na pružatelje usluga da poboljšaju svoju uslugu

NIZOZEMSKA

CILJ REFORME: učiniti zdravstvo efikasnijim i pristupačnijim za sve na dulji rok

KLJUČNI ELEMENTI REFORME: - novo standardno osiguranje za sve- osiguranici mogu mijenjati osiguratelja svake

godine- konkurencija između osiguratelja- osiguratelji i osiguranici stimuliraju

pružatelje usluga na poboljšanje- nadoknada osiguranicima s manjim

prihodima

Potrošnja za zdravstvenu zaštitu

Potrošnja u odnosu na BDP i po stanovniku

Izvor: WHO 2009

Odnos državne i privatne potrošnje za zdravstvo

Potrošnja za zdravstvenu zaštitu

Izvor: WHO 2009

Udjeli direktnog plaćanja i privatnog zdravstvenog osiguranja

Potrošnja za zdravstvenu zaštitu

Izvor: WHO 2009

ZAJEDNIČKI IZAZOVI3

Udio stanovnika starijih od 65 godina

EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni

vijek: muškarci

EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni

vijek: žene

EU: udio troškova zdravstva u BDP-u

EU: udio troškova zdravstva u BDP-u javno/privatno

Održivost europskog sustava javnog zdravstva

Održivost europskog sustava javnog zdravstva je uvelikoj opasnosti zbog očekivane eksplozije troškova zdravstva uslijed: - demografskih promjena (starenje stanovništva) - inovacija i upotrebe novih tehnologija u medicini

- rastućeg pritiska na javnu potrošnju, uključujući i mirovinske fondove

- klimatskih promjena

Preporuke CEA–e

osiguranje istovjetnih uvjete poslovanja poboljšanje zdravstvenih usluga poticanje prevencije promocija edukacije i informiranosti alokacija troškova inovacija u medicini poboljšanje borbe protiv prevara poticanje poslodavaca da zajedno s

osigurateljima razvijaju zdravstvene programe za pojedine profesije

HRVATSKA DILEMA4

PRAVNI OKVIR

PRIVATNI OSIGURATELJI – - posluju unutar specifičnog zakonskog

okvira; - primjena striktnih pravila – aktuarskih,

računovodstvenih, upravljanje rizicima, transparentnost

- konkurencija

JAVNO ZDRAVSTVO - ne primjenjuju se ista pravila kao za privatne osiguratelje;- oslanjaju se na prihode od državnih nameta – poreza / doprinosa;

- namjena je osigurati svima osnovnu zdravstvenu zaštitu

- princip solidarnosti

GORUĆA TEMA

ulazak HZZO na tržište dobrovoljnog (dodatnog) zdravstvenog osiguranja

Razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u RH

- Jasno definiranje i razgraničenje sustava obveznog od dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

- Izjednačavanje uvjeta poslovanja HZZO i privatnih osiguratelja

- Uvođenje poreznih olakšica- Pravna regulativa koja ne podliježe čestim

kratkoročnim promjenama

KAKO DALJE?5

Cilj: svakom pojedincu pružiti osnovnu

zdravstvenu zaštitu; omogućiti pojedincima pravo izbora; uvjet: kvalitetan i financijski održiv sustav.

HVALA NA PAŽNJI!