Download pdf - Zaštita biljaka - prirucnik

Prof. dr. Milan MaceljskiProf. dr. Bogdan Cvjetkovi}

Prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}Prof. dr. Zvonimir Ostoji}

Priru~nik iz za{tite bilja

(za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama)

Priru~nik je dostupan na Internetu:http://www.ergraf.hr/tiskara-md/

Zagreb, 1997.

1

ZAVOD ZA ZA[TITU BILJA U POLJOPRIVREDI I [UMARSTVUREPUBLIKE HRVATSKE

Za izdava~a:

Mr. Radoslav Maslin, ravnatelj

Autori:

prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi},prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji}

Urednici:

prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi},prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji}

Grafikon na omotu:

Broj dopu{tenih sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Stanje 1996. iz "Glasnikaza{tute bilja", 2-3/1996.

Tisak:

Tiskara MD - Zagreb, tel: 531-321 i 380-058E-mail: tiskara-md zg.tel.hr

Tiskano sukladno ~l. 15. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljajupromet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenikakoji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja.

ISBN 953-96985-0-2

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na biblioteka, Zagreb

UDK 632.9(035)

PRIRU^NIK iz za{tite bilja : za zaposlenike u poljoprivrednimljekarnama) / Milan Maceljski . . . <et. al.>. - Zagreb : Zavod zaza{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu Republike Hrvatske, 1997. -187 str. : ilustr. ; 24 cm

Bibliografija: str. 187.

ISBN 953-96985-0-2

1. Maceljski, Milan

970210038

2

Kazalo

1. Uvod i zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.2. Zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

2. [teto~inje bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

3. Za{tita bilja - op}i dio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273.1. Pojam za{tite bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273.2. Mjere za{tite bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273.3. Integrirana za{tita bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313.4. Organsko-biolo{ka proizvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

4. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - op}i dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354.1. Proizvodnja i potro{nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364.2. Registracija sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374.3. Podjela sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384.4. Otrovnost za ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394.5. Ostaci sredstava na poljoprivrednim proizvodima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414.6. Izbor sredstva u odnosu na karencu i namjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 444.7. Otrovnost po ‘ivotinje, biljke i okoli{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464.8. Mjere za za{titu osoba i okoli{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 474.9. Postupak u slu~aju otrovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 494.10. Rezistentnost {teto~inja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 504.11. Oblik (formulacija) sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 514.12. Kombinirana sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 534.13. Mije{anje sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 534.14. Priprema sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 544.15. Primjena sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 584.16. Prilozi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

4.16.1. primjeri izdanih dopu{tenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 644.16.2. zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 674.16.3. karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregleddopu{tenih namjena). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 724.16.4. dodatni primjeri izra~unavanja koncentracija i doze . . . . . . . . . . . . 81

3

5. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - posebni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . 835.1. Zoocidi

5.1.1. Insekticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 835.1.2. Akaricidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 835.1.3. Nematocidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 895.1.4. Limacidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 895.1.5. Rodenticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 895.1.6. Korvicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

5.2. Fungicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 905.3. Herbicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

6. Mjere za{tite bilja po kulturama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1176.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

6.1.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1176.1.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1236.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1256.1.4. Vo}ke i vinova loza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1266.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1346.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134

6.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1356.2.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1356.2.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1436.2.3. Vo}ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1476.2.4. Vinova loza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1546.2.5. Ukrasno i {umsko bilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157

6.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596.3.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596.3.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1776.3.3. Vo}njaci i vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

7. Preporu~ena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

4

1. UVOD I ZAKONSKI PROPISI

1.1. UVOD

Sve kulturne (i divlje) biljke napadaju razli~iti neprijatelji. To su razli~iti {tet-nici (kukci i druge ‘ivotinje), uzro~nici bolesti (gljivice i dr.), te korovi. Ove biljneneprijatelje nazivamo zajedni~kim nazivom {teto~injama bilja.

[teto~inje prorje|uju sklop i uzrokuju uginu}e biljaka, uzrokuju njihov kr‘ljavirazvoj i slabije proizvodne sposobnosti, o{te}uju plodine te na brojne druge na~inesmanjuju urod ili kakvo}u poljoprivrednih proizvoda. Najnoviji podaci ukazuju da{teto~inje smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, a u Europi za28%. Na{a su istra‘ivanja pokazala da {teto~inje u Hrvatskoj smanjuju proizvodnjupoljoprivrednih kultura za 29,2%. Pribli‘no jedna tre}ina ovih {teta otpada na {tet-nike, druga na uzro~nike bolesti, a tre}a na korove.

Navedeni podaci o visini {teta se odnose na mogu}i (potencijalni) prirod, pa suizra‘ene postotkom priroda koji bi se postigao da ovih {teta nema. O~ito je da privisini {teta od 29,2% mogu}eg priroda, nama ostaje samo 70,8% tog priroda. Stogaje postotak {teta na ostvareni prirod jo{ mnogo ve}i i za Hrvatsku iznosi 41,25%.Ra~unanje % na mogu}i prirod zna~i da je kod {tete 25% i ostvarenog prirodap{enice od 6 t/ha, {teta 2 tone, jer je prirod (mogu}i) bez ovih {teta trebao biti 8 t.Ako se pokusom utvrdi da je na povr{ini gdje je zlatica uni{tila cimu krumpiraprirod 10 t/ha, a na dijelu za{ti}enom od zlatice 15 t/ha, razlika od 5 t stavlja se uodnos s prirodom ostvarenim uz za{titu, dakle s 15 t, te {teta iznosi 33,3%.

Vrijednost {teta (gubitaka) kojeg nanose {teto~inje poljoprivrednim usjevima inasadima u Hrvatskoj iznose oko 500 milijuna US dolara svake godine, ~emu trebapridodati i {tete do kojih dolazi smanjenjem kakvo}e proizvoda, pove}anjemtro{kova proizvodnje, te{ko}ama do kojih dolazi u prometu itd.

Razumljivo da svaki seljak i drugi uzgajiva~ poljoprivrednih kultura nastojismanjiti {tete koje ~ine {teto~inje. Mogu}nostima suzbijanja {teto~inja se bavi pose-bna poljoprivredna struka - fitomedicina ili za{tita bilja. U mnogim zapadnoeurop-skim dr‘avama uvrije‘en je naziv fitomedicina za za{titu bilja. Ono {to je za ljudemedicina, za ‘ivotinje veterina, to je za biljke fitomedicina.

Medicinu, veterinu i fitomedicinu povezuje sli~nost mnogih neprijatelja(primjerice bakterije, virusi, neke vrste muha, {tetne biljke itd.) od kojih treba bra-niti ljude, ‘ivotinje i biljke. Povezuje ih i sli~nost postupaka obrane (primjericelijekovi = sredstva za za{titu bilja). No, povezuje ih jo{ jedna specifi~nost koju ubiljnoj proizvodnji ima samo za{tita bilja: odgovornost pojedinaca za primjenumjera za{tite bilja, odgovornost koju mora propisati dr‘ava. Ta odgovornost postojizbog mogu}nosti preno{enja {teto~inja preko granica, ali i od susjeda k susjedu, tezbog opasnosti od sredstava za za{titu bilja za ~ovjeka, ‘ivotinje i okoli{. Kao {to

5

se lije~nici i veterinari, uz ostalo, brinu i o spre~avanju {irenja zaraznih bolesti,tako se stru~njaci za za{titu bilja (fitomedicinari), ali i svi poljoprivrednici, morajubrinuti ne samo o spre~avanju {irenja karantenskih, ve} i mnogih drugih {teto~inja.Naime, mnoge mjere za{tite bilja daju ‘eljeni uspjeh samo ako se provode sus-tavno, zahva}aju}i ve}e povr{ine, dakle uz u~e{}e svih ili ve}ine poljoprivrednika.O izboru sorte p{enice ili hibrida kukuruza, o njezi usjeva i gnojidbi, ne ovisi sus-jed od susjeda, pa je Josipu svejedno kako gospodari susjed Ivica. No Josipu nijesvejedno kako Ivica suzbija {teto~inje, jer uspjeh njegovog suzbijanja poljskihmi{eva, korova, plamenja~e krumpira, uspjeh njegove proizvodnje iz zdravog, aliskupljeg sjemena, ovisi da li to radi i Ivica. [tetnici, uzro~nici bolesti i korovi {irese od susjeda susjedu, pa neznanje nazadnih ko~i napore naprednijih seljaka.

Ta me|usobna ovisnost postoji i pri primjeni sredstava za za{titu bilja. Mogu}eje da jedan jedini nedovoljno upu}eni ili nemarni seljak one~isti potok koji protje~eselom i izazove uginu}e stoke (primjerice ako na potoku pere prskalicu ili am-bala‘u sredstava). Pri nesmotrenoj primjeni sredstava, primjerice po ja~em vjetru,mo‘e pojedinac one~istiti obli‘nje usjeve i nasade vi{e od dopu{tenih granica, mo‘eotrovati susjedove p~ele ili perad, a nepa‘ljivom primjenom herbicida mo‘e o{tetiti,~ak i uni{titi, obli‘nje usjeve i nasade.

Upravo je ova me|usobna ovisnost u provedbi mjera za{tite bilja od {teto~injauzrok {to svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji niz propisa koji nastojesprije~iti takve {tetne posljedice. Neki propisi propisuju obvezno suzbijanjeodre|enih {teto~inja, drugi propisuju promet sredstvima za za{titu bilja na na~inkoji }e na najmanju mogu}u mjeru smanjiti svaku opasnost po zdravlje ~ovjeka,korisnih ‘ivotinja i posebice po okoli{. Daljnji propisi propisuju nadzor nadzdravstvenim stanjem sjemena i sadnog materijala, te nadzor uvoza i izvoza bilja.

Iako su razli~ite mogu}nosti za{tite bilja prikazane u posebnom poglavlju, trebave} u uvodu istaknuti da je kemijska metoda za{tite bilja vrlo ~esta, katkada i jed-ina mogu}nost za{tite. Ova se metoda sastoji u primjeni razli~itih pripravaka sred-tava za za{titu bilja kojih na na{em tr‘i{tu ima danas preko 600. Svako me|u njimaima dopu{tenje samo za odre|enu namjenu, u propisanoj dozi ili koncentraciji, uzbrojna ograni~enja, pa treba znati svako sredstvo pravilno primijeniti. Osim toga,kako su skoro sva sredstva svrstana u otrove, pa su opasna po zdravlje ljudi idoma}ih ‘ivotinja, te okoli{, to treba znati kako njima pravilno rukovati i kako ihprimijeniti. Iz brige za pravilno rukovanje i primjenu sredstava za za{titu biljaproizlaze mnoge odredbe postoje}ih propisa, pa tako i odredba da svi uposleni upoljoprivrednim ljekarnama (poljoapoteci) moraju biti osposobljeni za taj posao.

Zaposleni u poljoapotekama moraju imati znanje koje }e omogu}iti da svakomkupcu daju preporuku o sredstvu za za{titu bilja koje treba upotrijebiti, teodgovaraju}u uputu o na~inu primjene, mjerama opreza itd. Iz sli~nih razloga ve}odavna u ljekarnama lijekove prodaju diplomirani ljekarnici (farmaceuti). No, oduposlenih u poljoapoteci ~esto kupac tra‘i i ono {to ljudi ne tra‘e od ljekarnika, tj.dijagnozu i uputu za lije~enje. Seljaci ~esto u poljoapoteci tra‘e sredstvo za suzbi-janje onoga {to donesu pokazati, pa po donijetom {tetniku ili znacima {teta ilibolesti na bilju, treba zaklju~iti o kojem se uzro~niku radi i dati stru~nu uputu. Toukazuje da svaki zaposleni u poljoapoteci mora imati odre|eno znanje, pa takvoznanje tra‘e od svakog zaposlenog i postoje}i propisi. Minimum potrebnog znanjaprikazan je u ovom priru~niku.

6

Zbog velikog broja poljoapoteka u nas, treba o~ekivati poja~anu konkurenciju.Kupci, potro{a~i sredstava za za{titu bilja, svakako }e radije odlaziti u onupoljoapoteku gdje znaju da }e mo}i dobiti stru~nu uputu i da }e mu biti pre-poru~eno najprikladnije sredstvo. Ve} i zato }e svakom vlasniku poljoapoteke bitiitekako va‘no da svaki zaposleni ima znanje potrebno da udovolji o~ekivanjukupca.

1.2. ZAKONSKI PROPISI

Jedan dio znanja kojeg svaki zaposleni u poljoapoteci mora svladati jepoznavanje propisa koji se ti~u prometa sredstava za za{titu bilja. Ovo }epoznavanje pripomo}i da svaki zaposleni sa~uva svoje zdravlje i ne ugrozi tu|e,kao i pru‘anje stru~nih savjeta kupcima za bezopasnu i uspje{nu primjenu tih sred-stava. Poznavanje propisa omogu}it }e izbjegavanje kazni propisanih za njihovonepridr‘avanje, te daljnje uspje{no poslovanje poljoapoteke.

Prikazat }emo samo izvod iz onog dijela propisa koji se odnosi na maloprodajui primjenu sredstava za za{titu bilja. To su, prije svega, zakoni i pravilnici kojepriprema ili donosi Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva. Ministarstvo zdravstvapredla‘e Zakon o otrovima i propisuje postupke s otrovima, a kako su skoro svasredstva za za{titu bilja svrstana u otrove, to se ti propisi odnose i na promet timsredstvima. Osvrnut }emo se i na neke odredbe propisa o za{titi okoli{a koje se ti~ui sredstava za za{titu bilja. Popis najva‘nijih zakona nalazi se na koncu ovog po-glavlja.

Zakon o za{titi bilja u uvodnom dijelu ~lanka 39. propisuje da pravna osoba kojaprodaje sredstva za za{titu bilja mora imati uposlenog djelatnika koji imazavr{en agronomski ili {umarski fakultet smjera za{tite bilja, ratarskog ili vo}ar-sko- vinogradarsko-vrtlarskog ili {umsko-gospodarskog, koji se brine o smje{taju,~uvanju i izdavanju sredstava za za{titu bilja, te daje korisnicima upute o stru~nojprimjeni. Pored toga, u istom je ~lanku predvi|eno da pravna osoba koja prodaje sred-stva za za{titu bilja na malo, u svakoj specijaliziranoj trgovini - poljoprivrednojljekarni, mora imati uposlenog djelatnika s najmanje stru~nom spremom ~etvrtog(IV/1) stupnja obrazovanja biljnog ili {umarskog smjera koji je osposobljen za~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja i davanje uputa o stru~noj primjeni.

Temeljem navedene odredbe, objavljen je Pravilnik o uvjetima koji moraju udo-voljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko imalo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sred-stva za za{titu bilja. Dodatno se ovim Pravilnikom propisuje da zaposlenidjelatnik u poljoapoteci mora imati ugovor o radu na neodre|eno vrijeme spunim radnim vremenom, te da stru~noj spremi zaposlenika odgovara poljo-privredni tehni~ar op}eg, biljnog, vrtlarskog i srodnih smjerova, {umarski te-hni~ar, te zaposlenici koji imaju zavr{enu vi{u poljoprivrednu {kolu, agronom-ski ili {umarski fakultet drugih smjerova, osim onih iz uvodnog dijela ~l. 39.

Zakon o prometu otrova (u pripremi Zakon o otrovima) tako|er propisuju dapravne osobe koje se bave prometom otrova moraju imati zaposlene djelatnike VII.stupnja odre|ene stru~ne spreme (npr. poljoprivredne), te da i drugi zaposlenicimoraju imati potrebna znanja o za{titi od otrova s kojima rade.

7

Organizacija koja vr{i maloprodaju sredstava za za{titu bilja je du‘naosposobiti radnika za rad na siguran na~in, te omogu}iti utvr|ivanje zdravstvenei psihi~ke sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.

Zakon o za{titi bilja (~l. 39.) odre|uje da pravna osoba koja se bavi prometomsredstava za za{titu bilja mora posjedovati odgovaraju}e prostorije za smje{taj,~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja koje udovoljavaju propisanim te-hni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Zakon o prometu otrova (~l. 20) pro-pisuje da se otrovi moraju ~uvati u posebnim prostorima u kojima se ne smijunalaziti drugi proizvodi. Pojedini otrovi mogu se dr‘ati u prostorijama koje slu‘e zadruge potrebe, ako se dr‘e u posebnim ormarima i odvojeno od drugih proizvoda,no te prostorije ne smiju slu‘iti za promet namirnicma, sto~nom hranom niti pred-metima op}e uporabe.

Uvjete kojima moraju udovoljavati poljoprivredne ljekarne op{irnije propisujeprije spomenuti pravilnik. Poljoprivredne ljekarne moraju imati prodajni dio,skladi{ni dio i posebnu prostoriju s garderobnim dijelom i sanitarnim ~vorom.U prodajnom dijelu se obavlja promet sredstava smje{tenih odvojeno premanamjenama, te ure|ajima i opremom za primjenu tih sredstava. U tom se dijelumo‘e obavljati i promet sjemenom i sadnim materijalom, koji mora biti smje{ten uposebnom odvojenom prostoru prodajnog dijela. Na zidu prodajnog dijela mora bitiistaknut plakat s pravilima za siguran rad sa sredstvima za za{titu bilja i plakat oza{titi pri radu s obja{njenjima oznaka upozorenja i obavijesti ("R" i "S"). Navidljivom mjestu trebaju biti i upute o mjerama spre~avanja trovanja, na~inupru‘anja prve pomo}i te mjerama za otklanjanje posljedica trovanja. Treba postojatipriru~na ljekarna za pru‘anje prve pomo}i kod trovanja, te spremnik ili vre}a sglinom, perlitom ili pijeskom za apsorpciju sredstava za za{titu bilja u slu~ajuprolijevanja. Prostorije i ormari u kojima se ~uvaju otrovi trebaju biti zak-lju~ani i obilje‘eni natpisom "OTROV".

Skladi{ni dio slu‘i za smje{taj sredstava za za{titu bilja, ure|aja i opreme zanjihovu primjenu. Sredstva se ne smiju ~uvati u istoj prostoriji skladi{nog dijelazajedno sa sjemenom, mineralnim gnojivima i sto~nom hranom. Zidovi i podovimoraju biti od otpornih materijala koji se lako ~iste. Prodajni i skladi{tni diomoraju imati ventilaciju koja osigurava da koncentracija {tetnih plinova i aerosolane bude ve}a od najvi{e dopu{tene koncentracije.

Posebnim pravilnikom propisane su maksimalno dopustive koncentracije(MDK) sredstava za za{titu bilja u zraku radnih prostorija. To su one koncentracijekoje ne dovode do o{te}enja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu, aizra‘ene su u mg na prostorni metar. Primjerice, MDK za insekticide diklorvos je 1mg, a metildemeton 0,5 mg, za herbicid atrazin 2 mg, a za fungicid tiram 5 mg naprostorni metar. Pravilnik propisuje i biolo{ke grani~ne vrijednosti, tj. upo-zoravaju}u razinu sredstava u tkivima, tjelesnim teku}inama ili izdahnutom zraku.Ove su vrijednosti propisane samo za klorirane ugljikovodike, organofosforne in-sekticide i karbamate.

Sredstva kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena odvojeno odostalih sredstava. Otrovi se moraju skladi{titi izvan zone za vodoopskrbu pitkomvodom i vodotokova.

Sredstva za za{titu bilja koja su razvrstana u I. skupinu otrova ne smiju sedr‘ati i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni. Prilikom prodaje sredstava za

8

za{titu bilja II. skupine otrova, zaposleni u poljoprivrednoj ljekarni je du‘anupisati podatke o kupcu (ime i prezime, adresa, JMBG, naziv i koli~ina otrova tepotpis kupca). U tu svrhu treba postojati odre|ena knjiga evidencije prometa otrovaII. skupine.

U promet se smiju stavljati samo sredstva za za{titu bilja koja imajuodgovaraju}e dopu{tenje za promet u Hrvatskoj. Popis ovih sredstava objavljujese povremeno u NN (~l. 40. i 47. Zakona o za{titi bilja). Na deklaraciji sredstvatreba biti ozna~en broj i datum dopu{tenja Ministarstva poljoprivrede i {umarstva.

Sredstva za za{titu bilja se stavljaju u promet samo u izvornom pakiranjuproizvo|a~a s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni. Uputa i dek-laracija moraju biti napisane na hrvatskom jeziku. Zabranjeno je stavljanje upromet sredstava kojima je istekao rok uporabe ozna~en na deklaraciji.

Deklaracija na svakom pakiranju mora sadr‘avati naziv sredstva, generi~ko ikemijsko ime, sadr‘aj svih aktivnih tvari,namjenu i na~in uporabe, datum proizvod-nje, rok uporabe, naziv i adresu proizvo|a~a, na~in i uvjete skladi{tenja i ~uvanja,znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavje{}ivanja, te neke druge propisanepodatke.

Predvi|eno je i propisivanje odre|enog na~ina evidentiranja cjelokupnogprometa otrovima.

Propisan je i sadr‘aj uputa, koji mora biti uskla|en s dopu{tenjem, te sadr‘avatisve upute potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz najmanju mogu}u opasnost poprimjenitelja, druge osobe i korisne organizme, te okoli{. Zakon o za{titi bilja (~l.50.) propisuje obvezu da su posjednici bilja du‘ni pridr‘avati se ovih uputa, anaro~ito brinuti se da sredstva ne dospiju u vodu, na bilje i tlo koje se ne tretira itd.Proizvo|a~ sredstava je odgovoran za {tetu nastalu primjenom sredstva na na~innaveden u uputi, ako je ta uputa suprotna izdanom dopu{tenju.

Zakon o za{titi okoli{a definira one~i{}enje okoli{a kao promjenu stanja koja jeposljedica {tetnog djelovanja, ispu{tanja, uno{enja ili odlaganja {tetnih tvari. Pravnai fizi~ka osoba odgovara za nastalu {tetu i snosi tro{kove nastale one~i{}avanjem.Za one~i{}avanje okoli{a je odgovorna i osoba koja je nepravilnim djelovanjemomogu}ila one~i{}enje.

Zakon o otpadu odre|uje da su otpad tvari koje je pravna ili fizi~ka osoba od-bacila ili odlo‘ila. Posebni je postupak propisan s opasnim otpadom, a to je otpadkoji sadr‘i tvri koje imaju svojstva toksi~nosti, zapaljivosti itd., dakle u koje seubrajaju i sredstva za za{titu bilja. Pravilnik o vrstama otpada propisujerazvrstavanje otpada u 20 grupa, te na~in postupka s pojedinim vrstama otpada.

Nadzor nad pridr‘avanjem svih ovih (i nekih drugih srodnih) propisa provodeorgani inspekcije za za{titu bilja u ‘upanijama i republici, te sanitarni inspektori iinspektori za{tite okoli{a. Za prekr{aje su propisane, katakada i vrlo visoke, kazne.

Popis najva‘nijih propisa koji se odnose na maloprodaju sredstava za za{titubilja

Zakon o za{titi bilja (NN 10/1994.)Pravilnik o na~inu izdavanja dozvola za stavljanje u unutra{nji promet sredstva

za za{titu bilja (NN 53/1991. - Sl. l. 32/1991.), odn. nacrt novog Pravilnika upripremi.

9

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljajupromet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupkuosposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja (NN40/1996.).

Zakon o prometu otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 13/1991.), odn. nacrt novog Zak-ona o otrovima u pripremi.

Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju promet na doma}em tr‘i{tu (NN53/1991. - Sl.l. 32/1986.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi.

Pravilnik o na~inu uni{tavanja neupotrijebljenih otrova i ambala‘e koja jeupotrijebljena za pakiranje otrova te o na~inu povla~enja otrova iz prometa (NN53/1991. - Sl.l. 7/1983.), odn. nacrta novog Pravilnika u pripremi.

Pravilnik o tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima kojima moraju udo-voljavati OUR-i koji se bave prometom otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 9/1986.).

Pravilnik o o~evidniku otrova i djelatnika koji rukuju otrovima - nacrt upripremi.

Pravilnik o najvi{im dopu{tenim koncentracijama u zraku (NN 92/1993.).

Zakon o za{titi okoli{a (NN 82/1994.)Zakon o otpadu (NN 34/1995.)Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996.)Zakon o za{titi na radu (NN 19/1983., 17/1986., 46/1992., 26/1992.)Pravilnik o najvi{im dopustivim koncentracijama {tetnih tvari u atmosferi radnih

prostorija i prostora i o biolo{kim grani~nim vrijednostima (NN 92/1993.).

10

2. [TETOÎNJE BILJA

2.1. [TETNICI

Poljoprivrednim kulturama ~esto zna~ajne {tete mogu nanijeti razne ‘ivotinje. U{tetne ‘ivotinje ubrajamo kukce,potom grinje, nematode, glodavce, pu‘eve, divlja~i {tetne ptice.

2.1.1. Kukci

Kukci (insekti) su najbrojnija skupina ‘ivotinja na Zemlji. Ima ih blizu milijunpoznatih vrsta, a svake se godine otkriva oko jedna do dvije tisu}e novih vrsta.Odlikuju se velikom brojno{}u pojedine vrste, vrlo brzom mogu}no{}urazmno‘avanja i velikom prilagodljivo{}u na razli~ite uvjete ‘ivota.

U na{oj je zemlji prisutno oko tisu}u vrsta kukaca gospodarski {tetnih poljo-privrednim kulturama.

Kukci se mogu razmno‘avati nespolno tj. partenogenezom, kada ‘enka le‘e ‘ivemlade ili spolno, tj. gamogenezom kada ‘enka le‘e jaja. U nekih se kukaca (lisneu{i) pokoljenja, tj. partenogeneza i gamogeneza izmjenjuju.

Preobrazba ili razvoj u kukaca, mo‘e biti potpuna kada kukci tijekom razvojaprolaze sve stadije ili nepotpuna. Kod potpune preobrazbe smenjuju se stadiji jaje,li~inka, kukuljica i odrasli oblik. Li~inke se presvla~e vi{e puta, pa se govori oli~inkama prvog, drugog, itd. stadija. Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje,li~inka i odrasli oblik, jer se li~inka zadnjeg stadija izravno presvla~i u odraslioblik.

Jaja kukaca mogu biti odlo‘ena na razli~ita mjesta (na grane ili debla, na lis-tove, stabljiku, ostatke biljaka, u zemlju, razna skrovita mjesta itd.) i to pojedina~noili u skupinama. Katkada ‘enke odla‘u jaja u biljne organe. Razli~ite su veli~ine iboje. Skupine jaja nazivaju se jajnim leglom.

Li~inke kukaca su stadij koji naj~e{}e radi {tetu na poljoprivrednim kulturama.Mogu imati razne nazive kao gr~ice (hru{t), gusjenice (leptiri), pagusjenice (oselistarice) itd. S obzirom na broj nogu, postoje li~inke bez nogu (pipe, dvokrilci),one s tri para prsnih nogu (pr. zlatice) te one koji imaju tri para prsnih i trbu{ne(abodminalne) noge. Trbu{nih nogu, uglavnom gusjenice, imaju 5 pari, no nekevrste imaju samo dva para trbu{nih nogu (npr. grbice), pa se tijekom hodanja grbe.Li~inke osa listarica imaju 6-8 pari trbu{nih nogu. Li~inke uglavnom imaju dobrorazvijenu glavu, ali ima i onih koje nemaju glavu, pa im je usni ustroj na prvom~lanku prsi{ta.

11

Kukuljica je stadij mirovanja. Mo‘e biti pokrivena, otvorena ili ba~vasta. Vrlo~esto li~inka prvo od pre|e napravi kokon unutar kojega se kukulji. Kukuljice seuglavnom nalaze na skrovitim mjestima.

Odrasli kukac ima podijeljeno tijelo na tri dijela: glavu, prsi{te i zadatak. Unekih kukaca glava i prsi{te mogu biti sra{teni u glavopr{njak. Na glavi kukciuglavnom imaju velike o~i, ticala (1 par) i usni ustroj. Usni ustroj mo‘e biti zagrizenje i ‘vakanje, za bodenje i sisanje, za sisanje i lizanje i za sisanje i gri‘enje.O tipu usnog ustroja uvelike ovisi i na~in suzbijanja kukaca. Na prsi{tu se nalazi tripara nogu, osim kod kukaca koji nemaju noge. Noge se razlikuju po tipu, a mogubiti za: hodanje, tr~anje, skakanje, penjanje, kopanje itd. Kukci koji nemaju noge{tete ~ine tamo gdje se nalaze, odnosno gdje su pri~vr{}eni. Odrasli kukci mogubiti beskrilni, no ve}ina ih ima na prsi{tu krila i to jedan par (dvokrilci) ili dvapara. Krila mogu biti razli~ite strukture (ko‘asta, opnenasta, hitinizirana itd.). Uzatku su smje{teni unutarnji organi kukaca, a na zatku mogu biti i razli~iti vanjskinastavci. Odrasli kukci nekih skupina nisu {tetni (leptiri, ve}ina dvokrilaca i opnok-rilaca), ve} samo njihove li~inke.

@ivot, razmno‘avanje i razvoj kukaca ovisi o brojnim biotskim (‘ivim) i abiot-skim (ne‘ivim) ~imbenicima.

Najva‘niji ne‘ivi ~imbenici su toplina, vlaga, svjetlost i vjetar. Najva‘nija jesvakako toplina jer kukci nemaju vlastitu toplinu tijela ve} sve njihove funkcijeovise isklju~ivo o toplini okoli{a. U povoljnim uvjetima, kukci }e se br‘erazmna‘ati, intenzivnije hraniti i kretati i time ~initi ve}e {tete. Ako su uvjetitopline nepovoljni, kukci ulaze u latentan ‘ivot, kada se ne hrane, ne kre}u i sve‘ivotne funkcije su im svedene na minimum. Ako se uvjeti poprave, ulaze u akti-van ‘ivot, a ako se pogor{aju, tada ugibaju. Neki se kukci bolje i br‘e razvijaju uuvjetima pove}ane vlage, a drugi obrnuto. Neki se kukci kre}u i hrane samo danju,a drugi no}u, pa ih zovemo no}ni kukci. Vjetar mo‘e znatno utjecati na kretanje i{irenje raznih vrsta kukaca.

@ivi ~imbenici koji utje~u na insekte su njihovi prirodni neprijatelji. Oni mogubiti grabe‘ljivci koji se hrane kukcima ili paraziti koji ih iskori{tavaju i tek tadausmrte. Najva‘niji grbe‘ljivci su tr~ci, buba mare, neke vrste stjenica, zlatooke itd.U grabe‘ljivce se ubrajaju i je‘, krtica i ptice. Od parazita su najva‘nije parazitskeosice i muhe gusjeni~arke. Oni mogu parazitirati jaja (njih ima najvi{e), li~inke,kukuljice ili odrasle {tetne kukce. Paraziti i predatori mogu zna~ajno smanjiti bro-jnost {tetnih kukaca, pa o njima treba jako voditi ra~una, {to vi{e ih {tedjeti i osigu-rati im {to bolje uvjete za razvoj. Najve}u ulogu u tom imaju pesticidi, koji ih prinepravilnoj primjeni mogu i potpuno uni{titi, pa u suzbijanju treba {to vi{e koristitione pesticide koji po{te|uju prirodne neprijatelje.

Prema na~inu javljanja, kukce smo podijelili u periodi~ke ili permanentne. Per-manentni ili stalni kukci su oni koji se javljaju svake godine u ve}oj ili manjojbrojnosti (npr. krumpirova zlatica), dok su periodi~ki ili povremeni oni kukci kojise javljaju u pravilnim (svake tre}e ili ~etvrte godine) ili nepravilnim razmacima.

Ovisno o tome da li se hrane jednom vrstom hrane, svrstani su u monofage, svi{e vrsta srodne hrane u oligofage, te s razli~itim vrstama hrane u polifage. Kukcikoji se hrane biljem nazivamo fitofagima ili herbivorima, a one koji se hranedrugim ‘ivotinjama zoofagima ili karnivorima.

12

Temeljna podjela kukaca se odnosi na dvije skupine - beskrilni kukci i krilatikukci. Daljnja podjela je na redove, familije i vrste.

Beskrilni kukci

U ovu skupinu spadaju kukci najstarijeg podrijetla. Poznato ih je vi{e od 2000vrsta. Tu ubrajamo skokunce, bezrepce, duplorepce i dlakorepce. Naj~e{}i su skokunci,kojih osim {tetnih, ima i korisnih vrsta koje se hrane jajima i drugim {tetnim kukcima.@ive u tlu i ~ine mezofaunu tla o ~ijem bogatstvu ovisi i plodnost tla.

Krilati kukci

Pripada im tridesetak redova kukaca.Pravokrilci. Ovom redu pripadaju pravi skakavci, zrikavci ili konjici, {turci ili

popci i rovci. Pravi skakavci su veliki kukci koji mogu napraviti velike {tete utrenutku kada se prenamno‘e. {tete rade i li~inke i odrasli skakavci grizenjem. Poli-fagni su i napadaju veliki broj kultura. Konjici su ~e{}e korisni nego {tetni, jer sehrane drugim kukcima. Rovci su va‘ni {tetnici. @ive u hodnicima u tlu i hrane sekorijenjem biljaka.

Bogomoljke su ~esti kukci u nas, naro~ito u toplim krajevima. Grabe‘ljive su ihrane sa {tetnim kukcima.

Tripsi ili resi~ari su sitni kukci s dva para uskih krila obraslih resama. Hranese sisanjem. Ima ih veliki broj vrsta i {tetnici su gotovo na svim poljoprivrednimkulturama. Ima i korisnih ili grabe‘ljivih tripsa.

Stjenice su ve}inom spljo{teni, ovalni ili duguljasti kukci. Ima ih vi{e od 25000vrsta. Imaju trokutastu glavu i dva para krila od kojih su gornja poluhitinizirana, adonja opnenasta. Usni ustroj je za bodenje i sisanje. Dio stjenica je {tetan, a ima ive}i broj korisnih predatorskih vrsta. Najve}e {tete ~ine u ratarstvu i povrtlarstvu.

Jednakokrilci. Podijeljeni su na 5 velikih skupina: cikade ili cvr~ci, {titastimoljci, lisne buhe, lisne u{i i {titaste u{i. Svi jednakokrilci imaju dva para op-nenastih krila i hrane se bodenjem i sisanjem.

Cvr~ci su po veli~ini vrlo razli~iti. Prozirna krila dr‘e slo‘ena u obliku krovaku}e. Neki prenose virusne bolesti.

Lisne buhe su manji kukci s relativno velikom glavom. Zna~ajni su {tetnici uvo}arstvu.

[titasti moljci su sitni kukci s dva para krila posipanih vo{tanim prahom. Brzose razmno‘avaju, imaju ve}i broj generacija tijekom godine i brzo postaju otpornina razne insekticide. Razvoju pogoduju gusti sklopovi biljaka, vi{e vlage i vi{etemperature. Najve}e {tete nanose biljkama u zatvorenim prostorima (staklenici,plastenici).

Lisne u{i imaju nje‘no tijelo dugo naj~e{}e do 3 milimetra. Hrane se sisanjemsokova. Li~inke su sli~ne odrasloj ‘enki. Razmna‘aju se partenogenezom i gamo-genezom (spolno), ili samo partenogenezom. Tijekom godine izmjenjuju se krilata(s dva para prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (naj~e{}e 10 do 15). Ve}ina vrstaima zimskog (drvenasto bilje) i ljetnog doma}ina (npr. povr}e) na kojeg sele kra-jem prolje}a i po~etkom ljeta. Izlu~uju slatkastu teku}inu (mednu rosu) kojom sehrane mravi i naseljuju gljive ~a|avice. Prenose mnoge virusne bolesti.

13

[titaste u{i su sitni kukci. @enke su ve}inom neporektne, a mu‘jaci mogu let-jeti. [tete ~ine uglavnom na drvenastim kulturama.

Opnokrilci. Ima ih vi{e od 100.000 vrsta. Ovoj skupini pripadaju uglavnomparaziti, ali ima i zna~ajnih {tetnika, zatim su tu socijalni kukci i opra{iva~i.Razli~itih su veli~ina, oblika i na~ina ishrane i ‘ivota. Razmna‘aju se uglavnomspolno. Kod {tetnih vrsta {tetne su samo li~inke. One osa listarica nazivaju sepagusjenice. Tu spadaju i ‘al~ari koji su dobili ime po tome jer se leglica u ‘enkepreobrazila u ‘alac. To su p~ele, ose i mravi. Najve}i broj vrsta opnokrilaca suzoofagne, te ~ine najva‘niju skupinu prirodnih neprijatelja {tetnika.

Kornja{i. Najve}i su red kukaca. Ima ih vi{e od 300.000 vrsta. Razli~itih suveli~ina. Svi se hrane grizenjem. Imaju ~vrsto,hitizirano tijelo. Prednji par krila jehitiniziran, naziva se pokrilje i slu‘i samo za odr‘avanje pravca. Lete s donjimparom opnenastih krila. Li~inke imaju tri para prsnih nogu, a li~inke pipa nemajunoge. [tete ~ine i li~inke i odrasli kukci. Razmno‘avaju se gamogenezom. Na-jva‘nije porodice su tr~ci (korisni kukci, osim zabrusa), listoro{ci, ‘i~njaci iliklisnjaci, bube mare (korisne), zlatice ({tetne i korisne), buha~i, pipe itd.

Leptiri. Ima ih vi{e od 160.000 vrsta. [tetne su samo li~inke koje se nazivajugusjenicama. Imaju tri para prsnih nogu te razli~iti broj trbu{nih nogu. Odrasli lep-tiri nisu {tetni, razli~itih su veli~ina i mogu biti danji ili no}ni. Va‘ne {tetne fa-milije su moljci, savija~i, plamenci, sovice, bijelci itd.

Dvokrilci. Imaju samo jedan par opnenastih krila. Odrasli oblici uglavnom nerade {tetu. [tetne su bezno‘ne li~inke. Naj~e{}e su znatno su‘ene prema zatku.@ive unutar biljnih organa gdje rade {tete. Neke su vrste korisne kao grabe‘ljivci.U ovaj se red ubrajaju i vrste {tetne ~ovjeku (komarci) i doma}im ‘ivotinjama(obad, {trk). Neke vrste prenose i bolesti (komarac malari~ar).

2.1.2. Grinje

Grinje se razlikuju od kukaca po tome {to imaju 4 ili 2 para nogu, nemajusegmentirano tijelo i nemaju ticala. Vrlo su sitne, naj~e{}e manje od 1 mm. Hranese bodenjem i sisanjem. Razmn‘avaju se spolno. Imaju dvije vrste jaja - zimskakoja prezimljuju i ljetna jaja. Iz jaja izlaze li~inke koje se nakon nekoliko pres-vla~enja pretvaraju u odrasle grinje. Kukuljica ima dva negibljiva stadija. Za razvojim najvi{e pogoduje niska relativna vlaga zraka i vi{e temperature. Uglavnomimaju ve}i broj generacija tijekom godine.

Me|u grinjama ima i ve}i broj korisnih, grabe‘ljivih vrsta.

2.1.3. Nematode

Nematode su sitne ‘ivotinje duljine 0,5 do 2 mm. Mogu biti kon~astog, oval-nog, okruglog ili drugih oblika tijela. Naj~e{}e su bjelkaste ili ‘u}kaste boje. Pos-toje fitofagne, {tetne nematode i zoofagne ili korisne nematode. Fitofagne se vrstehrane sisanjem sokova koje izvla~e iz stanica usnim stiletom. Neke vrste ‘ive ubiljkama, neke na biljkama, a neke u tlu. Dijele se u cistolike, korjenove i slobodno‘ivu}e vrste. Kod cistolikih nematoda, tijelo ‘enke se pretvara u cistu u kojoj jaja ili~inke mogu pre‘ivjeti vi{e godina. Korjenove nematode ‘ive na korijenju biljaka iuzrokuju razli~ita zadebljanja.

14

Nematode se razmna‘aju spolno. @enke legu jaja, mogu le}i ‘ive mlade, anekad i oboje. Li~inke prolaze kroz nekoliko razvojnih stadija, a potom se preo-braze u odrasle. Nematode su slabo pokretljive pa se {ire ve}inom zemljom ilibiljkama. Najve}e probleme uzrokuju kod kultura koje se ponavljaju na istimpovr{inama (za{ti}eni prostori).

2.1.4. Pu‘evi

Pu‘evi su hermafroditi (dvospolci). Di{u plu}ima. Postoje pu‘evi s lju{turom(ku}icom) i oni bez nje, tzv. pu‘evi gola}i. tijelo im je mekano, prekriveno sluzi.Pu‘evi gola}i su vrlo pokretljivi, danju za sun~ana vremena obi~no se skrivaju nasjenovita mjesta, a ve}inom se hrane no}u. Pro‘drljivi su i u jednom danu mogupojesti 5-50% svoje te‘ine. Polifagi su i hrane se velikim brojem kultura. Osim {tobiljke direktno o{te}uju gri‘enjem, na njima ostavljaju i svoj trag i izmet, pa i timegube tr‘i{nu vrijednost. Iza sebe ostavljaju sluzavi trag, pa je lako otkriti kuda sekre}u. êsto se u praksi govori o suzbijanju pu‘eva ga{enim vapnom. Ga{enovapno uistinu uzrokuje uginu}e pu‘eva mehani~kim, a ne kemijskim u~inkom, jerskine pu‘u sluz sa tijela te on ugiba od isu{enja.

2.1.5. Glodavci

Glodavci su uglavnom manji sisavci koji su dobili ime po specifi~noj gra|izubala prilago|enog glodanju. Poznato je oko 2800 vrsta. Vrlo brzo serazmno‘avaju, pa ~esto dolazi do prenamno‘enja kada mogu nanijeti zna~ajne{tete. Podijelili smo ih u glodavce u polju i one u zatvorenim prostorima.

Od glodavaca u polju su naj~e{}i mi{, poljska voluharica, vodena voluharica,hr~ak, prugasti poljski mi{ i ‘utogrli mi{.

O{te}uju biljke iznad povr{ine tla, no ~esto se hrane i korijenjem. Grade hod-nike u tlu, a prisutnost se uo~ava po ulaznim rupama i utabanim stazama izme|unjih.

Suzbijanje treba provoditi dok su u rezervatima (livade, pa{njaci, nasipi i sl.) jeru njima treba sprije~iti prenamno‘enje. Kasnije je ono znatno te‘e.

2.1.6. Divlja~

U {tetnu divlja~ ubrajamo ze~eve, vepra i srne}u divlja~. Naro~ito su ugro‘enekulture u blizini {uma. [to su u vrijeme napada biljke manje, {teta je ve}a.

Divlja~ se mo‘e samo odbijati od napada, a ne ubijati.

2.1.7. [tetne ptice

To su ~vorci, vrane, svrake, fazani itd. O{te}uju zasijano sjeme i klice ili zrelo vo}e.Suzbijanje se ne smije provoditi ubijanjem ptica, ve} se mogu koristiti repelenti

kojima se tretira sjeme. U vo}njacima i vinogradima provodi se mehani~ko suzbi-janje mre‘ama ili se ptice pla{e pla{ilima.

15

2.2. UZRO^NICI BOLESTI

Kod bolesnih biljaka bez obzira na uzro~nika dolazi do poreme}aja: u primanjuvode i mienralnih tvari, kori{tenju hranjivih sastojaka, izgradnji organskih spojeva injihovom premje{tanju unutar biljke. Uslijed toga nastaju promjene u unutra{njojgra|i ili u vanjskom izgledu biljke. Dakle, kod bolesnih biljaka dolazi do promjeneu ‘ivotnim procesima.

Nastale promjene mogu uzrokovati mikroorganizmi, ali mogu biti i neparazitskeprirode. Posljednje spomenute promjene na biljkama nazivamo neparazitskimbolestima ili poremetnjama. Parazitske bolesti predstavljaju patolo{ki proces, kojinastaje kao rezultat me|uodnosa parazita, reakcije biljke doma}ina i utjecaja ~im-benika sredine. Paraziti ‘ive u biljnim ili na biljnim organima, tako da iz njih crpehranu za ‘ivotne potrebe, ali ne uzvra}aju nikakvu korist biljci doma}inu. Zarazliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu zarazne tj. ne prenose se odbolesne na zdravu biljku.

Biljke rastu u zemlji, a ve}im dijelom iznad tla u zraku, pa su izlo‘ene utjecajujedne i druge sredine. Ve}ina neparazitskih bolesti su izazvane nepovoljnimuvjetima okoli{a, {to ~esto doprinosi poja~anoj osjetljivosti biljaka prema pato-genima, naro~ito u stresnim situacijama.

Neparazitske bolesti ili poreme}aji mogu nastati zbog niskih ili povi{enih tem-peratura, nedostatkaili vi{ka vlage u tlu i zraku, manjka ili vi{ka svjetla, nedostatkaili vi{ka hranjiva, toksi~nosti nekih elemenata u tlu, neodgovaraju}e pH vrijednostitla, toksi~nosti pesticida, vi{ka nekih elemenata u zraku itd. Kao posljedica pa-tolo{kog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odre|eni znaci bolesti koji sutoliko karakteristi~ni za odre|enu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Zaprakti~ara je prepoznavanje simptoma veoma va‘no, jer prema nastalimpromjenama na biljci mo‘e prepoznati bolest i poduzeti mjere za{tite. U nekimslu~ajevima nije lako odrediti {to je uzrok bolesti, jer razni uzro~nici mogu izazvatiiste ili sli~ne simptome. U takvim slu~ajevima potrebno je bolesne biljke analiziratiu laboratoriju, gdje }e se kvalificirano postaviti dijagnoza.

Parazitske bolesti uzrokuju gljive, bakterije, fitoplazme, virusi i viroidi. Znanostkoja prou~ava uzro~nike biljnih bolesti, kao i me|usobne odnose izme|u patogena idoma}ina, utjecaj okoline na pojavu, tijek bolesti i mjere za{tite nazivamo fitopa-tologija.

Gljive - Me|u svim patogenim organizmima na bilju, gljivama pripada posebnomjesto, jer su upravo one odgovorne za preko 70% bolesti. Osim po brojnostigljivi~ne bolesti se isti~u i po {tetama koje uzrokuju. Obligatnim parazitima sma-tramo one mikroorganizme koji nisu u stanju pro‘ivjeti svoj ‘ivotni ciklus bez‘ivog doma}ina, dok se fakultativni razvijaju kao paraziti, ali mogu egzistirati i kaosaprofiti (‘ive na mrtvoj organskoj tvari). Gljive nakon propadanja biljaka nas-tavljaju ‘ivot u formi raznih tipova spora, micelija ili plodnim tijelima na odumrlimbiljnim ostacima ili u tlu. Mikroskopski male gljive sastoje se od tankih cjevastihstanica koje nazivamo hife. Hife mogu biti jednostani~ne, a ako su podijeljene sep-tom, onda su vi{estani~ne. Hife rastu vr{no i granaju se tvore}i micelij. Micelijnekih gljiva raste po povr{ini napadnutih organa, a iz stanica doma}ina pomo}usisaljki (haustorija) crpi potrebnu hranu. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tusvrstavamo ve}inu uzro~nika peplnica. Ipak, kod ve}ine patogenih gljiva micelij se

16

{iri u unutra{njosti napadnutih organa, {ire}i se izme|u stanica (intercelularno) iliulaze}i u stanice (intracelularno). Ukoliko gljiva ulazi u stanice, tada hranjiva uz-ima direktnom difuzijom u hifu. Gljive ~ije hife ulaze u me|ustani~ne prostoreformiraju sisaljke pomo}u kojih crpe hranu iz stanice doma}ina.

Me|u odlikama ni‘ih gljiva izra‘ena je sposobnost da stvaraju vi{e tipova sporarazli~itog oblika i razli~itog podrijetla. Spore su najkarakteristi~niji organ zarazmna‘anje gljiva. One mogu nastati na raznim tipovima nosa~a (kondioforima,koremiju, sporodohiju) ili u raznim tipovima plodnih tijela (piknid, acervul, apo-tecij, peritecij, kleistotcij). Nastale spore done{ene vjetrom, ki{om, insektima itd.dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, sporeklijaju. Pomo}u penetracione hife, gljiva ulazi, kroz prirodne otvore ili probojemkutikule, u tkivo doma}ina. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa doma}ina i pato-gena po~inje proces infekcije. Nakon toga slijedi jedan period bez simptoma kojinazivamo inkubacija. Taj period kod zeljastih biljaka traje od 3-4 dana pa do de-setak dana, nakon kojeg se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (na pr. kondio-fori s konidijama kod Botrytisa) popra}eni simptomima. Simptomi se mogu po-javiti istovremeno s poajvom sporonosnih organa, ali fruktifikacija mo‘e i kasniti{to ponajprije ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzro~nici bolesti nemaju stadij frukti-fikacije. Kod traheomikoza, virusa i bakterija nema pojave sporonosnih organa, aipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa ili iz njih, osloba|aju sespore koje {ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavr{i svoj ‘ivotni ciklus,gljiva poku{ava na razne na~ine pre‘ivjeti bez doma}ina i do~ekati sjetvu ili sadnjukako bi ponovo po~ela svoj parazitski na~in ‘ivota.

Neke vrste gljivica prezimljavaju na (ili u) ostacima doma}ina, koji je prethodnegodine bio zara‘en. Tu se formiraju specifi~ni organi: plodna tijela (periteciji, apo-teciji, kleistoteciji, acervuli, piknidi), oospore, sklerociji, strome i drugi oblici. Nekiorgani (sklerociji, hlamidospore, oospore,razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo ipre‘ivljavaju du‘i ili kra}i period u tlu. U za{ti}enim prostorima zahvaljuju}i"zelenom mostu" gljive se lako odr‘avaju tijekom svih godi{njih doba. Kod uzgojapod staklenikom i plastenikom temperature su uvijek povoljne, a neke pogotovopolifagne gljive (Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje doma}ine salatu, raj~icu, kras-tavac itd. gotovo cijele godine.

Sjemenom se mogu prenijeti gljivi~ne bolesti iz jedne u drugu vegetaciju, a i navelike udaljenosti.

Bakterije su jednostani~ni mikroorganizmi koji mogu izazvati i bolesti nabiljkama. Od svih do sada opisanih bakterija samo 10% otpada na fitopatogenebakterije. Bolesti koje one uzrokuju nazivaju se bakteriozama. Fitopatogene bak-terije su {tapi}asta oblika, a ve}ina njih ima cilije. Cilije (bi~evi) mogu biti ras-pore|ene na cijeloj povr{ini ili samo na jednoj, odnosno obje polarne strane bak-terije. One vrste koje imaju cilije su pokretne. Veli~ina im varira od 0,5-4,5 x0,3-0,6 mikrometara. Razmna‘aju se vrlo brzo, tako da od jedne bakterije pri opti-malnim uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17 000.000 novih jedinki. Ogromaninfektivni potencijal koji nastaje u vrlo kratkom periodu obja{njava pojavu iznenad-nih epifitocija. Epifitocija je pojava neke bolesti, koja u kratkom vremenu zarazive}i broj biljaka na nekom podru~ju. Fitopatogene bakterije su termofilne s optimu-mom za razvoj izme|u 25-30 C. Bakterije ulaze u biljku kroz pu~i, lenticele, kroznektarske ‘lijezde cvijeta, zatim putem rana, kroz o‘iljke koji nastaju nakon ot-

17

padanja lista ili ploda. Sve fitopatogene bakterije su endoparaziti, {to zna~i da senalaze u unutra{njosti napadnutih biljnih dijelova ili cijele biljke.

Ve}ina fitopatogenih bakterija su fakultativni paraziti i ostaju u biljnim ostacimaili u tlu te predstavljaju izvor zaraze. Osim ovog na~ina, bakterije se prenose isjemenom. Fitoplazme - Mikoplazmama sli~ni organizmi, koji parazitiraju nabiljkama, svrstane su u rod Phytoplasma. Zbog toga {to nemaju ~vrstu stani~nustijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma mo‘e imatirazli~ite oblike i veli~ine. Fitoplazme prenose insekti, a ne mogu se suzbijati sred-stvima za za{titu bilja.

Virusi izazivaju brojne i zna~ajne bolesti biljaka koje nazivamo viroze. Po svo-joj veli~ini su manji od bakterija i fitoplazmi. Do sada je opisano oko 500 fitopato-genih virusa. Unato~ tome {to su viroze manje zastupljene, one su veoma zna~ajnezbog {teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Kada se jednom pojave simptomi,zaraza se ne mo‘e suzbiti. Virusi se od zara‘ene biljke do zdrave biljke prenosemehani~kim dodirom, zatim raznim prenosnicima kao {to su insekti, grinje, nema-tode, vilinom kosicom i nekim ni‘im gljivama. Sjemenom nekih biljaka, rezancima,gomoljima i cijepovima, sadnicama tako|er se prenose virusi, a ~ovjek rade}i sbiljkama mo‘e prenijeti zarazu od zara‘enih na zdrave biljke. Svi virusi ne prenosese na isti na~in.

18

2.3. KOROVI

U jednom od svojih prvih priru~nika, poznati ameri~ki znanstvenik A.S.Crafts ka‘e: "U po~etku nije bilo korova". Ovim rije~ima autor je htio re}i dado pojave ~ovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se ~ovjek po~eobaviti poljodjelstvom organizirano, korovi su postali dijelom njegove svakod-nevnice. Uzgajaju}i kulturno bilje, ~ovjek je zajedno s njim uzgojio i njihovene‘eljene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije slu~ajno da jepoznati botani~ar de Candola jo{ u pro{lom stolje}u kao korov ozna~io "protivvolje poljoprivrednika kultivirane biljke". Po toj definiciji smatramo korovomsvaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako isuncokret npr. mo‘emo smatrati korovom kad se pojavi u {e}ernoj repi, soji iliuljanoj repici, jednako kao {to su ra‘, je~am ili zob korovi ako se pojavljuju up{enici. Iz prikazanog se vidi da su korovi antropofiti jednako kao i kulturnebiljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s ~ovjekom. Stoga se s razlogom ka‘e daje korov stvorio ~ovjek. Botani~ar Thellung ka‘e isto, ali na drugi na~in. Nje-gova definicija "korove je stvorio plug" upu}uje na isti zaklju~ak.

U novije vrijeme, pojam korova je dobio {ire zna~enje. Tako ameri~ki znan-stvenik Klingman ka‘e da je korov "biljka koja raste na ne‘eljenom mjestu,odnosno biljka van mjesta". Drugim rije~ima, korovi nisu samo biljne vrste kojese javljaju samo u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju namelioracionim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.).Korovi su veliki problem na ‘eljezni~kim prugama, industrijskim objektima,aerodromima, zatim uz puteve i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispoddalekovoda, u {umama i sl. U svim re~enim slu~ajevima govorimo o biljnimvrstama (korovima) na ne‘eljnom mjestu.

S gledi{ta poljodjelca korovi su uvijek {tetne i ne‘eljene biljne vrste jer svo-jom prisutno{}u umanjuju koli~inu i kakvo}u kultiviranoj vrsti. S druge pakstrane, njihova prisutnost omogu}uje zaposlenje ogromnom broju lokalne i pro-lazne sezonske radne snage. Mnoge korovne vrste slu‘e p~elama za skupljanjemeda, pticama i glodavcima kao izvori{te hrane i kao skloni{te, ali su istovre-meno i doma}ini mnogim biljnim bolestima i {teto~injama. Zbog svojstva dabrzo rastu i da izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, moguusporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih }e svojstava ~ovjeku koristiti kadspre~avaju eroziju koju ~ovjek gradnjom re~enih objekata pospje{uje. Zbogsvega re~enog, W.P. Anderson ima pravo kad ka‘e da su korovi kontroverznebiljke koje nisu sve uvijek {tetne, jednako kao {to sve nisu uvijek korisne.

2.3.1. Karakteristike korova

Budu}i da pripadaju malom broju razli~itih porodica (vidi tablicu 6), za pret-postaviti je da su im i osnovne zna~ajke korova sli~ne. Ve}inu korovnih vrstakarakterizira sljede}e:

- da su sposobni nicati u razli~itim pedo-klimatskim uvjetima- da faze rasta i razvoja od nicanja do plodono{enja prolaze brzo.

19

Tako npr. {}ir (Amaranthus retroflexus) koji normalno dose‘e visinom 1-1,5m, mo‘e u nepovoljnim uvjetima cvasti i plodonositi ve} kad dosegne samo 15cm, a osjaku (Cirsium arvense) sjeme mo‘e dozrijeti ve} dva tjedna nakon cvat-nje.

- da im je sjeme sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormant-nosti)

- da im je klijavost dugotrajna.Tako sjeme vrste divlja zob (Avena fatua) ili loboda (Chenopodium album)

mo‘e zadr‘ati klijavost u poljskim uvjetima i vi{e od 20 godina.- mnoge jednogodi{nje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim

koli~inama.Tako npr. vrste Poa annua ili Stellaria media imaju kratku vegetacijsku sezonu,

te tijekom jedne kalendarske godine plodonose dva ili tri puta.- da imaju izra‘enu sposobnost samoodr‘avanja, odnosno da su sposobni

prilagoditi se razli~itim pedo-klimatskim i agrotehni~kim promjenama. Ta sposob-nost prilago|avanja veoma je izra‘ena kako na promjene koje nastaju kroz du‘e,tako i na one koje nastaju kroz kra}e vremensko razdoblje.

- da su rasprostranjeni {irom svijeta (ubiskviti), {to je u direktnoj svezi sasposobno{}u prilago|avanja razli~itim proizvodnim prilikama.

- neki korovi proizvode sjeme jednake veli~ine i mase kao i kultivirane vrstekoje zakorovljuju.

Npr. p{enica i bro}ika (Galium aparine). Stoga kombajn nije sposoban razdvojitisjeme ovog napasnog korova prilikom ‘etve od sjemena p{enice, kroz sito ili stru-jom zraka (ventilacijom).

- da se mnogi osim sjemenom mogu razmna‘ati i razli~itim vegetativnim or-ganima (vrije‘e, rizomi, lukovice, stoloni i dr.).

- da su im vegetativni organi lomljivi te da se ne daju lako iskorijeniti ~upanjemili motikom.

- podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hraniva te lak{e odolebilo kojem stresu.

- mnogi korovi imaju poseban na~in {irenja na druge prostore.- korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo.Tako npr. osjak (Cirsium arvense) mo‘e doprijeti do pet, a slak (Convolvulus

arvensis) ~ak do deset metara dubine.- korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fito-

cidni u~inak (loboda - Chenopodium album, {}ir - Amaranthus retroflexus i dr. natriazinske herbicide).

2.3.2. [tete od korova

Korovi nanose poljoprivrednim kulturama velike {tete na vi{e razli~itih na~ina:- oduzimaju vodu u tlu.Korovi obi~no rastu br‘e od kulture, te tro{e ve}e koli~ine vode. Tako je is-

tra‘ivanjima utvr|eno da kulturne vrste prosje~no za izgradnju jednog grama suhetvari tro{e 2,42 g vode, dok korovi za istu koli~inu suhe tvari utro{e oko 3,57 g.Ovo je vidljivo iz prilo‘ene tablice 1.

20

Tablica 1. Potreba pojedinih kultiviranih i korovnih biljnih vrsta za vodom

Biljka potrebna voda* transpiracionikoeficijent

korovi:{}ir 3,3-3,8 261-305loboda 1,5-2,3 435-658vje{ti~in korov 3,9 254tu{t 3,5 288kulture:proso 3,7-4,0 251-274sirak 3,5-3,7 268-285p{enica 1,8-2,5 403-550kukuruz 361soja 1,6 646

* = stvoreni grami suhe tvari na 1000 g utro{ene vode

- korovi oduzimaju kulturi velike koli~ine hranjiva iz tla.Za izgradnju iste koli~ine suhe tvari, korovima nije potrebna ve}a koli~ina hran-

jiva, ali se s kulturom nadme}u za ista hranjiva, te je time dovode u podre|enpolo‘aj.

Tablica 2. Potrebna koli~ina hranjiva (u funtama) za izgradnju jednake koli~inesuhe tvari

Biljna vrsta du{ik fosforp{enica 12,2 2,6zob 10,8 3,8je~am 18,4 5,8loboda 16,6 3,4ambrozija 14,6 3,0{}ir 11,2 3,0tu{t 6,7 1,7gor~ica 21,6 6,0

Tablica 3. prikazuje na|enu koli~inu hranjiva u toni biljnog materijala dvijekulture i jedne korovne vrste. Iz prilo‘enog se vidi koliko loboda nadme}u}i se slucernom i je~mom odnosi hranjiva.

Tablica 3. Sadr‘aj hranjiva u toni biljnog materijala (u funtama)

hranjivo loboda lucerna slama je~madu{ik 52,0 47,4 11,8fosfor 7,4 11,0 5,0kalij 86,8 49,4 32,0

21

Koliko korovna vrsta {}ir - Amaranthus retroflexus, odnosi hranjiva kulturikukuruza, vidljivo je iz sljede}eg prikaza.

Tablica 4. Usporedni prikaz sadr‘aja hranjiva nezakorovljenog kukuruza, kuku-ruza zakorovljenog {}irom i {}ira bez prisutnosti kulture

vrsta N P2O5 K2O Ca Mg

nezakorovljen kukuruz 100 100 100 100 100

kukuruz zakorovljen {}irom 58 63 46 67 77

{}ir 102 80 124 275 234

- korovi zauzimaju prostor nad i pod povr{inom tla te tako znatno umanjujuprirod pojedinim kulturama.

Utjecaj korova i drugih {teto~inja na prirod pojedinih kultura je vidljiv izprilo‘ene tablice 5. Iz prilo‘enog je vidljivo da {teto~inje poljoprivrednim kul-turama smanjuju prirod za 25-30%. Od re~enih gubitaka na {tete koje uzrokujukorovi otpada tre}ina.

- mnogi korovi svojom gra|om truju ili mirisom odvra}aju stoku te ih onaispa{om propu{ta.

Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu:- umanjiti vrijednost proizvodu na na~in {to se pove}avaju tro{kovi ~i{}enja

sjemena.- mogu izazvati trovanja stoke ili sto~nih proizvoda.- kod ljudi izazivaju te{ke alergije, dermatitis i trovanja.- pojedine vrste (vilina kosica, vodnja~a i sl.), parazitiraju neke kulturne biljke.- nanose {tete na povr{inama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama

(‘eljezni~ke pruge, aerodromi, putevi, ceste, kanali i sl.).- mnogi su korovi doma}ini ekonomski zna~ajnim biljnim bolestima i {tet-

nicima.Tako su Solanum nigrum - pomo}nica, Chenopodium album - loboda i

Amaranthus retroflexus - {}ir doma}ini bolesti crna noga, opasnoj bolesti krum-pira. Viruse prenose na kulturu mnogi korovi. Tako Sorghum halepense - divljisirak prenosi viruse na kukuruz. Solanum nigrum prenosi mozaik virus kras-tavca na vi{e kulturnih vrsta. Mnoge lisne u{i prenose razli~ite viruse s pojed-inih korova na kulture. Krumpirova zlatica tako|er je prenositelj bolesti crnanoga s korova Solanum nigrum na krumpir. Veliki je broj sli~nih primjerapoznat poljoprivrednoj praksi, no za primjer smo naveli samo zna~ajnije.

2.3.3. Podjela korova

Od oko 200.000 biljnih vrsta koliko ih je ra{ireno {irom svijeta, ~ovjek jeozna~io samo 250 vrsta kao ekonomski zna~ajnim korovima. Ova konstatacijane isklju~uje mogu}nost ve}eg broja vrsta kao korova, no oni ~esto imaju vi{elokalni zna~aj. Pogledamo li nadalje botani~ku pripadnost navedenog brojakorovnih vrsta, do}i }emo do zapanjuju}e spoznaje da ih 70% vu~e podrijetlo izsamo 12 porodica.

22

Tablica 5. Potencijalna i stvarna proizvodnja te {tete od {teto~inja u Hrvatskoj(prema vi{egodi{njem prosjeku proizvodnje i procjeni {teta)

23

Tablica 6. Botani~ka pripadnost najzna~ajnijih korova u svijetu

Porodica Broj vrsta PostotakPoaceae 44Cyperaceae 12 27%Asteraceae 32 43%Polygonaceae 8amaranhaceae 7Brassicaceae 7Leguminaceae 6Convolvulaceae 5Euphorbiaceae 5 68%Chenopodiaceae 4Malvaceae 4Solanaceae 347 preostalih <3

Sli~na zapa‘anja vidljiva su ako pogledamo popis zna~ajnijih poljoprivrednihkultura koje prehranjuju ~ovje~anstvo.

Tablica 7. Botani~ka pripadnost zna~ajnijih poljoprivrednih kultura u svijetu

porodica kulturaGramineae je~am,kukuruz,p{enica,proso,ri‘a,sirak,zobSolanaceae krumpirconvolvulaceae slatki krumpirEuphorbiaceae kasavaLeguminosae soja

Iz prilo‘ene tablice vidi se da travama pripada osam od 12 zna~ajnijih kulturnihvrsta. Budu}i da kultura iz porodice trava ima sli~ne zahtjeve kao i korov izporodice trava, to nas ne}e iznenaditi ~injenica da su trave veoma ~est i zna~ajankorov {irom svijeta.

Korove s botani~kog gledi{ta dijelimo jednako kao i sve druge biljne vrste. Utablici 8. prikazujemo biolo{ku podjelu korova prema Horn-Vodakovoj klasifi-kaciji. U ovom prikazu izostavit }emo botani~ku podjelu, a osvrnut }emo se napraksi prihvatljivije, ali manje sustavne podjele.

Ostale podjele su manje sistematizirane, a zasnivaju se na:- ‘ivotnom ciklusu, te govorimo o jednogodi{njim, dvogodi{njim ili

vi{egodi{njim korovima- ~este su podjele u odnosu na botani~ku pripadnost, pa ih dijelimo na li{ajeve,

mahovine, {a{eve, monokotiledone (trave) i dikotiledone ({irokolisne)- postoje i podjele s gledi{ta kulture, te govorimo o korovima okopavina,

korovima kultura gustoga sklopa (‘itarice), korovi livada, pa{njaka, akvati~nikorovi i sl.

Tablica broj 9 prikazuje korove s gledi{ta vremena kretanja. Iz prilo‘ene tablicevidi se da neke korovne vrste kre}u isklju~ivo samo u prolje}e, dok su nekesposobne krenuti u jesen, prezimiti u stadiju rozete i donijeti sjeme tijekom sljede}ekalendarske godine.

24

Tablica 8. Biolo{ka klasifikacija korova (Honr-Vodak)

25

Tablica 9. Odnos korova u ozimim i jarim ‘itaricama

26

3. ZA[TITA BILJA - OP]I DIO

3.1. POJAM ZA[TITE BILJA

Gotovo da nema biljne vrste na kojoj se ne pojavljuje ve}i ili manji broj{teto~inja. [teto~inje bilja su uzro~nici biljnih bolesti, {tetni organizmi ‘ivotinjskogpodrijetla i korovi. Neki od {teto~inja smanjuju urode, drugi utje~u na sni‘enjekvalitete, a tre}i utje~u na kakvo}u i urod. Ima {teto~inja koji izazivaju ugibanjekompletnih biljaka, pa mo‘e biti potpuno uni{tena proizvodnja. Jedan od bitnihuvjeta za pove}anje poljoprivredne proizvodnje je uspje{no ostvarena za{tita kul-tiviranih biljaka od {teto~inja. Poznavanje i suzbijanje korova, fitopatologija i ento-mologija zajedno ~ine za{titu bilja. Iz tog proizlazi da kao {to medicina kojaprou~ava bolesti ljudi, tako fitomedicina (za{tita bilja) prou~ava biljne bolesti, {tet-nike i korove te njihovo suzbijanje.

3.2. MJERE ZA[TITE BILJA

Ve}a pojava razli~itih {teto~inja na poljoprivrednim kulturama iziskuje pove}anuza{titu tih kultura s ciljem osiguranja visokih i ujedna~nih uroda zadovoljavaju}ekakvo}e. Naj~e{}i razlozi zbog kojih dolazi do poja~anog napada {teto~inja su:

- uzgoj kultivara s ve}im genetskim potencijalom za rodnost koji su uz to ~estoosjetljiviji na uzro~nike bolesti, odnosno primamljiviji za {tetnike,

- visokorodni kultivari u na~elu zahtijevaju i pove}anu gnojidbu posebnodu{ikom {to pove}ava osjetljivost na bolesti i napad odre|enih {tetnika,

- proizvodnja jedne kulture na velikim povr{inama,- nepo{tivanje plodoreda,- sve ve}i promet kojim se prenose nove {teto~inje.Unato~ tome {to su nam poznati razlozi zbog kojih dolazi do poja~anih napada

{teto~inja u praksi, ne mo‘emo uvijek proizvodnju organizirati idealno. Zbog togakoristimo i druge mogu}nosti.

Brojne i vrlo razli~ite metode borbe protiv {teto~inja u za{titi poljoprivrednihkultura mo‘emo grupirati u dvije osnovne skupine:

1. Indirektne mjere za{tite1.a) agrotehni~ke mjere1.b) administrativne mjere

2. Direktne mjere za{tite2.a) mehani~ke i fizikalne mjere2.b) biolo{ke mjere2.c) kemijske mjere

27

3.2.1. a) agrotehni~ke mjere

Agrotehni~ke mjere, kao dio agrotehni~kog kompleksa, trebaju pozitivnodjelovati na porast, razvoj i vitalnost biljaka, a da pritom nepovoljno djeluju na{teto~inje.

Tlo je supstrat, bogat mikroorganizmima u kojima se odvija ve}a ili manja mik-robiolo{ka aktivnost. U jednom gramu tla nalaze se desetine tisu}a mikroskopskimalih gljiva i na stotine tisu}a bakterija. Tu se nalaze nematode, {tetnici koji ‘ive utlu, kao i sjeme korova i parazitskih cvjetnica. Brojnost mikroorganizama, {tetnika ikorova varira u prostoru i vremenu pod utjecajem raznih ~imbenika. Najve}i broj{teto~inja se nalazi u zoni korijenovog sustava, a dubljim slojevima su manje zastu-pljeni. Pravilnim plodoredom i izmjenom usjeva se smanjuje nagomilavanje{teto~inja, poglavito {tetnika i nematoda u tlu, koji mogu ugroziti ~itavu proizvod-nju. No, nije dostatna samo izmjena kultura na istoj povr{ini, ve} treba voditira~una i o izboru biljnih vrsta unutar plodoreda. Poznato je da neke kulture sman-juju zarazu, primjerice {tetnicima u tlu, dok druge pogoduju pove}anju njihove bro-jnosti (kulture gustog sklopa). Izbor sjemena i sadnog materijala je va‘na preven-tivna mjera. Za sjetvu ili sadnju treba upotrebiti zdravo sjeme, sadnice, gomolje ilukovice. Gljive, bakterije, virusi, a u manjem broju nematode i neki insekti,prenose se sjemenom ili sadnim materijalom. Da bi se sprije~io prijenos {teto~inja,predvi|ene su administrativne mjere u vidu zdravstvenih pregleda i kontrole sje-mena. Gnojidba mora biti homogena i sadr‘avati hranjiva u potrebnim, neprevelikim koli~inama. Poznato je da ja~a gnojidba du{ikom pove}ava osjetljivostprema bolestima, te i pojavu {tetnika, poglavito lisnih u{iju i drugih. Obrada tlanepovoljno utje~e na odr‘avanje {teto~inja u tlu. Pra{enje strni{ta ~esto provociraklijanje sjemena korova, a istovremeno pridonosi pobolj{anju i odr‘avanju vo-dozra~nog re‘ima tla, a time utje~e na aktivnost saprofita, te indirektno smanjujebrojnost parazitskih mikroorganizama. Jesensko duboko oranje, osim {to ~uvavlagu, pove}ava aktivnost saprofita. Organi gljiva koji slu‘e za odr‘avanje u nepo-voljnim uvjetima (sklerociji, razni tipovi spora) dospijevaju u dublje slojeve, te nisuu stanju izvr{iti nove infekcije. Po u~inkovitosti jesensko duboko oranje je jedna odvrlo va‘nih preventivnih mjera. Sjetvu treba obaviti u optimalnom terminu, kako bisjeme proklijalo i niklo u najkra}em roku. U prolje}e se kod sjetve ({e}erna repa,kukuruz, soja) u prohladno tlo, produ‘ava nicanje pa su biljke u ovom osjetljivomstadiju izlo‘ene napadu nametnika. Zbog toga usjev ostaje rijedak, a katkada semora presijavati. Pravilna sjetva u sebi sadr‘ava i optimalan broj biljaka po jedinicipovr{ine. U pregustim sklopovima se stvara povoljan mikroklimat za mnogebolesti. Treba izbjegavati sjetvu iste vrste jarih usjeva uz ozime, jer veliki broj{teto~inja prelaze s ozimog na jari usjev. Zakonska je odredba da sjemensku proiz-vodnju treba prostorno izolirati od merkantilne, zbog mogu}nosti zaraze sjemenskihusjeva {teto~injama. Treba izbjegavati uzgoj duhana u blizini krumpira jer nekivirusi parazitiraju na obe biljne vrste. Sli~nih primjera ima jako mnogo. Ranijeva|enje gomolja jedna je od obveznih mjera kod proizvodnje sjemenskog krum-pira. Na taj na~in se spre~avaju infekcije virusima koje prenose lisne u{i. Uzgojotpornih sorata je najdjelotvornija i ekolo{ki najprihvatljivija metoda borbe protivbolesti, pa je u praksi neophodno koristiti te mogu}nosti. Ve}ina na{ih selekcijap{enice je relativno otporna na crnu ‘itnu hr|u. Razne povrtne kulture tolerantne su

28

na nematode i neke uzro~nike bolesti, {to je ~esto i ozna~eno u katalozima. Postojesorte jabuke manje osjetljive na krastavost plodova i bakterijsku pale‘. Koriste}i teprednosti, kemijsku za{titu se mo‘e svesti na minimum.

3.2.1. b) administrativne mjere

Svaka dr‘ava, pa tako i na{a, raznim administrativnim mjerama nastoji provestisustav za{tite bilja. To je kod nas regulirano Zakonom o za{titi bilja (NN 10/94 i19/94.), te podzakonskim aktima.

Jedna od va‘nih administrativnih mjera je uspostavljanje karantene u za{titibilja. Cilj karantenskih mjera je sprije~iti uno{enje novih {teto~inja u na{u zemljuili {irenje onih koje su se mjestimi~no pojavile. Prema ovlastima iz Zakona, minis-tar poljoprivrede i {umarstva je donio listu karantenskih {teto~inja (NN br. 87/94.).

Lista je podijeljena na Listu A1 Karantenske {teto~inje bilja koje nisu utvr|enena podru~ju RH i Lista A2 - Karantenske {teto~inje bilja koje su utvr|ene na po-dru~ju RH, ali na ograni~enom podru~ju.

Na listi A1 imamo 20 virusa, 30 prokarionata, 36 gljivica, 1 parazitsku cvjet-nicu, 8 nematoda i 36 kukaca.

Na listi A2 (unutra{nja karantena) imamo 5 virusa, 5 prokarionata, 6 gljivica i 5kukaca.

Biljke i biljni proizvodi se mogu uvoziti u na{u zemlju samo preko odre|enihprijelaza. Na tim prijelazima rade grani~ni karantenski inspektori koji kontrolirajuzdravstveno stanje uvezenog materijala i da li je popra}eno zdravstvenim uvjeren-jem (fitocertifikatom) zemlje iz koje se uvozi bilje. Ukoliko po{iljka ne odgovara upogledu zdravstvenog stanja ili nije popra}ena zdravstvenim uvjerenjem, inspektorima obvezu zabraniti ulaz po{iljke u zemlju.

Unutra{nju karantensku kontrolu obavljaju inspektori. Njihova je obveza dakontroliraju stanje {teto~inja koji su pro{ireni u ograni~enom podru~ju, te sprije~enjihovo {irenje iz zara‘enih podru~ja gdje jo{ nisu utvr|ene. Takvi su primjeri bak-terijska pale‘ (Erwinia amylovora) i kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgif-era). Kod proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala obavljaju se zdravstvenipregledi. Na taj na~in se osigurava zdrav reprodukcijski materijal (sjeme, sadnice,reznice, cjepovi i dr.). Sjemenski i sadni materijal ne smije biti zara‘en karanten-skim {teto~injama, dok je zaraza nekim gospodarstvenim {teto~injama dozvoljenaprema Mjerilima (NN br. 53/91).

3.2.2. a) mehani~ke i fizikalne mjere

Ove metode su se u pro{losti ~esto koristile, jer su tada bile jedine. Me|utim,uvo|enjem kemijske za{tite katkada se neopravdano manje koriste. Posljednjihgodina, kada se nastoji smanjiti primjena agrokemikalija, ove metode dobivaju nazna~aju. Zaoravanjem biljnih ostataka, posebno kada su vla‘nost, temperature i od-nos voda - zrak povoljni za razvitak saprofita, ubrzava se razgradnja supstrata nakojima ‘ive uzro~nici bolesti. Zbog toga su primarne infekcije u sljede}oj vegetacijislabije. Skidanje strnine i obrada zemlji{ta neposredno nakon ‘etve imaju velikizna~aj u preno{enju uzro~nika bolesti iz jedne vegetacije u drugu. Spaljivanjem ilidubokim zaoravanjem kukuruzinca uni{tavaju se kukuljice kukurznog moljca. U

29

mehani~ke metode ubrajamo orezivanje grana s prezimljavaju}im oblicima {tetnikaili uzro~nicima bolesti, pobiranje trulih plodova, skidanje zapredaka {tetnika, kao iru~no sakupljanje insekata (na pr. krumpirove zlatice). Brojni insekti se mogu saku-pljati aspiratorima. U ove metode ubrajamo i uni{tavanje zara‘enih biljaka (Erwiniaamylovora) ili alternativnih doma}ina (kru{ka - Juniperus, boraovac - ribizli i dr.)Neki {tetnici se mogu uni{tavati kopanjem lovnih kanala (pipe, prijelaz gusjenicana vo}ke mo‘e se sprije~iti postavljanjem ljepljivih pojaseva na deblo. U lovnepojaseve zavla~e se gusjenice savija~a i drugi {tetnici, pa se lako mogu uni{titispaljivanjem lovnih pojaseva. î{}enje sjemena selektorima spada tako|er u me-hani~ke mjere borbe s korovima. Na taj na~in se odstranjuje zara‘eno sjeme, sjemekorova, i neki {tetnici iz sjemena.

Kod jakih zaraza crvenog pauka u staklenicima, biljke se ispiru jakim mlazomvode, pa se smanjuje populacija. U ovu skupinu mjera ubrajamo primjenu niskih ilivisokih temperatura, gama zra~enja, visokofrekventnih zvukova, inertnih pra{ivaitd. Hla|enjem se mogu proizvodi o~uvati od nametnika ili uni{titi nametnike unjima. Na primjer, grahov ‘i‘ak se mo‘e suzbiti niskim (-18o C) ili visokim tem-peraturama izlaganjem 3-4 sata. Primjena toplinske energije najve}u primjenu imakod sterilizacije zemlje vodenom parom ili pomo}u solarne energije, a zatim kodproizvodnje bezvirusnog sadnog materijala primjenom termoterapije.

Sve se vi{e {iri primjena razli~ito obojenih ljepljivih plo~a. One se vje{aju obiljke, privla~e {tetnike koji se zalijepe, i zaraza je smanjena. Naj~e{}e se koriste‘ute ljepljive plo~e u za{ti}enom prostoru za hvatanje {titastih moljaca, kaliforni-jskog tripsa i lisnih u{i, na vo}kama za smanjenje zaraze tre{njinom i vo}nommuhom itd. Razli~ita ljepila u spreju, tubi ili ve} nanesena na neku povr{inu koristese za hvatanje ku}nih mi{eva, ali i gusjenica na vo}kama. Za smanjenje napadajabu~nog savija~a prodaju se posebni lovni pojasevi. Postoje i razli~ite naprave zatjeranje krtica, tjeranje ili privla~enje, te uni{tavanje komaraca itd. U pribor za me-hani~ko suzbijanje nekih {tetnika vo}aka, spadaju {kare za rezanje zapredaka {tet-nika, koje se pri~vrste na motku i pote‘u uzicom.

U poljoapotekama treba prodavati i pla{ila za ptice kojih danas ima mnogovrsta. Dosta su djelotvorni topi}i na karbid, imitacije grabe‘ljivih ptica koje vezaneuzicom lebde iznad nasada, a najsigurnije su mre‘e kojima se pokrivaju nasadi.Mre‘e mogu biti za vi{ekratnu uporabu, no ima i takvih vlakanaca koja korisnikrazvu~e u mre‘u preko nasada. Posebno su guste mre‘e kojima se pokriva povr}e,a slu‘i za{titi od {tetnika. Postoje i rukavci iz mre‘e koje se navuku oko sadnice iukopaju u tlo radi za{tite od glodavaca i ze~eva. Zamke za krtice i voluharicetako|er ulaze u pribor koji se prodaje u poljoapotekama.

Posebnu skupinu pomagala u za{titi bilja ~ine biotehni~ki insekticidi od kojihposebice isti~emo sredstva za privla~enje (atraktante).

Feromoni su sintetizirani mirisi ‘enki kukaca koji privla~e mu‘jake iste vrste.Nalaze se u kapsulama iz kojih se, kada se otvore, razvija miris 3-6 tjedana. Kap-sule se ume}u u kartonsku ku}icu (ferotrap) koja je iznutra ljepljiva, pa seprivu~eni mu‘jaci uhvate za lijepak. Ima i drugih oblika ferotrapova. Feromoni sekoriste za utvr|ivanje prisutnosti i brojnosti {tetnika, no ako se upotrijebe uvelikom broju, i za njihovo suzbijanje. U tom se slu~aju nalaze u posebnim dispen-zorima ili su u obliku vlakanaca.

30

Hranidbeni atraktni se stavljaju u razli~ite posude te privla~e oba spola nekih{tetnika. Neki, primjerice Buminal, dodaju se insekticidu pri suzbijanju maslinoveili vo}ne muhe, pa je dovoljno oprskati jednu granu umjesto ~itave kro{nje.

3.2.2. b) biolo{ke mjere za{tite

Pod pojmom biolo{kih mjera podrazumijevamo suzbijanje {teto~inja primjenomnjihovih prirodnih neprijatelja (predatora, parazita ‘ivotinjskog podrijetla, teprimjenom virusa, bakterija ili gljivica. Danas postoji niz biolo{kih pripravaka.Me|utim, ako izuzmemo bioinsekticide na osnovi Bacillus thuringiensis i biofungi-cid Trichodex, njihova primjena nije {iroko prihva}ena zbog toga {to je proizvod-nja slo‘ena. Pripravci se te‘e i u pravilu kra}e ~uvaju, {to poskupljuje proizvodnju.Primjena tih pripravaka vrlo ~esto zahtijeva vi{u razinu znanja kod korisnika. Te~injenice ih stavljaju u nepovoljan polo‘aj u odnosu na kemijska sredstva za za{titubilja. Uskoro se ipak o~ekuje da }e se u poljapotekama u Hrvatskoj prodavati irazna uvozna pakiranja prirodnih neprijatelja, dakle ‘ivih kukaca. To se posebiceodnosi na pripravke namijenjene biolo{kom suzbijanju razli~itih {tetnika uza{ti}enom prostoru, nekih {tetnika u vo}njacima, te pripravcima Trichogrammeprotiv kukuruznog moljca. Ovi su neprijatelji jako osjetljivi na postupak, pa }e seprilikom ~uvanja trebati pridr‘avati uputa, primjerice na kojoj se temperaturimoraju ~uvati. Ukoliko za to ne postoje uvjeti, bolje je ne baviti se prodajom takvihpripravaka.

3.3. INTEGRIRANA ZA[TITA BILJA

Svojom primjenom, sredstva za za{titu bilja one~i{}uju okoli{, jer ih vjetar od-nosi na obli‘nje kulture i druge povr{ine (zano{enje), ki{a ispire s biljaka na tlo i utlo, a iz tla dalje odlaze u podzemne vode itd. Sva sredstva za za{titu bilja mogubiti otrovna ~ovjeku, doma}im ‘ivotinjama, pa i drugim korisnim organizmima.Ona poreme}uju ravnote‘u uspostavljenu u prirodi, izazivaju pojavu rezistentnostikod nekih {tetnika i druge probleme. Zbog toga se svuda u svijetu nastoji umanjitipotro{nja kemijskih sredstava na razli~ite na~ine.

Mnogo je takvih mogu}nosti. êsto se primjena kemijskih sredstava mo‘ezamijeniti nekom drugom mjerom o ~emu se pi{e ranije u ovom poglavlju. Va‘noje izbje}i svaku nepotrebnu primjenu sredstava, npr. za svaki slu~aj. [teto~injetreba suzbijati kemijskim putem samo kada je to neophodno potrebno. To zna~isamo onda kada se primjenom sredstava smanjuje gubitak ({teta) od {teto~inje zabarem 30-50% ve}u vrijednost od sveukupnih tro{kova te primjene kada se radi oratarskim usjevima i povr}u, a za barem dvostruko ve}u vrijednost kada se radi ovo}kama i vinovoj lozi. Zna~i, koristiti }emo sredstva za za{titu bilja ako uz tro{akod primjerice 500,00 kuna posti‘emo ve}u vrijednost priroda ratarskog usjeva ilipovr}a za barem 200,00 kuna ili pri za{titi vo}aka 500,00 kuna. Zbog togastru~njaci - fitomedicinari nastoje za svakog {teto~inju odrediti tzv. prag odluke ilikriti~nu brojku. To je ona brojnost {tetnika ili oni uvjeti koji ukazuju da trebao~ekivati ve}u {tetu od navedenog prekora~enja tro{kova za 30-50 odn. 100%.Tako je prag odluke za za{titu kukuruza od ‘i~njaka tretiranjem tla insekticidima

31

2-5 ‘i~njaka na ~etvorni metar, pa ako je zaraza manja insekticide ne treba koristitimakar i do{lo do manjih {teta.

I primjena sredstava u optimalnom roku kada se posti‘e najve}i mogu}i uspjehsmanjit }e potro{nju sredstava. Pravilna primjena u propisanoj dozi kvalitetnimstrojevima imat }e ve}i uspjeh i pri smanjenoj dozi sredstva. Svi ovi na~ini kojimase posti‘e smanjena potro{nja sredstava za za{titu bilja su sadr‘ani u osnovnimna~elima integrirane za{tite bilja kojoj te‘imo.

Odluka o potrebi suzbijanja {teto~inja se mora temeljiti na prognoznoj slu‘bikoja treba biti temelj integrirane za{tite bilja. Prognozna slu‘ba temeljem svih rele-vantnih ~imbenika (poznavanje praga tolerantnosti, biologije i ekologije {teto~inja,klimatskih ~imbenika itd.) odre|uje potrebu suzbijanja tj. daje pozitivnu ili nega-tivnu prognozu. Da bi do{la do potrebnih podataka, prognoza se temelji nakori{tenju brojnih metoda pra}enja populacije {teto~inja (pregledi tla, pregledibiljaka, kori{tenje ferotrapova i feromona itd.). Ukoliko je prognoza negativna,zna~i da ne treba ili jo{ ne treba provesti kemijsko suzbijanje. Ukoliko je prognozapozitivna, ona odre|uje kada treba provesti suzbijanje (optimalni rok), kako trebaprovesti i ~ime treba provesti suzbijanje (ekolo{ki najpovoljnija sredstva). Upo-zorenja prognozne slu‘be trebaju davati kompetentni stru~njaci preko sredstavajavnog priop}avanja.

Integrirana za{tita bilja je sustav u kojem se koriste sve raspolo‘ive mjerespre~avanja gospodarskih {teta od {teto~inja, uz maksimalno mogu}e o~uvanje pri-rodnih neprijatelja i najmanje mogu}e one~i{}enje proizvoda i okoli{a. I kemijskosuzbijanje se uklapa u taj sustav, ali kao "nu‘no zlo", bez kojeg se danas ne mo‘eproizvesti dovoljno kvalitetne hrane. Stoga treba uvijek preporu~iti tzv. nepesti-cidne mjere za{tite, zatim provjeriti je li primjena kemijskog sredstva uistinu potre-bna (isplativa), pa tek onda preporu~iti sredstvo. Pri izboru sredstva treba voditira~una da to bude ono kojim se {to manje one~i{}uje okoli{ i kod ~ije primjene jenajmanja opasnost trovanja.

U zemljama EU se IZ, odn. IP, provodi u oko 100.000 ha vo}nih nasada uzsmanjenje potro{nje pesticida za do 50%, a sadr‘aj ostataka pesticida u plodovima~esto je manji od 10% dopu{tene koli~ine. Na ratarskim usjevima i u proizvodnjipovr}a na poljima, u zemljama EU se u ve}em opsegu primjenjuju pojedini ele-menti IZ, ali je malo poku{aja potpune IP. Naprotiv, na velikom dijelu povr{inapovr}a u za{ti}enom prostoru, provodi se cjelovita IP.

Integriranom za{titom bilja (IZB), odnosno integriranom proizvodnjom (IP),napredni dio svijeta nastoji rije{iti sukob izme|u potreba za vi{kom i kvalitetnijompoljodjelskom biljnom proizvodnjom i nu‘nosti smanjenja toksikolo{kih, posebiceekotoksikolo{kih nedostataka takve proizvodnje. [irom primjenom IZB, u Hrvat-skoj bi bilo mogu}e u narednih deset godina udio kemijske za{tite sa sada{njihpribli‘no 62% smanjiti na 33%, a na ra~un pove}anja uzgoja otpornih kultivara, tebiolo{kih i mehani~ko-fizikalnih metoda za{tite.

U novije vrijeme, IZB postaje osnova {irih sustava poljodjelske proizvodnjepoput integrirane ili odr‘ive proizvodnje kakvima se te‘i.

32

3.4. ORGANSKO-BIOLO[KA PROIZVODNJA

Mnogo se danas pi{e i govori o proizvodnji "zdrave hrane" odnosno takvojpoljoprivrednoj proizvodnji u kojoj se ne koriste agrokemikalije, dakle niti miner-alna gnojiva niti kemijska sredstva za za{titu bilja. O ~emu se u stvari radi.

Izraz "zdrava hrana" treba izbjegavati jer s gledi{ta poljoprivredne proizvodnjenema nezdrave hrane. S medicinskog stajali{ta, hrana s mnogo masti ili {e}eramo‘e biti manje zdrava, ali u odnosu na sadr‘aj ostataka agrokemikalija, hrana jeili ispravna ili neispravna. Stoga je ispravnije govoriti o hrani proizvedenoj bezprimjene agrokemikalija, hrani proizvedenoj organsko-biolo{kim na~inom proiz-vodnje, ekolo{ki prihvatljivoj hrani itd.

Naj~e{}e koristimo izraz organsko-biolo{ka proizvodnja. Pri tome, dakle priproizvodnji bez agrokemikalija, sigurno je da }e takva proizvodnja biti manja iskuplja, pa zato treba imati poznatog kupca. Drugim rije~ima, OB proizvodnja jeproizvodnja malih koli~ina skuplje hrane za poznatog kupca. No, kupaca }e biti,mogu}e svake godine i sve vi{e, samo ako takva proizvodnja bude pod nadzoromodre|ene organizacije koja }e garantirati istinitost navoda "bez agrokemikalija". UEuropskoj uniji je zabranjeno koristiti izraze biolo{ki ili ekolo{ki proizvod, zdravahrana i sl. za sve one proizvode ~ija proizvodnja nije pod nadzorom ovla{tenestru~ne organizacije. U Hrvatskoj postoji za sada samo jedna takva organizacija. Toje "Bios" koji je registriran u me|unarodnoj organizaciji IFOAM, no vjerojatno }etakvu registraciju posti}i i neke druge organizacije.

Organsko-biolo{ka proizvodnja najvi{e je ra{irena u bogatim zemljama zapadneEurope i u SAD upravo zato {to standard tamo{njih stanovnika omogu}uje ku-povanje i ne{to skuplje hrane proizvedene tim postupkom. Usprkos toga, povr{ineOB proizvodnje u Njema~koj, gdje su one najve}e, kre}u se oko 2% ukupnih poljo-privrednih povr{ina.

Smatramo da treba svakome tko ‘eli na organsko-biolo{ki na~in proizvoditihranu pomo}i i ukazati da se treba u~laniti u "Bios" ili neku drugu takvu organi-zaciju. No, treba ukazati i na te{ko}e na koje }e nai}i pri tome. Upravo stogastru~njaci - fitomedicinari smatraju da je proizvodnja sukladna integriranoj za{titibilja prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Integrirana za{tita bilja, odnosno integri-rana ili odr‘iva proizvodnja, osigurava proizvodnju velikih koli~ina hrane koja nesmije biti skuplja od one proizvedene uobi~ajenim na~inima, a da se ipak nastoji{to manje one~istiti okoli{ i ugroziti organizme u njemu, a to je za dana{nju razinustandarda na{eg stanovni{tva i opskrbljenost hrane ipak mnogo povoljnije od sman-jene i skupe OB proizvodnje.

33

4. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA (FITOFARMACIJA)

Op}i dio

UVOD

Sredstva za za{titu bilja posebno su formulirani kemijski spojevi koji slu‘e zaza{titu biljke od {teto~inja u koje se ubrajaju {tetnici, uzro~nici bolesti i korovi. Uova sredstva ubrajaju se i regulatori rasta, biolo{ki pripravci i neki drugi sli~niproizvodi za tretiranje biljaka koji ne slu‘e za ishranu biljke. Sredstva za za{titubilja sadr‘e odre|eni postotak aktivne (djelotvorne) tvari, te druge potrebne dodatke(otapalo, razre|iva~, emulgator, okva{iva~ i dr.).

Sl. 1 Pesticidi

35

Sredstva za za{titu bilja ~esto se nazivaju i pesticidima, iako je taj pojam {iri.Pojam pesticida, osim sredstva za za{titu bilja, obuhva}a i sredstva za suzbi-janje nametnika na ljudima i doma}im ‘ivotinjama, te sredstva za za{titu drvai tekstila. Dakle, pesticidima smatramo sredstva za za{titu bilja, ali i veterinarskepripravke za suzbijanje nametnika na ‘ivotinjama, te ona sredstva za sanitarnu higi-jenu i sredstva op}e uporabe koje slu‘e suzbijanju nametnika na ljudima kao isuzbijanje gamadi.

4.1. PROIZVODNJA I POTRO[NJA

Sredstva za za{titu bilja stavljaju se u Hrvatskoj u promet na razli~ite na~ine.Malo se aktivnih tvari sintetizira u na{im tvornicama, pa se daleko najve}i dio tihtvari uvozi iz inozemstva. Te uvozne aktivne tvari formuliraju na{e tvornice upripravke, stavljaju u ambala‘u s deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom, teprila‘u upute za primjenu. Neki se pipravci uvoze gotovi, samo se u nas prepaki-raju u odgovaraju}u ambala‘u. Kona~no, manji dio sredstava za za{titu bilja uvozise pripremljen za neposredno stavljanje na hrvatsko tr‘i{te.

Proizvodnju, formuliranje, prepakiranje i uvoz sredstava za za{titu biljaobavljaju u nas 4 tvornice:

Chromos AGRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271.Herbos d.d., Sisak, N. Tesle 17.Pliva d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 48.Saponia d.d. Osijek, Matije Gupca 2.Navedene tvornice imaju svoje slu‘be primjene i prodaje s ve}im brojem

stru~njaka za za{titu bilja koji pru‘aju stru~nu pomo} uposlenim u poljoapotekama,agronomima, pa i izravno seljacima. Ove 4 tvornice stavljaju u promet oko 95%sredstava za za{titu bilja. Ovim tvornicama mo‘e se dodati i INU, tvornicu mineral-nih gnojiva u Kutini, koja proizvodi jednu kombinaciju mineralnog gnojiva s insek-ticidom.

Gotove pripravke uvoze iz inozemstva i distribuiraju u nas i neka drugapoduze}a. Ti pripravci moraju imati dopu{tenje u Hrvatskoj i nalaziti se u ambala‘is hrvatskim natpisima sukladnim propisima, te prilo‘enom uputom na hrvatskomjeziku sukladnom dopu{tenju za promet.

Svi najva‘niji svjetski proizvo|a~i sredstava za za{titu bilja imaju u Hrvatskojsvoja predstavni{tva. To su:

CIBA-GEIGY, Zagreb, Ra~koga 10.BASF, Zagreb, Vla{ka 40.BAYER-PHARMA, Zagreb, Trg Dra‘ena Petrovi}a 3.RHONE POULENC, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 14.DOWELANCO, Zagreb, Zvonimirova 20.AGR-EVO, Zagreb, Svetice 25ZENECA, Zagreb, Lo{injska 16.Ova i ostala predstavni{tva i zastupstva inozemnih proizvo|a~a imaju tako|er

uposlene stru~njake za za{titu bilja koji pru‘aju potrebnu pomo} uposlenim upoljoapotekama.

36

Spomenute na{e tvornice i predstavni{tva (zastupstva) inozemnih proizvo|a~atiskaju i raza{ilju stru~no pisane prospekte, knji‘ice, raznobojne plakate sa slikama{teto~inja, ~asopise itd., pa je korisno da svaka poljoapoteka uspostavi vezu snjima.

U Hrvatskoj se svake godine tro{i 8-10 tisu}a tona sredstava za za{titu bilja utr‘i{noj vrijednosti oko 50 milijuna US dolara. Prera~unavanje ove potro{nje nahektar pokazuje da je potro{nja sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj oko 2,5 putani‘a nego u Francuskoj, a pet do {est puta ni‘a nego u Nizozemskoj. Ove, i ve}inaostalih zemalja Europske zajednice, velikom su primjenom agrokemikalija (idrugim mjerama) postigle vrlo visoke prirode po hektaru i proizvodnju kojaprema{uje vlastite potrebe. No pri tome su znatno one~istile okoli{ i tako stvorilenove probleme. Stoga sjeverne zemlje EU nastoje do kraja ovog stolje}a snizitisada{nju potro{nju sredstava za za{titu bilja za oko 50%, pri ~emu prihva}aju iizvjesno sni‘enje ionako previsoke poljoprivredne biljne potro{nje. I kada to budupostigli, jo{ }e uvijek tro{iti vi{e sredstava nego {to danas tro{i Hrvatska.

Koriste}i iskustva navedenih zemalja EU, o~igledno je da Hrvatska mora i daljesmanjivati {tete od {teto~inja pove}avanjem potro{nje sredstava za za{titu bilja. Tose pove}anje mora prete‘no zbivati kod seljaka i to na kulturama, odnosno protiv{teto~inja, za ~ije suzbijanje nema drugih mogu}nosti osim kemijske. Pri tometreba potro{nju usmjeravati na {to racionalniju primjenu ekolo{ki povoljnijih sred-stava sukladno na~elima integrirane za{tite bilja.

4.2. REGISTRACIJA SREDSTAVA

Zakon o za{titi bilja od {teto~inja dopu{ta primjenu samo onih sredstava zaza{titu bilja koja imaju dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva zapromet u Hrvatskoj. Za izdavanje ovih dopu{tenja propisan je odre|eni postupak.

Proizvo|a~ (tvornica ili njeno zastupstvo u Hrvatskoj) sredstava za za{titu biljapodnosi zahtjev Zavodu za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu za provo|enjekemijskog, fizikalnog i biolo{kog istra‘ivanja odre|enog sredstva. Pri tome pod-nositelj zahtjeva navodi sve namjene ({teto~inje, kulture itd.) za koje ‘elidopu{tenje, dozu ili koncentraciju, na~in primjene i druge podatke. Nakon jedne,~e{}e dvije godine, istra‘ivanja, Zavod podnosi izvje{}e s prijedlogom. Istovre-meno mora proizvo|a~ zatra‘iti toksikolo{ku ocjenu od jedne ovla{tene ustanove uHrvatskoj. Jedan od uvjeta za pozitivnu toksikolo{ku ocjenu je da sredstvo imadopu{tenje u barem dvije dr‘ave zajedni~kog tr‘i{ta. Temeljem ove ocjene, Minis-tarstvo zdravstva daje rje{enje o prihvatljivosti primjene sredstva u Hrvatskoj,svrstava sredstvo u skupine otrova, propisuje oznake na deklaraciji i posebnim pos-tupkom odre|uje vrijednost tolerance.

Nakon {to proizvo|a~ dobije izvje{}e Zavoda i rje{enje Ministarstva zdravstva,podnosi zahtjev za izdavanje dopu{tenja Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva.Komisija za za{titu bilja tog Ministarstva razmatra zahtjev te predla‘e izdavanje iliodbijanje izdavanje dopu{tenja, pri ~emu mo‘e mijenjati ili dopunjavati prijedlogZavoda. Dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva mora sadr‘avatinamjenu sredstva, dozu ili koncentraciju, na~in primjene, karencu, katkada i radnukarencu, najve}i dopu{teni broj primjena u jednoj sezoni, osjetljivost nekih kulti-

37

vara, ako postoji, mogu}nost mije{anja s drugim sredstvima, skupinu otrova,mogu}nost primjene iz zrakoplova, opasnost za p~ele, ribe i dr. te sva ostalaograni~enja i podatke potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz {to manju opasnost zaljude i korisne ‘ivotinje, te okoli{. Primjera radi, na kraju ovog poglavlja dajemoprimjere teksta po jednog dopu{tenja za insekticid, fungicid i herbicid (str. 64).

Zakon o za{titi bilja obvezuje proizvo|a~a sredstva da sve podatke navedene udopu{tenju navede u uputama koje se obvezno stavljaju u ambala‘u ili prila‘uambala‘i sredstva. Uposleni u poljoapoteci je du‘an zajedno sa sredstvom kupcuuru~iti i upute ukoliko se one ne nalaze u ambala‘i. Te upute su obi~no jo{op{irnije, pa tako navode i mjere opreza koje se moraju provoditi pri primjeni sredstvai mnoge druge korisne podatke i upute. Kod iole opasnijih sredstava, ili sredstava kojase primjenjuju u iznimno niskoj dozi ili na neki neuobi~ajeni na~in, zaposleni upoljoapoteci treba kupca upozoriti na te specifi~nosti.

Me|utim, treba ista}i da te upute predstavljaju samo dodatak, nadgradnju os-novnih znanja koja o sredstvima za za{titu bilja treba imati svatko tko tim sred-stvima rukuje, priprema ih ili primjenjuje. Ta osnovna znanja obuhva}aju i tzv.dobru gospodarsku praksu, tj. primjenu sredstava za za{titu bilja sukladno zdravomrazumu. Primjerice, u uputama ne pi{u neke mjere koje su same po sebi razumljive,npr. da se sredstvo ne smije rasipavati po pa{njaku ili u dvori{tu gdje ima stoke, dase ne smije mije{ati golom rukom i sl. A upravo je u nas ve} bilo trovanja kravakoje su pasle na pa{njaku na koji je odba~en neotopljeni ostatak sredstva i ~ovjekakoji je tri sredstva mje{ao zajedno golom rukom! Svatko tko rukuje ili primjen-juje sredstva za za{titu bilja mora shvatiti da su ta sredstva mo}no oru‘je zaza{titu kultura od {teto~inja, ali da kao i svako drugo oru‘je ili lijekovi, mogubiti itekako opasna ako se njima pogre{no rukuje ili ako se nepravilnoprimjenjuju, pa ~ak i ako se samo za malo odstupi od dobivenih pisanih uputa.Stoga je zlatno pravilo za uspje{no i bezopasno rukovanje i primjenu sredstava zaza{titu bilja: kada u poljoapoteku stigne jedno novo sredstvo ili potro{a~ kupi sred-stvo koje do sada nije koristio, treba prvo pro~itati upute!

Popis sredstava za za{titu bilja koja imaju dopu{tenje za promet u Hrvatskoj(registrirana sredstva) objavljuje se u Narodnim novinama. Popis tih sredstava, nji-hovih svojstava i primjene redovito se svake godine objavljuje u dvobroju ~asopisaGlasnik za{tite bilja. Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva izdalo je u 1993. g.Priru~nik o sredstvima za za{titu bilja u Republici Hrvatskoj. Korisno je da svakapoljoapoteka redovito prima Glasnik i nabavi Priru~nik.

4.3. PODJELA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Prema namjeni razlikuju se sljede}e skupine sredstava za za{titu bilja:insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata)akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja,nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda,limacidi - sredstva za suzbijanje pu‘eva,rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca,fungicidi - sredstva za suzbijanje uzro~nika bolesti iherbicidi - sredstva za suzbijanje korova.

38

Sredstva za za{titu bilja u pravilu djeluju samo na odre|ene skupine nametnika.Insekticidi ne djeluju na uzro~nike bolesti, niti fungicidi djeluju na kukce itd., iakoima i iznimaka. Primjerice, neki insekticidi djeluju na grinje pa se smatraju insek-toakaricidima, a sredstva za kemijsku sterilizaciju tla suzbijaju kukce, nematode,najve}i dio uzro~nika bolesti i korova. No, osim pune djelotvornosti, mnoga sred-stva mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja (primjerice, neki fungicididjelomi~no smanjuju brojnost grinja, no mogu i poja~ati njihovu pojavu).

Unutar navedenih, postoje i manje skupine sredstava nazvanih po njihovom spe-cifi~nom djelovanju, primjerice na lisne u{i - aficidi, sivu plijesan vinove loze -botriticidi, pepelnice - erisificidi, korovske trave - graminicidi itd.

4.4. OTROVNOST SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA ZAÔVJEKA

Svako sredstvo za za{titu bilja (pesticid) mo‘e u ve}oj ili manjoj mjeri bitiotrovno za ljude, doma}e ‘ivotinje, divlja~, ptice, ribe i p~ele. Nekoliko kapljicanajotrovnijih sredstava mogu, ako se progutaju ili do|u na ko‘u, prouzro~iti smrt~ovjeka. No i manje otrovna sredstva mogu izazvati trovanje, pa i smrt, ako se nepridr‘avamo svih propisanih mjera opreza pri njihovoj upotrebi. Dakle, treba imatina umu da svako sredstvo za za{titu bilja (poput mnogih lijekova i sredstava za~i{}enje u doma}instvu) mo‘e izazvati trovanje ako u organizam (~ovjeka, ‘ivot-inje) do|e u ve}oj koli~ini. Osim kroz usta, sredstva mogu u organizam do}iudisanjem kapljica, ~estica pra{iva ili para kroz nos, a mnoga sredstva prodiru ikroz neo{te}enu ko‘u, pa svaki dodir s njima mo‘e biti opasan.

U nas su poznati slu~ajevi trovanja ljudi koji su neko sredstvo zamijenili pi}em,jeli hranu jako one~i{}enu nekim sredstvom ili svje‘e tretirano povr}e, sredstvoprolili po tijelu, mije{ali {kropivo golom rukom ili ustima propuhivali rasprskiva~.Bilo je i trovanja osoba koje su sredstvo upotrebljavale dulje vrijeme bez propisaneza{titne opreme ili im je prilikom otvaranja ambala‘e ono prsnulo u lice. Dotrovanja je dolazilo i pri mjerenju ili prepakiranju ve}ih koli~ina sredstava uzatvorenom prostoru bez ikakve za{titne opreme.

Posebno su ugro‘ena djeca koja ni na koji na~in ne smiju imati mogu}nost dadopru do sredstava za za{titu bilja, kao i alkoholi~ari, koji mogu zabunom popitisredstvo.

U posebnom poglavlju ukazuje se na sve mjere opreza kojih se moramopridr‘avati kod rukovanja i primjene sredstva za za{titu bilja, ali, ponavljamo, da jeosim toga, potrebno pro~itati upute dobivene uz sredstvo i njih se tako|erpridr‘avati.

Uobi~ajeno je mjerilo otrovnosti sredstava za za{titu bilja (kao i drugihotrovnih tvari) srednja letalna (smrtonosna) doza (LD50). To je broj miligrama(mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesne te‘ine pokusne ‘ivotinje (naj~e{}e {takora)potreban da ubije 50% tih ‘ivotinja. [to je taj broj ve}i, sredstvo je manje otrovno.Po otrovnosti za {takora sudimo i otrovnost za ~ovjeka i doma}e ‘ivotinje. Osimotrovnosti pri uno{enju putem usta (oralna ili "per os" otrovnost), va‘no jepoznavati i otrovnost pri uno{enju putem ko‘e (dermalna ili "per cutem"otrovnost), a za ja~e hlapiva sredstva i otrovnost pri udisanju. Hlapiva su sredstva

39

naro~ito opasna u zatvorenom prostoru, kada je ambala‘a o{te}ena ili kada seproliju.

Valja ista}i da se osobe koje rukuju sredstvima za za{titu bilja ili ih primjenjuju,naj~e{}e otruju prodorom sredstva putem ko‘e.

Tek nakon utvr|ivanja akutne i kroni~ne otrovnosti, te istra‘ivanja mutagenih,kancerogenih, genotoksi~nih i drugih svojstava aktivnih tvari i pripravaka sredstavaza za{titu bilja, ona se dopu{taju za primjenu i svrstavaju u tri skupine otrova.Nakon lijekova, sredstva za za{titu bilja smatraju se najbolje prou~enim kemijskimtvarima koje koristi ~ovjek.

Najotrovnija sredstva svrstana su u skupinu I. otrova (mrtva~ka glava, oznakeT+, natpis "vrlo jaki otrov"). Tih sredstava ima malo, a ne smiju se uop}e nalaziti umaloprodaji. Dakle, sredstva I. skupine otrova ne smije se prodavati u poljoapo-tekama.

U II. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je oralna LD50 izme|u 25 i 200mg/kg ili dermalna LD50 izme|u 50 i 400 mg/kg uz uzimanje u obzir i niza dodat-nih kriterija. Na ambala‘i se nalazi znak mrtva~ke glave, oznaka T, te natpis"Otrov". Sredstva ove skupine smiju se prodavati uz evidenciju kupca (ime, prez-ime, JMBG, adresa i potpis).

Sl. 2. Ozna~avanje otrova

40

U III. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je srednja oralna otrovnost vi{a od200, a dermalna vi{a od 400 mg/kg, a koja udovoljavaju ostalim kriterijima. U tu jeskupinu svrstana velika ve}ina sredstava za za{titu bilja. Propisana oznaka je An-drijin kri‘ uz koji se nalazi oznaka Xn i natpis "{tetno za zdravlje" ili oznaka XI inatpis "nadra‘uju}e".

U toj su skupini i otrovi svrstani u korozivne, zapaljive, eksplozivne itd. tvari ilitvari opasne po okoli{, ~ije su oznake prikazane slikom, a na ambala‘i se morajunalaziti i oznake upozorenja (R) i obavje{}ivanja (S). Zna~enje ovih oznaka na-vodimo na kraju ovog poglavlja (str. 67).

Treba razlikovati pojam otrovnosti od pojma opasnosti. Dok otrovnostnekog sredstva ukazuje na njegovo svojstvo da izaziva trovanje nekog organizma,dotle opasnost obuhva}a jo{ i vjerojatnost da }e do toga do}i. Tako opasnost dvajujednako otrovnih sredstava nije ista ako je jedno u obliku vrlo opasnog pra{iva(sitne ~estice lebde u zraku), a drugo u obliku granula (padaju na tlo), ili ako jednood njih ima ve}u sposobnost prodiranja kroz ko‘u ili ve}u hlapivost.

Opasnost nekog sredstva za za{titu bilja mnogo ovisi i o uvjetima primjene.Ve}a je opasnost kad se radi o zatvorenoj prostoriji, kad se sredstvo primjenjuje usitnijim nego u krupnijim kapljicama, kad se zapra{uje nego kad se prska, kad seradi na vi{oj temperaturi itd. Kudikamo je ve}oj opasnosti izlo‘ena osoba kojadulje vrijeme (ve}i objekt, uslu‘na provedba) primjenjuje neko sredstvo od onogatko istim sredstvom tretira svoj mali povrtnjak. Posebice su velikoj opasnostiizlo‘eni uposleni u poljoapotekama ukoliko se ne pridr‘avaju svih uputa i mjeraopreza navedenih u ovom izdanju, kao i u pismenim uputama koje se dobivaju uzpojedina sredstva, te dobre gospodarske prakse.

4.5. OSTACI (REZIDUI) SREDSTAVA NA POLJOPRIVREDNIMPROIZVODIMA

Svako sredstvo za za{titu bilja zadr‘i se neko vrijeme na tretiranom bilju. To se~esto i ‘eli posti}i, jer je u svim preventivnim tretiranjima potrebna odre|ena tra-jnija za{tita bilja od naknadnih napada (zaraza). No, u ili na poljoprivredne proiz-vode, sredstvo mo‘e do}i i iz tla, vode i zraka, kao i prilikom tretiranja susjednihpovr{ina.

Ponavljamo da se sredstva za za{titu bilja smiju u Hrvatskoj upotrebljavati samoako imaju dopu{tenje Ministarstva za poljoprivredu i {umarstvo. U tom dopu{tenjuto~no je navedeno na kojim se kulturnim biljkama sredstvo smije upotrijebiti, pa seod toga ne smije odstupati. Za te biljke, dakle usjeve i nasade, na kojima je sred-stvo dopu{teno, u dopu{tenju (pa tako i u uputama) obvezno je navedena i karenca.

[to je karenca? Karenca je najkra}e razdoblje (izra‘eno brojem dana) kojemora prote}i od primjene nekog sredstva do berbe ili ‘etve. Vrijednost karencenavedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a mo‘e za isto sredstvo biti vrlorazli~ita za pojedine kulture. Pridr‘avanje karence, tj. primjene sredstva za za{titubilja tako da do berbe pro|e rok karence, garancija je da se na poljoprivrednomproizvodu (namirnici, sto~noj hrani) ne}e nalaziti nedopu{tene koli~ine tih sred-stava. Za razdoblja propisanog karencom, sredstvo }e se razgraditi ispoddopu{tenih granica (tolerance).

41

Kako se mnogi pla{e i najmanjih koli~ina sredstava za za{titu bilja (pesticida),op{irnije }emo objasniti opasnost od ostataka tih sredstava na namirnicama.

Priroda je puna ne~isto}a. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas,mnogo je stranih tvari koje tamo dolaze izgaranjem goriva, radom industrije,prometom, upotrebom u poljoprivredi i u ku}anstvima. ôvjek koristi oko 70 000kemijskih spojeva u najrazli~itije svrhe. No, ~ovjek se niti ‘eli niti mo‘e odre}iproizvoda industrije kojima se svakog dana koristi, vo‘nje automobilom, ‘eljezni-com ili drugim prometalima, upotrebe deterd‘enata, grijanja stanova itd. Posebnose ne mo‘e odre}i upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za za{titu bilja jer biina~e mnoge osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom glad-nom pu~anstvu i smrti. Pomanjkanje hrane izazvalo bi ratove za osvajanje tu|ehrane i smrt milijuna ljudi. Na Zemlji se danas ne mo‘e prehraniti 5,7 milijardiljudi bez kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s ~injenicom da }emoudisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razli~ite strane tvari(one~i{}enja).

Sl. 3. Va‘niji putevi distribucije i kretanja sredstava za za{titu bilja u prirodi

Me|utim, te strane tvari nisu {tetne same po sebi, dakle zato {to suprisutne, ve} samo ako njihova koli~ina prije|e odre|enu granicu. Mnogi, ~ak ivrlo jaki, otrovi u maloj koli~ini ne samo da nisu {tetni ve} se ~ak koriste kao lijek.Stoga kad se govori o tim stranim tvarima, a time i o sredstvima za za{titu bilja, nesmije se pitati: "Ima li tih tvari," ve}: "koliko ih ima?"

Za ve}inu one~i{}enja, pa i za sva sredstva za za{titu bilja koja imajudopu{tenje u nas (to je uvjet za dobivanje dopu{tenja), odre|ena je maksimalnodopu{tena koli~ina koja se smije nalaziti u pojedinim vrstama hrane (MDK, toler-anca). Toleranca je maksimalna dopu{tena koli~ina aktivne tvari (i proizvodarazgradnje te tvari) nekog sredstva za za{titu bilja (pesticida) u namirnici (ili

42

sto~noj hrani) ili na njoj, u trenutku njezina stavljanja u promet. Tolerance supropisane posebnim pravilnicima (posebni za namirnice, pitku vodu i sto~nuhranu), te se ~esto nadopunjuju i prilago|uju najnovijim saznanjima znanosti.

Tolerance za sredstva za za{titu bilja (pesticide) odre|uju se na ovaj na~in:Lije~nici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema rezultatima dugo-

godi{njih istra‘ivanja na pokusnim ‘ivotinjama vr{enima u svijetu, procijenekoli~inu nekog pesticida koju mogu te ‘ivotinje uzimati u hrani svakog dana ci-jelog ‘ivota bez ikakvih posljedica. Ta se koli~ina, zbog mogu}e ve}e osjetljivosti~ovjeka, umanji 100 puta, te zatim svaka dr‘ava, prema udjelu pojedine vrste hraneu obroku i dobroj gospodarskoj praksi, odredi va‘e}u tolerancu. Ta je toleranca,dakle, najmanje 100 puta manja od medicinske (biolo{ke) granice, a i ta vrijedi neza jednokratno ve} za stalno uno{enje sredstava - pesticida u hranu. Stoga je toler-anca samo zakonom propisana granica, a ne granica izme|u {kodljive i ne{kodljivekoli~ine pesticida. Treba spomenuti da se na sli~an na~in utvr|uju i propisuju imaksimalno dopu{tene koli~ine te{kih metala, aditiva i niza drugih tvari u namirni-cama i pitkoj vodi, kao i {tetnih plinova u zraku.

Tolerance koje se primjenjuju u Hrvatskoj vrlo su stroge u usporedbi s drugimeuropskim zemljama, a svakako su najmanje 100 puta ni‘e od onih koje se sma-traju {kodljivim. Stoga je najva‘nije upu}ivati poljoprivredne proizvo|a~e kako }ese pravilno koristiti sredstvima, a da tu granicu ne prekora~e (pravilan izbor sred-stva, pridr‘avanje propisane namjene i karence). No, jednako tako treba nastojati dai industrijskih, urbanih i ostalih one~i{}enja bude unutar dopu{tenih granica, aposebice da te granice ne budu prekora~ene kod razli~itih konzervansa, boja isli~nih dodataka, koji se stavljaju u konzerve povr}a i vo}a, u suhomesnate proiz-vode, slatki{e, dakle u mnoge namirnice, radi njihova boljeg o~uvanja i ljep{egizgleda.

Ostaci (rezidui) sredstava za za{titu bilja mogu se nalaziti na kulturamakoje se tretiraju (svjesni ostaci), ali i na onim kulturama na koje do|u ne-hotice (nesvjesni ostaci). Primjerice, jedna se kultura tretira po vjetru ili se to radinepa‘ljivo, pa dosta sredstva do|e na susjedne druge kulture. Dosta sredstva padnei na povr}e ili krmno bilje koje se uzgaja ispod vo}aka koje se tretiraju sredstvima,pa takav uzgoj nije dopu{ten. Do nesvjesnih ostataka dolazi i ako se neke kultureuzgajaju nakon usjeva tretiranim jednim dugotrajno aktivnim sredstvom. Ti nes-vjesni ostaci mogu biti uo~ljivi ako se radi o herbicidu koji }e o{tetiti kulture nakoje do|e, no opasniji su nevidljivi ostaci insekticida ili drugih otrovnijih sredstava.

Treba spomenuti da su tolerance propisane i za sadr‘aj sredstava za za{titu biljau pitkoj vodi: u Hrvatskoj su izjedna~ene s vrijednostima koje vrijede u EU tj. 0,1mikrograma na litru za pojedina~no sredstvo, a 0,5 mikrograma/l za zbroj svihsredstava. 0,1 mikrogram na jednu litru je desetmilijarditi dio litre (1 kg = 1000 g =1 000 000 mg = 1 000 000 000 mikrograma).

U poljoprivrednim proizvodima - namirnicama koje se prodaju, ne smiju senalaziti ostaci sredstava za za{titu bilja vi{i od propisane tolerance. No, koli~inusredstava (rezidua, ostataka) u namirnicama u nas, mogu odrediti samo neki insti-tuti i zavodi, pa je nadzor nad namirnicama u prometu ograni~en i skup. Upravo suzato odre|ene karence za svako sredstvo za za{titu bilja. Karenca propisujerazdoblje koje mora pro}i od primjene pojedinog sredstva na odre|enu kulturu do‘etve ili berbe. Duljina karence odre|ena je na na~in koji osigurava da se za to

43

vrijeme koli~ina sredstva razgradi ispod tolerance. Pridr‘avamo li se karence,mo‘emo biti sigurni da u proizvodu ne}e biti prekora~ena toleranca.

Sl. 4. Primjeri razgradnje jednog kratkotrajnog (A) i jednog rezidentnog pesticida (B)

4.6. IZBOR SREDSTAVA U ODNOSU NA KARENCU INAMJENU

Pri izboru sredstava za za{titu bilja, naro~ito onih kultura koje se pribli‘avajuzriobi ili se ve} beru, najva‘nije mjerilo je duljina karence. Ako ‘elimo brati raj~iceza tri dana, ne smijemo upotrijebiti nijedno sredstvo jer nema tako kratke karence.Ako treba berbu otpo~eti za 7 dana, od insekticida mo‘emo upotrijebiti one kojisadr‘e pirimifosmetil, diklorvos, deltametrin ili bifentrin, ali ne druge kojima jekarenca dulja od 7 dana. Katkada je potrebno obrati, primjerice, raj~ice, krastavce,glave kupusa, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim s nastavkomberbe sa~ekati da istekne karenca, pa makar neki plod prezrio.

Ako kupac tra‘i da mu se preporu~i neko sredstvo za za{titu bilja, prvo trebautvrditi koja sredstva imaju dopu{tenje za tu namjenu. Zatim treba utvrditi vrijemekoje preostaje do zriobe, te vidjeti kojim od tih sredstava je karenca kra}a od tograzdoblja. Tada izme|u preostalih sredstava uposleni u poljoapoteci mo‘e odabrationo najprikladnije, tj. najmanje opasno, najjfetinije i sl. Upravo zato u posebnojtablici na kraju ovog poglavlja (str. 72) dajemo pregled svih insekticida, akaricida ifungicida svrstanih po trajanju propisanih karenca za pojedine namirnice. Kako sekarence povremeno mijenjaju, nu‘no ih je provjeriti u uputama.

Eto jednog primjera. Kupac tra‘i preporuku za suzbijanje "crvljivosti" tre{nje.za tu namjenu dopu{tenje imaju (potra‘iti u prilogu) insekticidi Rogor 40 iChromgor 40 (karenca 21 dan), Dipterex 80 i Decis 1,25 EC (karenca 14 dana) i

44

Hostaquick (karenca 7 dana). Ako kupac ka‘e da o~ekuje zriobu tre{anja za 15-20dana, treba preporu~iti jedno od posljednja tri sredstva s karencom kra}om od tograzdoblja. Ako pak ka‘e da o~ekuje zriobu za 25 i vi{e dana, mo‘e se preporu~itibilo koji od navedenih insekticida.

Razumljivo da se u za{titi pojedinih vrsta kultura smiju koristiti samo onasredstva u ~ijim uputama pi{e da se smiju upotrebljavati u toj kulturi. I tadase ta sredstva smiju upotrijebiti samo sukladno tim uputama, tj. samo u odre|enomstadiju razvoja biljaka ili {teto~inje (ako je propisan) i uz sva ostala ograni~enja iupute (doze ili koncentracije, karenca i dr.). Kako primjena sredstava izvan okviraupute (koja je sukladna dozvoli) mo‘e biti opasna i {tetna, to za mogu}e posljediceodgovara ona osoba koja se tih uputa ne pridr‘ava. Posebno }e odgovarati (katkadai krivi~no) osoba koja prekr{i odre|ene zabrane i ograni~enja. Pritom veliku odgo-vornost preuzimaju uposleni u poljoapoteci ako preporu~e i prodaju sredstvo zanamjenu za koju nema dopu{tenje.

Za ve}i broj sredstava izri~ito je zabranjena upotreba, primjerice, u povr}u iliodre|enim vrstama vo}aka, upravo radi opasnosti od nedopu{tenih ostataka.Primjerice, insekticidi na osnovi lindana (Gamacid T-50) zabranjeni su u povr}u, ana tlu tretiranom lindanom dvije godine ne smije se uzgajati mrkva. Ovi su insekti-cidi zabranjeni i u vinogradima, na duhanu itd. U povr}u nije dopu{tena niprimjena Metasystoxa, Ekatina 25, Keltana E, Dotana G-5 i brojnih drugih aktivnihtvari, odnosno pripravaka na toj osnovi, sredstava za za{titu bilja. Sva sredstva kojanisu izri~ito dopu{tena u za{ti}enom prostoru zabranjena su za ovu namjenu, tj. akosu i dopu{tena na povr}u, dopu{tena su samo u polju, a ne u stakleniku.

[to u~initi ako kupac zatra‘i preporuku za suzbijanje nekog {teto~inje nakulturi za koju niti jedno sredstvo nije odobreno ili to zatra‘i za {teto~inje za~ije suzbijanje nema dopu{tenja niti jedno sredstvo?

Naime, postoji mnogo tzv. "malih namjena", dakle ili malih kultura (mnogevrste povr}a, konoplja, ljekovito i aromati~no bilje itd.) ili rijetkih {teto~inja velikihkultura, za ~ije suzbijanje niti jedno sredstvo nema dopu{tenje u Hrvatskoj. Do togadolazi ne zato {to nema takvog sredstva, ve} katkada zato {to svaka namjena zakoju se tra‘i dopu{tenje treba biti istra‘ena, {to pove}ava tro{kove za izdavanjedopu{tenja. Proizvo|a~i, stoga, tra‘e dopu{tenje naj~e{}e samo za velike namjeneza koje o~ekuju ve}u prodaju sredstva.

Svakako da je veliki rizik za uposlenog u poljoapoteci u takvom slu~aju datipreporuku za sredstvo koje za tu namjenu nema dopu{tenje. Postoji mogu}nost da,ako takvom primjenom do|e do {teta, kupac tra‘i od{tetu od onog tko je sredstvopreporu~io i prodao za namjenu za koju nije dopu{teno. Pritom treba imati na umuda su sredstva za za{titu bilja vrlo specifi~na, pa ako suzbijaju jednog {tetnika, nezna~i da su djelotvorna na drugog, makar iz iste porodice. Mnoga sredstva mogu{tetiti, a neka i uni{titi biljke za koje nisu namijenjena. Bakreni fungicidi mnogo sekoriste u za{titi vinove loze, no mogu o{tetiti jabuku i kru{ku, a te{ko o{tetitiko{ti~ave vo}ke, pa za vo}ke u vrijeme vegetacije i nemaju dopu{tenje. U Hrvat-skoj je zabilje‘ena velika {teta na nasadima bresaka o{te}enim uslijed primjenebakrenih fungicida u vrijeme vegetacije. Kori{teni fungicid imao je na ambala‘isliku breskve, no u uputama je izri~ito pisalo da se na njima smije koristiti samo zavrijeme mirovanja vegetacije. I ovaj primjer ukazuje koliko je va‘no da zaposleni upoljoapotekama pro~itaju upute za svako novo sredstvo koje prodaju i da daju

45

savjete isklju~ivo sukladno tim uputama. Najve}a opasnost od svakog pa i najman-jeg odstupanja od namjena i na~ina primjene navedenih u dopu{tenju, postoji kodherbicida. Herbicid dopu{ten za p{enicu mo‘e {tetiti zobi ili kukuruzu, a herbiciddopu{ten za tri vrste kupusnja~a, mo‘e o{tetiti ~etvrtu.

Ako kupac zatra‘i savjet za namjenu za koju niti jedno sredstvo nemadopu{tenje u Hrvatskoj, zaposleni u poljoapotekama trebaju kupca uputiti dataj savjet zatra‘i od stru~njaka savjetodavne slu‘be, znanstvene ustanove kojase bavi za{titom bilja ili izravno od proizvo|a~a sredstava. U suprotnom preuzi-maju punu odgovornost za mogu}e {tetne posljedice primjene sredstva izvandopu{tene namjene.

4.7. OTROVNOST ZA @IVOTINJE, BILJKE I OKOLI[

Sve navedeno o otrovnosti i opasnosti pesticida za ~ovjeka, vrijedi i za doma}e‘ivotinje, divlja~, ptice i ribe. I te se ‘ivotinje mogu otrovati uzimanjem hrane ukojoj se nalaze velike koli~ine sredstava za za{titu bilja, primjerice uzimanjem za-trovanih mamaca kakvima se koristimo za suzbijanje glodavaca, ishranom tek treti-ranim krmnim biljem, kao i pa{om u tretiranom vo}njaku ili pokraj neke nedavnotretirane kulture. Potrebno je sprije~iti svako one~i{}enje voda kemijskim sred-stvima za za{titu bilja. Mnoge se povr{inske vode koriste za zalijevanje usjeva,napajanje doma}ih ‘ivotinja, ali i za pitku vodu. Podatak o otrovnosti za ribe morabiti naveden u uputama.

Radi za{tite p~ela, zabranjeno je tretiranje biljaka u cvatnji koje posje}uju p~elesredstvima opasnim po p~ele. Takva sredstva moraju na ambala‘i nositi o tomeoznaku. Nije dopu{tena ni primjena tih sredstava u kulturama u kojima cvatukorovi na koje idu p~ele, niti u blizini ko{nica bez dogovora s p~elarom.

Mnoga sredstva, ako se nepravilno primijene, mogu o{tetiti biljke koje se treti-raju. To se dogodi kad se primijene u previsokoj dozi (koncentraciji), bilo uslijedpogre{nog izra~unavanja koli~ine sredstava koju treba odmjeriti, bilo uslijedpogre{ne primjene (dvostrukog tretiranja i sl.). Do {teta dolazi i kod primjene nakulturi koja je u osjetljivom stadiju razvoja (dopu{teni stadij primjene je katkadaodre|en uputama) ili zbog visoke temperature (npr. sumporna sredstva). Neka sred-stva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, u manjoj mjeri o{tetiti(fitotoksi~nost) neke osjetljive vrste ili kultivare pojedinih kultura (obi~no se na toupozorava u uputi).

Poznata su i o{te}enja kultura uzgajanih nakon kulture tretirane nekim perzis-tentnim (trajnim) herbicidom, npr. simazinom ili atrazinom. Stoga treba voditira~una i o mogu}em utjecaju sredstva na naredne usjeve, te ponajprije preporu~itisredstva ~ija se djelotvornost ne prote‘e na narednu godinu. Poljoprivredne kulturemogu se o{tetiti i zano{enjem herbicida prilikom tretiranja susjedne povr{ine, pose-bice pri primjeni po ja~em vjetru ili iz zraka.

Naro~ito mo‘e za bilje biti opasna primjena kombinacija vi{e razli~itih sred-stava za za{titu bilja, ako takve kombinacije nisu izri~ito preporu~ene ili isku{ane.O tome pi{emo u posebnom potpoglavlju. Za biljke su znatno opasnija teku}a sred-stva za emulziju od mo~ivih ili topivih pra{iva. Pri manjem utro{ku teku}ine (npr.

46

kod raspr{ivanja) uzimaju se povi{ene koncentracije, pa i manje gre{ke napravevi{e {tete nego pri prskanju.

Simptomi o{te}enja biljaka pokazuju se u obliku nekrotiziranih (obamrlih) pjegaili to~kica, naj~e{}e na rubu i vr{ku listova, gdje se sakupi najvi{e teku}ine. Kat-kada biljke ‘ute, su{e se i propadaju ili zaostaju u razvoju pa daju manje prirode.Neka sredstva uzrokuju izobli~eni (defomirani) rast pojedinih organa biljaka iliizblje|ivanje zelenih dijelova.

Prskalice u kojima su bili herbicidi smiju se uzimati za prskanje drugih biljakasamo nakon temeljitog pranja 25-tnom sodom i toplom vodom. Najbolje je prska-

licu kojom se koriste herbicide upotrebljavati samo za tu svrhu.Dobro je spomenuti da su u nas uni{teni manji vinogradi koji su

zabunom, zbog zaprljanog i ne~itkog natpisa na ambala‘i, oprskaneherbicidom umjesto fungicidom. Sli~ne su {tete nastale i uslijedzabune do koje je do{lo jer herbicid nije bio u originalnoj ambala‘i.Neke su kulture uzgajane u stakleniku o{te}ene kada su bile izravnoprskane insekticidima na osnovi diklorvosa u ~ijoj uputi pi{e da se utakvom slu~aju primjenjuju tretiranjem prostora iznad biljaka.Zabilje‘ene su i {tete na {e}ernoj repi zbog primjene pogre{ne kombi-nacije herbicida, na soji zbog neravnomjerne primjene herbicida itd.Ovi i brojni drugi slu~ajevi te{kih posljedica pogre{ne primjenesredstava za za{titu bilja upozoravaju na nu‘nost njihoveprimjene isklju~ivo za namjene i na na~in naveden u uputama.

4.8. MJERE ZA ZA[TITU OSOBA I OKOLI[A

Ako postoji mogu}nost izbora razli~itih pripravaka, trebanabavljati one pripravke koji su najmanje otrovni i opasni kakoza organizme tako i za okoli{. U poljoapoteci treba imati asortimanpripravaka koji }e udovoljiti svim potrebama kupaca na doti~nom po-dru~ju, a da ti pripravci budu toksikolo{ki i ekolo{ki {to povoljniji.Va‘no je da ti pripravci budu u maloj ambala‘i, odnosno takvoj kakvase najvi{e tra‘i na podru~ju djelovanja poljoapoteke. Prevelika am-bala‘a uzrokuje stvaranje zaliha u ku}anstvu ili poljoapoteci kojemogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili isteknerok valjanosti, postaju opasni otpad kojeg se te{ko rije{iti. Sredstva zaza{titu bilja treba ~uvati u prostoriji ili ormaru koji se mogu zak-lju~ati, dakle na mjestu kamo djeca i neupu}eni, te doma}e ‘ivotinje,nemaju pristup. Na vrata treba staviti natpis "OTROVI" i mrtva~kuglavu. Sredstva se ne smiju ~uvati zajedno s namirnicama, niti sasto~nom hranom, a herbicidi ni sa sjemenjem i mineralnim gnojivima.Sva sredstva treba uvijek ~uvati samo u originalnoj ambala‘i sneo{te}enim i ~itljivim natpisima. Nikad se ne smiju presipati udruge vre}ice ili pretakati u razli~ite boce i posude. ûvanje i ruk-ovanje sredstvima odre|eno je posebnim propisima (vidi potpoglavlje"Zakonski propisi").Sl. 5.

47

Ako se teku}e sredstvo prolije, treba navla‘eni dio prekriti pijeskom ili pilovi-nom, te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s ko‘om. Kod hlapivihsredstava treba postupak obavljati pri otvorenim prozorima i vratima, po potrebi srespiratorom na nosu. Prosipano pra{ivo ne smije se skupljati metlom, ve} tako|erpomije{ati pijeskom ili pilovinom i pokupiti tako da se sredstvo ne pra{i. Pri tometreba koristiti respirator ili barem {titnik za nos i usta.

Najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima priprema sredstva,tj. teku}ine za prskanje ili raspr{ivanje, jer se u toj fazi rukuje koncentriranimsredstvom. Pri davanju savjeta trebaju zaposleni u poljoapoteci uvijek ukazivati kupcuna tu opasnost. Kako se sredstva razrje|uju ~esto 100 pa i 1000 puta (razrje|enje na0,1% zna~i razrje|enje koncentrata za 1000 puta), o~ito je koliko je ve}a opasnost prirukovanju koncentratom, nego kasnije pri rukovanju ve} razrije|enim sredstvom({kropivom). Treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru i krozneo{te}enu ko‘u, a da se neka isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udi{uotrovne pare. Stoga pri pripremi {kropiva treba u potpunosti sprije~iti svaki dodirsredstva s ko‘om i njegovo udisanje. Sredstva treba pripremati na otvorenomprozra~nom prostoru u gumenim ili plasti~nim rukavicama i ostaloj za{titnoj opremiodre|enoj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambala‘e ili mije{anju, treba paziti dateku}e sredstvo ne {trcne u o~i koje su najosjetljiviji dio lica, radi ~ega treba nositi{titnik za lice ili barem za{titne nao~ale. Pra{iva treba sipati polako i oprezno, da se nezapra{i osoba koja radi i da ne udi{e zapra{eni zrak. Dobru za{titu od pra{iva pru‘ajednostavni {titnik za nos i usta.

I prilikom tretiranja dolazi na ko‘u sloj sredstva koji se ne vidi i ne opa‘a, paako takvo sredstvo ja~e prodire kroz ko‘u, mo‘e do}i do trovanja. No, kako je toprodiranje dosta sporo, to se ve} i ~estim pranjem svih neza{ti}enih dijelova tijela,a naro~ito ruku, sapunom uz obilno vode, mo‘e ukloniti ta opasnost. No najbolje jesve dijelove ko‘e za{tititi od sredstava za za{titu bilja.

Za tu se svrhu pri rukovanju, pripremi i primjeni ovih sredstava upotrebljavaraznovrsna za{titna oprema:

- gumene ili plasti~ne rukavice, koje treba uvijek prati jo{ na ruci prije skidanjai paziti da se ne navuku izvrnute;

- gumene ili plasti~ne ~izme;- radno odijelo kako bi se izbjeglo one~i{}enje svakida{nje odje}e. Takvo se

radno odijelo pere odvojeno. U radu s ja~e otrovnim sredstvima treba bitinepropusno ili ~itavo odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obi~no radno odi-jelo stavlja nepropusna prega~a;

- {titnik za lice od prozirne tvari spre~ava udisanje kapljica ili ~estica pra{iva injihov kontakt s licem. Spre~ava i {trcanje sredstava u lice, pa je propisan u radu snekim sredstvima. Katkada se umjesto {titnika mogu nositi za{titne nao~ale;

- {e{ir sa {irokim obodom ili kapa sa {titnikom za o~i potrebna je kod tretiranjavi{ih nasada;

- {titnik za nos i usta koristi se pri rukovanju i pripremi sredstava za za{titubilja, a ~esto je potreban i pri njihovoj primjeni;

- respirator je potreban samo pri rukovanju, pripremi, a rje|e i primjeni nekihsredstava kod kojih je to posebno navedeno, a posebice se preporu~a pri istovaru iliutovaru sredstava, pri ulasku u skladi{ta sredstava i pri otklanjanju posljedica akci-denata sa sredstvima za za{titu bilja.

48

Prilikom primjene manje opasnih sredstava katkada se mo‘e izostaviti {titnik zalice, pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se trebapridr‘avati svih odredaba iz upute koje se dobivaju uz pojedino sredstvo.

Rad treba podesiti tako da se izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva.Tretirati se ne smije protiv vjetra. Dodatna je za{titna oprema potrebnija pri duljemradu za potpuno mirna vremena, nego pri kra}em radu dok pu{e povjetarac. Trebapaziti da sredstvo ne do|e na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadijurazvoja da se upotrebljavaju ili }e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugopovr}e, krmno bilje, vo}ke i sl.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sred-stvo na druge osobe ili doma}e ‘ivotinje. Za vrijeme rada ne smije se pu{iti, a jestise smije tek nakon temeljitog pranja ruku. Za~epljene rasprskiva~e (dizne) ne smijese ispuhavati ustima.

Neogra|eni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba ozna~iti plo~om s nat-pisom "Zatrovana povr{ina". Ispra‘njenu ambala‘u treba uni{titi onako kako jenavedeno u uputama ili vratiti onom kod kojega je sredstvo nabavljeno. Ubudu}nosti }e se nastojati obvezati proizvo|a~e sredstava da primaju svoju is-pra‘njenu i tri puta opranu ambala‘u. Iznimno se mo‘e ambala‘a isprati vodom triputa, zgaziti ili razbiti, te zakopati duboko zemlju daleko od bunara, povr{inskih ipodzemnih voda. Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu kori{tenu za pranjeambala‘e, treba vratiti u spremnik prskalice, razrijediti desetak puta ispod pre-poru~ene koncentracije, te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo.Papirnatu ambala‘u treba spaliti, ali pritom valja izbje}i udisanje dima. Aparatetreba prati na mjestima odakle sredstvo ne mo‘e doprijeti u pitku, teku}u ili staja}uvodu i gdje nema opasnosti za doma}e ‘ivotinje.

Pri zbrinjavanju ostataka sredstava, sredstava kojima je istekao rok primjene,kao i ambala‘e, treba se pridr‘avati odredbi propisa navedenih u prvom poglavljuovog izdanja. Neki su postupci navedeni i u uputama koje se dobiju uz sredstvo. Uslu~aju nejasno}a, zaposleni se trebaju u poljoapoteci obratiti proizvo|a~ima sred-stava za za{titu bilja za poja{njenje i uputu. Nastojat }e se posti}i da proizvo|a~isredstva primaju i ostatke svojih sredstava u originalnoj ambala‘i, a pogotovu sred-stva kojima je istekao rok uporabe.

U primjeni sredstava za za{titu bilja treba se dr‘ati svih onih odredbinavedenih u uputama koje se dobivaju prilikom njihove nabave, a koje trebatemeljito pro~itati. Korisno je ako zaposleni u poljoapoteci upozori kupca dato svakako u~ini.

4.9. POSTUPAK U SLUÂJU OTROVANJA

U slu~aju sumnje na otrovanje sredstvima za za{titu bilja treba:- odmah skinuti odje}u one~i{}enu sredstvom;- oprati sve dijelove tijela izlo‘ene sredstvu;- u slu~aju {trcanja sredstva u o~i ispirati o~i petnaestak minuta velikom

koli~inom vode;- utvrditi vrstu sredstva za koje se sumnja da je izazvalo otrovanje, na}i upute i

primijeniti prvu pomo} navedenu u tim uputama;

49

- upute ili barem praznu ambala‘u pripremiti za lije~nika (ili odnijeti lije~niku)kako bi {to prije mogao provesti propisanu terapiju;

- odmah pozvati lije~nika ili hitnu pomo}, odnosno otpremiti otrovanog na-jbli‘em lije~niku.

Mjerodavne upute o terapiji mogu se u slu~aju potrebe dobiti od Centra za kon-trolu otrovanja, slu‘be za slu~aj akutnih otrovanja (radno vrijeme 0-24 sata) u Za-grebu, Jordanovac 104., na telefon 01 222 302.

4.10. REZISTENTNOST [TETOÎNJA

Neke {teto~inje, posebice {tetnici, ali i uzro~nici bolesti i korovi, mogu postatirezistentni (otporni) na pojedina sredstva za za{titu bilja ili cijele skupine tih sred-stava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim gu-bitkom u~inkovitosti jednog isprva u~inkovitog sredstva. Do tog gubitka u~ink-ovitosti dolazi postupno sve vi{e i vi{e u svakom sljede}em pokoljenju za ~ije sesuzbijanje koristi isto sredstvo ili sredstvo istog na~ina djelovanja. Naime, kodnekih {teto~inja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti encimakoji razgra|uju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove prveprimjene. Te su jedinke tako malobrojne da se uop}e ne zapa‘aju. Me|utim, ti-jekom duljeg kori{tenja istog ili srodnog sredstva ubija se ve}ina osjetljivih jedinki,dok one rezistentne pre‘ive. Time se nehotimi~nom selekcijom iz pokoljenja u pok-oljenje popravlja omjer u korist rezistentnih jedinki (sl. 6). Na kraju one prevladajui sredstvo vi{e ne djeluje.

Postoji i unakrsna rezistentnost (krosrezistentnost) kada se rezistentnost izaz-vana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma djelovanja,makar ona nikada nisu bila kori{tena. Dakle, ako je krumpirova zlatica ~estomprimjenom pripravka Ekalux 25 EC postala rezistentna na taj insekticid, prestala jeu~inkovitost i drugih organofosfornih insekticida. Kako je pak mehanizamdjelovanja karbamata isti kao i organofosfornih insekticida, to je i ova skupina in-sekticida izgubila u~inkovitost.

U Hrvatskoj je do sada dokazana rezistentnost krumpirove zlatice, crvenogvo}nog pauka u vo}njacima i vinogradima, {titastog moljca, kalifornijskog tripsa iobi~nog crvenog pauka u za{ti}enim prostorima, zelene breskvine u{i i kru{kinebuhe, a vjerojatno se pojava rezistentnosti ve} razvija i kod nekih drugih {tetnika.Od uzro~nika bolesti poznata je rezistentnost plamenja~e krumpira, cerkospore{e}erne repe, pepelnice i sive plijesni vinove loze na neke sistemi~ne fungicide. Odkorova su loboda (pepeljuga), {}ir i ambrozija mjestimice ve} postali rezistentni naherbicid atrazin. U svijetu je poznata rezistentnost brojnih drugih kukaca, grinja, alii glodavaca, nadalje drugih gljivica - uzro~nika bolesti, te korova, pa i u nas trebao~ekivati {irenje te pojave.

Pojava rezistentnosti mo‘e se usporediti, katkada i sprije~iti, izbjegavanjemsvake pretjerane primjene kemijskih sredstava, dakle za{titom sukladnom na~elimaintegrirane za{tite. Sredstva treba koristiti samo kada je to doista neophodno potre-bno, a nikako ne "za svaki slu~aj". Va‘no je ~e{}e mijenjati skupinu upotre-bljavanih sredstava. Primjerice pri suzbijanju krumpirove zlatice u podru~jima gdjese rezistentnost jo{ nije pojavila, treba nakon organofosfornih insekticida, koristiti

50

piretroide, pa regulatore razvitka kukaca, a zatim se opet vratiti na prvu skupinu.Primjena kombiniranih sredstava koja sadr‘e dvije ili vi{e aktivnih tvari, neprek-ora~ivanje preporu~enih doza sredstava, te uporaba sredstava koja ne {kode prirod-nim neprijateljima, tako|er usporavaju pojavu rezistentnosti.

4.11. OBLIK (FORMULACIJA) SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja (pesticidi) posebno su formulirani pripravci (preparati)koji osim aktivne tvari (supstancije) sadr‘e i niz drugih dodataka. Razli~ite tvorniceproizvode razne preprate, koji katkada sadr‘e istu aktivnu tvar. Stoga na osnovi isteaktivne tvari mo‘e postojati desetak i vi{e pripravaka. Pripravci iste aktivne tvarimogu se me|usobno razlikovati, osim po proizvo|a~u i postotku aktivne tvari, i poobliku, odnosno po formulaciji u kojoj dolaze u promet (vidjeti i 5.3.).

Sl. 6. Shematski prikaz postanka rezistentnosti {teto~inja

51

Prema na~inu primjene sredstava, razlikuju se formulacije koje se primjenjuju uteku}em obliku (prskanjem, raspr{ivanjem, zalijevanjem) i u krutom obliku(zapra{ivanjem, rasipavanjem granula).

Najva‘nije formulacije za primjenu u teku}em obliku su:- teku}a sredstva (koncentrati) za emulziju (oznaka EC ili E) koja s vodom daju

bijelu emulziju;- teku}a sredstva (koncentrati) za otopinu (oznaka SL) koja s vodom daju obo-

jenu (nije dopu{tena bezbojna) otopinu;- teku}a sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (oznaka SC, FL ili KS) koja

s vodom daje suspenziju;- pra{iva za suspenziju ili mo~iva pra{iva (oznaka WP ili S) koja s vodom daju

suspenziju;- pra{iva za otopinu ili topiva pra{iva (oznaka SP) koja s vodom daju obojenu

otopinu;- dispergiraju}e granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju suspenziju.Zajedni~ki naziv koji obuhva}a sva sredstva nakon razrje|enja vodom jest

{kropivo.Formulacije za primjenu u krutom obliku su:- pra{iva za zapra{ivanje (oznaka P) koja se ne razrje|uju i koja se koriste

zapra{ivanjem;- granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG) su zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,

koja se rasipaju po povr{ini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.Posebnu skupinu ~ine sredstva za tretiranje sjemena koja su namijenjena za

razli~ite na~ine vla‘ne primjene na sjeme, a ima i pra{iva za zapra{ivanje sjemena.Kako se sjeme velikih kultura i mnogih manjih tretira u sjemenskim poduze}ima,to se ova sredstva rje|e prodaju u poljoapotekama.

Ima i drugih oblika sredstava za za{titu bilja koji se rje|e upotrebljavaju, poputkristala modre galice, zatrovanih zrna ‘itarica ili drugih oblika mamaca za suzbi-janje glodavaca i sl. Iznimno neka sredstva mogu imati druga~ije oznake od onihkoje su ovdje navedene.

Svaki pripravak ima svoje ime (naziv), koje ne mora ukazivati na aktivnu tvarkoju sadr‘i. Uz ime ~esto su navedeni oznaka (kratica) formulacije i sadr‘aj aktivnetvari. Primjerice, Decis EC-2,5 je insekticid u obliku koncentrata za emulziju kojisadr‘i 2,5% deltametrina, Pirimor 50 WG su dispergiraju}e granule s 50% pirimi-karba, a Radotion P-5 je pra{ivo s 5% malationa.

Ukazujemo da se indeksi svih aktivnih tvari sredstava za za{titu bilja koje sekoriste u za{titi bilja, te svih pripravaka koji se upotrebljavaju u za{titi bilja svakegodine objavljuju u ~asopisu Glasnik za{tite bilja u kojem se nalazi pregled svihsredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Pomo}u tih indeksa mogu}e je brzo utvrditiaktivnu tvar svakog preparata, te u odgovaraju}oj skupini na}i prikaz svojstava ina~ina upotrebe te tvari.

Sredstva za za{titu bilja smiju se staviti u promet samo u originalnoj ambala‘i(pakiranju) s propisanom deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom. Posebnimpropisom (Zakon o otrovima) utvr|eni su obvezni znakovi koji upozoravaju naskupinu otrova (sl. 2), te oznake upozorenja i obavje{tenja. Zna~enje ovih oznakaprikazujemo na kraju ovog poglavlja (str. 67). Sredstva opasna za p~ele morajunositi natpis "opasno za p~ele".

52

Trajnost je sredstva za za{titu bilja u pravilu dvije godine, uz mogu}nost daproizvo|a~ sredstva nakon pozitivne analize taj rok produlji posebnom naljepni-com. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao roktrajanja. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati na vlastitimpovr{inama i poslije tog roka ako su sredstva bila dobro uskladi{tena (suho ihladno), ako nisu bile izvrgnuta mrazu i ako su dobro zatvorena u originalnoj am-bala‘i.

4.12. KOMBINIRANA SREDSTVA

U Hrvatskoj se u prometu nalazi ve}i broj sredstava za za{titu bilja koja sadr‘evi{e aktivnih tvari. Takva sredstva nazivamo kombiniranim sredstvima. Industrijaproizvodi kombinirana sredstva naj~e{}e kako bi se pro{irilo njihovo djelovanje na{to vi{e {teto~inja. Katkada se aktivne tvari kombiniraju kako bi se omogu}ilosni‘enje doze jedne tvari koja u vi{oj dozi iskazuje neko nepovoljno djelovanje.Kombinirana se sredstva prave i kako bi se njihovom primjenom usporila pojavarezistentnosti {teto~inja odnosno prevladavala ta pojava ako se negdje ve} pojavila.Kod nekih kombinacija postoji sinergizam izme|u dviju aktivnih tvari kojiomogu}uje sni‘enje doze primjene i time smanjenje one~i{}enja okoli{a ipove}anje ekonomi~nosti primjene. Sinergizam mo‘emo najjednostavnije objasnitiprimjerom u kojem kombinacija koja sadr‘i pola doze tvari A i pola doze tvari Bima bolje djelovanje od pune doze bilo koje pojedina~no primijenjene komponente.

Daleko su najbrojniji kombinirani herbicidi, zatim fungicidi, a malo je kombini-ranih insekticida. Herbicidi trebaju suzbiti brojne korovske vrste koje ne mo‘ezadovoljavaju}om u~inkovitosti suzbiti jedna aktivna tvar. Primjerice, neki su her-bicidi u~inkoviti samo na {irokolisne korove, a drugi na korovske trave, pa se radizahva}anja obiju skupina kombiniraju dvije pa i tri tvari zajedno. No i unutar {irok-olisnih korova pojedine aktivne tvari ne djeluju na sve vrste, pa su i stoga kombi-nacije korisne. Aktivna tvar herbicida atrazin vrlo je perzistentna u tlu, pa mo‘e{tetiti naredne usjeve. Stoga se doza atrazina snizuje dodavanjem drugih aktivnihtvari.

Kombinacije fungicida prave se kako bi se jednom primjenom za{titila vinovaloza od plamenja~e, pepelnice, katkada i neke tre}e bolesti. No, kombinacije seprave i zato kako bi se sprije~ila pojava rezistentnosti plamenja~e krumpira ilidrugih bolesti, pa se sistemi~ni fungicidi tvorni~ki kombiniraju s preventivnimfungicidima. Ovaj razlog prete‘e i pri malobrojnim kombinacijama insekticida.

Razumljivo da za sve potrebe koje se pojave u praksi nema tvorni~ki kombini-ranih sredstava ili su takva sredstva preskupa ili nisu raspolo‘iva. Tada poljo-privrednik pristupa kombiniranju dviju ili vi{e tvorni~kih sredstava u spremnikuprskalice. To mije{anje sredstava naziva se "tank miks (mix)".

4.13. MIJE[ANJE SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja mogu se na~elno mije{ati me|usobno. Neke su takvekombinacije provjerili proizvo|a~i sredstava, pa tu mogu}nost navode u uputama.Neke mogu}nosti mije{anja navode se u stru~noj literaturi, a postoje i tzv. tablice

53

mije{anja. No mnogo je sredstava koja se ne smiju me|usobno mije{ati jer bi do{lodo kemijske ili fizikalne promjene u mje{avini koje bi onemogu}ile primjenu, ili bikombinacija imala smanjenu u~inkovitost, a svakako da je najopasnija mogu}nostda kombinacija dvaju ili vi{e sredstava o{teti tretirane kulture.

Zaposleni u poljoapoteci smije preporu~iti samo ono mije{anje dvaju ili vi{esredstava koje je navedeno u uputama koje se dobiju uz sredstvo ili u stru~nojliteraturi. Za kombinacije sredstava za koje takvi podaci ne postoje, treba kupcauputiti da zatra‘i mi{ljenje proizvo|a~a doti~nih sredstava, savjetodavne slu‘be iliznanstvene organizacije koja se bavi za{titom bilja. Ovo na~elo vrijedi i za kombi-nacije sredstava za za{titu bilja i folijarnih gnojiva.

4.14. PRIPREMA SREDSTAVA

Samo se pra{iva za zapra{ivanje i granulirana sredstva primjenjuju u obliku ukojem se nabavljaju, dok se sva sredstva za prskanje (i raspr{ivanje) moraju prijeprimjene razrijediti vodom. Priprema sredstava jedan je od najosjetljivijih pos-lova jer zahtijeva i to~nost kako bi se postigla optimalna u~inkovitost i oprezzbog otrovnosti sredstava.

Sredstva za za{titu bilja koja se primjenjuju prskanjem i raspr{ivanjem trebaprije primjene razrijediti vodom do odre|ene koncentracije. Dakle, treba pripremiti{kropivo. Preporu~ena koncentracija za veliku ve}inu sredstava vrlo je niska.Primjerice, koncentracija 0,1% zna~i 1 milimetar (ml) (ili 1 kubni centimetar -ccm)ili 1 gram (g) ako se radi o pra{ivu namijenjenom za razrije|ivanje vodom, na 1litru vode. No, u prometu se nalaze sredstva ~ija se primjena preporu~a u jo{mnogo manjoj koncentraciji, npr. 0,01%. To zna~i svega 0,1 ml ili 0,1 g na 1 litruvode. Za tako niske koncentracije ne mora se uzimati u obzir ~injenica da se to~no0,1%-tna koncentracija posti‘e mije{anjem 1 ml sredstva sa 999 ml (a ne 1 litrom -1000 ml) vode, pa stoga sve koncentracije mo‘emo ra~unati na 1 litru (ili 10 ili 100litara) vode.

Brojni kupci sredstava pitaju koliko sredstva treba staviti u svoju prskalicu da sepostigne preporu~ena koncentracija. Zaposleni u poljoapoteci tada treba upitati zaveli~inu spremnika prskalice koju kupac koristi, te izra~unati potrebnu koli~inusredstva. Da se izbjegne ra~unanje, dajemo tabelarni pregled koli~ine sredstva ko-jima se u spremnicima razli~itih veli~ina posti‘e odre|ena koncentracija (Tablica10.).

Primjerice, pita se koliko sredstva treba staviti u prskalicu sa spremnikomsadr‘ine 15 litara da se dobije 0,15%-tna koncentracija. U prvom stupcu tablice 1.potra‘i se koncentracija 0,15%, te vodoravno tra‘i koli~ina napisana ispod veli~inespremnika 15 litara. To je 23 grama ako je sredstvo u obliku pra{iva odnosno 23ml ako je teku}eg oblika.

Dakle, 23 g ili ml sredstva u spremniku od 15 litara daje {kropivo s 0,15%-tnom koncentracijom. Ako je spremnik, primjerice, 300 litara, tada se brojkanapisana ispod veli~ine spremnika 100 litara mno‘i s tri. Ako ‘elimo koncen-traciju 0,15%, tada bi broj 150 pomno‘ili s 3 i dobili 450 g odn. ml, kolikosredstva treba staviti u spremnik od 300 litara da se dobije 0,15%-tna koncen-tracija.

54

Tablica 10.Priprema potrebne koncentracije sredstava

Potrebna

koncentracija

Zapremina spremnika, aparata ili posude u kojoj se priprema sredstvo (u litrama)

1 2 3 5 6 8 10 15 20 50 100

grama, odnosno ml sredstva0,01% 0,1 0,2 0,3 0,5 0,6 0,8 1 1,5 2 5 100,02% 0,2 0,4 0,6 1 1,2 1,6 2 3 4 10 200,03% 0,3 0,6 0,9 1,5 1,8 2,4 3 4,5 6 15 300,04% 0,4 0,8 1,2 2 2,4 3,2 4 6 8 20 400,05% 0,5 1 1,5 2,5 3 4 5 7,5 10 25 500,06% 0,6 1,2 1,8 3 3,6 4,8 6 9 12 30 600,1% 1 2 3 5 6 8 10 12 18 24 60

0,12% 1,2 2,4 3,6 6 7 10 12 18 24 60 1200,15% 1,5 3 4,5 7,5 9 12 15 23 30 75 1500,2% 2 4 6 10 12 16 20 30 40 100 200

0,25% 2,5 5 7,5 12 15 20 25 38 50 125 2500,3% 3 6 9 15 18 24 30 45 60 150 3000,4% 4 8 12 20 24 32 40 60 80 200 4000,5% 5 10 14 25 30 40 50 75 100 250 5000,6% 6 12 18 30 36 48 60 90 120 300 600

1% 10 20 30 50 60 80 100 150 200 500 1000

10 g = 1 dag100 g = 10 dag1000 g = 1 kg10 ml = 0,1 dl100 ml = 1 dl1000 ml = 1 l

Mjerenje malih koli~ina sredstva ~esto pravi te{ko}e. Teku}a sredstva mogu seto~no mjeriti malim staklenim ili plasti~nim mjericama (menzurama) od 5, 10 ili 25ml, a neka sredstva imaju na bo~ici poklopac na~injen i ozna~en tako da slu‘i zamjerenje koli~ina od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr. insekticid Fastac 10 SC) imaju uambala‘i kapaljku za o~i obujma 1 ml, a fungicid Rubigan u maloj ambala‘i imapridodanu malu plasti~nu pipetu za mjerenje do 2 ml. Sredstva koja se nalaze uobliku pra{iva (mo~iva pra{iva ili topiva pra{iva) moraju se izvagati na preciznoj vazi,kakva se mo‘e nabaviti u na{im trgovinama (za te‘ine ve}e od 2 g) pod nazivom"biotehni~ka vaga" ili u inozemstvu. Ako ne raspola‘emo takvom vagom, malekoli~ine se mogu odvagnuti u apoteci. Ako se isto sredstvo ~e{}e upotrebljava, izva-gano pra{ivo mo‘e se staviti u neku usku posudicu (epruvetu, ampulu), te ozna~itiobujam, i ubudu}e ovom posudicom mjeriti potrebna koli~ina istog sredstva. Nikako sekoli~ina sredstva ne smije mjeriti ‘licama. Bilo bi korisno da poljoapoteka u asortimanproizvoda koje prodaje, uvrsti i menzure i vage koje omogu}uju preciznu izmjerumalih koli~ina (2-20 ml odn. g) sredstava za za{titu bilja.

U dopu{tenju, pa stoga i u uputama ili na deklaraciji, mora biti nazna~ena bilokoncentracija u postotku bilo doza (koli~ina) njihove primjene po jedinici povr{ine.Za primjene na ratarskim usjevima, katkada i povr}u, te nekim drugim kulturama,ozna~ena je doza primjene po hektaru i na 1 ar (100 ~etvornih metara) (rijetko kada

55

i na 1 k.j.). Za namjene na vo}kama i vinovoj lozi, a katkada i povr}u, primjena jeozna~ena koncentracijom sredstva u %.

Sl. 7.

U~inkovitost sredstva ovisi o koli~ini koja do|e na jedinicu povr{ine. Ako je,primjerice, Chromorel-D preporu~en za suzbijanje krumpirove zlatice u dozi od 0,81/ha, tu koli~inu treba sadr‘avati ona koli~ina {kropiva koja se utro{i po jednomhektaru. Koli~ina {kropiva ovisi o vrsti, tipu, pa i stanju upotrijebljene prskalice (iliraspr{iva~a). Primjerice, le|nom prskalicom s dosta istro{enim rasprskiva~ima(dizne, sapnice) treba oko 1000 l vode da se sredstvo ravnomjerno raspodijeli pocijeloj povr{ini od jednog hektara, dok novija le|na prskalica treba samo 500 l/ha,a traktorska prskalica oko 250 l/ha. Razumljivo da postoje i druge koli~ine utro{ka{kropiva po hektaru, no te koli~ine treba poznavati (ili utvrditi) prije primjene. Una{im primjerima posti}i }e se preporu~ena doza 0,8 l/ha Chromorela-D, u prvomslu~aju (1000 l/ha) s 0,08%-tnom koncentracijom, u drugom slu~aju (500 l/ha) s0,16%-tnom koncentracijom, a u tre}em slu~aju (250 l/ha) s 0,32%-tnom koncen-tracijom. U sva tri slu~aja na jedan hektar }e uvijek do}i ista koli~ina od 0,8 lChromorela-D (daljnji primjeri nalaze se na kraju ovog poglavlja).

Dakle, na osnovi doze preporu~ene u uputama i utro{ka {kropiva praskalica ko-jom se raspola‘e, treba izra~unati koncentraciju upotrebe. Tu koncentraciju mo‘e seo~itati i iz Tablice 11.

56

Tablica 11. O~itavanje koncentracije

Potrebna doza

O~itavanje koncentracije za postizanje potrebne doze pri razli~itom utro{ku teku}ine po hau %

50 100 200 300 400 600 800 1000 1500l/ha

0,10 0,2 0,1 0,05 0,035 0,025 0,017 0,012 0,01 0,0060,15 0,3 0,15 0,07 0,05 0,035 0,025 0,017 0,015 0,010,2 0,4 0,2 0,1 0,07 0,05 0,035 0,025 0,02 0,013

0,25 0,5 0,25 0,125 0,08 0,06 0,04 0,03 0,025 0,0170,3 0,6 0,3 0,15 0,1 0,075 0,05 0,035 0,03 0,020,4 0,8 0,4 0,2 0,13 0,1 0,65 0,05 0,04 0,270,5 1,0 0,5 0,25 0,17 0,125 0,75 0,86 0,05 0,033

0,75 1,5 0,75 0,35 0,25 0,18 0,125 0,08 0,05 0,0331,0 2,0 1,0 0,5 0,33 0,25 0,165 0,125 0,1 0,0651,5 3 1,5 0,75 0,5 0,35 0,25 0,18 0,15 0,12,0 4,0 2,0 1,0 0,65 0,5 0,33 0,25 0,2 0,133,0 6,0 3,0 1,5 1,0 0,75 0,5 0,35 0,3 0,24,0 8,0 4,0 2,0 1,33 1,0 0,65 0,5 0,4 0,275,0 10,0 5,0 2,5 1,67 1,25 0,83 0,6 0,5 0,33

1 ha = 10 000 m2 = 100 ari1 ar = 100 m2

1 k.j. = 5745 m2 = 0,57 ha

Za primjene na vo}kama, vinogradima te povr}u, ~esto se u dopu{tenju i uputamane navode doze ve} koncentracija primjene. Dok je preporu~ena doza veli~ina koje setreba pridr‘avati, dotle se navedena koncentracija odnosi na utro{ak {kropiva prskali-com (a ne raspr{iva~em) i to za prskanje kojim se prskane biljke navla‘e dok s njih{kropivo ne po~ne curiti (kapati). Pri prskanju vo}aka se na taj na~in utro{i 1000 do2500 l {kropiva, a pri prskanju vinograda i nekih usjeva povr}a prosje~no 1000 l{kropiva po hektaru. Za kvalitetno prskanje jedne vo}ke (jabuke ili kru{ke) u rastresi-tom tipu vo}njaka, naj~e{}e treba 7-15 l {kropiva, a za {ljive i breskve manje.

Ako se koriste prskalice koje proizvode vrlo fine kapljice pa tro{e manje {kropiva pohektaru ili raspr{iva~i koji tro{e jo{ manje {kropiva, tada treba pove}ati koncentracijusredstva za toliko za koliko se koli~ina {kropiva snizila ispod 1000 l {kropiva po hektaru.Primjerice, ako se za prskanje vinograda koristi le|ni raspr{iva~ kojim se tro{i samo 200 l{kropiva po hektaru, tada se sredstvo za koje se preporu~a koncentracija 0,2% mora kor-istiti 1%-tno. Dakle, preporuka koncentracije u uputama pretpostavlja da se ta koncen-tracija odnosi za utro{ak 1000 l {kropiva po hektaru ili 10 litara po aru (ako nije drugonavedeno). Primjerice, preporuka da treba uzeti 0,2%-tni Radotion E-50 zna~i zapravo da}emo ovu koncentraciju koristiti uvijek kada se tro{i 1000 ili vi{e litara {kropiva pohektaru. Kod primjene u aparatu (prskalici ili raspr{iva~u) koji tro{i samo 400 l vode nahektar, treba usprkos preporu~enoj koncentraciji od 0,2%, upotrijebiti koncentraciji 0,5%kako bi na hektar do{la doista potrebna koli~ina Radotiona E-50.

Treba spomenuti da se teku}a sredstva doziraju u litrama na hektar (ili k.j.), alikatkada se prodaju na kilograme. Specifi~na te‘ina nekih herbicida i fungicidamo‘e biti dosta ni‘a (npr. 0,85) ili vi{a (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvospecifi~ne te‘ine 0,85, treba samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha, jer bidozom od 4 kg zapravo primijenili previ{e, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, kada se

57

nabavlja sredstvo specifi~ne te‘ine 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ~ak 5,2 kg/ha, od-nosno, ako bi se umjesto 4 l na hektar primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj.samo 3,1 litra. U poljoapoteci treba itekako paziti da se nabavlja i prodaje sredstvou istim jedinicama, dakle ako se kupuju litre treba i prodavati na litre. Pritom bibilo najbolje nabavljati sredstva u onim jedinicama u kojim su date preporuke zanjihovo doziranje, {to, me|utim, najvi{e ovisi o proizvo|a~u sredstva.

Teku}a sredstva (za emulziju, za otopinu) mije{aju se s vodom u samoj prska-lici, rijetko kada u posebnoj ba~vi ili kaci. Pra{iva za suspenziju ne smiju se odmahstavljati u spremnik prskalice, ve} se stavljaju u manju posudu (kabli}, ~a{icu),doda sasvim malo vode, te mije{aju}i napravi ka{a, paze}i da se sve pra{ivo dobronakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i mije{anjem dobiva gusta sus-penzija i takva ulijeva u spremnik prskalice ili raspr{iva~a uz stalno mije{anje.Kako priprema nekih malobrojnih sredstava tra‘i posebni postupak, treba prijedavanja naputaka kupcu, pro~itati upute dobivene uz sredstvo.

Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat preko sita kako bi seizbjeglo za~epljivanje izlaznog otvora rasprskiva~a. Ako se u spremniku nalazi sus-penzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ~e{}e protresti, odnosno, treba imatistalno uklju~enu mije{alicu.

4.15. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Sredstva za za{titu bilja naj~e{}e se primjenjuju prskanjem, katkada raspr{ivan-jem, zapra{ivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a rijetko kadau{trcavanjem ili ulijevanjem u tlo.

U teku}em stanju, dakle kao {kropivo, sredstva se daleko naj~e{}e primjenjujuprskanjem ili raspr{ivanjem. Kupuje se koncentrirano sredstvo (pripravak) koje mo‘ebiti u teku}em (npr. koncentrat za emulziju ili otopinu) ili krutom stanju (npr. mo~ivopra{ivo ili vodotopive mikrogranule). To se sredstvo razrje|uje vodom i pravi{kropivo. Pri prskanju ili raspr{ivanju se zbijeni mlaz kakav te~e iz pipe, razbija ubezbroj sitnih kapljica. [to su kapljice sitnije, to pokrivaju ve}u povr{inu na koju seprimjenjuju. Aparati (strojevi) i ure|aji koji proizvode sitnije kapljice mogu stogatro{iti manje vode na hektar povr{ine, a da ipak bude pokrivena dovoljna povr{ina.

Sl. 8. Usporedba veli~ine ~estica kod metoda za{tite bilja i nekih prirodnih pojava

58

Prskanje je osnovna metoda primjene sredstava za za{titu bilja od bolesti, {tet-nika i korova. Prskaju se sredstva razrije|ena u vodi ({kropivo) u kapljicama ve}imod 150 mikrometara (stariji naziv mikron - 0,15 mm), dakle u obliku sitne ki{e.

Glavni dijelovi prskalice su spremnik za {kropivo, crpka ili pumpa, te ure|aj zatretiranje s rasprskiva~ima. Spremnik je izra|en od plasti~ne tvari, katkada metala.Na ulaznom otvoru se nalazi prvo sito, a na izlaznom drugo. Ve}i spremnici imajumije{alice koje se pokre}u radom motora. Mije{alice moraju biti stalno uklju~eneda odr‘e {kropivo homogenim. Pumpa mo‘e biti klipna, membranska ili rotacijska.Pumpe su pokretane rukom ili motorom. Ve}e prskalice imaju manometar za mjer-enje tlaka. [kropivo izlazi pod tlakom kroz rasprskiva~e gdje se stvara mlaz finihkapljica. Za prskanje malih povr{ina ratarskih i povrtlarskih usjeva, manjih vi-nograda, te pojedina~nih vo}aka, koriste se mlaznice na ~ijem vrhu se nalazi jedanili vi{e rasprskiva~a. Mlaznicu dr‘i prska~ u ruci. Ve}e povr{ine prskaju seposebnim ure|ajem s vi{e rasprskiva~a. Njivski ure|aj nosi 10- 20 rasprskiva~a kojiprskaju prema dolje, vinogradarski desetak rasprskiva~a koji prskaju vodoravno naobje strane. Domet takvog mlaza ograni~en je pa se automatskim ure|ajem nemogu prskati nasadi vo}aka {irih redova. To je razlog za{to se u ve}im vo}arskimnasadima koriste raspr{iva~i.

O svojstvima rasprskiva~a (kao i pumpe) ovisi fino}a kapljica, pa time i utro{ak{kropiva, nadalje domet i oblik mlaza, ravnomjernost pokrivanja povr{ine itd. Pos-toji veliki broj razli~itih tipova rasprskiva~a. Istom osnovnom tipu rasprskiva~amogu se mijenjati plo~ice s izlaznim otvorom, te tako postizati razli~it kapacitetrasprskiva~a u litrama na minutu. Va‘an je i kut pod kojim izlazi mlaz: {irokokut-nim mlazevima se prska "ispod li{}a", npr. tlo u izniklom usjevu, normalni je kut70-100 stupnjeva, dok se za tretiranje uske trake uz sjeme ili biljke koriste usk-okutni rasprskiva~i.

Sl. 9. Tipovi rasprskiva~a i mlaza

59

Pravilnim izborom i izmjenama rasprskiva~a, mogu}e je od svake prskaliceizvu}i njen maksimum, tj. posti}i da utro{ak {kropiva po hektaru i svojstva mlazabudu optimalna u odnosu na {teto~inju koja se ‘eli suzbiti i na usjev koji se tretira.Ako nema mogu}nosti izbora rasprskiva~a, tada se tretiranje mora prilagoditi svo-jstvima postoje}eg, {to obi~no nije najpovoljnije. Stoga pri nabavi nove prskalicetreba nabavljati vi{e garnitura rasprskiva~a razli~itih svojstava. Preporu~a se upoljoapoteci prodavati i rasprskiva~e razli~itih svojstava za one tipove prskalicakoji se koriste u nekom podru~ju, posebice i zato {to istro{ene rasprskiva~e trebapovremeno mijenjati.

Postoje male ru~ne (le|ne ili bo~ne) prskalice sa spremnikom koji sadr‘i 3 do20 litara. Prskalice su od plasti~ne mase, katkada mjedi ili bakra. [kropivo izbacujustalnim pokretanjem klipa pumpe koja se nalazi u ili izvan spremnika prskalice,kod malih prskalica mo‘e biti u mlaznici. Drugi tip ovih prskalica zovemo auto-matskim, jer se prije po~etka prskanja pokretanjem pumpe stvori potreban tlak uspremniku, dovoljan da bez naknadnog pokretanja izbaci cijelu koli~inu {kropiva.Spremnik ovih prskalica ne smije se napuniti preko oznake. Sve ru~ne prskaliceizbacuju {kropivo putem mlaznice s jednim ili vi{e rasprskiva~a. Za prskanje donjestrane li{}a vinove loze ili krumpira (tim putem se ostvaruje zaraza) koriste semlaznice sa zavinutim vrhom. Za primjenu herbicida mlaznica ima oblik slova T snaj~e{}e tri rasprskiva~a. Va‘no je da se izlazak mlaza mo‘e zatvoriti i otvoritijednim pokretom (revolver ure|aji).

Sl. 10. Presjek klasi~ne stalno pokretne le|ne prskalice (lijevo) i automatske prskalice (desno)

Za prskanje cvije}a i malih vrtova mogu se koristiti male prskalice koje se pro-daju s vi{e raznobojnih ~epova. Svaki ~ep sadr‘i odre|enu koli~inu nekog sredstva,

60

pa kada se spremnik napuni vodom i za~epi ~epom, dobro se protrese i {kropivo jegotovo. Kada se sadr‘aj ~epova potro{i, tada se ove prskalice koriste kao drugeprskalice s time da {kropivo treba pripremiti na uobi~ajeni na~in.

Za ve}e povr{ine, kao i u proizvodnji za tr‘i{te, valja upotrebljavati prskalicemontirane na male i velike traktore (no{ene prskalice), koje se pokre}u preko vra-tila (kardana). Veli~ina spremnika naj~e{}e je 200-600 litara. Spremnik je obi~nood plasti~ne mase, proziran, s ljestvicom na kojoj se mo‘e o~itati sadr‘aj {kropiva.Oblik spremnika treba omogu}iti posvema{nje pra‘njenje. Otvor spremnikasnabdjeven je {irokim sitom kroz koje se ulijeva i sredstvo i voda.

Sl. 11. Traktorska prskalica s njivskim ure|ajem

Traktorske prskalice imaju horizontalne njivske ili vertikalne vinogradarskeure|aje s ve}im brojem rasprskiva~a koji omogu}uju ravnomjeran raspored kapljicapo ~itavoj tretiranoj povr{ini i time najbolju kvalitetu. [irina zahvata njivskogure|aja obi~no je 7-15 m. Kapacitet pumpe kod ovih prskalica naj~e{}e iznosi 35do 70 l/minuta. Na svaki metar duljine horizontalnog ili vertikalnog ure|aja trebakapacitet pumpe od najmanje 5-6 l/minuta, te sadr‘aj spremnika od barem 40-50litara.

Manje se koriste drugi tipovi prskalica. Takve su prskalice koje se voze kaota~ke, velike vu~ene traktorske prskalice s vlastitim motorom, stacionirane prska-lice bez vlastitog spremnika itd.

Raspr{ivanje je primjena {kropiva kao i kod prskanja, ali u sitnijim kapljicama(50-150 mikrometra) u obliku najfinije ki{ice - rosulje. To usitnjavanje omogu}ujestruja zraka koju proizvodi ventilator. Aparati za raspr{ivanje - raspr{iva~i imajunaj~e{}e sve bitne dijelove prskalice (spremnik, pumpu i dr.), uz dodatak ventila-tora te {iroke cijevi ili posebnih ure|aja namijenjenih za usmjeravanje struje zraka.

61

Le|ni raspr{iva~i nemaju pumpu, pa teku}ina izlazi iz spremnika silom te‘e uzpomo} neznatnog pritiska struje zraka. U nas ima mnogo takvih le|nih raspr{iva~a,primjerice Stihl, Solo, Fontan, Motan itd. Sastoje se od motora snage 1,5-2 KWkoji pokre}e ventilator, pa nastaje vrlo brza struja zraka koja usitnjava kapljice inosi ih u usjev. Imaju i spremnik za {kropivo naj~e{}e sadr‘ine 10 litara iz kojeguskom cijevi {kropivo dolazi u {iroku cijev kroz koju struji zrak. Ovu {iroku cijevusmjerava osoba koja na le|ima nosi ovaj aparat.

Le|ni raspr{iva~i prikladni su za tretiranje vinograda, maslinika, pojedina~nihni‘ih vo}aka ili malih vo}nih nasada, krumpira, raj~ice i nekih vrsta povr}a. Zave}e vo}ne nasade i vinograde koriste se traktorski no{eni raspr{iva~i velikogu~inka i ve}eg dometa koji omogu}avaju automatsko tretiranje (bez usmjeravanjaod strane ~ovjeka).

Pri raspr{ivanju se zbog fino}e kapljica tro{i znatno manje {kropiva nego zaprskanje, npr. 200-300 l/ha vinograda ili 50-100 litara na hektar povr}a. No, kakosmo ranije spomenuli, koncentracija {kropiva mora zato biti znatno vi{a, kako bi najedinicu povr{ine do{la potrebna doza sredstva.

Toplo zamagljivanje ili primjena toplih aerosola podrazumijeva kori{tenjeteku}ih sredstava u kapljicama manjim od 50 mikrometara, naj~e{}e velikim samo1-20 mikrometara. Pritom se koriste koncentrirana sredstva posebno formulirana zaovu namjenu. Ve}inom se koriste insekticidi, rijetko fungicidi, i to uglavnom uza{ti}enom prostoru.

Postoje mali, dosta jeftini aparati, koji izbacuju koncentrirano sredstvo u vrlofinim kapljicama na najdonjoj granici raspr{ivanja ili ~ak u vidu aerosola. U ovimse aparatima sredstvo naj~e{}e usitnjava rotacijskim atomizerom pokretanim elek-tromotorom (na baterije) ili malim benzinskim motorom. U~inak tih aparata vrlo jevelik, no njihovo kori{tenje toliko je opasno da se ne bi smjeli uop}e prodavati ikoristiti u Hrvatskoj. Naime, sitno}a kapljica pove}ava njihovo zano{enje naudaljenije povr{ine na kojima se nalaze ljudi, ‘ivotinje ili biljke u zriobi. Posebnomogu biti opasni pri primjeni na malim povr{inama, primjerice kod vikenda{a. Iakose do sada uspjelo sprije~iti stavljanje u promet ovakvih aparata u Hrvatskoj, ipakse posebice upozoravaju uposleni u poljoapotekama da ne nasjednu pri~i o jed-nostavnosti, velikom u~inku ili niskoj cijeni takvih aparata.

Zapra{ivanje zna~i primjenu sredstva u obliku pra{iva, u standardnoj dozipotrebnoj za ravnomjernu raspodjelu 15 do 30 kg/ha. Koncentracija aktivne tvari upra{ivima za zapra{ivanje vrlo je niska upravo zato {to je prilago|ena ~injenici daje za ravnomjernu raspodjelu potrebno najmanje 15 kg pra{iva po hektaru.Zapra{iva~i mogu biti ru~ni (na mijeh ili ventilator), le|ni (na mijeh) ili le|ni mo-torni. Postoje i traktorski zapra{iva~i za sumporenje vinograda. Zapra{ivanjepra{iva ~arapom ili gazom ili udaranjem po vre}i, a pogotovu rasipanje rukom,treba spre~avati, jer je vrlo opasno, a nedovoljno u~inkovito. Pri zapra{ivanju, diopra{iva odnosi vjetar za vrijeme primjene, ali i poslije, a i ki{a ja~e ispire pra{ivo sbiljaka. Stoga zapra{ivanje treba napu{tati u korist znatno uspje{nijeg prskanja.

Zapra{ivanje se mo‘e koristiti samo tamo gdje nema prskalica. No i tamo trebapreporu~iti nabavku prskalice. Zapra{ivanje je opravdano pri primjeni pra{nog sum-pora (sumporenju) u vinogradima. Neopravdano se ovaj na~in primjene insekticidakoristi za suzbijanje krumpirove zlatice, te nekih drugih {tetnika, jer bi se prskan-jem uz manje tro{ka postigao znatno bolji uspjeh.

62

Rasipanje granula (zrnaca, mikrogranula, mikrozrnaca) obavlja se samo prisuzbijanju {tetnika u tlu i nekih povrtnih muha, te pri sterilizaciji tla. Za tu se svrhumogu uzeti neki zapra{iva~i, a ima i ru~nih rasipa~a granula na ventilator ili gravi-taciju. Na ve}im povr{inama granule se deponiraju u redove u vrijeme sjetveposebnim depozitorima montiranim na sija~icu. Prije svake primjene granula de-pozitorima treba izvr{iti njihovo kalibriranje kako bi se na teku}i metar postiglapropisana doza. Rasipa~em gnojiva ne posti‘e se ravnomjerno pokrivanje tretiranepovr{ine, a primjena granula {irom vrlo je skupa.

Kemijska sterilizacija tla obavlja se u{trcavanjem nekih teku}ih sredstavapomo}u injektora u tlo na dubinu od 20-25 cm i u razmacima od 30 cm. Teku}asredstva mogu se i ulijevati u otvorenu duboku brazdu koja se odmah zatrpava.Tako primijenjena teku}a sredstva pretvaraju se u plin, koji pro‘ima tlo i ubija{tetne organizme. Neka sredstva mogu se upotrijebiti i zalijevanjem, bilo pojedinihbiljaka, bilo redova biljaka, bilo cijele povr{ine. Kemijska sterilizacija obavlja se iprimjenom granuliranih sredstava.

Tretiranje sjemena va‘na je i vrlo ekonomi~na za{titna mjera za skoro sveratarske i povrtlarske usjeve, pa i cvije}e. U trgovini dolazi naj~e{}e sjeme koje jeve} tretirano u sjemenskim poduze}ima. O tome trebaju zaposleni u poljoapotecivoditi ra~una, jer to zna~i da pri rukovanju tretiranim sjemenjem moraju poduzi-mati barem osnovne mjere opreza. No, za neke vrste sjemenja u poljoapoteci seprodaju sredstva kojima mo‘e poljoprivrednik sam tretirati to sjeme. Za malekoli~ine sjemena to mo‘e u~initi tako da pomije{a sjeme i sredstvo u nepropusnojplasti~noj vre}i ili nekoj zatvorenoj posudi, i zajedno ih dobro protrese. Treba ista}ida je uspje{nost tako provedenog tretiranja sjemena svakako mnogo manja negoako se to obavlja suvremenim aparatima u poduze}ima.

63

4.16. PRILOZI

4.16.1. Primjeri izdanih dopu{tenja:

Rje{enje

Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - insekticida, pod nazivom

AZTEC

Kemijski sastav: ispu{tenoFizikalna svojstva: ispu{teno

Primjena:Sistemi~ni insekticid (aficid) za suzbijanje lisnih u{iju na:- jabuci: jabu~ne zelene u{i (Aphis pomi), jabu~ne pepeljaste u{i (Dysaphis plantaginea) ijabu~ne krvave u{i (Eriosoma lanigerum), u koncentraciji 0,03-0,06% (3-6 ml u 10 l vode),- kupusu, kupusne lisne u{i (Brevicoryne brassicae), prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5ml na 100 m2),- duhanu, prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml na 100 m2).U kupusu i duhanu primjenjuje se uz utro{ak vode 300-400 l/ha, a na jabuci uz uobi~ajenovisoki utro{ak.

Ograni~enja:Smije se primijeniti najvi{e dva puta na istoj povr{ini ili nasadu tijekom jedne vegetacije.Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena.

Mogu}nost mije{anja:Ne smije se mije{ati s pripravcima lu‘nate reakcije (na osnovi fentinhidroksida i bakrenoghidroksida, te s bordo{kom suspenzijom).Treba izbjegavati primjenu slabo lu‘nate vode (pH iznad 7).

Karenca:21 dan za jabuku i duhan, a 28 dana za kupus.

Radna karenca:48 sati.

Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Kod primjene se morasprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne povr{ine{irine najmanje 20 m.

Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Aztec otrovno je za ljude, ribe, vodene kukce i doma}e‘ivotinje. Razvrstano je u II. skupinu otrova. Ne smije se primjenjivati u blizini peradarnika.Otrovnost za Aztec, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u dek-laraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.Sredstvo za za{titu bilja Aztec se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranjuproizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a ozna~enog uovoj dozvoli.

64

Rje{enje

Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - fungicida, pod nazivom

ARCHER 425 EC

Kemijski sastav: ispu{tenofizikalna svojstva: ispu{teno

Primjena:Fungicid za primjenu u p{enici i je~mu, za suzbijanje pepelnice (Blumeria /Erysiphe/graminis), pjegavosti lista (Septoria spp.), mre‘avosti lista je~ma (Pyrenophora teres), hr|a(Puccinia spp.) i sive pjegavosti je~ma (Rhynchosporium secalis), te smanjenje zarazeuzro~nikom sme|e pjegavosti pljevica (Septoria nodorum), u dozi od 1 l/ha (10 ml na 100m2).

Ograni~enja:Na istoj povr{ini smije se primijeniti najvi{e dva puta tijekom iste vegetacije.Primjena iz zrakoplova dopu{tena je samo na izrazito velikim povr{inama uz uvjet da seprovodi na udaljenosti najmanje 500 m od naselja i 300 m od voda, izvora voda i bunara, stim da se rubne zone tretiraju sa zemlje.

Mogu}nost mije{anja:Nije dopu{teno mije{anje s folijarnim gnojivima.

Karenca:42 dana za p{enicu i je~am.

Radna karenca:48 sati.

Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom tretiranja morase sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titnepovr{ine {irine najmanje 20 m.

Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e‘ivotinje. Razvrstano je u III skupinu otrova.Otrovnost za Archer 425 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~enou deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom paki-ranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~aozna~enog u dozvoli.

65

Rje{enje

Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - herbicida, pod nazivom

ARKADE 80 EC

Kemijski sastav: ispu{tenoFizikalna svojstva: ispu{teno

PrimjenaZemlji{ni herbicid za suzbijanje jednogodi{njih travnih i jednogodi{njih {irokolisnih korovau ozimoj p{enici, u dozi 4-5 l/ha (400-500 ml u 10-40 l vode na 1000 m2). Smanjujezakorovljenost mi{jim repkom (Alopecurus myosuroides). Primjenjuje se na dobro priprem-ljeno tlo, na ravnomjerno i na dubini od najmanje 2 cm polo‘eno sjeme, prije nicanjap{enice, ujesen, ili nakon nicanja p{enice, najkasnije kad p{enica razvije 3 lista (a korovi 2lista), ujesen ili u rano prolje}e (fenofaze 11, 12 i 13 po ZCK-ljestvici).

Ograni~enja:Smije se primijeniti samo jedanput godi{nje na istoj povr{ini.Ne smije se koristiti na kosim, eroziji sklonim povr{inama.Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena.

Fitotoksi~nost:Mogu}a je fitotoksi~nost i pojava prorje|enja sklopa ako se koristi kod kasne sjetve, nalakim tlima i na povr{inama na kojima se zadr‘ava voda. Sredstvo iskazuje prostornu selek-tivnost - preplitko polo‘eno sjeme bit }e o{te}eno. Ne smije se primijeniti nakon nicanjap{enice ako su biljke o{te}ene ili oslabljene uslijed mrazova. Prolazni depresivni u~inakjavlja se ako nakon primjene padnu ja~e ki{e.

Karenca:Osigurana je dopu{tenim vremenom primjene.

Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom primjene morase sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titnepovr{ine {irine najmanje 20 m.

Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e ‘ivot-inje. Nerazrije|eno sredstvo nadra‘uje ko‘u i o~i. Razvrstano je u III skupinu otrova.Otrovnost za Arkade 80 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno udeklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje.Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom paki-ranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~aozna~enog u dozvoli.

66

4.16.2. Zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti

Zna~enje oznaka upozorenja:

R1 Eksplozivan u suhom stanju;R2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu izazvati eksploziju;R3 Udarac, trenja, vatra ili drugi izvori paljenja mogu vrlo lako izazvati eksploziju;R4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalimaR5 Zagrijavanje mo‘e uzrokovati eksplozijuR6 Eksplozivan u dodiru ili bez dodira sa zrakomR7 Mo‘e uzrokovati po‘arR8 U dodiru sa zapaljivim materijalom mo‘e uzrokovati po‘arR9 Eksplozivan u smjesi sa zapaljivim materijalomR10 ZapaljivR11 Lako zapaljivR12 Vrlo lako zapaljivR13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plinR14 Burno reagira s vodomR15 U dodiru s vodom osloba|a lako zapaljive plinoveR16 Eksplozivan u smjesi s oksidiraju}im tvarimaR17 Zapaljiv u dodiru sa zrakomR18 Pri upotrebi mo‘e nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para - zrakR19 Mogu nastati eksplozivni peroksidiR20 [tetan ako se udi{eR21 [tetan u dodiru s ko‘omR22 [tetan ako se progutaR23 Otrovan ako se udi{eR24 Otrovan u dodiru s ko‘omR25 Otrovan ako se progutaR26 Vrlo otrovan ako se udi{eR27 Vrlo otrovan u dodiru s ko‘omR28 Vrlo otrovan ako se progutaR29 U dodiru s vodom osloba|a se otrovni plinR30 Pri upotrebi mo‘e postati lako zapaljivR31 U dodiru s kiselinama osloba|a otrovni plinR32 U dodiru s kiselinama osloba|a vrlo otrovni plinR33 Opasnost od efekta nakupljanjaR34 Izaziva opekotineR35 Izaziva te{ke opekotineR36 Nadra‘uje o~i

67

R37 Nadra‘uje di{ni sustavR38 Nadra‘uje ko‘uR39 Opasnost od vrlo te{kih trajnih o{te}enjaR40 Mogu}a je opasnost od trajnih o{te}enjaR41 Opasnost od te{kih ozljeda o~ijuR42 Udisanjem mo‘e izazvati preosjetljivostR43 U dodiru s ko‘om mo‘e izazvati preosjetljivostR44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoruR45 Mo‘e izazvati rakR46 Mo‘e izazvati nasljedna genetska o{te}enjaR47 Mo‘e izazvati o{te}enja plodova kod sisavacaR48 Opasnost od te{kih o{te}enja zdravlja pri du‘em izlaganjuR49 Udisanjem mo‘e izazvati rakR50 Vrlo otrovan za organizme koji ‘ive u vodiR51 Otrovan za organizme koji ‘ive u vodiR52 [tetan za organizme koji ‘ive u vodiR53 Mo‘e dugotrajno nepovoljno djelovati na vodeni okoli{R54 Otrovan za biljkeR55 Otrovan za ‘ivotinjeR56 Otrovan za organizme koji ‘ive u zemljiR57 Otrovan za p~eleR58 Mo‘e dugotrajno nepovoljno djelovati na okoli{R59 Opasan za ozonski slojR60 Mo‘e smanjiti plodnostR61 Mo‘e {tetno djelovati na plodR62 Mo‘e dovesti do smanjenja plodnostiR63 Opasnost {tetnog djelovanja na plodR64 Mo‘e {tetno djelovati na dojen~adR14/15 Burno reagira s vodom osloba|aju}i lako zapaljive plinoveR15/29 U dodiru s vodom osloba|a otrovni lako zapaljiv plinR20/21 [tetan ako se udi{e i u dodiru s ko‘omR20/22 [tetan ako se udi{e i ako se progutaR20/21/22 [tetan ako se udi{e, u dodiru s ko‘om i ako se progutaR21/22 [tetan u dodiru s ko‘om i ako se progutaR23/24 Otrovan ako se udi{e i u dodiru s ko‘omR23/25 Otrovan ako se udi{e i ako se progutaR23/24/25 Otrovan ako se udi{e, u dodiru s ko‘om i ako se progutaR24/25 Otrovan u dodiru s ko‘om i ako se progutaR26/27 Vrlo otrovan ako se udi{e i u dodiru s ko‘omR26/28 Vrlo otrovan ako se udi{e i ako se progutaR26/27/28 Vrlo otrovan ako se udi{e, u dodiru s ko‘om i ako se proguta

68

R27/28 Vrlo otrovan u dodiru s ko‘om i ako se progutaR36/37 Nadra‘uje o~i i di{ni sustavR36/37/38 Nadra‘uje o~i, di{ni sustav i ko‘u

R37/38 Nadra‘uje di{ni sustav i ko‘uR39/23 Otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/24 Otrovno: u dodiru s ko‘om nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/25 Otrovno: Ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja

R39/25/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s ko‘om nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja

R39/24/25 Otrovno: u dodiru s ko‘om i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s ko‘om i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna

o{te}enjaR39/26 Vrlo otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja

R39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s ko‘om nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s ko‘om nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enjaR39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja

R39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s ko‘om i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajnao{te}enja

R39/27/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s ko‘om i ako se proguta nastaju vrlote{ka trajna o{te}enja

R40/20 [tetno: udisanjem mogu nastati trajna o{te}enja

R40/21 [tetno: u dodiru s ko‘om mogu nastati trajna o{te}enjaR40/22 [tetno: ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja

R40/20/21 [tetno: udisanjem i u dodiru s ko‘om mogu nastati trajna o{te}enjaR40/20/22 [tetno: udisanjem i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enjaR40/21/22 [tetno: u dodiru s ko‘om i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja

R40/20/21/22 [tetno: udisanjem, u dodiru s ko‘om i ako se proguta mogu nastati trajnao{te}enja

R42/43 Mo‘e izazvati preosjetljivost udisanjem ili u dodiru s ko‘omR48/20 [tetno: duljim udisanjem mogu nastati te{ka o{te}enjaR48/21 [tetno: duljim dodirom s ko‘om mogu nastati te{ka o{te}enja

R48/22 [tetno: duljim uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja

R48/20/21 [tetno: duljim udisanjem i dodirom s ko‘om mogu nastati te{ka o{te}enjaR48/20/22 [tetno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enjaR48/21/22 [tetno: duljim dodirom s ko‘om i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka

o{te}enjaR48/20/21/22 [tetno: duljim udisanjem, dodirom s ko‘om i uno{enjem kroz usta mogu

nastati te{ka o{te}enja

R38/23 Otrovno: duljim udisanjem nastaju te{ka o{te}enjaR48/24 Otrovno: duljim dodirom s ko‘om nastaju te{ka o{te}enjaR48/25 Otrovno: duljim uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja

69

R48/23/24 Otrovno: duljim udisanjem i dodiru s ko‘om nastaju te{ka o{te}enjaR48/23/25 Otrovno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enjaR48/24/25 Otrovno: duljim dodirom s ko‘om i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enjaR48/24/25 Otrovno: duljim udisanjem, dodirom s ko‘om i uno{enjem kroz usta nastaju

te{ka o{te}enjaR50/53 Vrlo otrovan za organizme koji ‘ive u vodi, mo‘e dugotrajno {tetno djelovati na

vodeni okoli{R51/53 Otrovan za organizme u vodi, mo‘e dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{R52/53 [tetno za organizme u vodi, mo‘e dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{

Zna~enje oznaka obavijesti:

S1 ûvati pod klju~emS2 ûvati izvan dohvata djeceS3 ûvati na hladnom mjestuS4 ûvati izvan mjesta stanovanjaS5 ûvati uz ove uvjete (uvjete za teku}ine propisuje proizvo|a~)S6 ûvati uz ove uvjete (uvjete za inertne plinove propisuje proizvo|a~)S7 ûvati u dobro zatvorenim posudamaS8 ûvati posude na suhomS9 ûvati posude na dobro provjetrenom mjestuS10 ûvati sadr‘aj vla‘nimS11 Sprije~iti dodir sa zrakomS12 Ne smije biti hermeti~ki zatvorenS13 ûvati odvojeno od hrane, pi}a i sto~ne hraneS14 ûvati odvojeno od (inkopatibilni materijal navodi proizvo|a~)S15 ûvati od toplineS16 ûvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno pu{enjeS17 ûvati odvojeno od zapaljivog materijalaS18 Pa‘ljivo rukovati i pa‘ljivo otvarati posudeS19 Ne ~uvati posudu hermeti~ki zatvorenomS20 Pri rukovanju ne jesti i ne pitiS21 Pri rukovanju ne pu{itiS22 Ne udisati pra{inuS23 Ne udisati plin/dim/paru/aerosolS24 Sprije~iti dodir s ko‘omS25 Sprije~iti dodir s o~imaS26 Ako do|e u dodir s o~ima, odmah isprati s puno vode i zatra‘iti savjet lije~nikaS27 Odmah skinuti svu zaga|enu odje}uS28 Nakon dodira s ko‘om odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvo|a~)S29 Ne izlijevati u kanalizaciju

70

S30 Ni u kojem slu~aju proizvodu ne dodavati vodu

S31 ûvati odvojeno od eksplozivnog materijala

S32 Oprezno rukovati posudom

S33 Poduzeti mjere protiv pojave stati~kog elektriciteta

S34 Izbjegavati udrac i trenje

S35 Tvari i posude moraju biti uklonjene na siguran na~in

S36 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u

S37 Nositi za{titne rukavice

S38 U slu~aju nedovoljne ventilacije nositi odgovaraju}i pribor za disanje

S39 Nositi za{titna sredstva za o~i/lice

S40 O~istiti pod i sve druge predmete zaga|ene ovom tvari (sredstvo za ~i{}enje propisujeproizvo|a~)

S41 U slu~aju po‘ara i/ili eksplozije ne udisati dim

S42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovaraju}u opremu za za{titu di{nih puteva

S43 U slu~aju po‘ara upotrijebiti (navesti to~no tip aparta za ga{enje po‘ara. Ako upotrebavode pove}ava opasnost, dodati "ne smije se upotrijebiti voda")

S44 U slu~aju zdrvstvenih tegoba potra‘iti savjet lije~nika (ako je mogu}e, pokazati naljepnicu)

S45 U slu~aju nesre}e ili u slu~aju tegoba odmah potra‘iti savjet lije~nika (ako je mogu}e,pokazati naljepnicu)

S46 Ako se proguta, potra‘iti savjet lije~nika i pokazati naljepnicu ili posudu

S47 ûvati na temperaturi koja ne prema{uje oC (propisuje proizvo|a~)

S48 ûvati ovla‘eno (odgovaraju}i materijal propisuje proizvo|a~)

S49 ûvati u originalnim posudama

S50 Ne mije{ati sa (propisuje proizvo|a~)

S51 Upotrijebiti samo u dobro provjetrenim prostorijama

S52 Ne upotrebljavati u zatvorenom prostoru na velikim povr{inama

S53 Izbjegavati izlo‘enost - prije upotrebe potra‘iti posebne upute

S56 Tvari i ambala‘a moraju biti odlo‘eni na posebna odlagali{ta otpada

S57 Upotrijebiti odgovaraju}u ambala‘u kako bi se sprije~ilo zaga|enje okoli{a

S59 Od proizvo|a~a/dobavlja~a zatra‘iti podatke o upotrebi/preradi ambala‘e

S60 Tvari i ambala‘a moraju biti odlo‘eni kao opasni otpad

S61 Izbje}i {tetan utjecaj na okoli{. Pridr‘avati se posebnih uputa - podataka o sigurnosti

S62 Ako se proguta, ne izazivati povra}anje, potra‘iti savjet lije~nika i pokazati posudu ilinaljepnicu

S1/2 ûvati pod klju~em i izvan dohvata djece

S3/7 ûvati u dobro zatvorenim posudama, na hladnom mjestu

S3/9/14 ûvati na hladnom i dobro provjetrenom mjestu odvojeno od (inkopatibilni materijal navodi proizvo|a~)

S3/9/14/49 ûvati samo u originalnom pakiranju na hladnom i dobro provjetrenom mjestuodvojeno od (inkompatibilni materijal navodi proizvo|a~)

S3/9/49 ûvati samo u originalnom pakiranju, na hladnom i dobro provjetrenom mjestu

71

S7/8 ûvati u dobro zatvorenim posudama na suhom mjestu

S7/9 ûvati u dobro zatvorenim posudama na dobro provjetrenom mjestu

S7/47 ûvati u dobro zatvorenim posudama temp. koja ne prelazi oC (propisuje proizvo|a~)

S20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti pu{iti

S24/25 Sprije~iti dodir s ko‘om i o~ima

S29/56 Ne ispu{tati u kanalizaciju

S36/37 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i rukavice

S36/37/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u, rukavice i za{titna sredstva za o~i - lice

S36/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i sredstva za o~i - lice

S37/39 Nositi za{titne rukavice i sredstva za o~i - lice

S47/49 ûvati u originalnim posudama na temperaturi koja ne prelazi oC (propisujeproizvo|a~)

4.16.3. Karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregled dopu{tenih namjena)

INSEKTICIDI

Karenca nepotrebna:

Bacillus thuringiensis tenebrionis: krumpir

3 dana:diklorvos: {ampinjoni

4 dana:sulfotep: paprika, raj~ica, krastavci, salata (1.03. - 1.11.)

7 dana:Bacillus thuringiensis kurstaki: sve vrste povr}a koje se ne prera|uju fermentacijom

beta-ciflutrin: {e}erna repa (korijen), plodovito povr}e, mahunarke, kupusnja~e, krumpir,jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke

bifentrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru

deltametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, jabuke, kru{ke

ciromazin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice

diklorvos: vo}ke, povr}e u polju i za{ti}enom prostoru

fenpropatrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru

heptenofos: povr}e u polju i za{ti}enom prostoru (1.03. - 1.11.), vo}ke

lambda cihalotrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir

malation: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje

metomil: duhan

pirimifos metil: raj~ica, krastavci, paprika u polju i za{ti}enom prostoru

14 dana:alfametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, vo}ke

72

bensultap: krumpirbeta-ciflutrin: ostalo povr}ebifentrin: krumpir, grahcipermetrin: raj~ica, krastavci, krumpirciromazin: salata na polju i u za{ti}enom prostoru, {ampinjonideltametrin: {e}erna repa, hmelj, ostalo povr}e, ostale vo}kediflubenzuron: jabukedimetoat: duhan, krumpirfenpropatrin: jabuke, kru{ke, vinova lozafenvalerat: {e}erna repa, krumpirfosalon: krumpirhekasflumuron: krumpirimidakloprid: krumpirkvinalfos: krumpirlambda cihalotrin: {e}erna repa, ostalo nelisnato povr}emalation: krmno bilje, ostalo povr}emetomil: hmelj, korjenasto i plodovito povr}epirimifos metil: duhan, ostalo povr}e, vo}kepirimikarb: plodovito povr}e u polju i za{ti}enom prostoru, krumpirpropoksur: krumpirsulfotep: salata (1.03. - 1.11.)teflubenzuron: krumpirtiociklam: raj~ica u polju i za{ti}enom prostorutriklorfon: vo}ke, krumpirzetacipermetrin: krumpir

21 dan:alfametrin: vinova lozaakrinatrin: jabuke, kru{keBacillus thuringiensis kurstaki: povr}e koje se prera|uje fermentacijom, vinske sorte gro‘|abeta ciflutrin: sila‘ni kukuruz, jagodi~aste vo}ke, vinova lozabifentrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhanbuprofezin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoruciromazin: paprika na polju i u za{ti}enom prostorudeltametrin: vinova lozadiazinon: duhan, povr}e, krumpir, vo}ke, vinova lozadiflubenzuron: kru{kedimetoat: kupusnja~e, luk, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}keheksaflumuron: jabuke, kru{keheptenofos: ratarski usjevi, povr}e u za{ti}enom prostoru (1.11. - 1.03.)imidakloprid: duhan, jegri~ave i ko{tunji~ave vo}keklorpirifos etil: krumpir

73

klorpirifos metil: kupusnja~e, vo}ke, vinova lozakvinalfos: {e}erna repalambda cihalotrin: duhan, hmelj, lisnato povr}e, vinova lozamalation: lisnato povr}e, vo}ke, vinova lozametidation: {e}erna repa, krumpirometoat: duhan, hmeljparation: vo}ke, nelisnato povr}epimetrozin: duhanpirimikarb: duhan, ostalo povr}e, vo}kepropoksur: vo}kesulfotep: salata (1.11. - 1.03.)tiociklam: krumpirtriazamat: duhan, jabuke

28 dana:alfametrin: {e}erna repa, kupusnja~eazinfosmetil: duhan, jezgri~ave vo}kebifentrin: jabuke, kru{ke, vinova lozacipermetrin: kupusnja~e, vo}kedeltametrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhan, maslinedimetoat: mrkvaesfenvalerat: kupusnja~eetofenproks: kukuruz, jezgri~ave vo}kefenitrotion: duhan, vo}kefention: duhan, vo}kefenvalerat: kupusnja~e, vo}ke, vinova lozafosalon: krmno bilje, vo}kekarbosulfan: krumpirklorpirifos etil: {e}erna repa, krumpir, vo}kepimetrozin: breskvepiridafention: {e}erna repa, krumpirpirimifos metil: ‘itarice, {e}erna repateflubenzuron: jezgri~ave vo}ke, vinova lozatriazamat: kupusnja~etriklorfon: masline, vinova loza

35 dana:alfametrin: ‘itariceakrinatrin: vinova lozaavermektin: kru{kebensultap: ‘itarice, lucernabeta ciflutrin: ‘itaricebifentrin: strna ‘ita

74

deltametrin: ostali ratarski usjevidemeton metil: vo}kediflubenzuron: {e}erna repa, kupusnja~edimetoat: ‘itarice, {e}erna i sto~na repa, agrumiendosulfan: vo}ke i vinova lozaetofenproks: ‘itarice, {e}erna repafenitrotion: kupusnja~e, vinova lozafenoksikarb: jabuke, kru{ke, {ljivefention: vinova lozafenvalerat: ‘itaricefoksim: krumpirfosalon: {e}erna repa, grah, gra{akimidakloprid: agrumikvinalfos: ‘itarice, vo}ke, vinova lozalambda cihalotrin: ‘itarice, agrumimalation: ratarski usjevi osim krmnog biljametomil: ostalo povr}e, vo}ke, vinova lozaometoat: vo}keparation: ratarski usjevi osim uljane repice, lisnato povr}e, vinova lozapiridafention: ‘itarice, kukuruzpirimikarb: ratarski usjevi, vinova lozapropoksur: ratarski usjevi

42 dana:alfametrin: uljana repicaazinfosmetil: ratarski usjevibeta ciflutrin: uljana repicacipermetrin: ostali ratarski usjevidemetonmetil: ratarski usjevidiazinon: ratarski usjevi, masline, agrumidimetoat: kupusnja~e, mrkva - zalijevanjem, maslineetofenproks: vinova lozafenitrotion: ratarski usjevifenoksikarb: vinova lozaflufenoksuron: vinske sorte gro‘|afoksim: uljarice, ostalo povr}efonofos: kupusnja~e pri tretiranju tlafosalon: uljana repica, duhanfention: ratarski usjeviklorpirifos etil: ratarski usjevi, kupusnja~e, mahunarke pri tretiranju tlakvinalfos: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, uljana repicalindan: vo}ke, ratarski usjevi osim duhana, {e}erne i sto~ne repe, krmnog bilja

75

metidation: {e}erna repa kojoj se list koristi za ishranu, ostali ratarski usjevi, vo}ke, vinovaloza

metomil: {e}erna i sto~na repamineralna ulja: vo}ke, vinova loza

monokrotofos: {e}erna repa, duhan

ometoat: {e}erna repa

piridafention: vo}ke

pirimifos metil: uljana repicatiociklam: uljana repica

tiometon: ratarski usjevi, vo}ke

triklorfon: ratarski usjevi osim krmnog biljavamidotion: ratarski usjevi, vo}ke

49 dana:endosulfan: {e}erna i sto~na repa, uljana repica

etoprofos: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, kupusnja~e

lambda cihalotrin: uljana repica

56 dana:bifentrin: uljana repica

cipermetrin: uljana repica, vinova loza

fenvalerat: uljana repica

flufenoksuron: stolne sorte gro‘|atriklorfon: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, krmno bilje

63 dana:dimetoat: luk zalijevanjem

klorpirifos etil: luk, cikla pri tretiranju tla

70 dana:metiokarb: lijeska

91 dan:diazinon: sve povr}e pri tretiranju tla

etoprofos: krumpir

flufenoksuron: jabuke, kru{kefoksim: mrkva i drugo korjenasto i gomoljasto povr}e pri tretiranju tla

fonofos: sila‘ni kukuruz i krumpir pri tretiranju tla

karbofuran: kukuruz, {e}erna repa, suncokret, krumpir pri tretiranju tla

klorpirifos etil: krumpir pri tretiranju tla

120 dana:klorpirifos etil: mrkva pri tretiranju tla

Karenca odre|ena vremenom primjene:etoprofos: kukuruz, {e}erna repa, duhan

imidakloprid: krumpir pri tretiranju tla

76

karbosulfan: kukuruz osim sila‘nog, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tlaklormefos: kukuruz, {e}erna repa, suncokret

kvinalfos: kukuruz, {e}erna repa i suncokret kod tretiranja tlapiridafention: kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tlateflutrin: p{enica, kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla

terbufos: kukuruz, {e}erna repa, duhan

AKARICIDI

7 dana:klofentezin: krastavci namijenjeni za salatu

28 dana:amitraz: hmelj, vo}kepropargit: hmelj, vo}ke

35 dana:dikofol: vo}ke, vinova lozafenazakvin: jabuke, kru{ke

heksatiazoks: jabuke, vinova lozapiridaben: jabukepropargit: vinova loza

42 dana:amitraz: ratarski usjevi, vinova loza

ciheksatin: jabuke, kru{ke, vinova lozaklofentezin: jabuke, kru{ke, vinova loza

piridaben: vinova loza

49 dana:fenazakvin: agrumi, vinova loza

Poslije berbe:

propargit: jagode

FUNGICIDI

4 dana:fosetil al (krastavci)

7 dana:bupirimat: krastavci, dinje, lubenicedinokap: krastavci

fenarimol: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje

77

heksakonazol: krastavcimetalaksil: krastavci u polju i za{ti}enom prostorupirazofos: krastavci u polju i za{ti}enom prostorusumpor: hmelj, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, gra{aktriadimefon: krastavci u polju i za{ti}enom prostorutriadimenol: krastavcitriforin: duhan, krastavci u polju i za{ti}enom prostoruvinklozolin: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru

14 dana:bakrena sredstva: hmelj, te raj~ica i patli|an na polju i u za{ti}enom prostoru, krumpirbenalaksil: krumpir, krastavci, raj~ica, lukcimoksanil: vinova loza (stolne sorte)cineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpirdiklofluanid: jagodedimetomorf: krumpir, krastavcidodine: vo}kefentin hidroksid: krumpirfosetil al: hmelj, salataiprodion: raj~ice, gra{ak, grah, jagodekinometionat: jabukemankozeb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpirmetalaksil: duhan, krumpirmetiram: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, lukmiklobutanil: krastavcioksadiksil: krumpir, krastavci, raj~ica, lukpropamokarb: krumpir, krastavcipropineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, luk, krumpirsumpor: ostalo povr}e, vo}ketriforin: hmelj, lubenice, dinje, tikve, vo}kevinklozolin: grah, jagode

21 dan:bakrena sredstva: kupusnja~e, luk, vinova lozabenalaksil: duhanbupirimat: jabukecimoksanil: vinova loza (vinske sorte)cineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)dinokap: dinje, lubenicefenarimol: jabukefolpet: vo}kefosetil al: dinje, lubenice, bundeveheksakonazol: jabuke, vinova loza

78

iprodion: vo}kekaptan: vo}kemankozeb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)metalaksil: raj~icametiram: duhan, jabuke, vinova loza (stolne sorte)nitrotal: jabukeoksadiksil: krumpirpenkonazol: jabuke, kru{kepropineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte)triadimefon: raj~ica, jabukevinklozolin: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru

28 dana:bakrena sredstva: krastavci, lubenice, lukbitertanol: vo}kecineb: bobi~aste vo}kediklofluanid: vinova loza (stolne sorte)dinokap: jabukefenarimol: vinova lozafentin hidroksid: celer korijenflusilazol: {e}erna repaheksakonazol: mrkva, tikveiprodion: vinova lozamankozeb: bobi~aste vo}kemetalaksil: hmelj, luknuarimol: jabukepirazofos: jabukepropineb: ostalo povr}e, bobi~aste vo}keTrichoderma: vinova lozavinklozolin: luk, gra{ak, vinova loza

35 dana:bakrena sredstva: vinova loza (vinske sorte)benalaksil: vinova lozabitertanol: {e}erna repabromkonazol: jabukeciprodinil: jabukeciprokonazol: jabukediklofluanid: vinova loza (vinske sorte)dinikonazol: jabuke, vinova lozadinokap: ostalo povr}e (osim K-7 i 21)ditianon: jabuke, kru{keflutriafol: ‘itarice, {e}erna repa

79

folpet: vinova loza (stolne sorte)iprodion: salata u polju i za{ti}enom prostorukaptan: vinova lozametalaksil: lisnato povr}e, vinova lozamiklobutanil: jabuke, kru{ke, vinova lozanuarimol: vinova lozaofurak: vinova loza (stolne sorte)oksadiksil: duhan, vinova loza (stolne sorte)penkonazol: vinova lozaprokloraz: ‘itaricepropamokarb: paprikapropikonazol: ‘itarice, vinova lozasumpor: vinova lozatriadimefon: strne ‘itarice, vinova lozatriadimenol: p{enica, je~amtriforin: {e}erna repa, djetelina, ostalo povr}e, vinova lozavinklozolin: salata

42 dana:bakrena sredstva: kupusnja~e, celer li{}ebromkonazol: ozime ‘itarice, vinova lozacineb: vinova loza (vinske sorte)ciprokonazol: ‘itarice, {e}erna repa, breskva, vinova lozadinokap: breskve, dunje, vinova lozaepoksikonazol: p{enica, je~amfenpropidin: p{enica, je~amfentin hidroksid: {e}erna repa i celer kojima se koristi li{}e za ishranuflusilazol: jabuke, vinova lozafolpet: vinova loza (vinske sorte)fosetil al: vinova lozaiprodion: uljana repica, suncokretkarbendazim: p{enica, suncokret, {e}erna repa, vi{njamankozeb: p{enica, vinova loza (vinske sorte)metalaksil: {e}erna repametiram: suncokret, vinova loza (vinske sorte)nuarimol: {e}erna repaofurak: vinova loza (vinske sorte)oksadiksil: vinova loza (vinske sorte)propineb: vinova loza (vinske sorte)tebukonazol: ‘itarice, vinova loza

49 dana:benalaksil: soja

80

dinikonazol: ‘itarice

ditianon: vinova loza

fenpropimorf: p{enica, je~ammetalaksil: soja

oksadiksil: soja

tridemorf: p{enica, je~am

56 dana:tebukonazol: uljana repica, suncokret

63 dana:benalaksil: jagode

prokloraz: suncokret

Do po~etka cvatnje:

dinokap: krastavci

Do kraja cvatnje:

prokloraz: ko{tunji~ave vo}ke

4.16.4. Dodatni primjeri izra~unavanja koncentracije

Koncentracija sredstava izra~unava se (ili o~itava u tablici br. 1) formulom:

Konc. = doza x 100

utrosak l/ ha(1)

Koli~ina sredstva koja se stavlja u spremnik odre|ene veli~ine kako bi se postigla ‘eljenakoncentracija izra~unava se (ili o~itava u tablici 2.) formulom:

Koli~ina u kg ili l = konc. x sadrzaj spremnika

100(2)

Doza sredstva kod primjene u trake izra~unava se formulom:

Doza u trake = doza sirom x sirina trake

razmak redova(3)

Primjeri:

1. @eli se posti}i doza od 2 kg Radazina WP 80 po hektaru.

Pitanje a. Koju koncentraciju treba koristiti u le|noj prskalici kojom se tro{I 500 l {kropivapo ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadr‘ine 20 litara da sepostigne ta koncentracija?

Odgovor a.:

konc. = 2 x 100

500 =200500 = 0,4% (0,4 kg u 100 l vode)

(1)

koli~ina = 0,4 x 20

100 = 8

100 = 0,08 kg = 80 grama(2)

81

Pitanje b. Koju koncentraciju treba koristiti u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se tro{i200 l {kropiva po ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadr‘ine 300litara da se postigne ta koncentracija?

konc. = 2 x 100

200 = 200200 = 1% (1 kg u 100 l vode)

(1)

koli~ina = 1 x 300

100 = 300100 = 3 kg

(2)

2. @eli se posti}i doza Radazina WP 80 od 2 kg/ha. Prska se samo traka uz biljke {irine 20cm, razmak redova kukuruza 70 cm, utro{ak {kropiva raspolo‘ive prskalice 80 l/ha.

Pitanje. Koliko }e do}i Radazina WP 80 na hektar kod tretiranja samo traka, koju koncen-traciju treba koristiti i koliko sredstva treba dati u spremnik sadr‘ine 200 litara?

Odgovori:

doza = 2 x 20

70 = 4070 = 0,57 kg/ha

(3)

konc. = 0,57 x 100

80 = 5780 = 0,71%

(1)

koli~ina = 0.71 x 200

100 = 142100 = 1,42 kg

(2)

Prera~unavanje doze s ha na k.j.

Doza na hektar se mno‘i s 57 i dijeli sa 100.

Primjer: doza na ha 2 kg x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,14 kg

82

5. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA (fitofarmacija) - posebni dio

5.1. ZOOCIDI

U zoocide ubrajamo sredstva za suzbijanje ili odbijanje ‘ivotinja.Podijeljeni su u 6 skupina i to:1. Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca2. Akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja3. Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda4. Limacidi - sredstva za suzbijanje pu‘eva5. Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca6. Korvicidi - sredstva za odbijanje {tetnih ptica.

5.1.1. Insekticidi

Insekticidima uni{tavamo {tetne kukce. Prema objektu koji tretiramo podijeljenisu u 6 skupina:

1. Sredstva za tretiranje biljaka2. Sredstva za zimsko prskanje3. Sredstva za tretiranje tla4. Sredstva za tretiranje ‘itarica u skladi{tima5. Sredstva za fumigaciju6. Sredstva za za{titu drva.

5.1.1.1. Sredstva za tretiranje biljaka

Sredstva za tretiranje biljaka podijeljena su u 10 skupina:

a) Klorirani ugljikovodici

Klorirani ugljikovodici su vrlo opasna sredstva. Ve}inom su stimulatori central-nog nervnog sistema. Njihove glavne negativne osobine su velika perzistentnost u~ovjekovoj okolini, svojstvo kumulacije naro~ito u masnom tkivu i visokaotrovnost za ribe. Njihovi ostaci ~e{}e su prisutni u namirnicama ‘ivotinjskog negobiljnog podrijetla. Zbog svoje perzistentnosti vrlo su dugo prisutni u vodi, zraku,tlu, biljkama i ‘ivotinjama. Djelotvorna tvar nekih kloriranih ugljikovodika neri-jetko se razla‘e na jo{ toksi~nije metabolite jo{ ve}e perzistentnosti. Zbog svih tihrazloga, njihova upotreba u poljoprivredi je vrlo ograni~ena, pa tako danas u nasdozvolu za kori{tenje imaju svega dvije djelotvorne tvari.

83

Simptomi trovanja kloriranim ugljikovodicima su slabost, umor, glavobolja,vrtoglavica, smetenost, drhtavica, a ponekad i gr~evi i kljenut ruku. Prvi postupak ulije~enju je odstranjivanje otrova i davanje sredstva za ~i{}enje. Ko‘u treba ispratisapunom i vodom, a kao sredstvo za ~i{}enje koristi se gorka sol. Nikako se nesmiju koristiti ulja. U slu~aju trovanja treba {to je mogu}e prije sti}i do lije~nika.

Dozvolu za upotrebu u nas imaju samo dvije djelotvorne tvari i to lindan iendosulfan. Pipravak na osnovi lindana je Gamacid T- 50. Ima kontaktno, ‘elu~anoi fumigantno djelovanje. Upotreba mu je vrlo ograni~ena, uglavnom samo na‘itarice i vo}ke. Po otrovnosti se ubraja u II. grupu otrova (preko 30% d.t.) ina~e uIII. Na osnovi endosulfana registrirana su tri pripravka i to: Thiodan E-35, TionexE-35 i Chromodan E-35. To su kontaktni i ‘elu~ani insekticidi. [irokog su spektra,a osim na kukce djeluju i na grinje {i{karice. Spadaju u II. grupu otrova (preko35% d.t.) ina~e u III.

b) Organo-fosforni insekticidi

Podijeljeni su u dvije temeljne skupine: nesistemici koji se nalaze na povr{initretiranog objekta (biljke) i sistemici koji prodiru u biljku i biljka ih pronosi kolan-jem sokova svojim provodnim snopovima.

Organo-fosforni insekticidi blokiraju encim kolinesterazu i time dovode donagomilavanja acetilkolina u organizmu {to rezultira poreme}nom funkcijom cen-tralnog i perifernog ‘iv~anog sustava. U organizam mogu prodirati putem ko‘e,usta ili di{nih organa. Simptomi trovanja su znojenje, suzenje, obilno lu~enje sline,edem plu}a, drhtaji i premor mi{i}a. Kod ve}ih doza dolazi do gr~eva, vrloote‘anog disanja, nesvjestice s nekontroliranim mokrenjem i stolicom sve dogu{enja i smrti. Do trovanja mo‘e do}i nakon jednokratnog izlaganja ve}imdozama ili nakon vi{ekratnog izlaganja ni‘im dozama ~iji se u~inci sumiraju. Simp-tomi trovanja se razvijaju vrlo brzo, pa brzo treba otpo~eti i s lije~enjem. Lije~enjese sastoji u davanju umjetnog disanja, injekcijama velikih doza atropina i u pot-punom mirovanju. Ozdravljenje ovisi o brzini po~etka lije~enja, te i kod najmanjesumnje da je do{lo do trovanja ovim sredstvima treba odmah oti}i lije~niku.

Nesistemici

Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 4 skupine: fosfati, tiofosfati, ditiofos-fati i fosfonati.

Fosfati: Ubraja se samo diklorvos, sredstvo kontaktnog i fumigantnogdjelovanja. Zbog svojstva fumigantnosti prodire u biljku, ali ima vrlo kratkodjelovanje. Spadaju u vrlo opasna sredstva.

Pripravci su slijede}i: Kofumin 50, Nuvan 50-EC, Nuvan 7 i Kofumin 7.Tiofosfati: u ovu skupinu ubrajamo sredstva vrlo razli~itog djelovanja. Mogu

biti {irokog spektra djelovanja, ~istog kontaktnog djelovanja, fumigantnog i dubin-skog djelovanja. Neznatno su pa sve do najopasnijih sredstava.

Pripravci su sljede}i: Paration 10, Bladafum II, Basudin 40 WP, Actellic 50,Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Zlatica pirifos, Chromorel-D, Her-borel-D, Chromorel P-2, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25, Ekalux P,Ofunack 40-EC, Zlatica-Ofunack i Volaton EC-500.

84

Ditiofosfati: kontaktnog su i ‘elu~anog djelovanja. Uglavnom su vrlo {irokogspektra djelovanja, od neznatno opasnih do najopasnijih sredstava.

Pripravci iz ove skupine su: Radotion E-50, Radotion P-5, Avisol DM,Gusathion WP-25, Cotnion 25 WP, Zolone liquide, Chromolon tek., Zolone PM,Chromolon PM i Ultracid 40 WP.

Fosfonati: Ubraja se samo triklorfon. Djeluje ‘elu~ano i kontaktno. Pripadajuskupini opasnih sredstava koja se ubrajaju u III. grupu otrova.

Pripravci su: Dipterex 80, Dipterex TZ-25, Dipterex 5 i Avisol DM.

Sistemici

Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 3 skupine. No, svi su oni sredstvakoja biljka upija, provodi svojim provodnim sustavom u ostale dijelove biljke itamo ih skladi{ti. Zbog ovih svojstava ponajprije djeluje na insekte koji si{u biljnesokove i na {tetne grinje. Neki uz sistemi~no imaju i kontaktno djelovanje. Pravisistemici bez kontaktnog djelovanja nalaze se u biljci i po{te|uju prirodne nepri-jatelje. Nisu podlo‘ni utjecaju atmosferilija i ispiranju ki{e. No, zato se du‘e nalazeu biljci pa je ve}a opasnost od ostataka, stoga su im i karence du‘e.

Dimetil fosfati: vrlo opasni su i najopasniji insekticidi. Ubrajaju se u I. odnosnoII. grupu otrova. Izraziti su sistemici no neki imaju i kontaktno djelovanje.

Pripravci su: Nuvacron 20, Agrofos SL-20, Agrofos super i Hostaquick EC-50.Tiofosfati: spadaju u vrlo opasna sredstva. Neki od njih imaju akaricidno

djelovanje. Sistemik bez kontaktnog djelovanja je Metasystox.Pripravci su: Lebaycid 50 EC, Metasystox (i) EC 250, Metasystox R EC 250 i

Folimat LC 50.Ditiofosfati: vrlo su opasna sredstva. Uz sistemi~no neki imaju i kontaktno

djelovanje, a neki djeluju kao akaricidi. Sistemici bez kontaktnog djelovanja suEkatin i Chromotin.

Pripravci su: Rogor, Chromogor 40, Kilval, Ekatin 25 i Chromotin 25.

c) Karbamati

Kao i organo-fosforni insekticidi i karbamati su inahibitori kolinesteraze. Simp-tomi trovanja su sli~ni pa je i prva pomo} i lije~enje vrlo sli~no kao i kod organo-fosfornih insekticida. Antidot je atropin.

Sve su to opasna do vrlo opasna sredstva. Neki su izraziti aficidi (sredstva zasuzbijanje lisnih u{i pa i onih najotpornijih. Neki imaju kontaktno djelovanje, aneki djeluju i na grinje.

Zbog svojstva da metaboliziraju u toksi~nije spojeve od po~etne djelotvornetvari, nekima je vrlo ograni~ena upotreba i zabranjeni su npr. u povr}u.

Pripravci u ovoj skupini su: Unden 50 WP, Lannate 20 L, Nudrin L-20,Methomex 20 SL, Larvin 375, Pirimor WP 50, Pirimor 50 WG, Pirimor 25 WG,Florovin plant pin {tapi}i, Florovin kombi, Marshall 25-EC, Marshall combi, Mar-shall zlatica combi P, Mesurol WP 50 i Aztec 140.

d) Sintetski piretroidi

Sintetski piretroidi su ‘iv~ani otrovi. Vrlo su otrovni za ribe i p~ele. Kao nega-tivna svojstva ovih spojeva isti~u se mogu}nost brze pojave rezistentnosti, vrlo

85

{irok spektar djelovanja i time uni{tenje korisnih insekata. Smiju se koristiti jed-nom, a najvi{e dva puta tijekom vegetacije. Glavno pozitivno svojstvo je njihovavisoka insekticidnost, {to omogu}uje kori{tenje u vrlo niskim dozama, odnosnokoncentracijama. Zbog ovih niskih doza opasnost od one~i{}enja okoli{a je sman-jena. Dobro djeluju i kod ni‘ih temperatura. Niti jedan piretroid nije sistemik, {tozna~i da imaju kontaktno i ‘elu~ano djelovanje. Svi spadaju u opasna sredstva.Njihova izvjesna repelentnost smanjuje opasnost za p~ele. Neki od njih suzbijaju ivo}nog crvenog pauka i koprivinu grinju. Ne preporu~a se njihova ~esta upotreba,te ih treba koristiti naizmjeni~no s drugim grupama insekticida kako bi se usporilapojava rezistentnosti. I zbog drugih razloga ve}ina se piretroida smije koristiti na-jvi{e 2 puta za istu mjeru u sezoni.

Pripravci su sljede}i: Sherpa 20 EC, Fury 10 EC, Decis EC, Decis EC-2,5,Decis 1,25 EC, Sumicidin EC 20, Fastac 10 SC, Meothrin 10 FL, Danitol 10 EC,Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Beta- Baythroid EC 250, Trebon 10-F, Rufast 15 ECi Sumi Alfa 5 FL.

Chromorel-D, Chromorel P-2, Agrofos super i Alfa combi EC su kombinacijepiretroida i organo-fosfornih insekticida. Marshall combi i Marshall zlatica combi-Psu kombinacije piretroida i karbamata.

Danirun 11 EC je kombinacija piretroida i akaricida heksatiazoks.

e) Klornikotinili

Ova sredstva odr‘avaju stalno otvorene Na-kanale i stimulacijom elektri~nih im-pulsa blokiraju funkcije insekata. Lije~enje je sli~no kao kod trovanja nikotinom. Unas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Izraziti je sistemik, vrlo dobrogdjelovanja na lisne u{i, ~ak i na rezistentne populacije.

Pripravak: Confidor SL 200.

f) Derivati nereistoksina

Ovi spojevi nisu inhibitori kolinesteraze. U stanicama postupkom oksidacijeprelaze u nereistoksin koji blokira kolinergi~ne sinapse bez depolarizacije. Uslu~aju trovanja lije~enje je simptomatsko uz davanje L-cisteina. Selektivni su in-sekticidi. Kontaktnog su i ‘elu~anog djelovanja, ali ne i sistemici. Spadaju uopasna sredstva.

Pripravci su: Bancol 50 WP, Evisect-S i Evisect-P.

g) Inhibitori razvoja insekata

Ova sredstva ne ubijaju izravno, ve} ometaju i onemogu}avaju razvojodre|enog stadija insekta. Inhibitori su hitinaze i ne dozvoljavaju presvla~enjeli~inki u odraslog insekta. Djeluju samo na li~inke. Kontaktnog su i ‘elu~anogdjelovanja no neki su i sistemici. Neznatno su opasni do opasni. Neki su vrloperzistentni pa je dozvoljeno samo jedno tretiranje tijekom vegetacije.

Pripravci koji u nas imaju dozvolu su: Dimilin WP 10, Du-Dim SC 48, Trigard 75WP, Applaud 25-WP, Nomolt SC, Cascade 50 EC, Insegar 25 WP i Sonet 100 EC.

86

h) Bioinsekticidi

To su spojevi kojima su djelotvorna tvar spore i toksini bakterije Bacillus thur-ingiensis Berliner. Danas se koriste sljede}i sojevi: kurstaki za suzbijanje razli~itihgusjenica, tenebrionis za suzbijanje li~inki kornja{a i izraelensis za suzbijanjeli~inki komaraca. Ne djeluju na odrasle oblike kukaca. Djeluju sporo, pa se morajuprimijeniti rano, na prve razvojne stadije li~inki ili gusjenica. Spadaju u neznatnoopasna sredstva. Nisu opasni za p~ele. Ne uni{tavaju korisne insekte i preporu~ajuse koristiti u sustavima integrirane za{tite bilja. Nisu uvr{teni u otrove.

Pripravci su: Thuricide P, Bactospeine WP, Baturad-WP, Biobit-WP, Foray FC,Biobit FC, Biobit-X1, Novodor FC i M-One.

i) Inhibitori gaba receptora sinapsa

Spojevi iz ove grupe izazivaju inhibiciju GABA receptora sinapsa {to uzrokujenakupljanje gama-aminomasla~ne kiseline, prestaju prenosi impulsa te dolazi doparalize. Ukoliko do|e do trovanja ovim spojevima, hitno treba oti}i lije~niku. Nesmiju se koristiti barbiturati, benzodiazepini i valpronska kiselina.

U nas ima dozvolu samo jedan pripravak na osnovi Avermektina B-1. To jederivat mikroorganizma Streptomyces avermilitis koji ‘ivi u tlu. Spada u najopas-nija sredstva. Dopu{ten je samo na cvije}u i za suzbijanje kru{kine buhe.

Pripravak: Vertimec.

j) Insekticidi s antifidantnim u~inkom

U nas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Sistemi~ni je aficid, neznatnoopasan. Ubraja se u III. grupu otrova.

Pripravak: Chess 25 WP.

5.1.1.2. Sredstva za zimsko prskanje

Ova se sredstva koriste za prskanje vo}aka, vinove loze, drve}a i ukrasnoggrmlja tijekom mirovanja vegetacije, tik pred kretanje vegetacije, a neka se mogukoristiti i u vegetaciji. Suzbijaju {tetnike koji prezimljuju na tim biljkama.

Pripravci su: Frutapon, Bijelo ulje, Folidol ulje EC-100, Oleo-Ekalux i Oleoul-tracid 100.

Dva pripravka Crveno ulje i Plavo ulje kombinacije su s bakrom pa suzbijaju ineke uzro~nike bolesti.

5.1.1.3. Sredstva za tretiranje tla

Koriste se za suzbijanje {tetnika u tlu, ali i nekih {tetnika nadzemnih dijelovabiljaka ako imaju sistemi~no djelovanje.

Mogu se primjenjivati prskanjem povr{ine ili deponiranjem granula zbog ~egana sija~icama moraju biti montirani depozitori granula.

Zara‘ena se povr{ina mo‘e tretirati {irom, {to je ekolo{ki i ekonomski nepo-voljnije ili u redove ili brazdu tijekom sjetve. Pritom se strogo mora pridr‘avatiuputa o razmaku sredstva od sjemena kako ne bi do{lo do pojave fitotoksi~nosti.

87

Mogu se tako|er koristiti i insekticidna gnojiva, no mora biti nagla{eno dasadr‘e insekticid. Njihova se upotreba treba ograni~avati na ekstenzivnije proizvod-nje.

U sredstva za tretiranje tla ubrajaju se pripravci iz 5 skupina.

a) Klorirani ugljikovodici

Dozvolu za upotrebu imaju samo dva pripravka na osnovi lindana, koji zbognegativnih svojstava imaju velika ograni~enja u primjeni.

Pripravci: Gamacid T-50 i Furalin 5 G.

b) Organo-fosforni insekticidi

Dozvolu za primjenu imaju: Volaton G-5, Volaton G-10, Volatonizirano gno-jivo (NPK 15:15:15), Volaton EC 500, Dyfonate G-5, Dotan G-5, Mocap G-10,Counter G-5, Dursban G-7,5, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux25 i Ofunack 40 EC. Sistemi~no djelovanje ima Counter G-5.

c) Karbamati

Pripravci: Geocid G-5, Geocid 350 F, Furalin 5G, Geocid ST-35, Posse ST 25,Marshall 25 EC. Svi su sistemici. Za tretiranje sjemena protiv {tetnika u tlu imajuPromet 400 SC, Mesurol FS 500, Seedox 80 WP i Semevin 375. Mesurol jemamak protiv rovca.

d) Piretroidi

Pripravci: Force 5, te za tretiranje sjemena Force 20 SC i Semafor 20 ST.

e) Ostali

Pripravci za tretiranje sjemena su: Cosmos 50 FS, Gaucho WS 70 i Gaucho FS350.

5.1.1.4. Sredstva za tretiranje ‘itarica u skladi{tima

U ovoj grupi su navedeni insekticidi koji se koriste za direktno tretiranje zrnja‘itarica tijekom njihova transporta na teku}oj traci. Nisu navedeni fumiganti koji sespominju u sljede}em poglavlju.

Pripravci koji imaju dozvolu su: Nuvan 7, Kofumin 7, Actellic 50 EC, K-Obiol.Herbon P-1 ima dopu{tenje za tretiranje zrnja ‘ita koje }e se prati prije upotrebe.

5.1.1.5. Sredstva za fumigaciju

Sredstva iz ove skupine - fumiganti, bez obzira u kojoj formulaciji dolaze,djeluju u plinovitom stanju. Koriste se za suzbijanje {tetnika u skladi{tima i u tlu,za suzbijanje karantenskih i drugih {tetnika na vo}nim sadnicama, na vo}u i nekimdrugim poljoprivrednim proizvodima. Velike su otrovnosti i specifi~nog na~inaprimjene, pa su svrstani u I. skupinu otrova koja se ne smiju prodavati u malopro-daji.

88

5.1.1.6. Sredstva za za{titu drva

Koriste se za premazivanje oborenih trupaca zbog suzbijanja {tetnika koji na-padaju te trupce.

Dozvolu u tu svrhu imaju samo dva pripravka: Dendrolin i Deltacid.

5.1.2. Akaricidi

Akaracidi su sredstva kojima se suzbijaju grinje. Ponajprije djeluju na jaja,li~inke i nimfe grinja, a neki i na odrasle oblike. Ve}inom su neznatno opasni zaljude, doma}e ‘ivotinje i p~ele.

Osim specifi~nih akaricida na grinje, djeluju i neki insekticidi i fungicidi.Pripravci akaricida su sljede}i: Mitac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin

500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10 EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP,Omite 570 EX i Pirox fluid.

5.1.3. Nematocidi

Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Mogu se primijeniti naotvorenim povr{inama ili u za{ti}enom prostoru. Primjenjuju se injiciranjem u tlo,inkorporacijom granula u tlo, zalijevanjem ili fumigacijom. Bez obzira kako seprimijenili, kada do|u u tlo djeluju kao fumiganti, tj. razvijaju plin. Za ve}inu ne-matocida odre|en je rok koji mora pro}i od primjene do sjetve odnosno sadnjekulture i on se mora strogo po{tivati zbog mogu}nosti o{te}enja kulture. Ako seradi u zatvorenom prostoru, mora se po{tivati radna karenca.

Pripravci na osnovi meltibromida svrstani su u I. skupinu otrova pa se nespominju.

Dopu{tenje za kori{tenje imaju samo Mocap 10-G i Basamid granulat.

5.1.4. Limacidi

Limacidima nazivamo sredstva za suzbijanje pu‘eva. Koriste se kao zatrovanimamci i rasipaju se po tlu uz biljke.

U nas imaju dozvolu pripravci: Pu‘omor, Limax, Mesurol i Skipper.

5.1.5. Rodenticidi

Rodenticidi su sredstva za suzbijanje glodavaca. Mogu se koristiti za suzbijanjeglodavaca u polju ili za suzbijanje glodavaca u zatvorenim prostorima.

Mogu se koristiti kao gotovi mamci u prostorijama ili se stavljaju u rupe glo-davaca u polju, a neki i u hrpice na povr{ini polja. Nekima se posipavaju putevi uprostorijama kojima se kre}u mi{evi i {takori, a neki se dodaju u vodu. Facironuljni koncentrat slu‘i za pripremu mamaca. Chromotox patrone ubacuju se u rupehr~ka.

Faciron, Ratox i Racumin su derivati kumarina koji su kumultivni, nakupljaju seu {takorima i djeluju sporo. [takori ugibaju nakon 5-7 dana uslijed unutarnjegkrvarenja. Ostali navedeni rodenticidi djeluju nakon jednokratnog uzimanja.

89

Neke od rodenticida zbog velike otrovnosti (I. skupina: Storm) smiju primjenji-vati samo ovla{tene organizacije.

Sve vrste zatrovanih mamaca treba koristiti to~no prema uputama i nikako nerasipavati. Mamci ne smiju biti dostupni djeci, doma}im ‘ivotinjama niti divlja~i.Pri kori{tenju treba sprije~iti one~i{}enje uskladi{tenih proizvoda i bunara.

Dozvoljeni su sljede}i pripravci: Faciron forte M, Ratox mamak S, Faciron uljnikoncentrat, Racumin 57, Brodilon mamak, Brodilon miki mamak, Brodilon petele,Klerat-pelete, Klerat wax blocks-5, Klerat wax blocks-20, Baraki pelete i Chromo-tox patrone.

5.1.6. Korvicidi

Korvicidi su sredstva za odbijanje {tetnih ptica. U nas ima dozvolu samopripravak Mesurol WP 50 koji odbija ptice od napada, {to zna~i da djeluje kaorepelent.

5.2. FUNGICIDI

Fungicidi su sredstva za suzbijanje parazitskih gljivica na bilju.Fungicide mo‘emo podijeliti po raznim kriterijima:1. po kemijskom sastavu, 2. po na~inu djelovanja, 3. po mjestu primjene.Po kemijskom sastavu mogu biti: a) anorganski fungicidi i b) organski fungi-

cidi.Organski fungicidi dijele se na fugicide s povr{inskim djelovanjem i organske

fungicide s dubinskim i sistemi~nim djelovanjem.Za prakti~ara je va‘na i podjela po mjestu primjene fungicida, ali i po grupi

pripadnosti.Fungicidi se koriste za suzbijanje: a) uzro~nika bolesti koje se prenose sje-

menom (sjeme, lukovice, gomolji), b) uzro~nika bolesti koje se nalaze u tlu, c)uzro~nika bolesti koje se nalaze na nadzemnim dijelovima biljaka. Jasno je da seneke djelotvorne tvari mogu koristiti za suzbijanje uzro~nika bolesti opisanih pod a,b i c kao na pr. kaptan.

Protiv prve skupine mikroorganizama tretira se sjeme (sjeme u {irem smislurije~i obuhva}a, osim sjemenki, lukovice, gomolje, rizome itd.).

Za suzbijanje uzro~nika bolesti u tlu koriste se naj~e{}e sredstva {irokog spektrakoja istovremeno suzbijaju uzro~nike bolesti, {tetnike, nematode i korove.

5.2.1. Anorganski fungicidi

U anorganske fungicide spadaju fungicidi na osnovi bakra i sumpora. Onidjeluju povr{inski i nisu sistemi~ni.

5.2.1.1. Fungicidi na osnovi bakra

Dugo su bili jedina sredstva za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi. Ubrzo jeutvr|eno da imaju mnogo {iri spektar djelovanja, te se do pojave organskih fungi-

90

cida koristio jako {iroko. Fungicidi na osnovi bakra mogu biti fitotoksi~ni pri ni-skim temperaturama uz prisutnost visoke relativne vlage. Na ko{ti}avim vo}kamakoriste se za zimska prskanja, a jezgri~avim nadalje do pojave ru‘i~astog pupa.Fungicidi na osnovi bakra mogu se koristiti najvi{e 2 puta na povr}u i 3 puta naostalim kulturama tijekom jedne vegetacije.

Trovanje ljudi nastaje ako uzimaju bakrene soli peroralno. Ako se uzme 3-5 g,nastaju ‘elu~ane smetnje. Doze od 5-8 g izazivaju o{te}enja sluznice ‘eluca, dokdozne iznad 8-12 g mogu biti smrtonosne. Poslije trovanja osje}a se metalni okus uustima, ga|enje, koje je popra}eno povra}anjem (izbljuvci su plavozeleni).Povra}anjem se izbaci velik dio otrova iz tijela, pa je zbog toga smrtnost rijetka.Ako se uzmu ve}e doze, nastaje jako slinjenje, gr~enje vanjskih mi{i}a, proljev jeplavo obojen, a kasnije crn, ~esto sa sukrvicom.

Otrovanom treba dati mlijeko s bjelancem, a kod te‘ih slu~ajeva treba pozvatilije~nika.

1. Bakreni sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takora) 1 000mg/kg. Bakreni sulfat dolazi u promet pod nazivom Modra galica. Ona slu‘i kaopolazni materijal za pripravu bordo{ke juhe. Obi~no se upotrebljava 0,75% - 1%-tna bordo{ka juha. Za pripremu 1% bordo{ke juhe potrebno je 1 kg modre galice i1,2 kg ga{enog vapna ili 0,4 kg ‘ivog vapna odnosno 0,55 kg hidrazitiranog vapna.Kristali modre galice stave se u gazu i urone u 50 litara vode da se postupno otope.Nakon desetak sati kristali se otope, a eventualne ne~isto}e zaostaju u gazi. Udrugih 50 litara razmuti se vapno te se dobije vapneno mlijeko. Uz stalno mije{anjedodajemo otopinu galice u vapneno mlijeko. Na taj na~in se dobije bordo{ka juha -teku}ina plave boje i neutralne reakcije. Ispravno pripremljena bordo{ka juha trebaimati neutralnu reakciju, {to se mo‘e provjeriti indikator papiri}ima. Za pripremubordo{ke juhe ne smiju se koristiti metalne posude.

U prometu se nalaze i ve} gotovi pripravci, koje treba samo otopiti u vodi da bise dobila preporu~ne koncentracija. Gotovi pripravci su: Bordo{ka juha WP-20,Bordo{ka mje{avina, Bordo{ka suspenzija WP, Curpocaffaro 20, Bordo{ka juha 25,Bordo{ka juha- Manica, Marina Rame, Cafforo WP-32.

2. Bakreni oksiklorid svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takore) iznosi1440 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim nazivom Bakreno vapno WP 50.

3. Bakreni hidroksid svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 iznosi 1000 mg/kg.Na osnovi ove djelotvorne tvari dolazi nekoliko fungicida i to: Champion,

Champion teku}i, Champ teku}i, Champ formula 2 i Cuproxat. Osim fungicidnog,pokazuju odre|eno djelovanje i na neke bakterije.

4. Kombinacija bakra s organskim fungicidimaOsim spomenutih fungicida na osnovi bakra, ima nekoliko tvorni~kih kombi-

nacija bakra s organskim fungicidima ili im je dodan cinkov sulfid. Kod tih kombi-nacija manja je mogu}nost pojave fitotoksi~nosti a ne{to su duljeg djelovanja odkarbamata. Cupramix je kombinacija bakrenog hidroksida (20%) i metirama (40%).Bakarni antracol je kombinacija bakrenog oksiklorida (17,5%) i propineba (45,5%).Bakreni dithane kombinacija je bakrenog oksiklorida (30%) i mankozeba (25%).Bakreni eurapen je kombinacija bakrenog oksiklorida (15%) i diklofluanid (35%).

91

Cuprablau Z je mo~ivo pra{ivo za suspenziju s 35% bakra i 2% cinka u oblikucinkova sulfida.

5. Kombinacija bakra i mineralnih ulja koriste se za suzbijanje uzro~nikabolesti, te {tetnika koji prezimljavaju ({titaste u{i, jaja lisnih u{iju i crvenog pauka)na jezgri~avom, ko{ti}avom vo}u i vinovoj lozi. Primjenjuju se u periodu mi-rovanja vegetacije (do stadija "A"). Spadaju u III. skupinu otrovnosti. Dolaze podtrgova~kim nazivima: Crveno ulje (10% bakreni oksid +55% ulje) i Plavo ulje(10% bakarni hidroksid +55% ulje).

5.2.1.2. Fungicidi na osnovi sumpora

Ovi se fungicidi upotrebljavaju za suzbijanje pepelnica. Sumpor kao fungicidima sposobnost isparavanja. Njegove pare pogubno djeluju na patogenu gljivu i namanje udaljenosti od mjesta na biljci koje je bilo tretirano. Posjeduje izvjesnoakaricidno djelovanje.

Oralnim uno{enjem ve}ih koli~ina nastaje podra‘aj sluznice ‘eluca i crijeva,pojave se gr~evi i proljev. Pri disanju i pri povra}anju osje}a se miris na sumporo-vodik. Otrovanog treba iznijeti na svje‘i zrak, dati mu medicinskog ugljena, seda-tive i kardiotonik.

1. Mo~ivi i koloidni sumporDjelovanje fungicida na osnovi sumpora ovisi o temperaturi. Na temperaturi

ispod 16 oC njegovo djelovanje je slabo, ali ako se povisi temperatura, pove}at }ese i djelotvornost. Kada temperature prije|u 25 oC, treba prestati sa za{titom, jermo‘e do}i do pale‘i tretiranih biljaka. Kod nas su registrirani fungicidi podtrgova~kim nazivom: Sumpor SC-80, Kumulus DF, Thiovit WG, Chromosul 80,Pepelin, Sumpor mo~ivi Mikro 80, Mo~ivi sumpor 80.

U za{titi vinograda ~esto se koristi sumpor u obliku pra{iva, a dolazi pod trgova~kiimenom: Sumpor prah, Sumpor u prahu, Sumporno pra{ivo, Ventilirani sumpor.

2. Kombinacije sa sumporomDa bi se smanjio rizik od rezistentnosti na sistemi~ne fungicide, formulirano je

nekoliko kombinacija sistemika sa sumporom kao {to su: Tridal-S (nuarimol 0,4%+ sumpor 72%), Atemi-S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%). Svi su oni namijen-jeni suzbijanju pepelnice na vinovoj lozi.

1. Kalijev permanganat koristi se u vinogradu za suzbijanje pepelnice kao sred-stvo s izra‘enim eradikativnim djelovanjem. Uzima se 125 g. hipermangana i otopiu 100 lit. vode. Tome se doda 2 kg ga{enog vapna. Takvim pripravkom se te-meljito poprskaju grozdovi. Hipermagan o~isti grozd od zaraze, ali ne za{ti}ujelozu od novih infekcija. zbog toga se sljede}eg dana grozdovi ponovno morajupoprskati nekim fungicidom za za{titu loze od pepelnice.

5.2.2. Organski fungicidi s povr{inskim djelovanjem

Organski fungicidi predstavljaju najbrojniju skupinu fungicida. Ve}ina njih ima{iroki spektar djelovanja. Daju dobru za{titu i ne izazivaju fitotoksi~ne promjene.Po kemijskom sastavu svrstani su u nekoliko podskupina.

92

5.2.2.1. Ditiokarbamati

Na ~ovjeku mogu izazvati nadra‘aj ko‘e (osip) i konjunktivitis. Ako seperoralno uzimaju, nastaju ‘elu~ane smetnje, koje se o~ituju ga|anjem, povra}an-jem i gubitkom apetita. Izbljuvak pri povra}anju ima miris na sumporovodik. Akose uzimaju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura, te nastaje vrtoglavica. Kodotrovanog treba provocirati povra}anje i dati mu medicinski ugljen. Ne smije kon-zumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna po oporavku. Popotrebi isprati o~i (barem 15 minuta) i ko‘u te otrovanog uputiti lije~niku.

1. Cinbeb svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50=5000 mg/kg. Ne smiju sekoristiti na kulturama koje su namijenjene izvozu. U prometu se nalaze: Radocinebi Zineb S-80.

2. Mankozeb svrstan je u III. LD 50 je 6750 mg/kg.Ima {irok spektar djelovanja kao i cineb, ali je du‘eg djelovanja, slabije ga

ispiru ki{e. Dopu{teno je najvi{e 3 tretiranja na krumpiru, raj~ici, patlid‘anu iko{ti~avim vo}kama. Fungicidi na ovoj osnovi su: Dithane M-45, Dithane M-70,Dithane M-45 FLO, Dithane plavi, Pinozeb M-45. Posebne formulacije koriste seza tretiranje sjemena kao {to su Dithane S-60, Dithane FLO crveni, Mankozeb TS.

3. Kombinacije s mankozebomDa bi smanjio rizik od rezistentnosti kod sintetika, ~esto sistemi~ni fungicidi

dolaze u promet u smjesi s organskim fungicidima, me|u njima i s mankozebom.Kombinacije s mankozebom su: Systhane MZ, Galben M, Ridomil MZ 72, Sando-fan M-8, Acrobat MZ, Tattoo MC, Tridal MZ.

4. Propineb je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 iznosi 8500 mg/kg. Napovr}u se smije primijeniti 3 puta tijekom vegetacije. Fungicidi su: Antracol WP-70, Chromoneb S-70, te Antracol BT koji je kombinacija triadimefona 1,25% ipropineba 70%. Antrocol combi (cimoksanil 6% + propineol 70%), Bayleton AC-64 (triadimefon 2% + cimoksanil 4,8 + propinb 52%).

5. Metiram je svrstan u III. grupu otrova. LD 50-10000 mg/kg. Spada u fungi-cide vrlo {irokog spektra, dosta perzistentnog djelovanja. Kod nas dolazi podtrgova~kim imenom Polyram DF. U kombinaciji s nitrotaolom 48% dolazi pod naz-ivom Palitop, a suzbija pepelnicu jabuke.

6. Tiram svrstava se u III. skupinu otrova, LD50 je 500 - 1000 mg/kg. Ne koristi sevi{e za tretiranje nadzemnih dijelova biljke, ve} se koristi za tretiranje sjemena. Zatretiranje sjemena registriran je Radotiram obojeni, Radotiram TS, Thiram 42 S. Dolaziu kombinacijama sa sistemi~nim fungicidima za tretiranje sjemena.

5.2.2.2. Ftalimidi

Imaju dosta {irok spektar, ali zbog toksikolo{kih razloga ne primjenjuju se zatretiranje nadzemnih dijelova povr}a. Upotrebljavaju se za rasku‘ivanje tla, a neki iza tretiranje sjemena. Na ~ovjeku mogu izazvati alergi~ne pojave. Ako se uzmu nausta izazivaju nadra‘aj jednjaka, bolove u trbuhu, malaksalost, nesvjesticu, padtlaka, aritmiju srca. Prva se pomo} sastoji u izazivanju povra}anja, ispiranju ‘eluca,uzimanju lijeka Digitalis.

93

1. Kaptan je svrstan u III. skupinu otrova LD-50=9000 mg/kg. Primjenjuje se zarasku‘ivanje tla u rasadu i kao sredstvo za rasku‘ivanje sjemena. Za{tita od poli-jeganja biljaka u klijali{tima posti‘e se zalijevanjem 0,3% otopinom Kaptana s timda se utro{i oko 3-4 l/m otopine. Spre~ava infekcije nakon ozljeda nastalih od tu~e.Netoksi~an je za neke korisne insekte (Syrfide, Miride, Neuroptera i pauci preda-tori). Pri ~estoj primjeni pove}ava se populacija crvenog pauka. Preparati su: Mer-pan, Captan WP-50, Captan 4F. Za tretiranje sjemena koriste se Radokaptan obo-jeni, Captan SP-4 i Captan ST-S.

2. Kombinacije s kaptanomZbog izra‘enog kurativnog djelovanja, te povoljnog djelovanja na boju i

mre‘avost plodova jabuka, kaptan dolazi u mje{avini sa sistemicima (triazolima)pod nazivima: Topas C, Atemi C, Meteor.

3. Folpet je svrstan u III. grupu otrova LD 50 d (za m. {takora) 171 mg/kg (‘.{takora) 10.000 mg/kg. Na nekim sortama kru{aka mo‘e biti fitotoksi~an. Poredosnovnog djelovanja na plamenja~u vinove loze, smanjuje zaraze s pepelnicom isivom plijesni, pa se naj~e{}e koristi u vinogradarstvu. Ako se navla‘i, vrlo brzo uskladi{tu dolazi do razgradnje d.t. U promet dolazi pod nazivom Folpan WDG.

4. Kombinacie s folpetomZbog povoljnih postranih efekata, smanjenja rizika od rezistentnosti, folpet ~esto

dolazi u smjesi sa sistemi~nim fungicidima za suzbijanje plamenja~e na vinovojlozi pod nazivima: Sandofan F, Galben F, Caltan, Mikal.

5.2.2.3. Dikarboksimidi

Zbog pojave rezistentnosti gljive Botrytis cinerea, na vinovoj lozi preporu~ujuse pimjenjivati 1, a najvi{e 2 puta u jednoj vegetaciji. Na salati se koristi nakon {toje salata razvila 3-4 lista. Ukoliko se primijene prije ovog razvojnog stadija ili uvi{oj dozi mogu izazvati zastoj u rastu i neujedna~enog razvoja listova.

Kod ~ovjeka mogu izazvati iritaciju ko‘e i o~iju.

1. Vinklozolin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 10.000 mg/kg. Dolazipod trgova~kim nazivima Ronilan FL, Ronilan DF.

2. Iprodion je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3500 mg/kg. Dolazi podtrgova~kim imenom Kidan.

3. Kombinacije s dikarboksimidimaDa bi se pro{irio spektar djelovanja na patogene gljive, formulirane su dvije

kombinacije: Konker (vinklozolin 20% + karbendazim 16,5%) i Rovral TS FLO(iprodion 17,5% + karbendazim 8,7%) Silbos DF je kombinacija vinoklozolina(10%) i TMTD (64%), koja smanjuje populaciju rezistentnih jedinki gljive Botrytiscinerea na dikarboksimide.

5.2.2.4. Organski fungicidi s kositrom

Spadaju u dosta perzistentna sredstva. Spada u II. skupinu otrova. LD 50 - 171mg/kg. U povr}u su dozvoljene najvi{e 3 primjene tijekom vegetacije. Smatraju se

94

opasnijim fungicidima. Mo‘e izazvati iritaciju sluznice. Nakon trovanja simptomise o~ituju obi~no nakon 2-3 dana u vidu glavobolje, vrtoglavice, {uma u u{ima ismetnji vida. Kod drasti~nijih slu~ajeva dolazi do povra}anja, klijenuti mi{i}a,gr~eva i paralize disanja. Kontaminiranu ko‘u ispirati tu{em, o~i isprati najmanje15 minuta. Kod peroralnog trovanja provocirati povra}anje, a zatim seunesre}enom daje 3 dl mlake vode i ponovo provocira povra}anje. Postupak seponavlja dok otrovani ne povra}a ~istu vodu. Mo‘e se ordinirati 50 g aktivnogugljena. Po potrebi laskans-natrijev sulfat (Glauberijeva sol) 0,25 g/kg tjelesnete‘ine. Dimerkaprol (BAL) nema u~inka.

1. Fentin hidroksid je aktivna tvar u fungicidu Brestanid (50% d.t.).

5.2.2.5. Ostali organski fungicidi

1. DinokapDjeluje samo na uzro~nike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od

fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperaturama.Svrstan je u III. skupinu otrova, LD 50 980 - 1190 mg/ha, ali pripada opasnimsredstvima. Nadra‘uje ko‘u i sluznicu. Ova aktivna tvar postala je ponovo aktualnanakon {to se pojavila rezistentnost Uncinule nacator na sistemike. Fungicidi na ovojosnovi su: Karathane EC (36% d.t.), Karathane WP (18% d.t.), dok je Sabithanekombinacija sistemika (miklobutanila 7,5% + dinokapa 32,5%).

2. Ditianon je svrstan u III. grupu otrova. LD 50 = 1140 mg/kg. Ima dobro preven-tivno i kurativno djelovanje na V. inaequalis. Povoljno djeluje na boju plodova jabuke.Na osnovi ove a.t. u prometu je fungicid Delan SC-750 (75%) i Delan 500 SC (50%).

3. Dodin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1000 mg/kg. Kod niskihtemperatura (5 oC) nije dovoljno djelotvoran. Ima dobro preventivno i kurativnodjelovanje na V. inaeqalis. Ne mije{a se sa sumporom i tetradifonom. Fungicidi naovoj osnovi su: Syllit 65 WP, Chromodin S-65. (svi imaju 65% d.t.)

4. Diklofluanid je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 525 mg/kg (za ‘enke{takora). Na osnovi ove aktivne tvari registriran je fungicid Euparen 50 WP (50%d.t.)

5. Kinometoat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Osimfungicidnog djelovanja djeluje na grinje i kru{kinu buhu. Na osnovi ove d.t. dolaziu promet preparat Morestan (25% d.t.).

6. Cimoksanil spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 1450 mg/kg. To je kontak-tni fungicid s ograni~enim sistemi~nim kretanjem samo na organu biljke na koji jenane{en. U promet dolazi uvijek u kombinaciji s fungicidima s povr{inskimdjelovanjem. Kod nas je registriran Antaracol combi i Bayleton AC WP 64,8.

7. Guazatin je svrstan u II. skupinu otrova. LD 50 = 260 mg/kg. Dolazi podtrgova~kim imenom Panoctine 35 SC Ponactine Total. Koristi se za rasku‘ivanjesjemena p{enice.

8. Oksikinolin sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg.Spada u opasna sredstva. Koristi se za potapanje podloga, plemki i jednogodi{njihcjepova prije skladi{tenja, a s ciljem za{tite od sive plijesni i drugih mikroorgani-

95

zama na rozgvi. Kod potapanja cjepova sprije~iti potapanje korijena. Dolazi upromet pod nazivom Chinosol W.

5.2.3. Biolo{ki fungicid

Trichoderma harzianum je antagonisti~ka gljiva koja suzbija gljivu Botrytis cin-erea i neke druge. Preparat je Trichodex. Ne ubraja se u otrove.

5.2.4. Organski sistemi~ni fungicidi

Do sada spomenuti fungicidi imaju povr{insko djelovanje, dakle biljka mora bitiza{ti}ena prije nego spora gljive padne na list. Kod sistemi~nih fungicida odre|enpostotak aktivne tvari ostaje na povr{ini te funkcionira kao fungicid s povr{inskimdjelovanjem. Iz povr{inskih stanica fungicid se {iri po listu ili ~ak u druge dijelovebiljke, {to zavisi o karakteru sistemi~nog fungicida. Tako sistemi~ni fungiciddjeluje iz lista, utje~e nepovoljno na gljivu parazita, i nakon {to je u{la u unu-tra{njost lista. Zbog tih karakteristika neki sistemi~ni fungicidi imaju ne samo pre-ventivno djelovanje ve} i kurativno. Ta karakteristika ovisi o mnogo ~imbenika, okarakteristikama fungicida, o patogenoj gljivi, doma}inu, o momentu njegoveprimjene, razdoblju inkubacije itd.

Premda sistemi~ni fungicidi daju ne{to bolju za{titu nego fungicidi koji djelujusamo povr{inski, ipak ih treba racionalno koristiti. Ako ~esto primjenjujemo nekeskupine sistemi~nih fungicida, brzo se pove}ava populacija rezistentnih sojevagljiva. Kao posljedica pojave rezistentnosti, djelotvornost fungicida bit }e manja.Zbog toga je na{a preporuka sistemi~ne fungicide koristiti samo onda kad onipru‘aju izrazitu prednost (jak pritisak parazita, ki{no razdoblje) nad fungicidima spovr{inskim djelovanjem. Ukoliko ipak moramo koristiti vi{e puta u vegetaciji,onda treba koristiti fungicide iz raznih kemijskih skupina, odnosno razli~itog na~inadjelovanja. Na taj na~in produ‘it }emo vijek njihove primjene i mo}i }emo ihupotrijebiti onda kad konvencionalni fungicidi ne daju zadovoljavaju}u za{titu.Radi boljeg poznavanja strategije u borbi protiv rezistentnosti, sistemski su pri-kazani su po kemijskim skupinama.

5.2.4.1. Benzimidazoli

1. Karbendizam je svrstan u III. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD50 = 2500 mg/kg. Kod pre~este primjene dolazi do pojave rezistentnosti pa gatreba koristiti naizmjeni~no s fungicidima iz drugih skupina. Preporu~uje se primi-jeniti ga 1-2 puta u istoj vegetaciji. U promet dolazi pod nazivom Bavistin FL iChromozin FL. Zbog {irokog spektra djelovanja ~esto dolazi u kombinacijama sdrugim djelotvornim tvarima pod trgova~kim nazivima: Alto combi, Impact C,Konker, Rovral TS FLO, Bayleton total, Tilt CB 187, 5, Duett.

2. Tiabendazol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3300 mg/kg. U prometdolazi pod nazivom Mikazol pasta, kojom se premazuju rane na stablima nakonrezidbe. Osim ove namjene, sastavni je dio nekih fungicida za tretiranje sjemena(Ferrax, Vincit F).

96

5.2.4.2. Fungicidi koji kod gljiva inhibiraju sintezu ergestola

Gotovo istovremeno s fungicidima iz skupine benzimidazola razvili su se i prvifungicidi koji inhibiraju sintezu ergosterola. Kod mnogih gljiva ergesterol imazna~ajnu ulogu u strukturi stani~ne stijenke. Ukoliko nedostaje ergesterola, nastajunepovratna o{te}enja na stani~noj stijenci, a kao posljedica toga gljiva gubi sposob-nost za ‘ivot. U tu skupinu spadaju morfolini, piperazini, pirimidini, triazoli i imi-dazoli.

1. Morfolini

Kao jako alkalne materije u teku}em i plinovitom stanju nadra‘uju ko‘u isluznicu do nekroza. U tom slu~aju ispirati ko‘u i kontanimirane dijelove vodom.

1. Tridemorf je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 480 mg/kg. Preparatnosi naziv Calixin. Na p{enici se koriste ni‘e doze (0,5 - 0,3 lit/ha), jer u dozamapredvi|enim za je~am mo‘e biti fitotoksi~an.

2. Fenpropimorf je druga a.t. iz skupine morfolina. Svrstan je u III. skupinuotrova LD 50 = 3000-3600 mg/kg. dolazi pod trgova~kim nazivom Corbel. Archer425 EC je kombinacija fenopropimorfa 30% + propikonozola 12,5%.

2. Piperazini

1. Triforin je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 11000 mg/kg. Na bijelimsortama vinove loze mo‘e biti fitotoksi~an. Preparat nosi naziv Saprol N (19%d.t.).

3. Pirimidini

Do sada nisu opisani simptomi trovanja ljudi. Mogu izazvati iritaciju ko‘e isluznice u vidu crvenila. Kontaminiranu ko‘u i o~i dobro isprati vodom.

1. Fenarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Dolazi podtrgova~kim nazivom Rubigan EC i Rubigan 12 SC (12% d.t.).

2. Nuarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat nosinaziv Trimidal (9% d.t.).

3. Ciprodinil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat jeChorus 75 WG (75% d.t.). Kombinacija (ciprodinila 37,5% + fludiksonila 25%) jeregistrirana za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod nazivom Switch 62,5WG. Karenca mu je 35 dana.

4. Pirimetanil je svrstan van grupe otrova. LD 50 = 5000 mg/kg. Pokazuje slabosistemi~no djelovanje kada je primijenjen na list. Me|utim, primijenjen preko kori-jena pokazuje visoki stupanj sistemi~nosti. Ne utje~e na vrenje mo{ta niti nakvalitetu vina. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod imenomMythos (30% d.t.). Djelotvoran je kao i Switch i u vinogradima gdje prisutna rezis-tentnost na dikarboksimide.

97

4. Triazoli

Svi su svrstani u III. skupinu otrova. Trazoli i imidazoli, kod ljudi djeluju slaboiritiraju}e na ko‘u i sluznicu oka. Na o~ima dolazi do konjuktivitisa. U slu~ajuperoralnog uno{enja dolazi do smalaksalosti, ‘e|i, znojenja, ga|enja na hranu ipovra}anja. Ako sredstvo dospije u o~i, potrebno je dugotrajno ispirati vodom. Kodperoralnog uno{enja ispirati ‘eludac vodom i preporu~iti sredstvo za ~i{}enje.

1. Triadimefon LD 50 = 568 mg/kg. Dozvoljena je primjena najvi{e 2 putatijekom jedne vegetacije. Preparati su: Bayleton special WP-5, Bayleton WP 25.Postoje i kombinacije formulirane zbog pro{irenja spektra kao {to su: Bayleton to-tal (triadimefon 12,5% + karbendazim 25%); Bayleton AC-64 (triadimefon 2% +cimoksanil 4,8% + propineb 58%).

2. Triadimenol LD 50 = 700 mg/kg. U jednoj vegetaciji dopu{tena su samo dvatretiranja. Dolaze pod trgova~kim nazivom Bayfidan EC 250 i Shavit 250 EC. Kor-isti se i za tretiranje sjemena p{enice, je~ma i zobi. Dolazi pod nazivom Baytan 15WS i Baytan FS 150.

3. Bitertanol LD 50 = 500 mg/kg. Preparati su Baycor WP 25 i Baycor EC 300.

4. Tebukonazol LD 50 = 3300 mg/kg. Preparat je Folicur 250 EC i EW. Dolaziu kombinacijama kao: Folicur plus (tebukonazol 23,8% + triadimenol 12%), Foli-cur BT - 225 (tebukonazol 12,5% i triadimefon 12,5%), Folicur E (tebukonazol10% + diklofluanid 40%). Osim za prskanje biljaka, koristi se i za rasku‘ivanjesjemena p{enice i je~ma. Trgova~ki nazivi su: Raxil 2 WS, Raxil ES 015, Raxil T515 FS (tebukonazol 1,5% + riram 50%).

5. Miklobutanil. LD 50 = 1600 mg/kg. Toleranca iznosi 0,3 mg/kg. Mo‘e seprimijeniti do 3 puta tijekom jedne vegetacije. Preparati su Systhane 12 E, Systhane6 FLO. Dolazi i u kombinaciji s mankozebom pod nazivom Systhane MZ (mik-lobutalin 1,75% + mankozeb 60%).

6. Bromkonazol LD 50 = 270 mg/kg. Dozvoljena su do 2 tretiranja u jednojvegetaciji. Dolaze pod trgova~kim imenom Granit-20 (20% d.t) u ratarstvu i Vectra(10% d.t) u vo}arstvu i vinogradarstvu.

7. Ciprokonazol LD 50 = 1250 mg/kg. Na ovoj osnovi dolaze u promet fungi-cidi Alto 320 SC i Atemi. Zbog pro{irenja spektara dolazi i u kombinacijama:Atemi S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%, Atemi C (ciprokonazol 1% + kaptan27%) i Alto combi 420 SC (ciprokonazol 12% + karbendazim 30%).

8. Heksakonazol LD = 2189 mg/kg. Mo‘e se koristiti do dva puta u vegetaciji.Dolazi pod trgova~kim nazivom Anvil-5, a u kombinaciji s kaptanom pod imenomMeteor (heksehonalozil 1,25% + kaptan 47,5%).

9. Flutriafol LD 50 = 1140 mg/kg. Dozvoljena su 2 tretiranja tijekom vege-tacije. Dolazi na tr‘i{te pod nazivom Impact SC, a u kombinaciji s karbendazimompod nazivom Imapct C (flutriafol 15% + karbendozim 9,4%). Za tretiranje sjemenap{enice i je~ma koristi se Ferrax koji se sastoji od flutriafola 3%, tiabendazola 1% ietirimola 40%. Vincit F tako|er se koristi za tretiranje sjemena, a sastoji se od2,5% flutriafola i 2,5% tiabendazola.

98

10. Dinikonazol LD 50 = 2100 mg/kg. Preparat se naziva Sumi-8. Dozvoljavase primjena 2 puta u ‘itaricama, a 3 puta na jabuci i vinovoj lozi tijekom jednevegetacije.

11. Flusilazol LD 50 = 1270 mg/kg. U vo}arstvu su dozvoljena 3 tretiranja, a uratarstvu 2 tretiranja tijekom vegetacije. Preparat je Punch 10 EW.

12. Propikonazol LD 50 = 1517 mg/kg. Na ovoj osnovi su fungicidi Tilt 250,Tilt premium i Bumper. Postoje i kombinacije sa {irim spektrom djelovanja, a to suTilt CB (propikonazol 6,2% + karbendazim 12,5%) i Rias 300 (propikonazol 15%+ difenkonazol 15%).

13. Penkonazol LD 50 = 2125 mg/kg. Preparat je Topas 100 i kombinacija skaptanom Topas C (penkonazola 3% + kaptana 47,5%).

14. Difenkonazol LD 50 = 1453 mg/kg. Fungicid za tretiranje biljaka nosi nazivScore 250 (25% d.t.), a za tretiranje sjemena je Dividend 030 FS.

15. Epoksikonazol LD 50 = 3160 mg/kg. Dolazi samo u kombinacijama sdrugim djelotvornim tvarima. Fungicidi iz ove skupine su Duett (epoksikonazol12,5% + karbendazim 12,5%), Rex (epoksikonazol 18,7% + metiltiofanat 31%),Tango (epoksikonazol 12,5% + tridemorf 37,5%), Opus team (fenpropimorf 25% +epoksikonazol 8,4%).

16. Fenpropidin LD 50 = 18000 mg/kg. Dolazi pod nazivom Rider 400 EC(fenpropidin 27,5% + propikonazol 12,5%).

5. Imidazoli

1. Prokloraz je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1600 mg/kg. Slab jesistemik. Preparati sa 40% d.t. su: Sportak 45, Mirage 45 i 50% a.t. Octave 50 WP(kompleks s manganom). Dolazi i kao sastavni dio preparata za tretiranje sjemenaPrelude (prokloraz 10,8% + karbendazim 40%).

6. Hidroksipirimidini

Bupirimat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4000 mg/kg. Djeluje isk-lju~ivo na pepelnice. Dolazi pod trgova~kim nazivom Nimrod (25% d.t.).

7. Tiofosfati

Pirazofos je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 151-632 mg/kg. Opasnosredstvo. Koristi se za suzbijanje pepelnica. Dolazi pod trgova~kim nazivomAfugan (33% d.t.).

5.2.4.3. Fenilamidi

Ovu skupinu sa~injava nekoliko aktivnih tvari (benalaksil, metalaksil, oksadik-sil, ofurak), koje su sli~ne po kemijskom sastavu i na~inu djelovanja na parazitskegljive. Suzbijaju plamenja~e (Perpnosporales), na koje djeluju preventivno i kura-tivno. Poznato je da kod ove skupine mo‘e do}i do rezistentnosti, pa se u prometu

99

dolazi isklju~ivo u kombinacijama s fungicidima s povr{inskim djelovanjem, {to imuz to pro{iruje spektar djelovanja.

U slu~aju da se pojavi rezistentnost na preparate iz bilo koje od nabrojenih d.t.,rezistentnost }e se javiti na ~itavu skupinu.

1. Benalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4200 mg/kg. Kod nas suregistrirani: Galben C (benalaksila 4,2 + bakarnog oksiklorida 33%), Galben - M.(benalaksil 8% + mankozeb 65%) i Galben F (benalaksil 8% + folpet 50%).

2. Metalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1438 mg/kg. U prometusu sljede}i fungicidi: Ridomil MZ 72-WP (metalaksil 8% + mankozeb 64%), Ri-domil plus 48, (bakreni oksiklorid 40% + metalaksil 8%).

3. Oksadiksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 186’ mg/kg. Fungicidina ovoj osnovi su: Sandofan M-8 (oksadiksil 8% + mankozeba 56%), SandofanC-5 (oksadiksil 5% + bakar 50%), Sandofan F (oksidiksil 20% + folpet 69%).

4. Ofurak je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 2600 mg/kg. Caltan (ofurak6% + folpet 45%) je jedini fungicid iz ove skupine.

5.2.4. Ostali sistemici

1. Propamokarb ima u biljci slabije izra‘eno sistemi~no kretanje od fenilamida.Pokazuje samo preventivno djelovanje. Suzbija plamenja~e. Svrstan je u III.skupinu otrova. LD 50 = 8600 mg/kg. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen,eventualno ispiranje ‘eluca. Kod te‘ih slu~ajeva mo‘e se propistai atropin paze}i nato~ne doze naro~ito kod djece. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Previcur607 SL. Kombinacija propamokarba (24,8% + mankozeba 30%) dolazi u prometpod nazivom Tattoo.

2. Al-fosetil je izraziti sistemik, koji se kre}e uzlaznim i silaznim tokovima.Kurativno djelovanje je slabije izra‘eno nego kod fenilamida. Svrstan je u III.skupinu otrova. LD 50 = 5800 mg/kg. Ne suzbija plamenja~u na krumpiru i raj~ici.Dolazi pod trgova~kim nazivom (Aliette (80% d.t.), a u kombinacijama nosi nazivMikal (Al-fosetil 50% + folpet 25%) i Mikal B (Al-fosetila 25% + bakar 25%).

3. Dimetomorf spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Sistemi~nokretanje po biljci je ograni~eno samo na organ biljke na koji je nane{en fungicid.Djeluje na mnoge plamenja~e. Ima vrlo dobro antisporulantsko djelovanje, stogamu je kurativno djelovanje dobro. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Acro-bat MZ, a sadr‘i 9% dimetomorfa i 60% mankozeba.

4. Karboksin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3820 mg/kg. Kod nas jeregistriran preparat za tretiranje sjemena pod nazivom Vitavax 200 (karboksin 38%+ titam 38%) i Vitavax 220 FF (karboksin 20% + tiram 20%).

5.2.5. Sredstva za rasku‘ivanje sjemena

Dobra kakvo}a sjemena jedan je od glavnih preduvjeta za postizanje visokihuroda. Sjetva zara‘enog sjemena povla~i preno{enje uzro~nika bolesti na biljke ti-jekom vegetacije. Zbog toga dolazi do gubitaka u koli~ini i kakvo}i. Osim toga,

100

sjetvom zara‘enog sjemena unosimo u tlo parazite koji kontanimiraju tlo vi{egodina. Na sjemenu se uzro~nici bolesti mogu nalaziti: a) na povr{ini sjemena,b) dublje ili pli}e u sjemenoj lupini ili ostacima perigona, c) u unutra{njostisjemena.

Rasku‘ivanje sjemena

Kemijski spoj s fungicidnim djelovanjem ima zada}u da uzro~nike bolesti(ponajprije gljive) uni{ti, te da tako ne do|e do zaraze novoformirane bilke.Sjemenom gotovo svih poljoprivrednih biljaka prenose se neki uzro~nici bolesti,pa je zakonska obveza da se sjeme va‘nijih kultura tretira - ‘itarice, kukuruz,{e}erna i sto~na repa, suncokret te neke vrste povr}a (grah i gra{ak). Za treti-ranje sjemena suncokreta registrirani su sljede}i fungicidi: Radotiram obojeni,Thiram 42 S, Vitavax 220 FF, a za rasku‘ivanje sjemena kukuruza Vitavax 220FF, Mankozeb TS Captan SP-4, Dithan S-60, Dithane FLO crveni. Za tretiranjesjemena {e}erne repe koriste se Radotiram obojeni, Dithan S-60, Vitavax 200FF.

101

Tablica 12. F

ungicidi za tretiranje sjemena strnih ‘itarica dozvoljeni u H

rvatskoj

Djelotvorna tvar

% a.t.

PreparatProizvo|a~

Doza za 100 kg sjem

enaD

jelotvornost1. T

riadimenol

15

15

Baytan 15 W

SPSj

Baytan FS 150

Bayer

200 g + 500-600 m

l vode

200 g + 500-600 m

l vode

Tilletia caries (sin. T

. tritici) U

stilago tritici Septoria spp. U

stilago nuda U

stilago hordei U

stilago avenae E

rysiphe graminis (rani napad)

Puccinia spp. (rani napad)R

hynchosporium secalis (rani

napad)2. T

ebukonazol2 1,5

Raxil 2 W

S

Raxil E

S 015

Bayer

150 g + 600 m

l vode

200 ml + 600 m

l vode

Tilletia caries (sin. T

. tritici) U

stilago tritici Ustilago nuda

Ustilago hordei

Drechslera sorokiniana

3. Tebukonazol +

TM

TD

1,5 + 50R

axil T 515 FS

Bayer

200 ml + 800 m

l vodeT

illetia caries U

stilago tritici Fusarium

spp. U

stilago nuda Pyrenophora gram

inea4. K

arboksin + T

MT

D38,7 + 38,7

Vitavax 200 (PSj)

Herbos - U

niroyal150 g 200-250 g +

600 ml vode

Tilletia spp.

Ustilago spp

Helm

inthosporium spp.

5. Karboksin +

TM

TD

20 + 20

Vitavax 200-FF

Herbos U

niroyal200- 300 m

lT

illetia spp. U

stilago tritici U

stilago nuda U

stilago hordei Fusarium

spp.H

elminthosporium

teres H.

graminearum

H. avenae

6. Karbendazim

+

prokloraz40 +

10,8Prelude SP

Hoechst Schering

Agrevo

200 g + 200-300 m

l vodeT

illetia spp. Fusarium

spp. U

stilago nuda C

ochliobolus sativumPyrenophora gram

inea

Djelotvorna tvar

% a.t.

PreparatProizvo|a~

Doza za 100 kg sjem

enaD

jelotvornost7. E

tirimol

+ Flutriafol

+ T

iabendazol

40 3 1

FerraxZ

eneca

Herbos

500 ml + 300-400 m

l vodeT


spp. U

stilago nuda Pyrenophora gram

inea(sm

anjuje napad) E

rysiphe graminis (rani napad)

8. Flutriafol + Tiabendazol

2,5 + 2,5V

incit - FZ

eneca Herbos

200 ml + 300-400 m

l vodeT


spp. (smanjuje napad)

Septoria nodorum

Pyrenophora graminea

Ustilago spp.

Helm

inthosporium spp.

9. Propikonazol + Im

azalil+

Tiabendazol

1,25+1 + 2,5

Benit U

niversal 047,5-L

S (TK

)C

iba-Geigy

Chrom

os200 m

lT


graminearum

Ustilago tritici

Ustilago nuda

Pyrenophora graminea

10. Difenkonazol

3D

ividend 030 FSC

iba-Geigy

200 ml

Tilletia caries

Ustilago tritici

Septoria nodorum

Cochliobolus sativus

11. Guazatin acetat

35Panoctine 35

Rhone-Poulenc

200 ml

Tilletia spp.

Fusarium spp.

12. TM

TD

48T

hiram 42-S

Uniroyal

230 ml + 600 m

l vodeT

illetia spp. F usarium spp.

(smanjuje napad)

13. Mankozeb

60 43

Dithane S-60 (PSj)

Dithane flo crveni (SC

)H

erbos Rohm

&H

aas200 g 250 m

lT

illetia caries Fusarium

nivale43

Mankozeb-T

SM

ankozeb-PH

erbos250 m

l + 500-1000 ml

vodeT

illetia caries Fusarium

spp.

Nastavak tablice br. 12

Tablica 13. Fungicidi za tretiranje sjem

ena povr}a

PreparatD

jelotvorna tvar %D

oza za 100 kg sjemena

Djelotvornost

Proizvo|a~R

adotiram W

Ptiram

80G

rah ig ra{ak 200-300 g povr}e sasitnim

sjemenom

300-500 gA

lternaria spp.,Ascochyta

spp.,Aspergillus

spp.,Fusariumspp.,Penicilliumspp.,R

hizopusspp.,V

erticillium spp.

Herbos

Radotiram

plustiram

25,6 + Na-m

obibdat8,5

Grah i gra{ak 200- 300 m

l + 0,3-0,5 lvode

Alternaria spp.,A

scochytaspp.,A

spergillusspp.,Fusariumspp.,Penicilliumspp.,R

hizopusspp.,V

eticillium spp.

Herbos

Radokaptan SC

Kaptan

SP-4kaptan 48

Grah 170 m

l Gra{ak 170 m

lA

scochytaspp.,C

olletotrichumlindem

uthianum (Sacc. et

Magn.) B

ri. et Cav.

Herbos

Thiram

42-Stiram

48R

aj~ica 520 ml/100 kg sj.

Mrkva 610/100 kg sj.

Kupus 550 m

l/100 kg sj. G

rah 230 mj/100 kg sj. za ravnom

jernonano{enje dodaje se 0,5-1 l vode

alternaria spp.,Aspergillus

spp.,Fusariumspp.,Penicillium

spp.

Uniroyal- C

emical

Herbos

Vitavax 200 FF

tiram 20 +

karboksin 20G

ra{ak 250 ml/100 kg sj.

Aspergillus spp.,Fusarium

spp.,Penicilliumspp.,R

hizoctonia spp.

Uniroyal-C

emical

Herbos

Radotiram

WP obojeni

tiram 80

Grah i gra{ak 200-300 g Povr}e sa

sitnim sjem

enom 300-500 g

Ascochyta spp.,A

lternariaspp.,A

spergillusspp.,Fusariumspp.,Penicilliumspp.,R

hizopusspp.,V

erticillium spp.

Herbos

Thiram

42-Stiram

48R

aj~ica 520 ml M

rkva 610 ml

Kupus 550 m

l G

rah 230 ml za ravnom

jerno nano{enjedodaje se 0,6 l vode

Alternaria spp.,A

spergillusspp.,Fusariumspp.,Penicillium

spp.

Uniroyal-C

emical i H

erbos

Vitavax 200 FF

tiram 20 +

karboksin 20G

ra{ak 250 ml

Aspergillus spp.,Fusarium

spp.,Penicilliumspp.,R

hizoctonia spp.

Uniroyal-C

emical i H

erbos

5.2.6. Sterilizacija tla

Kod uzgoja biljaka u za{ti}enom prostoru, plodored je vrlo ~esto preuzak, padolazi do akumulacije {teto~inja. Stoga se dovodi u pitanje rentabilnost proizvodnjeukoliko se ne provede dezinfekcija tla. Pritom se mogu iskoristiti fizikalne metode.Za termodezinfekciju tla mo‘e se koristiti pregrijanu vodenu paru, sun~evu energijuili zagrijani zrak.

Kemijska metoda dezinfekcije tla

Ova metoda se ~esto koristi, jer je jeftinija od metode dezinfekcije pomo}uvodene pare i zagrijanog zraka. Ve}ina kemijskih supstanci koje se koriste za dez-infekciju tla su ponaprije nematocidi, ali imaju {iri spektar djelovanja. Iz tablice 14.vidi se da kemijska sredstva za dezinfekciju tla imaju nematocidno, fungicidno iinsekticidno djelovanje, ali isto tako suzbijaju ili reduciraju korove.

Tablica 14. Spektar djelovanja sredstava za dezinfekciju tla

Dezinficiens a.t. (naziv preparata) fungicid nematocid insekticid herbicid1. Dazomet (Basamid gran.) + + + +2. Metilbromid* (Sobram 98,Fumyl-o-Gas) + + + +

* Ne smije se koristiti kod uzgoja povr}a

1. Dazomet je svrstan u II. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD 50= 520 mg/kg. Nadra‘uje ko‘u i sluznicu, te mo‘e izazvati alergi~ne pojave. Uslu~aju kontaminacije, ispiranje s vodom. Uzimati vitamin C u pove}animdozama.

2. Metilbromid je zbog visoke toksi~nosti za ljude, kao i specifi~nog na~inaprimjene svrstan u I skupinu otrova. LD 50 = 56.- i 6,39 mg/kg za kuni}a.Primjenu sredstava mogu izvoditi samo stru~njaci ovla{tenih organizacija.

Kod kontaminacije ko‘e, dolazi do upalnog procesa s mogu}om pojavom plik-ova. Udisanje izaziva o{te}enje di{nih putova i plu}a. Po~etni simptom su gla-vobolja, op}a slabost, ga|enje, povra}anje, smetnje disanja. Nekoliko sati nakontrovanja, otrovani tetura i drhti. Kod perkutanih trovanja ispirati kontaminirane di-jelove vodom i otopinom sode bikarbone. Kod trovanja putem di{nih organa,otrovanog osloboditi kontaminirane odje}e, iznijeti ga na svje‘i zrak, utopliti ga,dati kisik, prevesti ga do bolnice u le‘e}em polo‘aju.

5.3. HERBICIDI

Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinimbiljkama. Danas je u svijetu poznato preko 1000 herbicidno aktivnih molekula. Odnavedenog broja tek ne{to vi{e od 200 razli~itih herbicidnih spojeva (djelatnih tvar)ekonomski je isplativo te je na njihovoj osnovi formulirano vi{e desetaka tisu}arazli~itih preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na os-novi kojih je formulirano 216 herbicidno aktivnih preparata.

105

Sve pripravke sredstava za za{titu bilja (vidjeti i 4.11) pa tako i herbicide, sgledi{ta forme (oblika) mo‘emo razvrstati u dvije skupine:

1. KRUTE FORMULACIJE

Zajedni~ke karakteristike svih krutih formulacija su:- ne sadr‘e organsko otapalo (+)- lak{e se uni{tava ambala‘a nakon upotrebe (+)- lak{e je pokupiti rasuto sredstvo (+)- ekolo{ki prihvatljivije forme (+)- te‘i postupak u radu (-)

Od krutih formulacija herbicidi se naj~e{}e javljaju u obliku:- dispergiraju}e granule (DF, WG)

- manje pra{e prilikom pripreme {kropiva (+)- konstantne su volumne te‘ine (+)- mogu}a odvaga i volumetrijski (+)- iz ambala‘e se lako ista~u (+)- manje rezidua na ambala‘i (+)- volumen ambala‘e zaprema 2-3 puta manji prostor (+)- lak{e skladi{tenje (+)- ne kristaliziraju (+)- ne sedimentiraju (+)- skupa formulacija (-)- pjenu{ave tablete (T)- nepotrebna odvaga (+)- lak postupak u radu (+)- ~ista ambala‘a (+)- preskupo za sredstva visokih dozacija po ha (-)

2. TEKU]E FORMULACIJE

Zajedni~ke karakteristike ove skupine formulacija jest:- dozacija se odre|uje volumenom pa je nepotrebna odvaga (+)- lak{i je postupak u radu (+)- u vodi tvore stabilnu suspenziju (+)- uglavnom se lako ista~u (+)

Naj~e{}e se javljaju u obliku:- koncentrirane emulzije (EC)

- sadr‘e organsko otapalo (-)- zapaljive su (-)- kristaliziraju stajanjem (-)

- koncentrirane suspenzije (SC, KS)- sadr‘e glikol kao antifriz (-)- talo‘e se stajanjem (-)

- kapsulirane forme (CS)- smanjena toksi~nost u usporedbi s EC (+)- smanjena hlapivost (+)- produ‘eno vrijeme raspada (-)

106

- ‘elatinaste forme (GL) su vodotopive ‘ele vre}ice s EC sadr‘ajem- prakti~ne (+)- nema ambala‘e (+)- manje organskog otpada (+)

Bez obzira na tip formulacije, sve herbicide mo‘emo razvrstati na jedan odsljede}ih na~ina:

1. podjela prema mehanizmu djelovanja2. podjela prema kemijskoj pripadnosti3. podjela prema vremenu i na~inu primjene

5.3.1. Podjela prema mehanizmu djelovanja

Nakon primjene, herbicid u biljku mo‘e dospjeti na dva na~ina, putem lista iliputem korijena. Na~in ulaska herbicida u biljku putem lista ili putem korijena pri-kazan je na slikama 12 i 13.

Iz prilo‘enog crte‘a vidi se da sredstvo kad dospije na list mora prodrijeti krozkutikulu, epidermu, palisad, sve do floema. Odavde se putem asimilata ({kroba)sistemi~no translocira do mjesta djelovanja.

Nasuprot tomu, herbicid mo‘e u biljku dospjeti i putem tla, odnosno kroz kori-jen. U tom slu~aju, nakon primjene herbicida na tlo potrebne su oborine. Ki{a spovr{ine tla premjesti herbicid u zonu korijena korovne biljke koji kroz epidermu,korteks i endoderm dospijeva do ksilema odakle, putem vode uzlaznim kretanjemdospijeva do mjesta djelovanja (vidi sliku 13).

Sl. 12. Shematski prikaz pretpostavke apsorpcije i translokacije herbicida putem lista

107

Sl. 13. Shematski prikaz puta ulaska i translokacije herbicida (sistemi~nog) iz tla(pretpostavka)

Kad herbicid dospije u biljku, on je sposoban zaustaviti ili usporiti neki od zarast i razvoj presudnih fiziolo{kih funkcija biljke. S gledi{ta utjecaja na fiziolo{keprocese biljke, sve herbicide dijelimo u sljede}e skupine:

1. Herbicidi koji inhibiraju fotosintezu (ureati, diazini, triazini, neki amidi ibipiridili).

2. Herbicidi trova~i respiracije (fenoli, hidroksibenzonitrili)3. Inhibitori diobe stanice (tio- i tiolkarbamati, neki amidi, dinitroanilini)4. Inhibitori rasta (fenoksi derivati masnih kiselina, benzoeve kiseline, pikloram,

flurenol)5. Nespecifi~ni i nepoznati na~ini djelovanja (anorganski herbicidi, alifatske kar-

boksilne kiseline, amitrol, glifosat, MH i dr.).

5.3.2. Podjela prema kemijskoj pripadnosti

Podjela po kemijskoj pripadnosti razvrstava sve herbicide bez obzira na njihov mehani-zam djelovanja kao i na~in, mjesto i vrijeme primjene u 22 skupine. Ta podjela je sljede}a:

1. Anorganske soli (‘eljezni sulfat, natrijev klorat, boraks).2. Halo-alkalne kiseline (TCA, dalapon, klorfenilprop-metil).3. Fenoksi derivati masnih kiselina (2,4-D, 2,4-DP, 2,4-DP-P, 2,4,5-T, MCPA,

mekoprop, mekoprop-p, fenoprop).4. Aromatske kiseline (2,3,6-TBA, dikamba, klopiralid, fluroksipir, kloramben,

klortal-dimetil, pikloram, triklopir).5. Amidi i nitrili (bromoksinil, diflufenikan, difenamid, diklobenil, flukloridon,

izoksaben, joksinil, propizamid, napropamid, klortiamid, klomazon).

108

6. Anilidi (alaklor, acetoklor, butaklor, dimetaklor, dimetenamid, metolaklor,metazaklor, propaklor, propanil, propizaklor).

7. Nitrofenoli (dinoseb, dinoterb).8. Nitrofenilni esteri (bromfenoksim, fluorfen, nitrofen, oksifluorfen, bifenoks,

fomesafen).9. Nitroanilini (benfluralin, dinitramin, izopropalin, nitralin, orizalin, pendi-

metalin, profluralin, trifluralin).10. Karbamati (asulam, barban, fenmedifam, desmedifam, karbetamid, klorpro-

fam, molinat, profam,prosulfokarb).11. Organofosforni (glifosat, glufosinat, sulfosat).12. Tiokarbamati (butilat, bentiokarb, cikloat, dialat, EPTC, vernolat).13. Ureati (diuron, izoproturon, klortoluron, kloroksuron, klorbromuron, linuron,

monolinuron, metabenztiazuron, metobromuron i dr.).14. Triazini i triazinoni (atrazin, aziprotrin, ametrin, atraton, cijanazin, ciprazin,

dipropetrin, desmetrin, metribuzin, metamitron, prometrin, prometon, simazin,terbutilazin, terbutrin).

15. Uracili (diazini) (terbacil, lenacil, bromocinil).16. Bipiridili (difenzokvat, dikvat, parakvat).17. Piridazini (kloridazon, piridat, norflurazin).18. Cikloheksanoni (setoksidim, ciklosidim, tralkoksidim).19. Fenoksi-fenoksi derivati masnih kiselina (diklofop-metil, fluazifop-p-butil,

fenoksaprop-etil, haloksifop-esteri, kvizalofop-etil, propakvizafop).20. Sulfonilureja (amidosulfuron, nikosulfuron, primisulfuron, rimsulfuron, tri-

asulfuron, tifensulfuron, tribenuron).21. Imidazolinoni (imazapir, imazakvin, imazetapir, imazametabenz-metil).22. Ostali (etofumesat, oksadiazon, amitrol, bentazon, sulkotrin).

5.3.3. Podjela prema vremenu i na~inu primjene.

S gledi{ta vremena i na~ina primjene, sve herbicide mo‘emo razvrstati nasljede}i na~in:

1. selektivna aplikacija

- aplikacija prije sjetve, sadnje ili presa|ivanja- tretiranje po listu kontaktnim herbicidima- tretiranje po listu sistemi~nim herbicidima- tretiranje tla i inokorporacija

- aplikacija prije nicanja kulture- tretiranje lista kontaktnim herbicidima- tretiranje lista sistemi~nim herbicidima- tretiranje tla (rezidualni)

- aplikacija nakon nicanja kulture- tretiranje lista kontaktnim herbicidima- tretiranje lista sistemi~nim herbicidima- tretiranje tla (rezidualni)- recirkuliraju}a prskalica (usmjereno tretiranje pod list ili direktno na

korovsku biljku)

109

2. neselektivna aplikacija (totalno)

- aplikacija na nezasijanim povr{inama (pruge, industrijska dvori{ta, putovi,aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.) totalno suzbijanje

- aplikacija prije nicanja korova- aplikacija nakon nicanja korova- aplikacija u vodotocima i ribnjacima

Kontaktni herbicidi (nitrofenoli, nitrofenilni esteri, bipiridili i dr.) nakon {to dospiju udodir s biljkom, spr‘e (spale) zelene dijelove biljke. Stoga ih zovemo i dodirni herbicidi.

Sistemi~ni herbicidi (fenoksi derivati masnih kiselina i dr.) postupno prodiru ubiljku sve do floema te se asimilatima ({krobom) premje{taju (translociraju) udruge dijelove biljke. Stoga ih zovemo i translokacioni herbicidi.

Slikom naprijed re~eno izgleda ovako:

Sl. 14. Na~in primjene herbicida

Iz prilo‘enog je vidljivo da herbicid mo‘e djelovati selektivno ili totalno.

110

5.3.4. Selektivna aplikacija

Selektivna primjena ima svrhu da se u kulturi suzbiju ne‘eljene (korovne) biljnevrste, a da se pritom zna~ajnije ne o{teti kultura. Selektivni u~inak naj~e{}e setemelji na razli~itoj apsorpciji, usvajanju, translokaciji, metabolizmu i biokemi-jskom djelovanju izme|u kulture i korova. Selektivnost se mo‘e temeljiti i narazli~itom vremenu i na~inu aplikacije. Selektivnost nikad nije apsolutna.

Kao {to se mo‘e vidjeti, herbicid ne mora uvijek biti selektivan. Naime, her-bicid ~esto mo‘e o{tetiti kulturu, odnosno, on mo‘e djelovati fitotoksi~no.

Naj~e{}e se fitotoksi~no djelovanje javlja kad:

- predoziramo- neispravne sapnice (rasprskiva~i)- preklapanje- neispravni ure|aj za prskanje- nepravilna priprema sredstva u vodi- neispravno odabrana dozacija u odnosu na tip tla

- kontaminacijom- ne~ista prskalica- ne~ist rezervoar za vodu- ne~istom vodom iz kanala i sl.

- zano{enjem (driftom)- zano{enjem kapljice sredstva- zano{enje parama- zano{enje tla herbicidnim vjetrom

- adsorpcijom i ispiranjem- plitka sjetva- ispiranje u zonu korijena (potencijalno bazi~ni herbicidi)

- rezidue u tlu- perzistentni herbicid u su{noj godini

- aplikacija u krivo vrijeme- prije ili poslije propisanog roka u kom djeluje selektivno.

Herbicidi se mogu selektivno primijeniti:- prije sjetve odnosno sadnje (pre-sowing),- nakon sjetve, a prije nicanja kulture i korova (pre-emergence),- nakon nicanja kulture i korova (post-emergence).

Primjena prije sjetve (pre-sowing)

Prije sjetve, odnosno sadnje pojedinih kultura, mogu se upotrijebiti kontaktniherbicidi koji }e spr‘iti iznikle jednogodi{nje korove. Primjena se obi~no obavljanekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje, {to ovisi o tipu herbicida (npr. Regloneili Basta prije sjetve povrtnica).

Translokacijski herbicid suzbit }e uz jednogodi{nje i vi{egodi{nje korove.Primjena se obavlja ranije, ~esto u jesen za proljetnu sjetvu (npr. Cidokor prijesjetve p{enice, kukuruza, suncokreta). Na nezakorovljenu povr{inu prije sjetve

111

primjenjuju se rezidualni herbicidi koje }e biljka nakon nicanja upiti putem kori-jena. Na ovaj na~in naj~e{}e se primjenjuju hlapivi i fotolabilni herbicidi (Treflan,Devrinol 45 F). Nakon prskanja potrebno ih je oru|em (tanjura~a ili sjetvosprema~)unijeti u tlo (inkorporirati) na odre|enu dubinu.

Primjena nakon sjetve, a prije nicanja (pre-emergence)

I ovaj rok primjene omogu}uje primjenu kontaktnih, translokacionih i rezidual-nih herbicida. Kontaktni herbicidi primjenjuju se u slu~aju kad nakon sjetve koroviniknu prije kulture (npr. u luku iz sjemena, per{inu, mrkvi, krumpiru). Kontaktniherbicidi djelotvorni su samo na jednogodi{nje korove. Translokacijski (sistemi~ni)herbicidi }e uz jednogodi{nje suzbiti i vi{egodi{nje korove, potrebno je voditira~una o njihovoj selektivnosti. Rezidualni }e zbog svoje postojanosti (perzistent-nosti) nakon primjene zadr‘ati du‘e vrijeme herbicidni u~inak. Tako }e ih korovkad otpo~ne nicati upiti putem korijena ili klice te }e biti suzbijen. Na ovaj na~inmogu se primijeniti samo selektivni herbicidi.

Primjena nakon nicanja (post-emergence)

U ovom roku primjene redovito se koriste kontaktni, translokacioni i rezidualniselektivni herbicidi. Kontaktni su djelotvorni na jednogodi{nje, translokacioni najedno i vi{egodi{nje, dok rezidualni naj~e{}e suzbijaju samo jednogodi{nje korove.Kod primjene nakon nicanja kulture selektivnost se zasniva na dozaciji, zatim naanatomskim, morfolo{kim i fiziolo{kim razlikama izme|u korova i kulture. Fazarazvoja kulture u vrijeme tretiranja je veoma zna~ajna za selektivno djelovanje her-bicida. Klimatske prilike u vrijeme tretiranja }e tako|er odlu~ivati o selektivnosti.

Pojedini herbicidi mogu iskazivati istovremeno aktivnost putem lista, ali iputem korijena (npr. Radazin u kukuruzu, Sencor u krumpiru, Goal u luku i sl.). Sgledi{ta vidljivog u~inka na korove, sve ih bez obzira na rok primjene mo‘emorazvrstati u sljede}e skupine:

1. rezidualni (iskazuju herbicidni u~inak kroz du‘e vrijeme, biljka ih upija putemkorijena).

2. translokacioni (apsorpcija putem lista ili putem korijena).3. rezidualni+kontaktni (apsorpcija korijenom i u~inak dodirom).4. rezidualni+translokacioni (korijenom+korijenom ili listom).5. rezidualni+kontaktni+translokacioni (korijenom+dodirom+korijenom ili lis-

tom).6. kontaktni+rezidualni (dodirom+korijenom).7. kontaktni (nema apsorpcije, djeluju dodirom (kontaktom)).

5.3.5. Totalna aplikacija

Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Oni se primjenjujuprije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve (glifosat) ili na‘eljezni~kim prugama, industrijskim objektima, putevima, kanalima, aerodromima,rafinerijama i dr. U drugom slu~aju koriste se perzistentni herbicidi {irokog spektras izra‘enim rezidualnim u~inkom (Arsenal, Radokor i dr.).

112

5.3.6. Perzistentnost herbicida u tlu

Kao {to je ve} re~eno, rezidualni (perzistentni) herbicidi uglavnom se primjen-juju na tlo ili u tlo. Kad herbicid dospije na povr{inu tla s ki{om, biva raspore|en utlo. Kao {to znamo, tlo koje se sastoji od krute, teku}e, plinovite i ‘ive faze, veomaje kompleksan sustav, a zajedno sa sun~evom energijom omogu}uje nam ‘ivot nakugli zemaljskoj. Zbog re~enog je veoma va‘no znati {to se doga|a s herbicidomnakon primjene, treba pratiti raspored herbicida po fazama tla, njegovu degradacijui utjecaj na plodnost tla. Na slici 15. prikazani su procesi koji utje~u na inaktivacijuodnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu.

Sl. 15. Procesi inaktivacije herbicida

Iz prikaza je vidljivo da herbicid koji vodom dospije u tlo, podlije‘e procesimagubitaka i procesima razgradnje. Gubici nastaju uslijed:

- ispiranja u dublje slojeve- isparavanja- adsorpcijom (usvajanjem) od strane biljke- adsorpcijom (vezivanjem) na mineralne i organske koloide tla.

Razgradnja ili degradacija odvija se procesima:- fotorazgradnje- kemijskom razgradnjom- razgradnja mikroorganizmima.

113

U prvom slu~aju molekula herbicida zadr‘i prvobitni oblik, ali je herbicid"izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. U drugom slu~aju molekuladegradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke. Svaki od navedenihprocesa od velikog je zna~aja te o njemu ovisi perzistentnost nekog herbicida utlu. S druge strane, perzistentnost odnosno postojanost nekog herbicida ~estoograni~ava plodored. Npr. nakon upotrebe Radazina u kukuruzu sljede}e sezonena istu povr{inu zabranjeno je sijati ~itav niz osjetljivih kultura.

U tablici br. 15 dat je prikaz perzistentnosti, toksi~nosti, topivosti u vodi,sklonosti adsorpciji i ograni~enja u odnosu na primjenu nekih herbicida. Veomaperzistentni herbicidi kao npr. triazini, sulfonilureja spojevi, imidazolinon her-bicidi ~esto isklju~uju sjetvu nekih osjetljivih kultura jednu ili vi{e narednihsezona.

U tablici br. 16 prikazujemo fitotoksi~no djelovanje rezidualnih herbicidagodinu dana nakon primjene na neke zna~ajnije kulture. Upravo zbog re~enog, kodizdavanja dozvole za promet rezidualnim herbicidima, redovito se propisuje plo-dored i isklju~uje sjetva osjetljivih kultura.

Tablica 15. Toksi~nost, topivost u vodi, sklonost adosprciji, perzistentnosti iograni~enja za neke herbicide

Herbicidi

Toksi~nost mg/kg(akut.

oral. LD50)

Topivostu vodi

ppm 25oC

Adsorpcija u tlo

Perzistentnost u tlu-

standardne doze

(mjeseci)

Ograni~enaprimjena

Ograni~enjau pitkoj

vodi

Acent (nikosulfuron) 5.000 x x 1-10 - -

Antor (dietatiletil) 2.318 105 umjerena 1-2,5 - -

Targa (kvizalofop) 1.480 1 umjerena 0,5 - -

Radazin (atrazin) 3.080 33 jaka 2-8 + +

Balan (benefin) 5.000,1 vrlo jaka 4-5 - -

Banvel (dikamba) 1.030 4.500 slaba 1-6 - -

Basagran (bentazon) 1.100 500 slaba 0,5 - -

Tell (primisulfuron) 5.000 9 slaba 1-5 - -

Betanal AM(fenmed.+desmed.) x 1 umjerena 1 - -

Betanex (desmedifan) 3.720 7 umjerena 1 - -

Bladex (cianazin) 335 171 jaka - -

Blazer (acifluorfen) 3.330 neograni~enjaka 1 - -

Pardner (bromoksinil) 440 130 x x + -

Classic (klorimuron) 5.000 300 jaka 1-10 - -

Cobra (laktofen) 2.533 0,1 x x - -

Deherban A (2,4-D) 500 900 slaba 1 - -

2,4-DB (2,4-DB) 1.960 netopiv slaba 1 - -

Dual (metolaklor) 2.534 530 jaka 1-3 - -

Eptan (EPTC) 1.650 370 jaka 1,5-2 - -

114

Herbicidi

Toksi~nost mg/kg(akut.

oral. LD50)

Topivostu vodi

ppm 25oC

Adsorpcija u tlo

Perzistentnost u tlu-

standardne doze

(mjeseci)

Ograni~enaprimjena

Ograni~enjau pitkoj

vodi

Eradicane (EPTC+antidot) 1.370 370 jaka 1,5-2 - -

Erik (ametrin) 1.750 185 vrlo jaka 1-3 - -

Express (tribenuron) 5.000 280 x 0,25 - -

Fusilade (fluazifop-P-butil) 4.830 2 umjerena 0,25 - -

Gramoxon (parakvat) 120 neograni~en vrlo jaka 1 - -

Kerb (propizamid) 5.620 15 jaka 2-9 - -

Lasso (alaklor) 1.200 242 jaka 1,-2 + +

Sencor (metribuzin) 1.950 1.200 umjereno 2-4 - -

Afalon (linuron) 1.500 75 vrlo jaka 2-4 - -

MCPA (MCPA) 800 netopiv vrlo slaba 1-4 - -

Nortron (etofumesat) 6.400 110 jaka 1-4 - -

Pinnacle (tifensulfuron) 5.000 2.400 x 0,25 - -

Grasidim (setoksidim) 2.675 48 umjereno 0,25 - -

Pivot (imazetapir) 5.000 1.400 umjereno 2,8 - -

Preview(metribuzin+klorimur) 1.500 x vrlo jako 1-10 - +

Radokor (simazin) 5.000 5 jaka 2-8 - +

Stomp (pendimetalin) 3.380 1 vrlo jako 3-6 - -

Pyramin (kloridazon) 3.600 1 jaka 1-2 - -

Ro-Neet (cikloat) 3.160 85 jako 1-3 - -

Roundup (glifosat) 5.000 neograni~en vrlo jako 1 - -

Scepter (imazakvin) 5.000 60 umjereno 2-8 - -

Sinbar (terbacil) 5.000 710 umjereno 5-6 - -

Sonalan (etalfluralin) 10.000 1 vrlo jako 3-5 - -

Lontrel (klopiralid) 5.000 1.000 umjereno 1-10 - -

Sutan (butilat) 3.880 45 vrlo jako 1,5-2 - -

Treflan (trifluralin) 3.700 1 vrlo jako 3,6 - -

Nikotin 10 - - - - -

Benzin 150 - - - - -

Kofein 200 - - - - -

Aspirin 1.240 2.500 - - - -

Kuhinjska sol 3.320 360.000 - - - -

Legenda: x - nema raspolo‘ivih podataka


115

Tablica 16. Rezidualno djelovanje nekih herbicida godinu dana nakon aplikacije.Prosjek s ve}eg broja lokaliteta.

Herbicid doza 1kg/ha, je~am proso {e}. repa lucerna raj~ica p{enica

simazin 4 3,2 1,8 5,6 9,1 4,7 4,2diuron 4 3,6 1,9 3,6 0 4,1 2,6prometrin 1 0,9 0 0,6 0 0,3 1,6prometrin 4 2,1 1 1,5 1,8 7,4 3,4bromacil 1 2,5 2 3,2 4,6 4,6 4,3bromacil 4 4,5 4,2 5,5 10 6 6,2trifluralin 1 0,2 2,1 0,4 0,6 0 0,5trifluralin 4 1,4 5,3 4 1,1 1,8 0difenamid 4 1,9 1,1 1,9 0 0,7 0,7difenamid 16 2,1 1,4 2 0,9 1,8 2benzulid 4 0,6 0,6 2,3 0 1,4 0,2benzulid 16 1,4 1,4 3,7 2 0,5 1,3kloridazon 4 1,2 0 0,5 0,4 3,9 0,7kloridazon 16 2,3 1,4 1,9 0,7 2,8 3,3dikamba 4 1,1 1,3 0,9 2,4 1,5 0,3dikamba 16 1,5 1,9 2 2,9 2,4 1,2pikloram 1 1,4 1,4 4,2 9,6 5,2 4,7pikloram 4 2,3 2,9 5,3 10 5,8 2,5,Prosjek lokaliteta 7 5 7 2 3 2

Fitotoksi~nost ocijenjena po skali 0-10 gdje je 0 = bez u~inka, 5 = blaga kloroza, zastoj rasta, 10 = svebiljke uginule (Anderson, 1977).

116

6. MJERE ZA[TITE BILJA PO KULTURAMA

6.1. [TETNICI

6.1.1. Ratarski usjevi

6.1.1.1. [tetnici raznih usjeva

[tetnici u tlu - ‘i~njaci, rovac, gr~ice

Ovi {tetnici ‘ive u tlu i hrane se korijenjem gotovo svih kulturnih biljaka.Naj~e{}e uzrokuju prorje|ivanje sklopa kukuruza, {e}erne repe, suncokreta iduhana, te o{te}enja gomolja krumpira. Pri ja~em napadu mogu uzrokovati zaosta-janje u rastu i venu}e biljaka. êsto prorijede sklop za vi{e od 30% uzrokuju}ivelike {tete. @i~njaci imaju dugo, usko, valjkasto tijelo ‘ute boje sli~no mjedenoj‘ici, zato ih ~esto zovu i drotari. Narastu do 3,5 cm. Rovac je 5-7 cm dugi zdepastikukac crvenkastosme|e boje. Gr~ice su bijele sa sme|om glavom, zgr~ena tijela,narastu do 5 cm.

@i~njaci su brojni na preoranim livadama i pa{njacima, djeteli{tima i lu-cerni{tima. Ve}e {tete rade u su{nim godinama i na nezakorovljenim tlima. Rovacje ~e{}i na organski bogatim "vrtnim" tlima, a posebice je brojan unutar~etverokuta Zagreb- Ivani} grad-Bjelovar-Kri‘evci. Gr~ice su naj~e{}e u vla‘nijimbrdskim podru~jima Gorskog kotara i Like.

Za{tita usjeva mogu}a je samo preventivno, {to zna~i unaprijed. Stoga trebaprije sjetve odlu~iti treba li {tititi usjev. To je mogu}e prema pro{logodi{njemiskustvu na povr{ini koja se sije, zapa‘anju {tetnika kod obrade ili pregledom tla.Pritom se na|eni {tetnici broje, broj prera~una na ~etvorni metar i usporedi spragom odluke. Prag odluke za ‘i~njake za okopavine u Slavoniji je 1-2 jedinke, au zapadnom dijelu Hrvatske 3-5 jedinke po ~etvornom metru. Na zakorovljenomusjevu okopavina, te na strnim ‘itaricama, ove su brojke ve}e.

Za{tita se provodi primjenom granuliranih insekticida istovremeno sa sjetvom,depozitorima pri~vr{}enim na sija~ici. Sistemi~ni insekticidi dodatno mogu za{tititimladi usjev i od {tetnika nadzemnih dijelova biljke, a svi tzv. "zemlji{ni" insekti-cidi {tite i od napada atomarije. Sistemi~ni insekticidi su Geocid G-5 i CounterG-5. Kontaktni "zemlji{ni" insekticidi su Dursban G- 7,5, Volaton G-5 i G-10,Dotan G-5, Furalin 5G. Osim primjene granuliranih insekticida, za{tita se posti‘e iprskanjem tla prije sjetve uz uno{enje (inkorporaciju) insekticida u tlo nakonprimjene. Prskati se mo‘e cijela povr{ina ili samo traka oko sjetvenih redova. Kodprskanja traka ure|aj za prskanje treba biti pri~vr{}en na sija~ici. Za ovu svrhukoriste se insekticidi Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Volaton EC

117

500,Ekalux 25, Ofunack 40 EC, Marshall 25 EC, Force 5. Svi su dopu{teni u kuku-ruzu i {e}ernoj repi, neki i u suncokretu i duhanu.

Kod slabijeg do srednje jakog napada za{tita je mogu}a i tretiranjem sjemena.Za sjeme kukuruza, {e}erne repe i suncokreta dopu{tena je primjena pripravkaGeocid ST-35, Promet 400 SC, Cosmos 50 FS; kukuruza i suncokreta Posse ST 25,Mesurol FS 500, Semevin 375; kukuruza i {e}erne repe Seedox 80 WP, Force 20SC; kukuruza i krumpira Gaucho FS 350; samo kukuruza Semafor 20 ST, a samo{e}erne repe Gaucho WS 70. Za tretiranje sjemena uljane repice dopu{teni suPromet 400 SC i Mesurol FS 500.

Sovice

Sovice su no}ni leptiri ~ije gusjenice o{te}uju sve kulture. Gusjenice sovicapozemlju{a su preko dana u tlu, a u sumrak izgrizaju prizemne dijelove biljaka.zemljane su boje i na dodir se saviju u kolut. Narastu do 4 cm. Najve}e {tetenanose mladim usjevima tijekom prolje}a, a jedna vrsta i oziminama u jesen. Gus-jenice lisnih sovica cijeli su dan na biljkama gdje o{te}uju li{}e usjeva, rade}i rupeu njemu. Zelenkastosme|e su boje, duge do 3,5 cm. Najve}e {tete nanose u lipnju,u {e}ernoj repi ~e{}e u rujnu.

Gusjenice sovica treba suzbijati dok su manje od 2 cm, jer kasnije naglo rastenjihova otpornost na insekticide. Za suzbijanje lisnih sovica mo‘e se upotrijebitibioinsekticid Biobit FC i biotehni~ki insekticidi Dimilin WP-10 i Du-Dim 48.Protiv ve}ine gusjenica sovica mogu se koristiti Chromorel-D, Herborel-D, VolatonEC 500, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux 25, Ofunack 40 EC,Dipterex 80%, Larvin 375, Fastac 10 SC, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Sumialfa5-FL, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, Decis 1,25 EC, Beta-Baythroid EC 250, teznatno otrovniji Methomex SL-10, Nudrin L-20, Lannate 20 L i Ultracid 40 WP.

Poljski glodavci

Poljski mi{evi i voluharice suzbijaju se stavljanjem zatrovanih mamaca u nji-hove aktivne rupe. U nas dopu{tenje imaju rodenticidi Brodilon mamak ili pelete,Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Ova dva posljednja smiju sestavljati i na povr{inu tla u hrpice pokrivene slamom ili rasipavati sija~icom. Hr~akse suzbija ubacivanjem upaljene Chromotox patrone u rupu.

6.1.1.2. @itarice

Lema

Lema ili ‘itni balac najva‘niji je {tetnik p{enice, je~ma i zobi. Nakon {to strninepo‘ute, napada i kukuruz. To je kornja{ plava pokrilja, crvenih nogu i kvadratnog{tita i uska tijela dugog 4-6 mm. Li~inka je pokrivena crnom sluzi pa li~i pu‘i}u.Odrasli kornja{i izgrizaju li{}e izme|u ‘ila, pa zaostaju duge, uske grizotine.Li~inke izgrizaju list izme|u ‘ila ostavljaju}i poko‘icu netaknutom, pa je grizotinabijela. Odrasli kornja{ progriza list pa ostaju samo ‘ile. Izbjeljivanje li{}a nastaje uplje{inama koje se vide izdaleka.

Odrasle leme javljaju se u travnju. Isprva se nagomilavaju samo na rubovimaparcela strnih ‘ita. Zatim se {ire unutar parcele gdje odla‘u crvenkasta jaja na li{}e.

118

Tijekom svibnja iz jaja izlaze li~inke koje rade najve}u {tetu u prvoj polovici lip-nja. Nakon kukuljenja u srpnju se javlja novi odrasli oblik koji sada ~esto napadakukuruz, a zatim odlazi na prezimljenje.

Odrasli oblici leme suzbijaju se insekticidima samo ako do|e do ja~eg nagomi-lavanja na rubovima parcela. Pritom se tretiraju samo mjesta gdje njihov broj pre-lazi 25 po ~etvornom metru. Li~inke se suzbijaju kada se u prosjeku na jednojzastavici (vr{ni list na vlati) nalazi vi{e od jedne li~inke. Na sjemenskim usjevimaje suzbijanje potrebno i kada ima vi{e od 0,5 li~inke po zastavici.

Od insekticida su dopu{teni Reldane super, Bancol 50 WP, Ofunack 40 EC,Gamacid T-50, Fastac 10 SC, Talstar 10 SC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury10 EC, te vrlo otrovan Ultracid 40 WP.

Lisne u{i

Lisne u{i napadaju li{}e i klas ‘itarica, katkada i vlat. [to je napad raniji, {tetesu ve}e. U{i prenose i neke virusne bolesti poput patuljastog ‘utila je~ma itd.Primjena insekticida je opravdana samo na usjevima na kojima se o~ekuju visokiprirodi i to kada je prije ili po~etkom cvatnje zara‘eno vi{e od 60% biljaka. Kodve}e brojnosti buba mara ne preporu~a se koristiti insekticide. Dopu{teni insekticidiza suzbijanje lisnih u{i na strnim ‘itaricama su Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG,Pirimor 50 WG, Metasystox (i) EC 250, Metasystox-R EC 250, Ekatin 25, Chro-motin 25, Chromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Ofunack 40-EC, RadotionE-50, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Decis 1,25 EC, Su-mialfa 5-FL, Fury 10 EC, Hostaquick EC-50, Unden 50%, Propoksur 50 WP, teotrovniji Dimecron 20 i Gustahion WP 25.

@itne stijenice

To su plosnati sme|i kukci veliki od 10 mm. Si{u na klasovima. Uzrokujusmanjenje broja zrnja u klasu i njihove te‘ine, a posebice snizuju kakvo}u bra{nadobivenog iz takvog "stjeni~avog" zrnja. Suzbijanje insekticidima potrebno je samokod jaka napada {to je u nas rijetko. Dopu{tena je primjena sljede}ih insekticida:Lebaycid EC 50, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%,Actellic 50 EC i Karate 2,5 EC.

Zabrus

Crni ‘itarac (zabrus) radi {tete samo na monokulturi ozime p{enice. Nakon ni-canja tijekom jeseni i zime, sve do po~etka prolje}a, li~inke zabrusa uvla~e li{}e urupe u zemlji gdje se hrane vr{nim dijelovima. Primjena insekticida je potrebnasamo pri uzastopnoj sjetvi p{enice. Tada se obavlja u jesen, nakon nicanja,primjenom jedinog u tu svrhu dopu{tenog insekticida Gamacid T-50, iako se uinozemstvu koriste i mnogi drugi.

Kukuruzni moljac

Najve}i {tetnik poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj. Snizuje prirod za oko 7% nasvim povr{inama, mjestimice i za 15-20%. Gusjenice prezime kao kukuljice ukukuruzu koji se nakon branja ostavlja na polju, u stogovima kukuruzinca ilinezaoranim {trljcima na polju. U drugoj polovici svibnja po~inju izlijetati leptiri}i,

119

koji lete na kukuruz. Tu odla‘u jaja. Maksimum odlaganja jaja je po~etkom srpnja.Gusjenice iza{le iz jaja ubu{uju se u stabljike u kojima bu{e hodnike. Time sman-juju kolanje sokova te snizuju prirod. Jedna gusjenica po biljci snizi prirod za 2-6%. Druga generacija gusjenica o{te}uje i zrnje na klipu. Do najve}ih {teta dolaziuslijed preloma stabljika o{te}enih bu{enjem gusjenica.

Smanjenje napada mo‘e se posti}i uni{tavanjem svih ostataka kukuruza tijekomzime, najkasnije od 1-15. svibnja. To bi trebala biti obvezna mjera za sve uzga-jiva~e kukuruza. Pri izboru hibrida prednost treba dati onim otpornijim na napadmoljca. Primjena insekticida za sada je opravdana samo na sjemenskim i drugimposebice vrijednim usjevima. Optimalni rok primjene je u vrijeme prije po~etkamasovnog izlaska gusjenica iz odlo‘enih jaja, tj. prvih dana srpnja. Taj rok bi tre-bala utvr|ivati prognozna slu‘ba za{tite bilja. Preporu~a se primjena ekolo{ki po-voljnih bioinsekticida poput Biobita XL. Iznimno se mo‘e koristiti kemijski insekti-cid Decis 1,25 EC. Na na{e tr‘i{te uskoro se o~ekuje i dolazak pakiranja ose na-jeznice Trihograme, namijenjene biolo{kom suzbijanju kukuruznog moljca.

Kukuruzna pipa

Kornja{ sive boje, dug oko 7 mm. Grize li{}e mladog usjeva rade}ipolumjese~aste ureze. Prisutnost vi{e od jedne pipe po biljci opravdava primjenuinsekticida. Dopu{teni su Marshal combi, no u inozemstvu se koriste i oni navedeniza suzbijanje repine pipe.

Kukuruzna zlatica

Novi je, iz Amerike uve‘eni {tetnik u nas. Li~inka se hrani korijenjem, no na-pad slijedi kasnije nego ‘i~njaka, tek krajem svibnja. Biljke izgube oslonac, te sepod teretom klipa izvale na susjedni red u obliku "gu{~jeg vrata". Odrasle zlatice suduge oko 6 mm, tamne boje s ‘utim prugama ili pjegama. Hrane se svilom naklipu, te zrnjem kukuruza. Jo{ nije poznata {tetnost u Hrvatskoj. Suzbijanje }e seprovoditi, kada otpo~nu {tete tretiranja tla jednim "zemlji{nim" insekticidom (Durs-ban G-7,5, Counter G-5, Geocid G-5 itd.) ili, rje|e, tretiranjem protiv odraslih zla-tica insekticidima koji budu dopu{teni za ovu svrhu.

Zbog toga {to se radi o karantenskom {tetniku koji se tijekom 1996. g. po~eo{iriti po Hrvatskoj, od istoka prema zapadu, uposleni u poljoapoteci trebaju pomo}injegovom otkrivanju. Oni trebaju objesiti plakat (poster) o zlatici, dijeliti pisaneupute seljacima, a sumnjive kukce koje bi seljaci donijeli, treba usmrtiti i poslati nadeterminaciju Zavodu za za{titu bilja, Sveto{imunska 25, Zagreb.

6.1.1.3. [e}erna repa

Buha~i i pipe

Odmah po nicanju, mlade biljke {e}erne repe napadaju buha~i i pipe. Napad jeposebice jak na repi{tima na kojima nisu primijenjeni "zemlji{ni" insekticidi. Repinbuha~ je mali kukac tamna tijela koji dobro ska~e. Radi okrugle rupe na kotile-donama i li{}u. [to je napadnuta biljka manja, {teta je ve}a. Za topla i suha vre-mena u trenutku nicanja repe zabilje‘ene su i totalne {tete. Od pipa je najopasnijarepina pipa. Ima tijelo sive boje dugo oko 14 mm. Grize li{}e s rubova rade}i

120

polumjese~aste ureze. Katkada pregrize klicu ili stabljiku bilj~ice. Jedna pipa na pet~etvornih metara mo‘e napraviti takvu {tetu da je primjena insekticida neophodna.Li~inke repine pipe rade dodatne {tete ishranom u korijenu repe tijekom ljeta.

Za suzbijanje repine pipe dopu{teni su insekticidi: Chromorel-D, Herborel-D,Lebaycid EC 50, Marshal combi, Marshal 25 EC, Volaton EC 500, Thiodan E-35,Chromodan E-35. U pomanjkanju prskalica suzbijanje se mo‘e provesti zapra{ivan-jem Chromorelom P-2. Svi su ovi insekticidi djelotvorni i na repina buha~a.Primjena "zemlji{nih" insekticida, posebice sistemi~nih (Geocid G-5, Counter G-5),spre~ava {tete od buha~a i smanjuje {tete od pipa.

Lisne u{i na {e}ernoj repi

[e}ernu repu u nas naj~e{}e napada crna repina u{. Javlja se obi~no u svibnju,prvo na rubovima repi{ta, da bi se ubrzo pro{irila po cijelom repi{tu. U{i se nalazena nali~ju li{}a u kolonijama. Li{}e se kovr~a, biljke zaostaju u razvoju. U{i imajumnogo generacija godi{nje, pa se zaraza mo‘e naglo pove}avati. Nastupom ljetnihvru}ina napad prestaje. Po~etni napad usporava primjena sistemi~nih "zemlji{nih"insekticida. Pri zarazi vi{e od 20-30% biljaka na rubovima repi{ta, mo‘e se prskatisamo zara‘ene rubove, a kada se {tetnik pro{iri po cijelom repi{tu, prska se cijelapovr{ina. Prskanje samo rubova posebno se isplati na velikim parcelama repe.Dopu{teni su uglavnom svi insekticidi navedeni za suzbijanje lisnih u{i ‘itarica.

6.1.1.4. Uljana repica

Jesenski {tetnici

Iznikli usjev ozime repice prvo napadaju kupusni buha~i rade}i okruglasterupice u li{}u. Njima se ubrzo pridru‘uje repi~in crvenoglavi buha~ koji odla‘e jajau tlo, a li~inka bu{i stabljiku repice. Sli~ne {tete tijekom zime radi ili~inka pipeterminalnog pupa. Mladi usjev napadaju i tamne pagusjenice repi~ine ose listarice -atalije. [tete od ve}ine ovih {tetnika mogu biti sprije~ene ili smanjene tretiranjemsjemena uljane repice insekticidima Promet 400 SC ili Mesurol FS 500. Ukolikotakva za{tita nije provedena, treba u po~etku ja~e pojave ovih {tetnika poprskatiusjev insekticidima Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10 SC, Tal-star 10 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Karate 2,5 EC.

Repi~in sjajnik

To je najva‘niji {tetnik uljane repice, koji mo‘e smanjiti prirod i za vi{e od50%. Zato se redovito suzbija svake godine na svim povr{inama. To je mali kukactamna tijela dugog oko 2 mm. Izgriza cvjetne pupove ~im se oni pojave. U njihodla‘e jaja. Li~inka uni{tava pup. Prag odluke je to ve}i {to je napad kasniji, na-jmanji je 0,8-1 sjajnik po terminalnom cvatu, kada su pupovi jo{ sakriveni li{}em,najve}i je 2-3 sjajnika po terminalnom cvatu, prije pojave prvih cvjetova. U cvatnjije zabranjena primjena insekticida zbog p~ela. Optimalni rok primjene naj~e{}e je8-10 dana prije po~etka cvatnje. Za suzbijanje su dopu{teni mnogobrojni insekti-cidi: za hladnija vremena, kada su prosje~ne temperature oko ili ispod 14oC, pre-poru~aju se Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Decis 1,25 EC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, a ina~e jo{ i Zolone

121

liq. i PM, Chromolone tek. i PM, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25,Ofunack 40-EC, Actellic 50 EC, Volaton EC 500, Evisect-S, Thiodan E-35, Chro-modan E-35, Thionex E-35. Mogu}a je i primjena Chromorela-P ili Ekaluxa Pzapra{ivanjem.

Suzbijanjem repi~inog sjajnika smanjuje se {teta od proljetnih pipa ~ije li~inkebu{e stabljike i uzrokuju smanjenje priroda, te nekih {tetnika komu{ke.

6.1.1.5. Suncokret

Lisne u{i na suncokretu

Najve}e {tete rade ako su u velikoj brojnosti pri formiranju glava. Suzbijaju seinsekticidima navedenim za suzbijanje lisnih u{i na {e}ernoj repi.

6.1.1.6. Soja

Obi~ni (koprivin) crveni pauk

Najve}e {tete nanosi za topla i suha vremena. Nalazi se na nali~ju li{}a u finojpau~ini. Sisanjem sokova izaziva pojavu bjelkastih to~kica koje se spajaju u sveve}e pjege, koje smanjuju sposobnost asimilacije. Suzbija se prskanjem akaricidomMitac 20, insekticidom Dimecron 20 ili sumpornim fungicidima.

6.1.1.7. Duhan

Duhanski trips

Mali kukac koji si{e li{}e uz lisne ‘ile. Na li{}u nastaju sitne bjelkaste to~kicekoje se spajaju u sve ve}e pjege, pa ubrzo list uz ‘ile pobijeli. Kasnije se osu{i.Zara‘eno li{}e je mnogo slabije kakvo}e. Trips prenosi i neke opasne virusnebolesti. Suzbija se kada se u podru~jima gdje postoji opasnost od viroza na|e vi{eod 1-2, a na drugim podru~jima 3-5 tripsa po listu. Dopu{teni su insekticidiChromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Zolone liq. i PM, Chromolone tk. i PM,Radotion E-50, Beta- Baythroid EC 250, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, ConfidorSL 20, te ja~e otrovni Nudrin L-20, Lannate L-20, Agrofos SL 20 i Nuvacron 20.

6.1.1.8. Krumpir

Krumpirova zlatica

Iako punih 50 godina prisutna u Hrvatskoj, predstavlja va‘an problem u proiz-vodnji krumpira. Ako se ne suzbija, mo‘e obrstiti svu cimu, pa je prirod manji odkoli~ine posa|enog krumpira. Uslijed svakogodi{njeg suzbijanja insekticidima, umnogim podru~jima sjeverno od Kupe i Save postala je rezistentna na najva‘nijeskupine insekticida.

Prezimi odrasli oblik u tlu. Iz tla izlazi pribli‘no u isto vrijeme kada krumpirni~e. No odrasle zlatice mogu pri~initi ve}u {tetu samo ako se na svakoj biljci tekizniklog krumpira nalazi vi{e od 2-3 zlatice. U to vrijeme preporu~a se sabiratizlatice i uni{tavati ih. Za sabiranje zlatice na krumpiri{tu velikom 400- 500

122

~etvornih metara treba oko jedan sat. No, sabiranje zlatica treba provoditi dva putatjedno dokle god traje dolet sa strane. Nakon kopulacije ‘enke odla‘u jaja u skupi-nama od 30-50 na nali~ju li{}a. Jedna ‘enka odlo‘i desetak i vi{e takvih skupina.Naran~astocrvene li~inke rade najve}e {tete: njih ima mnogostruko vi{e od prez-imjelih odraslih oblika i jako su pro‘drljive. Li~inke prolaze kroz vi{e stadija raz-voja. Po~etkom ljeta odrasle se li~inke zavla~e u tlo, gdje se kukulje, te se uskoropojavljuju novi odrasli oblici. Nakon kra}e ishrane, oni kopuliraju, te ‘enke odla‘ujaja iz kojih izlaze li~inke druge generacije. Na kraju njihova razvoja zavla~e se utlo gdje prezime.

Najva‘nije je sprije~iti {tete od li~inki prve generacije. U na{em obalnompodru~ju, gdje jo{ nema rezistentnosti, mogu se koristiti svi dopu{teni insekti-cidi. Za prskanje su dopu{teni organofosforni insekticidi: Dursban E-48, Pirifos48 EC, Pyrinex 38 EC, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40 EC, Volaton EC500, Zolone liq. i PM, Chromolon tek. i PM, Ultracid 40 WP; zatim karbamat:Marshal 25 EC; piretroidi: Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC; te kombiniraniinsekticidi Chromorel-D, Herborel- D i Marshal combi. Za zapra{ivanje sudopu{teni organofosforni insekticidi Ekalux P, Zlatica pirifos i Zlatica-ofunack;te kombinirani insekticidi Chromorel P i Marshal zlatica combi P. Na sve oveinsekticide u ve}ini podru~ja sjeverno od Kupe i Save pojavila se rezistentnost,te ove insekticide ne treba u tim krajevima koristiti za suzbijanje krumpirovezlatice.

U podru~jima pojave rezistentnosti, ali i svuda drugdje u Hrvatskoj u~ink-ovite su novije skupine insekticida. To su biotehni~ki insekticidi - regulatorirazvitka kukaca Sonet 100 EC i Nomolt, koje treba koristiti u vrijeme kadazapo~ne pojava li~inki, a najve}e jo{ nisu dosegle 4 mm. Njihova trajnostdjelovanja dosi‘e 30 dana. Ekolo{ki i ekotoksikolo{ki su povoljni bioinsekticidiNovodor i M-one koji se koriste poput regulatora razvoja, no djeluju samo de-setak dana. Rezistentnost se jo{ nije pojavila niti na kemijske insekticide BancolWP 50 i Evisect-S. Pri preporuci ovih {est insekticida treba isticati da neuni{tavaju odrasle zlatice ve} samo njihove li~inke, no kod primjene u po~etkupojave li~inki u potpunosti spre~avaju svaku {tetu na cimi. Najnoviji insekticidduge trajnosti djelovanja na kojeg jo{ nema rezistentnosti, a djeluje i na odrasleoblike, je Confidor SL 20. Neki "zemlji{ni" insekticidi, poput Geocida G-5, apogotovu Gaucha 350 FS, smanjuju pa i spre~avaju {tetu od prve generacijeli~inki zlatice.

Gdje je to god mogu}e, treba praksu suzbijanja krumpirove zlatice zapra{ivan-jem zamjenjivati prskanjem. Jedno prskanje vrijedi koliko dva zapra{ivanja, jeft-inije je i manje opasno.

6.1.2. Povr}e

[tetnici u tlu (vidi i kod ratarstva)

Za suzbijanje su na povr}u dopu{teni samo granulirani insekticidi Dursban G-7,5, Volaton G-5 i G-10. Za prskanje tla prije sjetve ili sadnje dopu{teni su Durs-ban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Volaton EC-500 i Basudin 40.

123

Lisne u{i

Napadaju sve vrste povr}a. Sisanjem sokova na li{}u dovode do pojave ‘utihto~kica koje mogu mijenjati boju u crvenu ili sme|u, deformiraju li{}e sve dovenu}a li{}a i nekroze. Jako napadnute biljke zaostaju u rastu i propadaju. [to sunapadnute biljke mla|e, {tete su ve}e. Prenose i viroze. Imaju ve}i broj generacijatijekom godine.

Suzbijanje se ovisno o dopu{tenju za pojedinu kulturu mo‘e provesti sasljede}im pripravcima: Actellic 50, Aztec 140, Pirimor WG 50, WP 50 ili 25 WG,Beta-Baythroid EC-250, Karate 2,5 EC, Decis, Hostaqick EC-50, Kofumin 50,Chromgor, Rogor 40, Basudin 40, Radotion E-50, Fastac 10% SC i Sherpa 20.

Povrtne muhe

Kupusnja~e napada kupusna muha, mrkvu mrkvina, luk lukova i ~e{njak~e{njakova muha. Njihove li~inke o{te}uju vrat korijena kupusnja~a, korijen mrkvei lukovice. Suzbijaju se tretiranjem tla u klijali{tu kupusnja~a i pri njihovompresa|ivanju odnosno sjetvi i sadnji mrkve, luka i ~e{njaka. Dopu{teni su (sukladnouputama) granulirani insekticidi Dursban G-7,5, Volaton G-5 i G- 10, te insekticidiza prskanje Dursban E-48, Pirifos 48 i Pyrinex EC 48. Za{tita je mogu}a i zali-jevanjem biljaka insekticidima Chromgor 40, Rogor 40 ili Basudin 40 WP iliprskanjem tim sredstvima u vrijeme kada muhe odla‘u jaja.

Sovice (vidi i kod ratarstva)

Razli~ite vrste povr}a napadaju sovice podzemlju{e i lisne sovice. Njihove segusjenice suzbijaju sukladno uputama bioinsekticidom Biobit FC ili kemijskim in-sekticidima Beta- Baythroid EC 250, Karate 2,5 EC ili Sherpa 20 EC. Ovi su in-sekticidi u~inkoviti i protiv kupusara.

Kupusni buha~i i stjenice - ciganke

Buha~i su imali kornja{i koji ska~u. Rade okruglaste rupice u li{}u. Stjenice -ciganke su plosnati crvenocrni ili zelenocrni kukci dugi 6-7 mm koji si{u sokove nali{}u. Uslijed sisanja na li{}u nastaju bjelkaste pjege koje se spajaju, li{}e defomirai su{i se. Za suzbijanje buha~a i stjenica dopu{ten je Radotion E- 50, no u~inkovitisu i neki drugi insekticidi dopu{teni na kupusnja~ama (Fastac 10 SC, Karate 2,5EC, Sherpa 20 EC, Beta- Baythroid EC 250 i dr.).

Kupusni moljac

Redoviti {tetnik pri uzgoju kupusnja~a. Gusjenice isprva izgrizaju li{}e rade}iprozor~i}e, a kasnije rade nepravilne rupe. najve}e {tete rade u vrijeme formiranjaglave {to smanjuje vrijednost proizvoda. Suzbija se bioinsekticidom Biobit-FC, ilikemijskim insekticidima Reldane super, Karate 2,5 EC, Fastac 10 SC i Sumialfa5-FL.

124

6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru

[titasti moljac (bijela mu{ica)

Redoviti {tetnik povr}a i cvije}a u za{ti}enom prostoru. Odrasli oblici imajubijela krila raspona 3-4 mm. Lako se uo~avaju. Li~inke su plosnate, priljubljene nanali~ju li{}a. Si{u sokove, pa li{}e dobiva bijele to~kice, zatim sme|i i su{i se.Izlu~uju obilnu mednu rosu na koju se naseljuju gljive ~a|avice. Time rade dodatne{tete, jer asimilacija slabi, a plodovi i cvjetovi nisu prikladni za prodaju. Ima ve}ibroj generacija tijekom godine.

Odrasle oblike privla~e ‘ute ljepljive plo~e, pa se vje{anjem ve}eg brojauspje{no smanjuje brojnost {tetnika. Manji broj plo~a koristi se za utvr|ivanjeprisutnosti. Insekticide treba koristiti u po~etku napada. Na povr}u je dopu{tenaprimjena pripravaka Applaud 25-WD, Actellic 50 EC, Fastac 10 SC, Decis 1,25EC, Kofumin 50-EC (samo iznad biljaka) i Evisect-S, a na cvije}u i nekih drugih.êsta upotreba istog insekticida dovodi do brze pojave rezistentnosti.

Kalifornijski trips

Noviji {tetnik u nas pro{iren u svim ve}im staklenicima. Napada ve}inu vrstapovr}a i cvije}a koje se uzgajaju u za{ti}enom prostoru. Mali kukac izdu‘ena tijeladugog 1-1,5 mm. Krila imaju duge rese. @utonaran~aste je do sme|e boje. Naj~e{}ese nalazi na nali~ju li{}a i u cvjetovima, gdje si{e sokove. Na li{}u nastaju bjelkasteto~kice i nekroze, plodovi defomiraju, cvjetni pupovi se ne otvaraju ili su cvjetovimanji, latice cvije}a mijenjaju boju itd. Uspje{no se hvata na plave ili ‘ute ljepljiveplo~e. Malo je dopu{tenih insekticida jer se radi o novijem {tetniku u nas: RadotionE-50 i Evisect-S, no u~inkoviti su i neki drugi.

Lisni mineri na povr}u i cvije}u

To su li~inke muha koje rade hodnike razli~itih oblika u li{}u. Kod jake zarazeasimilacijska spobonost li{}a je jako umanjena. Dopu{tena primjena insekticida Tri-gard 75-WP, Kofumina 50-EC (samo iznad biljaka) i Karate 2,5 EC.

Lisne u{i

Razli~ite vrste lisnih u{i napadaju povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru. Bro-jnost smanjuje ve}i broj ‘utih ljepljivih plo~a. Od insekticida su na povr}udopu{teni Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Decis 1,25 EC, Fastac10 SC, Karate 2,5 EC i Kofumin 50 EC (samo iznad biljaka).

Obi~ni (koprivin) crveni pauk

Za razliku od kukaca ima ~etiri para nogu. Sitna grinja prozirna, ‘u}kasta docrvenkasta tijela, manja od 1 mm. Ima vi{e generacija godi{nje. Si{e na nali~juli{}a unutar fine pau~ine. Na napadnutim dijelovima uzrokuje bjelkaste to~kice inekroze. Dopu{teni su akaricidi Neoron 500 EC, Pinoron i Apollo 50 SC, te insek-ticidi Radotion E-50 i Talstar 10 EC sukladno uputama.

125

Korijenove nematode

Napadaju korijenje povr}a i cvije}a izazivaju}i odebljanja: Kvr‘ice, gale iliguke. Uslijed napada biljke venu. Suzbijaju se termi~kom ili kemijskom sterilizaci-jom tla prije sjetve (sadnje). Za kemijsku sterilizaciju koristi se nematocid Basamidgranulat sukladno uputama.

6.1.4. Vo}ke i vinova loza

6.1.4.1. [tetnici vi{e vrsta vo}aka

Lisne u{i

Sve vrste vo}aka ugro‘ene su od brojnih vrsta lisnih u{i. Lisne u{i si{u sokovepa uzrokuju kovr~anje li{}a i izobli~enje plodova, no zna~ajne {tete rade ipreno{enjem virusnih bolesti (npr. {arke), te izlu~ivanjem medne rose kojenaseljuju gljive ~a|avice.

To su mali kukci nje‘na tijela kod kojih se mijenjaju beskrilne i krilate gener-acije tijekom godine. Imaju desetak generacija godi{nje. Zadr‘avaju se na nali~juli{}a, neke napadaju i vr{kove izboja. Ve}ina vrsta mijenja doma}ina: prezime ustadiju jaja na vo}ki ili grmlju, gdje {tete rade prve generacije, zatim se krilatageneracija seli na drugog doma}ina iste vrste ili odlazi na zeljaste biljke.

Vrlo brzo razvijaju rezistentnost na insekticide.Zimskim prskanjem sredstvima navedenim kod {titastih u{i uni{tavaju se jaja

lisnih u{i na vo}kama. Naj~e{}e se, me|utim, suzbijaju prskanjem u po~etku ja~epojave, kada zaprijete ve}e {tete. Vrste koje se nalaze u jako zakovr~anom li{}utreba suzbijati sistemi~nim insekticidima koji }e sokovima biljke doprijeti do {tet-nika. U sistemi~ne insekticide - aficide (sredstva za suzbijanje lisnih u{i - afida)prikladne za primjenu na vo}kama ubrajaju se Ekatin 25, Chromotin 25, Me-tasystox (i) EC 250, Confidor SL-20, Dimecron 20, Pirimor WP-50, Pirimor 50WG, Pirimor 25 WG, Chromgor 40, Rogor 40 i Hostaquick EC-50. Kontaktni in-sekticidi dopu{teni za suzbijanje lisnih u{i na vo}kama su Zolone liq., Zolone PM,Chromolon tek., Chromolon PM, Reldan super, Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex48 EC, Radotion E-50, Ofunack 40-EC, Nudrin L-20, Lannate 20 L, Unden 50%WP, Propoksur 50 WP, Ultracid 40 WP, te najotrovniji Paration 10 EC. Na svimvo}kama osim jabuke mo‘e se koristiti i insekticid vrlo kratkog djelovanja Kofu-min 50-EC. Samo na jabu~astom vo}u dopu{teni su Chromorel-D, Herborel-D,Gasathion WP 25, Cotnion 25 WP, Lebaycid 50 (i na breksvi), Folimat LC 50 iKilval. Samo na jabuci ima dopu{tenje Aztec 140, a samo na breskvama Actellic50 i Chess 25 WP. Protiv jabu~ne krvave u{i dopu{teni su jo{ i Thiodan E-35,Tionex E-35 i Chromodan E-35.

[titaste u{i

[titaste u{i napadaju sve vrste vo}aka. Uzrokuju njihovo su{enje koje po~inje navr{nim dijelovima kro{nje. Plodovi zara‘enih vo}aka slabije su kakvo}e, a kada u{izaraze samo plodove, oni gube na vrijednosti.

126

To su mali kukci pokriveni {titi}em ili imaju hrbat odebljao u {titi} ili su pok-riveni vo{tanom prevlakom. @enke ne mogu letjeti pa se zaraza {iri sadnim materi-jalom ili pticama.

U skupini ~ije je tijelo pokriveno {titi}em, najva‘nija je kalifornijska {titasta u{.[titi} je crnosive boje promjera oko 2 mm. Gibljiva je samo li~inka prvog stadija.Naro~ito napada jabuke, kru{ke i ribiz, ali i druge vo}ke. Naseljava grane i izboje,kod ja~e zaraze i plodove. Oko mjesta uboda i sisanja stvara se tkivo crvenkasteboje. Ima tri generacije godi{nje. Katkada se javlja i dudova {titasta u{, kru{kina{titasta u{, a brojne vrste {titastih u{i javljaju se na ukrasnom drve}u i grmlju (ole-ander, evonimus, pitosporum itd.). Brojne su i vrste {titastih u{i ove skupine naagrumima.

Drugu skupinu ~ine u{i ~iji je hrbat odebljao u polukuglasti {titi}. Najva‘nija u{ove skupine je {ljivina {titasta u{. Ima {titi} crvenkastosme|e boje promjera 4-5mm. Izlu~uje mednu rosu koju naseljuju gljive ~a|avice pa napadnuta vo}ka imaprljavi izgled. Osim {ljive, rado napada vinovu lozu, bagrem, te druge drvenastebiljke. Ima samo jednu generaciju godi{nje. U ovoj je skupini i breskvina {titastau{, te dvije va‘ne u{i u na{em obalnom podru~ju: maslinin i smokvin medi~.

Tijelo pokriveno vo{tanom prevlakom ima limunov crvac, koji osim agruma,~esto o{te}uje vinovu lozu. Brojne vrste {titastih u{i ove skupine napadaju ukrasnodrve}e i grmlje.

Zbog za{ti}enog tijela {titaste u{i treba suzbijati agresivnim sredstvima koja se,ve}inom, smiju koristiti samo za vrijeme mirovanja vegetacije. To su uljana organ-ofosforna sredstva Oleo- Ekalux, te otrovniji Oleoultracid 100 i Foidol ulje EC-100. Na ove su {titnike u~inkovita i mineralna ulja Bijelo ulje i Frutapon. Pre-poru~a se upotreba tik prije kretanja vegetacije u prolje}e, a neka se mineralna uljasmiju koristiti i tijekom vegetacije sukladno uputama. Za suzbijanje {titastih u{i naukrasnom bilju preporu~aju se manje otrovna mineralna ulja. Za vrijeme vegetacijemogu se {titaste u{i suzbijati ponajprije kada su u stadiju li~inki, pa kako to moguutvrditi samo stru~njaci, to se na pojedina~nim biljkama preporu~a 2-3-kratnaprimjena insekticida u razmacima od 14 dana. U tu su svrhu dopu{teni RadotionE-50, Basudin 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, te otrovniji Gusathion WP 25,Ultracid 40 WP i Cotnion 25 WP.

[tetnici golobrsta

To su {tetne gusjenice koje brste li{}e svih vrsta vo}aka, pa mogu dovesti dogolobrsta. U godini golobrsta rod je slab jer vo}ka tjera novo li{}e, a sljede}egodine obi~no nema roda. To su ve}inom periodi~ki {tetnici koji se nekolikogodina niti ne zapa‘aju, da bi se naglo prenamno‘ili. Sve su ove vrste izraziti poli-fagi.

Vi{e je vrsta ovih gusjenica: gubar, zlatokraj, suznik, glogov bijelac, dudovac ineki koji se rje|e javljaju. Gusjenice ovih vrsta velike su do 5 cm, jako dlakave i~esto {arene. Prve ~etiri vrste imaju samo jednu, a dudovac dvije generacijegodi{nje. Zlatokraj i bijelac prezime kao gusjenice u zapretku suhog li{}a (kojetreba skidati i spaljivati tijekom zime), pa rade {tete ve} u travnju i svibnju. Gubar isuznik prezime kao jaja, pa se gusjenice javljaju ne{to kasnije: u svibnju, te po~et-kom lipnja. Gubar je pro{iren i u {umama,a posebice je sklon masovnim pojavama.

127

Prva generacija gusjenica dudovca javlja se krajem svibnja i u lipnju, a druga ukolovozu i rujnu. Gusjenice ove vrste rade velike zapretke unutar kojih se hrane, paje prva mjera suzbijanja skidanje i spaljivanje tih zapredaka.

Gusjenice ovih vrsta treba kemijski suzbijati dok su manje od 2 cm, jer sukasnije otpornije, a i napravile su ve} {tete. Za suzbijanje se preporu~aju insekticidimanje opasni po ~ovjeka i okoli{: Biobit WP, Biobit FC, Baturad WP, ThuricideHP, Du-Dim SC 48 i Dimilin WP 10. Dopu{teni kemijski insekticidi za sve ili nekeod ovih vrsta su Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%, Ekalux25, Ekalux, Chromofos 25, Decis 1,25 EC, Gamacid T-50, Fastac 10% SC, Talstar10 EC, Thiodan E-35, Tionex E-35 i Chromodan W-35.

Lisni mineri

To su mali leptiri}i, ~ije gusjenice u li{}u vo}aka, naj~e{}e jabuke, rade bu{ot-ine razli~itih oblika. Izgrizaju lisno zelenilo ostavljaju}i poko‘icu netaknutu. Takonastaju prozirne mine, manje ili vi{e ispunjene izmetom. Zbog karakteristi~nogizgleda, pojedine vrste su dobile naziv po njima, pa postoji moljac okruglastihmina, vijugavih mina, to~kastih mina, vre}astih mina, te patuljasti moljac miner.Imaju vi{e generacija godi{nje pa se brojnost naglo pove}ava.

Vrste koje prezime na vo}ki (moljci kru‘nih i vijugavih mina) mogu se suzbijatii zimskim prskanjem uljanim organofosfornim insekticidima (vidi {titaste u{i).Suzbijanje tijekom vegetacije potrebno je ako je u prolje}e zara‘eno vi{e od 10%li{}a, a ljeti kada ima vi{e od 1-2 mine na svakom listu. Preporu~aju se manjeopasni insekticidi Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48.Dopu{tena je i primjena kemijskih insekticida Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC250, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Dimecron 20, Dipterex 80%, Evisect-S, Kofu-min 50-EC, Lannate 20 L, Lebaycid EC 50, Nudrin L-20, Reldan super, Rogor 40,Sumialfa 5 FL, Talstar 10 EC.

Glodavci i divlja~

Sve vrste vo}aka napadaju poljska i vodena voluharica, te ze~evi i drugadivlja~. Voluharice glo|u koru tik ispod ili iznad zemlje, a divlja~ na deblu i ni‘imgranama. [tete mogu biti vrlo velike, posebice u mladim nasadima.

Voluharice se suzbijaju stavljanjem zatrovanih mamaca u njihove rupe. To suBrodilon mamak i pelete, Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Prigo-dom podizanja vo}njaka dobro je oko svake sadnice ukopati rukavac guste mre‘ekoji }e za{tititi vo}kku i od divlja~i. [tete od divlja~i spre~ava i kvalitetna ogradaoko ~itavog nasada. Tijekom mirovanja vegetacije, za{titu od divlja~i pru‘aprskanje debla repelentom Kunilent R-12.

6.1.4.2. [tetnici jabuke i kru{ke

Jabu~ni (i kru{kin) savija~

Vrlo va‘an {tetnik. Prva generacija izaziva otpadanje zelenih plodova, a drugageneracija tzv. "crvljivost" zrelih plodova.

To je leptiri} ~ija se gusjenica ubu{uje u plodove te izgriza sredi{nje dijelove.Gusjenica je svijetlo ru‘i~aste boje, naraste do 20 mm. Prezimi u kokonu na deblu

128

vo}ke. Leptiri} izlije}e tijekom svibnja. Odla‘e jaja naj~e{}e na plodove, katkadana li{}e. Gusjenica se ubu{uje u plod te izaziva otpadanje. Kada odraste, tijekomljeta kukulji se na deblu, daje leptiri}a koji odla‘e jaja i tako daje drugu generaciju.Gusjenice ove generacije ulaze u poluzrele plodove pa se prigodom berbe nalaze"crvljivi" plodovi.

Suzbijanje se mo‘e provesti stavljanjem lovnih pojasa od valovite ljepenke okodebla svake vo}ke. Pojasi se stavljaju u rujnu, a skidaju i uni{tavaju tijekom zime.Drugi put se pojasi stavljaju krajem srpnja, ali se tada moraju skidati i uni{tavatisvakih osam dana, te ponovno stavljati novi do kraja kolovoza.

Za uspjeh kemijskog suzbijanja presudan je rok primjene insekticida. Pojavaleptiri}a krajem prolje}a utvr|uje se feromonskim mamcima (ferotrap) ili to prog-nozna slu‘ba radi drugim na~inima. Bez stru~nog pra}enja leta leptira, mogu}e jesamo pribli‘no pogoditi rok primjene, primjerice kada su plodovi veliki poputoraha. Protiv prve generacije naj~e{}e se provodi jedno ili dva, a protiv druge jednoprskanje.

Za suzbijanje jabu~nog savija~a dopu{teni su brojni insekticidi. To su prijesvega ekotoksikolo{ki povoljniji Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt, Du-DimSC-48 i Dimilin WP-25, te selektivniji kemijski insekticidi poput Reldana super,Chromolona tek. Chromolona PM, Zolona liq. i Zolona PM. Dopu{tenje imaju ibrojni drugi insekticidi: Lebaycid EC 50, Basudin 40 WP, Chromorel-D, Herborel-D, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10% SC, Beta-Baythroid EC250, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Meothrin 10FL, Danirun 11 EC, Karate 2,5 EC, Ultracid 40 WP, Gusthion WP 25, Cotnion 25WP i Folimat LC 50.

Gusjenice drugih savija~a

Gusjenica savija~a poko‘ice ploda (kapua) izgriza poko‘icu koja nekrotizira, pase daljnjim rastom plod deformira. Prezimi gusjenica, pa prve {tete ~ini rano uprolje}e, naredna generacija o{te}uje zelene plodove, a gusjenica koja }e prezimjetipo~etkom jeseni o{te}uje zrele plodove.

Gusjenice vi{e vrsta savija~a izgrizaju pupove u vrijeme kretanja vegetacije,mlado li{}e i cvjetove, a kasnije i plodi}e. Neke vrste imaju jednu, druge dvijegeneracije.

Ove gusjenice treba suzbijati kada zaprijete ve}e {tete. U~inkoviti su gotovo sviinsekticidi preporu~eni kod jabu~nog savija~a, a posebice se za suzbijanje onihsavija~a za koje imaju dopu{tenje preporu~aju ekolo{ki povoljniji insekticidi.

Jabu~ni cvjetar

[tetnik jabuke koji uzrokuje velike {tete na pojedina~nim vo}kama ili narubovima nasada, posebice blizu {uma. Najvi{e su ugro‘eni mali vo}njacivikenda{a gdje cvjetar mo‘e uni{titi sve cvjetne pupove, pa izostane svaki prirod.To je kornja{ duga rila sme|e boje dug 4-5 mm. Javlja se krajem zime, izgrizacvjetne pupove i u njih odla‘e po jedno jaje. O{te}en pup ne cvjeta. Laticeposme|e kao da su ofurene od mraza. Skidanjem takvih latica vide se u izgri‘enojplodnici bjelakste li~inke. [tetnik ima samo jednu generaciju.

129

Jabu~ni cvjetar suzbija se djelomi~no kasnim zimskim prskanjem uljanim or-ganofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). Osnovna je mjera za{tite prskanja in-sekticidima u vrijeme po~etka stvaranja cvjetnih pupova. Ovo se prskanje provodiu svim vo}njacima gdje su proteklih godina zamije}ene {tete odnosno tamo gdjeprotresanjem grana u otvorenu vre}u ili na rasprostrtu foliju padne ve}i brojcvjetara. Dopu{tenje imaju insekticidi Chromodan tek., Chromodan PM, Zoloneliq., Zolone PM, Lebaycid EC 50, Thiodan E-35, Tionex E-35, Chromodan E-35 iGamacid T-50.

Crveni vo}ni pauk

Ubraja se u vrlo opasne {tetnike jabuke i vinove loze, no napada i druge vrstevo}aka. To nije kukac, ve} grinja koja se ubraja u pau~njake. Prezimi u oblikuzimskih jaja. Li~inke i odrasli oblici si{u na nali~ju li{}a. Na listu se vide brojnebjelkaste to~kice koje se spajaju u sve ve}e pjege. Kod ja~eg napada li{}a sme|i isu{i se. Vrsta ima 6-8 generacija godi{nje.

Suzbija se zimskim prskanjem jabuka i vinove loze uljanim organosfornimsredstvima. U po~etku ja~e pojave preporu~a se primjena selektivnih akaricida: Mi-tac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin 500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP ili Omite 570 EW. U~inkoviti su ibrojni insekticidi s akaricidnim djelovanjem: Metasystox (i) EC 250, Metasystox REC 250, Ekatin 25, Chromotin 25, Dimecron 20, Radotion E.50, Actellic 50 EC,Ultracid 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, Meothrin 10 FL, Danirun 11 EC, Talstar10 EC, Cascade 50 EC, Gusathion WP-25 i Kilval.

Kru{kine buhe

Vrlo va‘ni {tetnici kru{aka. Mali kukci dugi 2-4 mm ‘utosme|e boje. Saku-pljaju se na vr{kovima izboja gdje si{u sokove. Izboji zaostaju u rastu, li{}e sekovr~a, kr‘lja, a ~esto i otpadne, plodovi ostaju mali. Izlu~uju mednu rosu na kojuse naseljuju gljive ~a|avice {to zara‘enim i ni‘im organima daje prljavi izgled. Imaih vi{e vrsta, a najva‘nija ima nekoliko generacija godi{nje. Brzo dolazi do pojaverezistentnosti na insekticide.

Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima(vidi {titaste u{i), te ~im otpo~ne ja~i napad u prolje}e. Preporu~aju se povoljnijiinsekticidi Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48, te akaricid Mitac-20, adopu{teni su i brojni kemijski insekticidi: Reldan super, Radotion E-50, Actellic 5EC, Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Folimat LC 50, Ultracid 40 WP,Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC,Sherpa 20 EC, Karate 2,5 EC i Decis 1,25 EC.

Osim navedenih {tetnika, jabuke i kru{ke napadaju i jabu~na i kru{kina osica(suzbijanje poslije cvatnje insekticidima navedenim kod {ljivinih osica), kru{kinastjenica, jabu~ni moljac, vo}ne pipe i svrdla{i i neki drugi {tetnici.

130

6.1.4.3. [ljiva

[ljivine osice

[tetnik ~iji napad u vrijeme cvatnje uzrokuje otpadanje malih tek za~etihplodi}a velikih 2-5 mm. U njima je rupica, a na prerezu se vidi izgri‘ena unu-tra{njost. U plodi}ima koji jo{ nisu otpali, nalazi se ‘u}kastobijela li~inka.

Suzbijanje se provodi prskanjem ~im otpo~ne otpadanje latica, a p~ele prestajumasovno posje}ivati cvijet {ljive. Preporu~a se najprije koristiti insekticide manjeopasne za p~ele: Chromodan E-35, Tiodan E-35, Tionex E-35, Zolone liq., ZolonePM, Chromolon tek., Chromolon PM i Dipterex 80%. Dopu{teni su i sljede}i in-sekticidi: Basudin 40 WP, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Folimat LC 50, GamacidT-50, Gusathion WP 25, Lebaycid EC 50, Radotion E-50, Rogor 40 i Ultracid 40WP.

[ljivin savija~

Uzrokuje "crvljivost" ploda {ljive. Biologija i suzbijanje kao kod jabu~nogsavija~a.

[ljivin moljac

Uzrokuje zapretke unutar kojih stotinjak gusjenica izgriza li{}e. Ima jednu gen-eraciju godi{nje. Suzbija se insekticidima navedenim kod jabu~nog savija~a.

6.1.4.4. Breskva

Breskvin moljac i savija~

U prolje}e uzrokuju venu}e vr{nog li{}a izboja koje uskoro pocrni. Kasnije gen-eracije uzrokuju "crvljivost" plodova. Gusjenica moljca ~okoladne je boje, a onasavija~a ru‘i~aste. Odrezivanjem tek napadnutih vr{aka izboja dok je gusjenica jo{u njima, smanjuje se zaraza. [tete od moljca mogu se smanjiti i kasnim zimskimprskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). [tete od oba {tet-nika spre~avaju se primjenom insekticida u po~etku napada na izboje, te po potrebii kasnije. Dopu{tena je ve}ina insekticida navedenih kod jabu~nog savija~a.

Vo}na ili breskvina muha

Pro{irena je u na{em obalnom podru~ju. Napada plodove breskve, agruma,smokve i mnoge druge. Muhu privla~i ‘uta boja pa se vje{anjem ve}eg broja ‘utihljepljivih plo~a smanjuje {teta. Suzbija se prskanjem dijelova kro{nje dopu{teniminsekticidima uz dodatak posebnog mamca npr. Buminala ili prskanjem ~itavekro{nje samim insekticidima. Dopu{teni su Actellic 50 EC, Chromgor 40, Dipterex80%, Radotion E-50 i Rogor 40. Posebno treba paziti na karencu!

@ilogriz

Sve vrste ko{ti}avih vo}aka u obalnom podru~ju napada ‘ilogriz. To je velikicrni kukac koji manje {tete ~ini ishranom li{}em, a velike u obliku li~inke izgrizan-jem korijena. Ubu{uje se u korijenje i vrat korijena. Sadnice ugibaju ve} kod na-

131

pada jedne li~inke, no kod napada vi{e njih mo‘e uginuti i starija vo}ka. Stogatreba sve mlade nasade ko{ti~avih vo}aka u obalnom podru~ju preventivno za{tititiod ‘ilogriza primjenom nekih insekticida po~etkom lipnja na tlo uokrug pola metraoko vo}ke. Preporu~a se primjena oko 100 g granuliranih insekticida Dursban G-7,5 ili Volaton G-5 odnosno G-10 po jednoj vo}ki ili prskanje tla GamacidomT-50, Dursbanom E-48, Pirifosom 48, Pyrinexom ili Volatonom EC 500. Insekti-cide treba nakon primjene umje{ati s gornjim slojem tla.

6.1.4.5. Tre{nja i vi{nja

Tre{njina muha

Ovaj je {tetnik uzrok "crvljivosti" tre{nje i vi{nje. Kod vi{nje uzrokuje ve}igubitak soka. Muha prezimi u tlu iz kojeg izlazi u vrijeme kada plodovi po~injumijenjati boju (30-40 dana prije zriobe). Odla‘e jaja na plodove. Li~inka ulazi uplod kojim se hrani. Vje{anjem ve}eg broja ‘utih ljepljivih plo~a na jedno stablomo‘e se znatno smanjiti zaraza. U ve}im nasadima se ‘utim plo~ama utvr|uje po-java muha i odre|uje rok suzbijanja. Za suzbijanje su dopu{teni insekticidi (izborovisi o karenci): Decis 1,25 EC, Chromogr 40, Ditperex 80%, Hostaquick EC-50 iRogor 40.

@irogriz

Vidjeti kod breskve.

6.1.4.6. Maslina

Maslinina muha

To je najva‘niji {tetnik masline koji smanjuje prirod i kvalitetu ulja. Imanaj~e{}e tri generacije koje ugro‘avaju plodove. Hvata se na ‘ute ljepljive plo~e.Kemijska za{tita u ve}im maslinicima ili ako je vi{e maslinara provodi zajedni~ki,vr{i se insekticidima uz dodatak mamca. Prska se samo po jedna grana svakogstabla u razmacima od 10-15 dana po~ev{i od kraja ljeta. Naj~e{}i mamac je Bumi-nal. Manji nasadi ili pojedina~ne masline za{ti}uju se s 2-3 prskanja ~itave kro{njeu rokovima koje treba odre|ivati prognozna slu‘ba. Dopu{teni insekticidi suChromgor 40, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Lebaycid EC 50 i Rogor 40.

Maslinin moljac

Ima tri generacije: jedna napada cvijet, druga plod, a tre}a (zimska) li{}e. Na-jve}e {tete su na plodovima, a zatim na cvijetu. Za za{titu cvijeta pri jakom napadupreporu~aju se biolo{ki insekticidi Biobit WP i XL, Baturad WP i Thuricide HP uzdodatak 0,5-1% {e}era. Napad na plodove smanjuje za{tita ~itave kro{nje pri suzbi-janju muhe. Izravna se za{tita provodi insekticidima navedenim kod muhe u vri-jeme po~etka napada na plodove.

132

6.1.4.7. Ostale vo}ke

Agrume napadaju brojne vrste {titastih u{i, vo}na muha, moljac miner, {titastimoljac, vi{e vrsta grinja itd. Smokvi je najva‘niji {tetnik smokvin medi~ i buha.Ljeskoto~ i lijeskova grinja su najva‘niji {tetnici lijeske. Jagode ugro‘avaju lisne i{titaste u{i, te jagodina grinja, malinu napadaju bu{a~i izboja, malinov cvijet i pu-par, a ribiz je jako ugro‘en od lisnih i {titastih u{i, te bu{a~a izboja.

6.1.4.8. Vinova loza

Gro‘|ani moljci

Pepeljasti gro‘|ani moljac ima sivozelenkastu gusjenicu sme|e glave, a ‘utigro‘|ani moljac ru‘i~astu gusjenicu crne glave. Pepeljasti je pro{iren svuda u nas, a‘uti samo u na{im vla‘nijim sjevernim podru~jima. Pepeljasti ima 3, a ‘uti 2 gener-acije godi{nje. Gusjenice napadaju samo cvijet i grozd. Prva generacija napada cvi-jet, a zaraza se prepoznaje i po finim nitima pre|e koju rade gusjenice. Drugageneracija napada zelene, a tre}a zrele bobe pogoduju}i {irenju botritisa.

Pojava moljaca mo‘e se pratiti feromonima smje{tenim u ljepljivu zamku (fero-trap). Vje{anjem ve}eg broja feromona u posebnim dispenzorima (RAK 1+2) uvinogradu zbunjuju se mu‘jaci tako da ne oplode ‘enke, ~ime se smanjuje zaraza.Ova je metoda u~inkovita samo u ve}im vinogradima ili ako se provodi u ~itavomvinogorju. Insekticidi se koriste ako je zara‘eno vi{e od 10-15% cvjetova, odnosno2-5% grozdova. Preporu~aju se ekotoksikolo{ki povoljniji insekticidi: ThuricideHP, Baturad-WP, Biobit WP, FC ili XL, Nomolt, Insegar 25 WP i Cascade 50 EC.Dopu{teni su i Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC 25, Chromofos 25, Danirun -EC, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Ekalux 25, Fastac 10 SC, Fury 10 EC, Karate,2,5 EC, Lannate 20 L, Larvin 375, Lebaycid EC 50, Methrin 10 FL, Nudrin L 20,Reldan super,Sherpa 20 EC, Sumialfa 5-FL, Talstar 10 EC i Ultracid 40 WP.

Lozine grinje {i{karice

Prezimljuju u pupu, pa se prve {tete uo~avaju na izbojima kada potjeraju. Izbojisu kra}i, rastu cik cak, li{}e je zakr‘ljalo i izobli~eno. Kasnije se na licu li{}a videizbo~enja, a na nali~ju uleknu}a s bijelom, ‘utom ili crvenosme|om vunastomprevlakom punom vrlo sitnih grinja. Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjemuljanim organofosfornim sredstvima Oleo-Ekalux, Oleoultracid 100 ili Folidol uljeEC-100. Nakon kretanja vegetacije zaraza se smanjuje svim sumpornim fungi-cidima koji se koriste protiv pepelnice, a posebice sredstvima Chromodan E-35,Thiodan E-35, Thionex E-35 i Danirun 11 EC.

Crveni pauk

Vidjeti kod jabuke i kru{ke.

133

6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje

Najva‘niji {tetnici cvije}a u za{ti}enom prostoru, poput {titastog moljca, kali-fornijskog tripsa, lisnih u{i i minera, obi~nog crvenog pauka i korjenovih nematodaopisani su kod povr}a.

Najva‘niji {tetnici poput {titastih i lisnih u{i, {tetnika golobrsta itd. opisani sukod {tetnika vo}aka.

6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi

[tetni kukci

U skladi{tima zrnje ‘itarica, sjeme suncokreta, soje i graha, bra{no, tjesteninu teostale prehrambene proizvode napada stotinjak vrsta kukaca. Posebno su {tetni ‘i{ci~ije li~inke ‘ive unutar zrnja i uzrok su skrivene zaraze. Postoji ‘itni, kukuruzni iri‘in ‘i‘ak, te vi{e vrsta ‘i‘aka mahunarki. Brojne druge vrste kornja{a mogu sehraniti samo o{te}enim zrnjem, pa prate zarazu ‘i{cima, zadr‘avaju se na me-hani~ki ja~e o{te}enom zrnju ili na ve} usitnjenim proizvodima (bra{no, tjestenine isl.). Uskladi{tene proizvode napada i vi{e vrsta gusjenica moljaca na ~iju prisutnostukazuje fina pre|a na napadnutom proizvodu. Kukuruz u klipu naro~ito o{te}ujesitotroga ~ije gusjenice ‘ive unutar zrna. U ku}anstvima je naj~e{}i bakrenastimoljac koji napada sve vrste prehrambenih proizvoda.

Pojavu {tetnika na namirnicama i hrani treba sprije~iti, a ne suzbijati. Higijenskemjere ~isto}e preduvjet su uspjeha. Otpaci hrane, posebice na skrovitim mjestima,omogu}uju nesmetani razvoj {tetnika. Uskladi{teni proizvodi ne smiju sadr‘avatiprevi{e vlage koja pogoduje pojavi {tetnika, a moraju se ~uvati na {to ni‘oj tem-peraturi. Zrnje ‘itarica trebalo bi sadr‘avati najvi{e 13% vlage i biti ~uvano natemperaturi ispod 20oC. Najmanje dva puta godi{nje treba spremi{ta namirnica te-meljito o~istiti, stijenke prostorije izgladiti te tretirati dopu{tenim insekticidima.Ovo se tretiranje obavlja dok u skladi{tu nema namirnica ili se one moraju pokriti,odn. na drugi na~in treba sprije~iti da insekticidi kojima se tretiraju zidovi (vla‘nadezinsekcija) do|u u dodir s namirnicama.

Za vla‘nu dezinsekciju dopu{teni su insekticidi Reldan super, Radotin E-50, Ac-tellic 50, Kofumin 50. Nikakve namirnice se ne smiju izravno tretirati insekti-cidima, jedino se zrnje ‘itarica smije tretirati na traci kojom se prenose posebnimure|ajima. U tu su svrhu dopu{teni insekticidi Kofumin 7, Nuvan 7, Actellic 50EC i K-Obiol EC 2,5.

[tetni glodavci

[takori i mi{evi se u skladi{tima i drugim zatvorenim prostorima suzbijaju dera-tizacijom. Ona se sastoji od uporabe razli~itih tipova mi{olovki, ljepila, te mamacazatrovanih rodenticidima. Takvi su mamci Faciron forte M, Ratox mamak S iRacumin 57 koji djeluje sporo, tek nakon {to glodavci najmanje 5-7 dana uzimajumamac. Br‘eg su djelovanja mamci Brodilon mamak i pelete, Brodilon mikimamak (za ku}nog mi{a), Klerat pelete i wax blokovi, te Baraki parafinski blokovii pelete. Pri upotrebi je potrebno strogo pridr‘avanje uputa.

134

6.2. UZRO^NICI BOLESTI


6.2.1.1. Bijele ‘itarice

Pepelnica (Blumeria graminis - Erysiphe graminis)

Pepelnica se javlja na je~mu, p{enici, zobi, ra‘i i triticale (p{enica x ra‘). Naje~mu i p{enici uzrokuje najve}e {tete. U dana{njem modernom na~inu uzgoja po-javljuje se gotovo svake godine u ve}em ili manjem intenzitetu.

Simptomi se obi~no javljaju na vlati ili najdonjem rukavcu neposredno iznadtla. Postupno prelazi i na plojku lista. Tako mogu biti napadnuti svi zeleni dijelovibiljke. Na napadnutim mjestima u po~etku nastaju rahle svijetlo sivkaste nakupine.Najuo~ljiviji simptomi nastaju na gornjoj strani lista u vidu pepeljaste malo podig-nute nakupine micelija i spora ovalna oblika. Te nakupine pred zriobu ‘itarica mi-jenjaju boju, postaju sivo sme|e, a u njima nastaju male crne kuglice koje pred-stavljaju plodna tijela gljive (kleistotecije). Pomo}u plodnih tijela, gljiva se prenosiiz jedne vegetacije u drugu.

Dugi niz godina uzgoj otpornih sorata bio je jedini na~in suzbijanja pepelnice.Zbog velikog broja patotipova, rezultati selekcije na otpornost su kratkog vijeka.Sorte koje su u po~etku bile otporne na pepelnicu ubrzo podlegnu napadu novihpatotipova. Tako da u dana{njem sortimentu p{enice i je~ma gotovo sve moramosuzbijati primjenom fungicida. Prag odluke do stadija 34-36 (4.- 6. koljence) je10% zaposjednute povr{ine bilo kojeg donjeg lista. Nakon stadija 36 (6. koljnce)kada se pojave prve pjege na tri najgornja lista potrebno je po~eti sa za{titom. Sobzirom da fungicidi za za{titu od pepelnice suzbijaju i druge bolesti na bijelim‘itaricama, prikazani su na tablici 18.

Hr|e (Puccinia spp.)

Na ‘itaricama parazitira nekoliko hr|a koje su prikazane na tablici 17. [tete odcrne ‘itne hr|e su nekada bile velike. Me|utim, selekcija je problem ove bolestirije{Ila dosta uspje{no tako da se rijetko javlja, a jo{ rje|e izaziva gospodarske{tete. I ostale spomenute hr|e nisu tako veliki problem, premda je u pojedinimgodinama potrebno provesti prskanja.

Sme|a pjegavost li{}a (Septoria tritici)

Bolest se manifestira na plojci u vidu svijetlo zelenih pjega koje postupno po-primaju crvenkastosme|u boju. Pjege su oblih rubova elipti~na oblika. Kod jakihzaraza plojka se po~inje su{iti od vrha.

Sme|a pjegavost lista i pljevica (Septoria nodorum)

Dolazi na p{enici, a rje|e na je~mu. S. nodorum uzrokuje male izdu‘ene svijetlodo crvenkastosme|e pjege na listu sli~no kao i S. tritici. Na rukavcu nastaju sme|epjege, a ukoliko zahvate ve}i dio rukavca, list se su{i. Na vlati izme|u prvihkoljenaca nastaju sme|e pjege, unutar kojih se formiraju piknidi. Na gornjoj tre}ini

135

Tablica 17. Pregled P

uccinia - vrsta na ‘itaricama

Vrsta hr|e

Glavni dom

a}iniPrelazni dom

a}iniB

oja i oblik uredosorusaB

oja i oblikteleutosorusa

Napadnuti dijelovi

‘itarica

Crna ‘itna hr|a

(Puccinia graminis)

p{enica, ra‘,je~am ,zob,

triticaleB

erberis spp. i Mahonia

aequifoliumtam

nosme|i, produ‘eni,

spajaju secrni, produ‘eni, spajajuse

prete‘no rukavaci vlat

Lisna hr|a p{enice

(Puccinia recondita)p{enica,r a‘

Thalictrum

spp. iIsopyrum

fumarioides

crvenosme|i, okrugli,

razbacani po plojcicrni, okruglasti, sitnijiod P. gram

inisplojka i rukavac

@uta ‘itna hr|a

(Puccinia striiformis)

je~am, p{enica,r a‘,

triticaleN

epoznatinaran~asti, sitni, spajajuse u crtice

crnosme|i u linijam

aplojka, pljevice, rije|e,nikovac i vlat

Sme|a hr|a ra‘i

(Puccinia dispersa)ra‘

Borragineae (A

nchusaspp., L

ycopsis spp.)sm

e|i, okruglasti,razbacani po plojki

crni, okruglasti,razbacani

prete‘no plojka, manje

rukavac

Sme|a hr|a je~m

a (Puccinia herdei)

je~amO

rnithogalum spp.

tamno‘uti, sitni,

razbacanism

e|ecrni, sitni,razbacani, pokriveniepiderm

om

plojka, manje rukavac i

vlat

Crveno-‘uta hr|a

(Puccinia coronata)zob

Rham

nus catharticacrveno‘uti, produ‘eni,ne spajaju se

crni, ~esto uokolouredosorusa

plojka, rijetko rukavac

pljevice nastaju sivkaste pjege oivi~ene rubom tamno sme|e boje. Uslijed napadaspomenutih Septoria vrsta p{eno ostaje sitnije i sme‘urano. Unutar pjega formiraju semale crne kuglice (piknidi), pomo}u kojih se {iri zaraza. S. nodorum prenosi se sje-menom, a S. tritici ne. Rasku‘ivanje sjemena jedna je od prvih mjera. Plodored kao iduboka obrada tla smanjuje zarazu od obe vrste Septoria. îm se primijete prvi simp-tomi na zastavici, ili su donji listovi ja~e zara‘eni, mora se po~eti prskati fungicidima.

Parazitsko plijeganje (Pseudocercosporella herpotrichoids)

simptomi se mogu javiti rano u jesen u obliku svijetlo hr|astih pjega narukavcima listova. Ti listovi tijekom zime po‘ute i propadnu, a gljive se kroz tkivorukavca pro{iri na vlast, tako da se najizrazitiji simptomi pojave u vrijeme iliposlije busanja. Na rukavcu izme|u prva dva nodija nastaju elipti~ne pjege‘u}kaste boje oivi~ene tamnim sme|im rubom. Duga~ke su obi~no 2-3 cm. Na tommjestu tkivo vlasti postaje lomljivo, a biljke se ru{e svaka na svoju stranu. Poleglebiljke prisilno sazrijevaju, pa su im zrna {tura. Za{tita se preporu~uje na parcelamas visokim rizikom. Rizi~no parcele su: 1. one na kojima su prethodne godine raslep{enica i je~am; 2. ako je uz to i sjetva obavljena prerano. Kada se na sto biljakaustanovi da je 15-20 vlati napadnuto u stadiju 30-37 po Zadoksu (prvi nodij - zasta-vica se po~me pojavljivati), potrebno je obaviti za{titu.

Fuzarioze (Fusarium spp.)

Nekoliko vrsta Fusariuma parazitira na ‘itarice i mogu izazvati nekoliko tipovasimptoma i to: pale‘ klijanaca, trule‘ korijena i vlati, te pla‘ klasa. Pale‘ klijanacaje naj~e{}e posljedica zara‘enog sjemena. Osim zaraze sjemena, izvor infekcijemo‘e biti i tlo. To posebno vrijedi kada klijanje i nicanje zbog nepovoljnih klimat-skih prilika traje predugo. Mjere za{tite su plodored, sjetva zdravog i tretiranogsjemena.

Trule‘ korijena i vlati mo‘e se javiti kao nastavak pale‘i klijanaca, ali mo‘edo}i kao posljedica naknadne infekcije iz tla. Za vla‘na vremena korijen trune, atrule‘ prelazi na osnovicu vlati. U nekim slu~ajevima dolazi do nekroze (tam-nosme|e boje) ~vora busanja uz pojavu nekrotskih povr{ina na vlati. Biljke koje sunapadnute u fazi busanja mogu propasti, ali ako prebole tu fazu razvijaju se premdadonose manji urod.

Pale‘ klasa izaziva dvojake {tete. U prvom slu~aju zbog napada na klas dolazido nepotpune oplodnje i {turosti zrna, pa su urodi manji. Me|utim, zaraza na p{enu(sjemenu) mo‘e biti nevidljiva, ali kakvo}a sjemena je slabija. Takvim sjemenomprenosi se zaraza u sljede}u vegetaciju. Bez obzira o kakvoj se zarazi radi, p{enona sebi nosi Fusarium vrste od kojih neki mogu biti proizvo|a~i mikotoksina opas-nih po zdravlje ljudi i doma}ih ‘ivotinja. Pale‘ klasa se najbolje uo~i od cvatnje pado mlije~ne zriobe. Zara‘eni dijelovi klasa, a rijetkio ~itav klas, promijene boju ipostanu slamnato‘uti. Obi~no na zara‘enom dijelu klasi}a dolazi do naran~astihnakupina reproduktivnih organa parazita. Suzbijanje se provodi u doba cvatnje.

Siva pjegavost je~ma (Rynchosporium secalis)

Osim na je~mu parazitira i na ra‘i. Prvi simptomi se obi~no vide po~etkomprolje}a u vidu vodenastih pjega na listu ili rukavcu. Pjege su veli~ine od 0,5-2 cm

137

oivi~ene ne{to tamnijim sme|im neravnim rubom. Gljiva se prenosi sjemenom.Mjere za{tite se sastoje u sjetvi manje osjetljivih sorata, plodoredu i dezinfekcijisjemena. U slu~aju pojave bolesti na listovima mo‘e se provesti tretiranje jednimod registriranih fungicida.

Mre‘asta pjegavost je~ma (Pyrenophora teres)

Bolest se pojavljuje na je~mu, a rje|e na zobi. Simptomi po~inju u vidu sitnihnekroti~nih crtica koje se spajaju. Nastaju uske tamnosme|e pruge paralelne srubom lista, a izme|u pruga nastaju popre~ne nekroze {to daje mre‘ast izgled na-padnut dijelu lista. Gljiva se prenosi sjemenom pa je dezinfekcija sjemena obveznamjera. Osim sjemena, i biljni ostaci su izvor zaraze, pa se preporu~a plodoredizaoravanjem biljnih ostataka.

Individualni proizvo|a~i rijetko za{ti}uju p{enicu i je~am, jer su napadi slabijina malim povr{inama. Slabiji su zbog toga {to su parcele manje i ome|ene drugimkulturama. Sije se manja koli~ina sjemena po jedinici povr{ine, pa je usjev rije|i,manje se gnoji mineralnim gnojivima. Sve je to korak natrag u pogledu uroda, alito doprinosi manjem napadu parazita. Farmeri koji proizvode intenzivno, a uz to suse uvjerili u korisnost kemijske za{tite ipak postupno prihva}aju ovaj na~in za{tite.Fungicidi za suzbijanje bolesti ‘itarica prikazani su u tablici 18.

Smrdljiva snijet (Tilletia caries)

Zara‘ene biljke imaju ne{to kra}e vlati, sivkastomodrikastu boju li{}a i klasova.Sjemenke su {ire i imaju tamnosivu boju pa se razlikuju od zdravih. Do promjeneboje dolazi zbog toga {to se u njihovoj unutra{njosti nalaze brojne tamnoplavespore. Perikap je po{te|en, ali prilikom vr{idbe on se raspukne. Spore iz snijetljivasjemena se rasipaju i dospiju na povr{inu zdravog sjemena. Nakon sjetve tako kon-taminiranog sjemena spore klija istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijeviprodire kroz istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijevi prodire kroz koleoptiluu mladu biljku, i slijedi je u rastu. Tako dospijeva u klas, odnosno u zrno. Mjeraza{tite se sastoji u obvezno rasku‘ivanju sjemena fungicidima iz tablice 12.

Pra{na snijet (Ustilago nuda)

Parazitira na je~mu, a rje|e na p{enici. Gljiva stvara forme speciales od kojihjedna parazitira na p{enici (f. sp. tritici), a druga na je~mu (f. sp. nuda). U po~etkucvatnje razvijaju se klasovi crne boje, a struktura im je jedno kratko vrijemesa~uvana. Umjesto sjemena formiraju se brojne crne spore obavijene srebrnkas-tosivom ovojnicom. Ovojnica se pod utjecajem vjetra i ki{e raspada pa ostaje goloklasno vreteno s o‘iljcima.

Zaraza se {iri sjemenom u ~ijoj se unutra{njosti (embriju) nalazi micelij, kojinakon sjetve prati mladu biljku u rastu. U vrijeme cvatnje umjesto zrna stvara semasa crnih spora, koje se rasipaju pod utjecajem vjetra, te obave zarazu okolnihbiljaka u cvatnji. Unato~ zaraze, na takvim sjemenkama ne vide se nikakvepromjene, jer su zara‘ene u unutra{njosti. Iz tako zara‘enog sjemena razvit }e sezara‘ene biljke. Aprobacija sjemenskih usjeva je vrlo va‘na mjera u suzbijanju ovebolesti. Danas se bolest uspje{no suzbija i rasku‘ivanjem sjemena (vidi tablicu 12.)

138

Tablica 18. Fungicidi za tretiranje usjeva ‘itarica registrirani u Hrvatskoj

139

6.2.1.2. Suncokret

Bijela trule‘ (Sclerotinia sclerotiorum)

Kod posve mladih biljaka na prizemnom se dijelu stabljike zapa‘aju vodenastepjege prevu~ene gustim bijelim micelijem u kojem su ulo‘eni crni sklerociji. Gljivamo‘e pro‘eti ~itavu biljku, pa u tom slu~aju micelij prorasta sr‘ stabljike, a mo‘epre}i i u glavu, razgranav{i se i me|u sjemenkama. Zaraza redovito po~inje nakorijenju ili korijenovu vratu. Li{}e zara‘enih biljaka ‘uti, vene i su{i se kao i~itava biljka, koja se u prizemnom dijelu lako lomi. Micelij gljive nalazi se na, uili na sjemenu, ali sklerociji se mogu na}i pomije{ani sa sjemenom.

Plamenja~a suncokreta (Plasmopara helianthi = P. halstedii)

Na gornjoj se strani lista javljaju ‘u}kaste male izbo~ene pjege, koje su s donjestrane prekrivene gustim bijelim micelijem gljive. Pjege se stapaju i dovode dopotamljivanja i su{enja li{}a. Biljke ostaju patuljaste. Parazit se prenosi sjemenom iputem tla. Kori{tenje otpornih sorata je najdjelotvorniji na~in suzbijanja. Kaoza{titne mjere preporu~uju se: vi{egodi{nji plodored, zdravo i tretirano sjeme.

Siva trule‘ (Botrytis cinerea)

Bolest se naj~e{}e manifestira na glavicama, premda rijetko mogu biti napad-nute i stabljika, li{}e i peteljke li{}a. Znaci bolesti se primje}uju na donjoj straniglavice kao ulegnute sme|e pjege koje zahva}aju sve ve}i dio tkiva. Zaraza zatimprelazi na sjemenu lo‘u i samo sjeme. Za vrijeme ki{nog razdoblja na zara‘enimdijelovima formira se sivkasta prevlaka koja potje~e od spora i sporonosnih organagljive.

Sme|a pjegavost (Alternaria spp.)

Ova bolest se javlja na nadzemnim dijelovima suncokreta u vidu pjegarazli~itog oblika i veli~ine. Na listovima nastaju sitne nekroti~ne pjege koje se kas-nije pove}avaju poprimaju}i ovalan ili okruglast oblik 1-3 cm u promjeru, svijet-losme|e do tamnosme|e boje. Unutar pjega naziru se koncentri~ni krugovi.

Siva pjegavost stabljike (Diaporthe helianthi)

Prvi vidljivi simptomi javljaju se na listovima u vidu rubnih nekroza. S listovapreko peteljke dolazi do infekcije stabljike. Na njoj se pojavljuju svijetlosme|epjege elipti~na oblika. Pjege postaju tamnije, {irenjem i spajanjem se pove}avaju tezahva}aju ve}i dio stabljike na kojoj se javljaju plodna tijela (piknidi). Promjenenastaju i u unutra{njosti stabljike koja tako|er mijenja boju. Na kraju se ~itavabiljka su{i. Bolest se prenosi sjemenom i biljnim ostacima, pa su plodored i treti-ranje sjemena obvezna mjera.

Protiv svih opisanih bolesti na suncokretu provode se zajedni~ka prskanja fungi-cidima. Prvo prskanje provodi se u fazi od 7 listova do po~etka butonizacije. To jeprskanje namijenjeno za{titi od bijele trule‘i, sive pjegavosti stabljike. Drugoprskanje se provodi u razdoblju kada je 15-20% biljaka procvalo pa do pune cvat-

140

nje, a namijenjena je suzbijanju bijele trule‘i, sive plijesni i sme|e pjegavosti.Fungicidi su prikazani u tablici 19.

Tablica 19. Fungicidi za folijarno tretiranje suncokreta

Preparat doza za 1 ha i karenca Djelotvornost

Ronilan DF Ronilan FL

1 kg ili 1 l

43 dana

Alternaria spp.,Botrytis cinerea,S. sclerotiorum

najvi{e 2 tretiranja tijekomvegetacije

Konker 1,5 l

42 dana

Alternaria spp.,Botrytis cinerea,Phomopsis spp.,S. sclerotiorum

Kidan 3-4 l

42 dana

Botrytis cinerea,S. sclerotiorum


Rovral TS-FLO 3-4 l

42 dana

Phomopsis spp.


Sportak 45 EC 1,3 l

63 dana

Alternaria spp.Phomopsis spp.Sclorotinia sc.Botrytis cinerea

Folicur 250 EC 1,5 l

56 dana

Botrytis cinerea,S. sclerotiorum

1. u fazi butonizac. 2. u pr. pol. cvatnje

Polyram combi 2 kg

42 dana

Phomopsis spp.

Dithane M-45 FLO u kombinaciji s Bavistinom 1kg/ha.

5-71

42 dana

Phomopsis spp.,


Impact C 1,2 l

42 dana

Botrytis cinerea,S. sclerotiorum Phomopsis spp.najvi{e 1-2 tretiranja tijekomvegetacije

Bavistin FL 1 l

42 dana

Phomopsis sp.S. sclerotiorum


141

6.2.1.3. Soja

Plamenja~a soje (Peronospora manshurica)

U po~etku zaraze na li{}u se javljaju neodre|ene ‘u}kaste pjege s donje straneprekrivene bjelkasto modrikastim micelijem. Pjege se postupno stapaju i posme|e,a opkoljene su ‘u}kastozelenim rubom. Gljiva se razvija i unutar mahune, a sje-menke prekriva bijelom prevlakom micelija i oospora koje se tako|er formiraju uzara‘enom tkivu li{}a. U slu~aju jakih napada mo‘e do}i do otpadanja listova na~itavoj eta‘i. Gljiva se prenosi biljnim ostacima i sjemenom. Ukoliko je sjemezara‘eno, preporu~ljivo ga je rasku‘iti Vitavaxom 200 FF. Koristiti plodored. Pripojavi prvih znakova bolesti prskati s Ridomilom MZ i Ridomil plus 45.


Bijela trule‘ (Sclerotinia sclerotiorum)

Ra{irena je posvuda, a pogoduje joj jaka vlaga, izaziva prijevremeno ‘u}enje isu{enje biljaka. Gljiva inficira stabljiku u podru~ju korjenova vrata. Pregledomkroz uzdu‘ni presjek osu{ene stabljike vidi se bijeli micelij u kojem se nalaze crnisklerociji. Sklerociji se mogu na}i u komu{ci, pa tako gljiva dospijeva me|u sjeme.

Siva plijesan (Botrytis cinerea)

Obi~no su napadnute biljke koje su u gu{}em sklopu ili zakorovljenim us-jevima. Mo‘e se javiti tijekom cijele vegetacije, ali naj~e{}e do infekcija dolaze uvrijeme cvatnje. Simptomi se ~e{}e javljaju na prizemnom dijelu stabljike, namjestu grananja stabljike, kao i na komu{kama. Na svim napadnutim biljnim di-jelovima pojavljuje se siva prevlaka.

Crnilo ili pjegavost repice (Alternaria spp.)

Premda na uljanoj repici parazitira nekoliko vrsta Alternaria, ipak je naj~e{}a A.brassicae. Simptomi se mogu pojaviti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Nalistovima nastaju tamnosme|e koncentri~no zonirane pjege promjera 5-12 mm. Nastabljici, cvjetnoj stapci i komu{kama pjege su ovalna oblika. Zbog napada nakomu{ke dolazi do prisilnog sazrijevanja i osipanja sjemena.

Protiv kompleksa spomenutih bolesti na uljnoj repici provodi se jedno do dvaprskanja. Prvo se izvodi u fazi pune cvatnje, a drugo deset do ~etrnaest dana izaprvoga {to ovisi o ki{ama u tom razdoblju. Koristiti fungricide Kidan i Ronilan.


Pjegavost li{}a {e}erne repe (Cercospora beticola)

Simptomi se pojavljuju na listovima, peteljci listova, a kod sjemenja~ica i nacvjetnoj stapci. Na starijim listovima nastaju okruglaste, sivkaste pjege oivi~eneljubi~astim rubom. Mla|e li{}e je slabije napadnuto. Na listu se mo‘e pojaviti i dopedesetak pjega. Na peteljkama lista pjege su elipti~nog oblika. Uslijed napadaparazita dolazi do su{enja lista koje ne otpada ve} ostaje osu{eno povezano za

142

glavu repe. Gubitak listova negativno odra‘ava na digestiju i urod. [tete su jo{drasti~nije ukoliko do|e do retrovegetacije. Gljiva se prenosi sjemenom i zara‘enimbiljnim ostacima, pa je plodored obvezna mjera. Sjeme dolazi u promet pilirano,dakle ve} za{ti}eno fungicidom. Prag odluke je kada oko 5% biljaka ima najmanjepo 10 pjega. To je obi~no druga polovica srpnja ili po~etak kolovoza. Za ovunamjenu registrirani su sljede}i fungicidi: Baycor EC i WP, Brestanid, Impact, Alto320, Trimidal, Punch 10, Bavistin FL i Chromozin.

Plamenja~a {e}erne repe (Peronospora farinosa)

Naj~e{}e se javlja na sjemenskoj {e}ernoj repi. Zara‘eno li{}e ima kra}epeteljke, rastom zaostaje u odnosu na nezara‘eno. Plojka postaje blijedo zelena,deformira se, savije se prema donjoj strani lista. Na nali~ju zara‘enog lista nastajeprljavo siva violetna prevlaka sporonosnih organa, nakon ~ega li{}e nekrotizira isu{i se. Po pojavi prvih simptoma usjev se prska s Ridomilom MZ ili Ridomil plus48.

6.2.1.6. Duhan

Plamenja~a duhana (Peronospora tabacina)

Bolest se mo‘e javiti u rasadu. Njihovi listi}i gube zelenu boju i postaju‘u}kasti i su{e se. Kod kasnijih zaraza na li{}u nastaju kloroti~ne pjege nejasnihkontura. U okviru pjega na nali~ju lista javlja se pau~inasta prevlaka plavkas-toljubi~aste boje. Napadnuti dijelovi lista postupno nekrotiziraju i su{e se. Suzbijase u vrijeme pojave prvih simptoma fungicidima: Ridomil MZ, Galben-M, Sando-fan M-8.

6.2.1.7. Kukuruz

Na kukuruzu dolazi nekoliko zna~ajnih bolesti koje se rje{avaju plodoredom,selekcijom i tretiranjem sjemena. Kemijska za{tita od bolesti se ne provodi, osimtretiranja sjemena.

6.2.2. Povr}e

Polijeganje rasada

Kod mnogih biljnih vrsta koje se uzgajaju iz presadnica dolazi do zaraze rasada.Polijeganje predstavlja bolest mladih biljaka i javlja se u prvim tjednima razvojabiljke. Nakon toga razdoblja biljke postaju otporne. Pojedine bilj~ice ili vi{e njih uskupini polegnu. Na mjestu gdje biljka izlazi iz tla dolazi do promjene boje u vidujedne vodenaste pjege koja se {iri prema gore i prema korijenu. Zbog togao{te}enja, bilj~ica pod teretom listova se prelomi. Zaraza se {iri u krug od biljke dobiljke.

Potrebno je umjereno zalijevati. Rasad ne smije biti pregust, a zemlja za proiz-vodnju rasada rasku‘ena. Ukoliko se bolest pojavi, treba ~itav rasad zaliti Kap-tanom, a zatim zara‘ene biljke izvaditi iz klijali{ta.

143

6.2.2.1. Bolesti krumpira

Krumpirova plijesan (Phytophthora infestans)

U pravilu prvi znaci bolesti jave se u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje.Simptomi su najuo~ljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke lista,stabljikai gomolji. Na li{}u se pojavljuju pjege ‘u}kaste boje bez jasnih kontura,koje postupno postaju sme|e. Ako jevrijeme vla‘no, pjege se pove}avaju, nanali~ju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u vidu prljavo bijelogmicelija. Lisno tkivo unutar pjega vrlo brzo razmek{a, postaje crno vodenasto, azara‘eno li{}e ostaje visiti na cimi. Kona~no bolest zahvati i izboje. Kao posljednjafaza jakog napada ostaju gole stabljike, pa krumpiri{te izgleda kao ofureno. Uslu~aju da je vrijeme toplo i vla‘no, zara‘eni biljni dijelovi trunu pa se nadalekoosje}a smrad na trule‘. Na presjeku gomolja ispod pjega, ali ne duboko (5-15 mm)tkivo gomolja ima sme|e-hr|astu boju koja postupno prelazi u ‘u}kasto bijelizdravi dio gomolja. Danas postoje mogu}nosti predvi|anja pojave bolesti. U ne-dostatku prognozne slu‘be, prvo prskanje se obi~no provodi u doba cvatnje. Protivovog parazita ima velik broj fungicida, i to fungicidi na osnovi bakra, (Bordo{kajuha, Champion, Champion teku}i, Champ teku}i, Champ. formula 2, Bakrenovapno, Cuproxat, Cuproblau Z) cineba (Radocineb, Cineb 80), metirama (PolyramDF), mankozeba (Dithane M-45, FLO), propineba (Antracol, Chromoneb S-70),kombinacije bakra s organskim fungicidima (Cupramix, Bakreni antracol, Bakrenidithane) te Brestanid. Osim spomenutih ima i nekoliko sistemi~nih fungicida: Gal-ben M, Galben Cu, Sandofan M-8, Ridomil MZ, Ridomil plus 48 WP, Acrobat MZi Tattoo. Prilikom prskanja treba poprskati lice i nali~je li{}a, {to naro~ito vrijediako se upotrebljavaju fungicidi povr{inskog djelovanja.

Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani)

Prve pjege se javljaju na donjem li{}u grmova krumpira. One su u po~etku male(1-2 mm), ‘u}kaste, o{tro su ograni~ene od zdravog dijela lista, a kasnije postajusme|e i gotovo crne. Oblik pjega je okrugao do elipti~an, a katkada na rubovimauglast. Unutar pjega nalaze se koncentri~ni krugovi, te se po tome bolest mo‘e lakoprepoznati. Po tamnoj boji pjega i po zoniranosti ova se bolest razlikuje od pla-menja~e. Listovi s vi{e pjega su{e se, ali ostaju pri~vr{}eni na stabljici. Suzbija sekao kod raj~ice.

6.2.2.2. Raj~ica

Plamenja~a raj~ice (Phytophthora infestans)

Gljiva napada list, stabljiku i plodove. U pravilu nastaju pjege na rubovima,premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nerpavilnog oblika, s gornjestrane lista svijertlosive do svijetlosme|e, kasnije postaju prozirne, te za kratko vri-jeme potamne. List se su{i, dok peteljke lista ostaju dugo zelene. Na nali~ju listamo‘e se za vla‘na vremena formirati prljavobijeli ma{ak. Donje eta‘e obi~no suprve napadnute zbog dugotrajnije vlage. Na zelenim plodovima simptomi se o~itujukao manje, tamno obojene i ulegnute pjege, koje poprimaju bron~astu boju. Unu-tra{njost ploda nije zahva}ena.

144

Poznate su relativno otporne sorte. Kod ostalih sorata potrebno je provoditiza{titu. Kao orijentacija za prvo prskanje mo‘e poslu‘iti pojava prvih simptoma nakrumpiru. Protiv ovog parazita mogu se koristiti svi fungicidi registrirani za suzbi-janje plamenja~e na krumpiru, osim fungicida Acrobat MZ, Brestanid i Tattoo.

Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani)

Simptomi se javljaju i na starijim listovima. Pjege su gotovo identi~ne onimakoje nastaju na listovima krumpira. U vrlo povoljnim prilikama za razvoj parazitanastaje opadanje listova. Plodovi se zaraze u pravilu u zoni peteljke. Na plodovimanastaju pjege velike 2-3 cm u promjeru, udubljene, sme|e do crne, s izra‘enimkoncentri~nim krugovima. U sredi{njem dijelu pjega, ako vladaju visoke tempera-ture i visoka vlaga, nastaje gotovo crna bar{unasta prevlaka, koja potje~e od koni-dija. Plodovi zara‘eni uz samu peteljku lako otpadaju.

Koncentri~na pjegavost te{ko se suzbija fungicidima, stoga je va‘no proizvestizdrav rasad. Za prskanje mogu se koristiti neki fungicidi koji istovremeno suzbijajui plamenja~u kao Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF.

6.2.2.3. Krastavci

Plamenja~a (Pseudoperonospora cubensis)

Najve}e {tete nastaju na krastavcu (korni{on, salatni) i dinji, bilo da se radi ouzgoju u za{ti}enom prostoru bilo u polju. Bolest se na krastavcima naj~e{}e javljapred formiranje prvih plodova. Pjege na listovima krastavaca su u po~etku okruglezelenkasto svijetle, daju}i mozai~an izgled ~itavom listu. One se postupnopove}avaju, postaju uglate, jer su ome|ene ‘ilama lista. Kod dinja, pjege su ovalnaoblika. Veli~ina pjege varira od 1-15 mm. U nastavku bolesti, broj pjega sepove}ava, a stare pjege postaju ‘utosme|e. Zara‘eni listovi se su{e. Na nali~ju listapo~inje se formirati jedva primjetljiv tamnosivi ma{ak.

Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima pro{le godine nisu rasli krastavci ilitikve. Sijati relativno otporne hibride korni{ona: Poseidon, Potomac, Quest,Bounty. Po mogu}nosti krastavce uzgajati na mre‘i ili uz konopac. Od fungicidamogu se koristiti fungicidi na osnovi bakra i mankozeba (Dithan M-45). Osimfungicida s povr{inskim djelovanjem, vrlo dobru za{titu daju sistemi~ni fungicidi:Aliette (A1 fosetil), ridomil MZ-72 (metalaksil), Previcur 607 (propamocarb), Ac-robat MZ (dimetomorf). Interval izme|u dva prskanja sistemi~nim fungicidimatreba biti 8-10 dana, a kod fungicida s povr{inskim djelovanjem jo{ kra}i. Kodprvih prskanja koristiti 600 l, a za posljednja do 900 l otopine po hektaru. Prilikomza{tite treba prskati nali~je li{}a, jer do infekcije dolazi kroz pu~i na donjoj stranilista.

Pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea)

Kao i mnoge gljive iz ove skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutimorganima. Pepeljaste prevlake javljaju se na licu plojke zahva}aju}i njezin ve}i ilimanji dio. Kod jakih zaraza, naro~ito u stakleniku, mo‘e biti zara‘eno lice i nali~jelista. Jako zara‘eno li{}e ‘uti, nekrotizira i su{i se. Krastavac je kod uzgoja uza{ti}enom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to

145

mnogo ranije nego kod uzgoja na otvorenom. Kod uzgoja u polju pepelnica nakrastavcima, dinjama i tikvama obi~no dolazi u drugoj polovini vegetacije.Danas postoji nekoliko relativno rezistentnih hibrida krastavaca (Triumph,Markermore, Poinsett i dr.) i dinja (Magnum, Saticoy), pa tu mogu}nost za{titetreba maksimalno iskoristiti. Kemijska za{tita ostvaruje se primjenom fungicidaBayleton special, Rubigan, Shavit 250, Bayfidan EC 250, Anvil 5 SC, Systane12 E, Nimrod, Afugan, te Karathane. Kod primjene sumpornih sredstava valjabiti oprezan, jer pri vi{im temperaturama u za{ti}enom prostoru mogu izazvatio‘egotine.

6.2.2.4. Salata i endivia

Plamenja~a salate (Bremia lactucae)

Napada naj~e{}e vanjske listove salate. Za vla‘na vremena zaraza se mo‘epro{iriti i na unutarnje listove. Simptomi se javljaju u obliku svijetlo‘utih poli-gonalnih pjega, obrubljenih lisnim ‘ilama. Na nali~ju lista, na mjestu pjega stvarase ma{ak, koji potje~e od sporonosnih organa. U okviru pjega dolazi do nekrozetkiva, {to dovodi do trule‘i ve}eg dijela ili cijelog lista. Zato se za{tita provodifungicidom Aliette i Euparen-M.

Bijela trule‘ (Sclerotina spp.)

Ovu bolest uzrokuju dvije vrste, i to: Sclerotinia minor i Sclerotiniasclerotiorum. U uzgoju pod staklom i plastikom {tete su ve}e nego kod uzgoja upolju. Ove gljive mogu parazitirati od sjetve do berbe na salati, endiviji a vrlorijetko na radi~u. Gubitak turgora na listovima je prvi simptom. Ako takvebiljke poku{amo dignuti, opazit }emo da se ona lako odvaja od korijena kojiostaje u zemlji. Na dijelu biljke koji je okrenut prema tlu vidi se poput vatebijeli micelij unutar kojeg se formiraju crne tvrde tvorevine sklerociji. Trule‘korijenovog vrata mo‘e se javiti u svim stadijima razvoja salate ili endivije, alinajve}e zaraze se primje}uju pred tehnolo{ku zriobu. Obvezno treba sakupljatizara‘ene biljke i iznijeti ih iz staklenika. Kemijska sterilizacija tla dajedjelomi~nu za{titu jer se na taj na~in suzbija micelij, ali ne i sklerociji. Prskanjafungicidima je obvezna mjera u intenzivnoj proizvodnji. Treba poprskati tlo od-mah nakon sjetve, a prije nicanja, drugo prskanje provesti kada se razvije 4-5listova, a posljednje u po~etku savijanja glavice. Od fungicida koriste se:Ronilan i Kidan.


Ako su napadnute biljke u rasadu, one polegnu. U starijih biljaka nastajuo{te}enja po rubovima ili osnovici lista. Pjege postaju kloroti~ne i uskoro ih prek-rije sivi micelij. Za vla‘na vremena bolest se {iri u unutra{njost glavice, uzrokuju}itrule‘ listova. Ako nastupi suho razdoblje, napadnute zone postaju poput pergamentpapira, a na njemu se razabiru sitni plosnati sklerociji. Suzbija se istim fungicidimakao i bijela trule‘.

146

6.2.2.5. Luk

Plamenja~a (Peronospora destructor)

Plamenja~a izaziva {tete na luku, poriluku i ~e{njaku. To je naj~e{}a bolestcrvenog luka u nas. [tete se o~ituju u smanjenju uroda. Osim toga lukovicezara‘enih biljaka trunu u periodu skladi{tenja. Iz zara‘enih lu~ica razvija sesistemi~no zara‘ene biljke koje ostaju patuljaste. Listovi su im zavinuti i svjetlijezelene boje od zdravih.

Mjestimi~na o{te}enja na listovima u vidu pjega posljedica su sekundarnih in-fekcija. Na tom mjestu list se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad toga mjesta seosu{i. Za vla‘na vremena nastaje sivkastoljubi~asta prevlaka. Ako je vrijeme suho,dolazi do nekroze napadnute zone, a na ta mjesta se naseljavaju saprofiti zbog ~egalezija poprima gotovo crnu boju. Kao za{titna mjera mo‘e se preporu~iti plodored isadnja zdravih lu~ica. Kod jesenske sadnje lu~ica potrebno je u prolje}e prekon-trolirati usjev i eventualno zara‘ene biljke uni{titi. êsto sve ove mjere predos-tro‘nosti nisu dostatne pa moramo koristiti fungicide. Koriste se fungicidi na os-novi bakra (Bordo{ka juha, Champion, champ - teku}i, Cuproxat) zatim kombini-rani fungicidi (Bakarni antracol, Cupramix), karbamati (Antracol, Chromoneb,Polyiram DF) daju odre|enu za{titu. Kod primjene fungicida s povr{inskimdjelovanjem treba dodati okva{iva~ (Radovit N, Citowett, Sandovit). Mnogo sudjelotvorniji sistemi~ni fungicidi, od kojih su kod nas registrirani Aliette i RidomilMZ 72.

Siva plijesan (Botrytis spp.)

Nekoliko vrsta roda Botrytis parazitira na Allium (luk) vrstama. Na listovimanastaju male okrugle do elipti~ne ‘utobijele uleknute pjege 1-3 mm u promjeru,oivi~ene jednom vodenastom zonom. Jedan od Botrytisa uzrokuje i nekroze vratalistova. Ako je vrijeme vla‘no, za 5-12 dana lezija se mo‘e pro{iriti uzrokuju}itrule‘ listova. U tom slu~aju dolazi do propadanja ~itave biljke. Siva plijesan sesuzbija Ronilanom ~im se primijete prvi simptomi.

6.2.3. Vo}ke

6.2.3.1. Bolesti jabuke i kru{ke

Pjegavost li{}a i krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis)

Krastavost plodova je jedna od najopasnijih bolesti jabuke. Opravdano mo‘emore}i da se ~itav program za{tite podvrgava za{titi od ovoga patogena. Parazit na-pada list, cvijet i plodove jabuke. Premda se prvi simptomi na listovima obi~nojavljaju krajem travnja i po~etkom svibnja, do infekcije listova do{lo je mnogoranije. Na listovima nastaju maslinaste mrlje. Na jednome listu mo‘e biti po nek-oliko mrlja. Ako je zahva}en ve}i dio lista, tada listovi otpadaju. Ako su napadnutimladi listovi u rastu, oni su savinuti. Kod kasnih zaraza stvaraju se maslinastepjege koje su jasno oivi~ene od zdravog dijela lista. U okviru pjega tkivo izumire,su{i se, te poprima crnu boju. Cvijet mo‘e biti zara‘en u fazi otvaranja pupova.Simptomi se javljaju na lapovima, cvijetnoj lo‘i i peteljci. Na zara‘enim dijelovima

147

nastaju prevlake maslinaste boje, okrugla ili elipti~na oblika. Zara‘eni cvjetovi po-tamne i otpadaju. Plodovi mogu biti zara‘eni od zametanja pa do berbe. Najos-jetljiviji su mladi plodovi. Na njima nastaju plavkastozelene pjege koje kasnijepostaju sme|e. Ako zara‘eni plodovi ne otpadnu, oni se deformiraju i ~esto pucaju.Kod kasnije zaraze na starijim plodovima pjege su kru‘nog oblika, a stvara se plu-tasto tkivo u vidu sme|ih krasta.

Gljiva prezimljava u otpalom li{}u, a u prolje}e u zara‘enim listovima nastajuplodna tijela. Nakon prvih ki{a iz plodnih tijela osloba|aju se spore koje obavljajuprimarnu zarazu. Iz plodnih tijela spore se osloba|aju du‘i period tako da se infek-cije mogu realizirati kroz ~itavo vrijeme osloba|anja spora. Upravo zbog toga pro-vodi se nekoliko uzastopnih prskanja, po~ev{i od kretanja vegetacije. Prskanja trebaprovoditi na osnovi prognozne slu‘be koja se bazira na Millsovoj krivulji. Danaspostoji niz aparata pomo}u kojih se odre|uju rokovi za prskanja. Za prvo prskanjeu kretanju vegetacije koriste se fungicidi na osnovi bakra, a za ostala prskanjamogu se upotrijebiti mnogi preparati od kojih neki djeluju i na pepelnicu, prikazanisu u tablici 20.

Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)

Pepelnica se razvija na svim dijelovima jabuke: li{}u, jednogodi{njim {ibama icvijetu. Na svim tim dijelovima javljaju se karakteristi~ne pepeljaste prevlake. Lis-tovi mogu biti potpuno ili djelomi~no presvu~eni pepeljastom prevlakom. Takvilistovi su ~esto defomirani, u‘i od normalnih, sli~ni vrbinom listu. Vrhovi izbojaprekriveni su bijelom prevlakom. Gljiva prezimljuje u pupovima i u formi plodnihtijela (kleistotecij). Za{tita se sastoji u rezidbi zara‘enih izboja i prskanjima fungi-cidima (vidi tablicu 20).

Tablica 20. Fungicidi za suzbijanje pepelnice i krastavosti jabuke

Preparati Krastavost PepelnicaAtemi C + +Vectra 10 SC + +Folicur E - WP 50 + +

Systhane MZ + +Tridal MZ + +Topas - 100 +/- +Topas C 50-MP + +Anvil 5 SC + +Punch 10-Ew + +Rubigan 12 EC + +Score 250 + +

Baycor WP 25 + -/+Systhane 6 FLO, 12E -/+ +/-Bayleton special - +Kumulan - +Karathane WP; EC - +

148

Preparati Krastavost PepelnicaSumpor -/+ +Kumulus -/+ +Afugan - +

Nimrod - +Meteor + +Sumi - 8 -/+ +Saprol - N + +Radocineb, Zineb 80 + -Antracol,Chromoneb + -Antracol BT 71,25 + +Dithan M - 45; M - 70 + -

Polyram DF + -Captan,Merpan + -Folpan + -Delan 500;750 + -Syllit 65 WP,Chromodin,Dodin + -

- ne djeluje+ djeluje-/+ postrano djelovanje+/- vi{e izra‘eno postrano djelovanje

Rak grana (Nectria galligena)

Nectria galligena uzrokuje pojavu rakastih tvorevina na granama i deblu jabuka,a rje|e na kru{kama. Simptomi se razlikuju na mladim izbojima od onih na starijimgranama, odnosno deblu. Na zara‘enim izbojima odumire kora oko pupa {ire}i sekoncentri~no. Kada zahvati ve}i dio, osu{i se ~itav izboj. Na debljim granamaobi~no do promjena dolazi oko mjesta reza sekundarne grane ili izboja u ra~vamagrana. Po~etni simptom se o~ituje u postupnom upadanju kore, koja istovremenopostaje crvenkasto sme|a. Biljka poku{ava rastom kalausa zatvoriti ranu. uspije lito, nastaje tip "zatvorenog raka". Tada se na kori vide zatvorene nabreklinerazli~itog oblika. ê{}e biljka ne uspijeva zatvoriti kalusom ranu pa nastaje tzv."otvoreni" rak. Kora ispuca, zatim otpada te se na tim mjestima vidi golo drvo, arubovi su opkoljeni uzdignutom korom. Kod takvih o{te}enja biljka uvijek nastojikalusiranjem zatvoriti ranu, a parazit se {iri u drvo i razara ga ulaze}i sve dublje, akad opkoli granu ili deblo dolazi do prekida kolanja sokova pa se dio iznado{te}enja su{i.

Parazit ulazi u grane kroz ozljede nastale prilikom rezidbe, zatim od ozljeda odtu~e, izmrzavanja, preko o‘iljka na mjestu gdje je otpao list.

Poslije rezidbe sve ve}e rane treba premazati sredstvom za premazivanje rana(Mikazol pasta). Ako postoje rak-rane, tada ih treba rezom odstraniti, a ta mjestapremazati sredstvom za premazivanje rana. U vo}njacima gdje se bolest ~esto po-javljuje potrebno je provoditi posebna prskanja i to u jesen kada otpadne oko

Nastavak tablice 20

149

polovina listova, a sljede}e kada otpadnu svi listovi. Od fungicida se mogu koristitifungicidi na osnovi bakra.

Pjegavost listova i krastavost plodova kru{ke (Venturia pirina)

Krastavost plodova je gospodarski najva‘nija bolest kru{ke. Simptomi na li{}u iplodovima su vrlo sli~ni opisanim simptomima kod jabuke. Kod kru{ke ~e{}e do-lazi do pucanja plodova. Na ta mjesta naseljava se Monilina ili razni saprofiti takoda se ~esto plodovi ne mogu koristiti niti za industriju. Kod osjetljivih soratakru{aka mogu biti napadnute i gran~ice. Na njima nastaju male pukotine u vidurak-rana, a u unutra{njosti se nalaze spore. Za{tita kod osjetljivijih sorata je te‘a odza{tite kod jabuke, zbog toga {to je izbor fungicida manji. Naime, kod kru{kemnogi fungicidi mogu biti fitotoksi~ni pa se smiju primijeniti samo oni koji imajuizri~ito dozvolu za kru{ku.

Zbog velikog infekcionog potencijala, u prolje}e, dolazi do jakih infekcija kojepotje~u iz zara‘enih listova, a isto tako i od spora iz rak rana na gran~icama.Kriti~no razdoblje je od po~etka kretanja vegetacije pa do formiranja plodova. Utom razdoblju, ako padaju ki{e, potrebno je provesti tretiranje svakh 6-8 dana.

Od fungicida u po~etku vegetacije do pojave roza pupa mogu se koristiti fungi-cidi na osnovi bakra, za ostala prskanja: Radocineb, Systhane MZ, Topas C, Delan,Anvil 5SC, Baycor WP 25, Kaptan, Syllit 65, Chromodint S-65.

6.2.3.2. Bolesti ko{ti~avih vo}aka

Kovr~avost lista breskve (Taphrina deformans)

Znaci bolesti se opa‘aju na listovima, a rje|e na cvjetovima, plodovima i izbo-jima. Plojka listova postaje neravna, mjehurasta. Istovremeno na listovima dolazido promjene boje i veli~ine. Napadnuti dijelovi lista u po~etku imaju ‘utozelenu,violetnu, a na kraju sme|u boju. Zara‘eni listovi otpadaju koncem svibnja ili po~et-kom lipnja. Samo kod nekih sorata mo‘e do}i do promjena na plodovima u viducrvenkastih izbo~ina na poko‘ici. Kako zbog napada lisnih u{iju tako|er dolazi dokovr~avosti lista, to se ~esto ova bolest pripisuje kao posljedica napada lisnih u{iju.Gljiva prezimljuje izme|u ljuskica pupova ili u pukotinama kore. Suzbija se zim-skim prskanjem sredstvima na osnovi bakra u dvostruko ve}oj koncentraciji od onekoja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacija. Nakon toga, kada se pup po~neotvarati obavlja se sljede}e prskanje sredstvima Delan Syllit, Dodin, Chromodin iliAtemi C. Sredstva na osnovi bakra ne smiju se koristiti na ko{ti~avim vo}kama uvrijeme vegetacije. Kada se jednom pojave simptomi, tada se vi{e ne mo‘e zarazasprije~iti. Sekundarnih infekcija nema, a zara‘eno li{}e }e otpasti.

Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa)

Bolest se manifestira na listovima, mladicama i plodovima. Dijelovi biljkemogu biti djelomi~no ili potpuno prekriveni prljavom bijelom prevlakom. Napad-nute zone lista u po~etku su malo svjetlije, a uskoro se na tim mjestima pojavljujepepeljastobijela prevlaka koja postupno prekriva sve ve}u povr{inu.

Prevlaka se ponajprije javlja na licu, ali i na nali~ju lista, osobito kod jakihzaraza. Mladi listovi savijaju se zbog nejednoli~na rasta parazitiranoga iz dravog

150

dijela plojke. Rano napadnuti listovi ne dosi‘u normalnu veli~inu, a ako su jakonapadnuti, onda se osu{e i otpadnu. Stariji listovi su otporniji i obi~no nisu zara‘enina ~itavoj povr{ini. Mladice mogu biti napadnute samo dok su zelene. Na izbojimakoji su se razvili iz zara‘enih pupova , vr{no li{}e u pravilu je zara‘eno. Plodovitako|er mogu biti napadnuti, a osobito su osjetljive nektarine. Na njima se javljajumalo uzdignute bjelkasto sive ovalne pjege promjera 1/2 cm, ali mogu prekriti ive}i dio ploda. Unato~ tome {to gljiva prezimljava u pupu, bolest se pojavljujekasnije u vegetaciji. Sa za{titom se obi~no po~inje nakon cvatnje koriste}i fungi-cide na osnovi sumpora i Karathane. Od sistemi~nih fungicida koristi se Systane 6FLO.

Kozi~avost lista vi{nje (Blumeriella jaapii)

Ova bolest se javlja na vi{nji i tre{nji na kojima izaziva najve}e {tete. Mo‘e sepojaviti na kajsiji i {ljivi, ali su zaraze slabe pa i {tete minimalne.

Simptomi su najo~itiji na listovima. Na gornjoj strani lista nastaju sitne pur-purne pjege. U po~etku su pjege jedva uo~ljive, zatim tkivo u sredini pjege nek-rotizira, na istom mjestu na nali~ju lista javlja se sivkasto bijela prevlaka sporonos-nih organa gljive. âk i kada li{}e ima svega nekoliko pjega, li{}e ‘uti i otpada.Prvi simptomi se obi~no javljaju krajem svibnja ili po~etkom lipnja. Uslijed pri-jevremenog otpadanja listova zame}e se manji broj rodnih pupova, pa se {teteo~ituju u sljede}oj vegetaciji. U slu~aju rane defolijacije, stabla ponovno u jesenprolistaju {to iscrpljuje biljku, pa grane lako smrzava tijekom zime. Postoji metodaprognoze (Eisensmith & Jones 1980.). U nedostatku iste, tretiranje se obavlja em-pirijski po~etkom svibnja, a nakon toga se nastavlja jednim do dva treitranja uintervalima od 10-14 dana. Od fungicida se mogu koristiti: pred kretanje vegetacije- Champion, Champion teku}i; u vegetaciji - Baycor 25WP, Octave 50WP, SyllitDodine ili Cromodin S-65.

[upljikavost lista (Stigmina carpophila)

Bolest se javlja na svim ko{ti}avim vo}kama. Najo~itije promjene nastaju nalistovima i to gotovo kod svih vrsta. Simptomi na listu se o~ituju u pojavi okruglihpjega ljubi~aste do naran~aste boje obrubljenih jednom tamnijom zonom. Kodzaraze mladog lista pjege nekrotiziraju, a napadnuti dio plojke ispada tako da je listprobu{en. Kod kasnijih zaraza ne dolazi do ispadanja napadnute zone ve} one samonekrozitiraju. Broj pjega mo‘e biti razli~it od 1 do vi{e od deset. U slu~aju da listima veliki broj pjega dolazi do otpadanja listova. Na izbojima se javljaju sli~nepjege onima na listu. To je naro~ito izra‘eno kod breskve. Pjege su ovalne iizdu‘enog oblika. U okviru pjega tkivo je udubljeno i su{i se. Ako pjega prstenastoobuhvati cijeli izboj, tada dolazi do su{enja dijela izboja iznad napadnutog mjesta.Napadnuti dio kore puca. Gljiva zalazi dublje u stani~je i stvara raku sli~ne raneuslijed ~ega dolazi na tim dijelovima do izla‘enja smole. Simptomi na plodovimase razlikuju ovisno o vrsti. Na plodovima su najve}e {tete kod tre{nje i vi{nje. Akosu napadnuti mladi plodovi, tada su oni sme‘urani i su{e se. Kod kajsije i breskvenastaju male bradavi~aste izrasline tamno crvene boje. Kod {ljiva, zaraza na ploduje vrlo rijetka. Za{tita se provodi u zimskom razdoblju sredstvima na osnovi bakra,a u vegetaciji se koriste sredstva na osnovi cirama.

151

Roga~ {ljive (Taphrina pruni)

Na zara‘enim plodovima dolazi do vrlo uo~ljivih promjena. Oni rastu br‘e odzdravih, izdu‘uju se i savijaju}i poprimaju oblik plodova roga~a (Ceratonia siliqua).Meso zara‘enih plodova je spu‘vasto, lomljivo i bez ukusa. U plodu se naj~e{}e nerazvijaju sjemenke ili se formiraju samo rudimenti kostice. Na povr{ini plodova zavla‘na vremena formira se sivkasta prevlaka. Nakon toga dolazi do odumiranjatkiva, plod pocrni i osu{i se. êsto takovi plodovi ostaju dugo visiti na stablu.Jedna od prvih mjera je skupiti sa stabla zara‘ene plodove i uni{titi ih (zapaliti ilizakopati u tlo). Drugi zahvat koji treba provesti je rezidba izboja. Unato~ ovimzahvatima treba provesti prskanja. Pred samo kretanje vegetacije se mogu koristitifungicidi na osnovi bakra (Champion, Bakreno vapno, Cuproxat, Cuprablau Z,Bordo{ka juha).

Drugo prskanje treba provesti tik pred cvatnju. U tome roku mogu se koristitifungicidi Radociram ili Delan.

Naran~asta pjegavost {ljive (Polystigma rubrum)

Uz r|u, naran~asta pjegavost ubraja se u najopasnije bolesti {ljive. Najos-jetljivija je Bistrica. Doga|a se da zbog naran~aste pjegavosti otpadne dio listova, anakon toga do|e do napada hr|e, {to mo‘e uzrokovati jo{ jednu defolijaciju.

Na stablima zara‘enim naran~astom pjegavo{}u plodovi se slabije razvijaju,ostaju manji i s manjim postotkom {e}era, a ve}i dio plodova prerano otpada.Izboji ne dozrijevaju i smrzavaju se tijekom zime. Zbog iscrpljenosti vo}ke slabijese zame}u cvjetni pupovi, a posljedica toga je nerodnost, koja mo‘e potrajati i vi{egodina.

Prvi znakovi bolesti mogu se pojaviti ve} 3-4 tjedna poslije cvatnje. Na lis-tovima, jedinom organu koji napada ovaj parazit, nastaju okrugle do elipti~ne pjegenejasnih kontura ‘u}kaste boje. Boja pjega se sa starenjem pjege mijenja, te prelaziod ‘uto-ru‘i~aste, zatim naran~aste, dok na kraju ne postaje tamnocrvena. Pjege suobi~no velike od 2 do 5 mm u promjeru. Na mjestu pjege lisno tkivo zadebljastvaraju}i ispup~enje prema licu, a udubljenje prema nali~ju. Unutar pjega sredi-nom lipnja mogu se zapaziti crne okrugle tvorevine. To su za~eci piknida. Prvotretiranje provodi se u po~etku razvoja prvih listova. Sljede}a 2 tretiranja trebaprovesti u razmacima od 10-12 dana, ovisno o oborinama. Od fungicida se moguupotrijebiti fungicidi: Radociram, Dithane M-45, Kaptan, Folpan. Kasnija tretiranjauklapaju se u program za{tite od hr|e.

Pale‘ cvjetova i trule‘ plodova (Monolinia laxa)

Parazitira na svim ko{ti~avim vo}kama izazivaju}i promjene na cvijetu,gran~icama i plodovima. Prvi karakteristi~an simptom javlja se na laticama kojemlohavo vise i postaju sme|e. Za vla‘na vremena na zara‘enim organima mogu seformirati pepeljaste prevlake. Do zaraze izboja obi~no dolazi iz zara‘enog cvijetaili ploda. U tom slu~aju se su{i izboj iznad mjesta na kojem je do{lo do infekcije.Ovakve zaraze su ~este kod {ljive i kajsije. Plodovi mogu biti zara‘eni u svimstadijima razvoja. Ipak, najve}i broj plodova je zara‘en u drugom dijelu vegetacije.Do infekcije plodova dolazi putem rana, koje nastaju od insekata ili zbog o{te}enjaplodova koji se me|usobno dodiruju. Na mjestu ulaza parazita dolazi do promjene

152

boje ploda u vidu sme|e pjege koja se postupno koncentri~no {iri. Nastala pjegaispo~etka je glatka, a zatim se na njoj u gotovo pravilnim koncentri~nim kru-govima pojavljuju male bijele tvorevine parazita koje postupno postajupepeljaste. Plodovi se mumificiraju, te ostaju visiti na stablu. Tijekom zimetreba odstraniti zara‘ene izboje. Prskanja se obavljaju u po~etku cvatnje i punojcvatnji. Sredstva za suzbijanje su: Kidan, Ronilan, Baycor EC 300, Bavistin FL,Cromozin FL, Octave 50.

Hr|a ko{ti~avih vo}ka (Tranzschelia pruni-spinosae)

Zbog napada hr|e na listovima, nastaju male kloroti~ne pjege 1-2 mm upromjeru. Nakon pojave ovih simptoma, u okviru pjega s nali~ja lista nastaju ok-rugle ‘ute nakupine. Kada se na lisdtovima formira ve}i broj pjega, tada dolazi do‘u}enja lista i njihovog otpadanja obi~no krajem ljeta. Stabla {ljive ostaju punaplodova, ali s malo li{}a. Zbog toga plodovi sadr‘e manje {e}era, a drvo te{kosazrijeva. Osim na {ljivi, specijalizirane forme parazitiraju na drugim ko{ti~avimvo}kama. Suzbija se, po pojavi prvih pjega, Cinebom ili Folpanom.

6.2.3.3. Jagoda

Pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae)

Simptomi se o~ituju u pojavi pravilno okruglih pjega promjera 2-3 mm, tam-nocrvene boje. Pjege postupno postaju ve}e, svijetlosive do bijele boje u centru.Rub pjege je tamnije crvenosme|e boje. U po~etku zaraze, simptomi na nali~julista su jedva zamjetljivi, a kasnije su vidljivi i na nali~ju lista.

Za{tita se provodi ~im se primijete prvi simptomi, a to je ~esto ve} prije cvat-nje. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na osnovi bakra (Champion,Cuproxat), zatim Bakreni euparen. Euparen ne daje dobru za{titu kod jakih infek-cija. U nekim zemljama preporu~uju Dithan M-45.


To je najopasnija i naj~e{}a bolest plodova. Dovoljno je da tijekom berbepadnu jake ki{e pa da ~itava berba bude umanjena za 50 i vi{e posto. Naj~e{}enapada ve} zreo plod, ali mo‘e biti zara‘en i dok je zelen. B. cinerea naj~e{}e‘ivi na osu{enim pra{nicima, o{te}enim laticama, tu~ku. U tom stadiju naj~e{}edolazi do infekcije na mjestu gdje je tek formirani plod vezan za ~a{ku.Me|utim, simptomi }e se pokazati ne{to kasnije, a naj~e{}e pred berbu. Zarazaje ~e{}a kod plodova koji se dodiruju zemlje ili jednog drugog, ili su na bilokoji na~in o{te}eni. U po~etku se na inficiranom plodu vidi svijetlosivi micelij,koji kasnije dobije karakteristi~nu maslinastosivu boju. Inficirani plodovi imajupromijenjen okus, a na dijelu na kojem nema micelija, tamnosme|e su boje. Saza{titom se mora po~eti vrlo rano, i to prije cvatnje i nastaviti do pred berbu.Preporu~ljivo je za prvo tretiranje pred cvatnju koristiti fungicide koji imaju {irispektar kao npr. Euparen, Euparen-M, Bakreni euparen, a za kasnija tretiranjaspecifi~ne botriticide Ronilan, Kidan.

153

6.2.4. Vinova loza

Plamenja~a vinove loze (Plasmopara viticola)

Plamenja~a napada sve zelene organe vinove loze. Naj~e{}e je napadnut list iboba, rje|e cvijet, a vrlo rijetko mladica i vitice. Na listovima na mjestu ulazaparazita u tkivo nastaju svjetlije zelene do ‘ute pjege tzv. "uljne mrlje", koje sepostupno pove}avaju dose‘u}i promjer 1-3 cm. Uskoro, nakon inkubacije, s donjestrane lista na mjestu "uljnih mrlja" nastaju sporangiofori sa sporama naro~ito zavla‘na vremena. Na starim listovima nastaju ‘uta do crvenkasta polja oivi~ena‘ilama formiraju}i mozaik sa zelenim zdravim dijelovima lista. Bogata sporulacijanastaje na nali~ju lista. Bez obzira da li se radi o primarnoj ili sekundarnoj zarazi,zara‘ene zone lista po~inju sme|iti, a tkivo odumire i su{i se. Pjege se javljaju nanekoliko mjesta na listu, ali kada je zahva}en ve}i dio plojke, dolazi do otpadanjalista. Do defolijacije mo‘e do}i ve} krajem srpnja, zbog ~ega ~okot ostaje s manjelistova. Zara‘eni listovi izvor su zaraze za ostale zelene organe.

Na cvijetu mo‘e biti zara‘ena cvjetna kapica jo{ prije nego se cvijet otvori. Onaposme|i i osu{i se. Zaraza s kapica prelazi na cvijet koji u pravilu propada. Zavla‘nog vremena na cvatu se mogu pojaviti sporonosni organi i spore, pa je dio ili~itav cvat presvu~en bijelom prevlakom. Katkada je zara‘ena i peteljkovina cvata.Ukoliko je zahva}ena ve}a povr{ina, dolazi do potpunog su{enja peteljkovine. Akoje djelomi~no zara‘eno, onda se peteljka zajedno s cvatom spiralno savija.

Bobe mogu biti zara‘ene od zametanja pa do promjene boje, odnosno dok nepo~nu omek{avati. Slika bolesti ovisi o tome kada je do{lo do infekcije. Ukoliko subobe zara‘ene neposredno poslije cvatnje, na njima se pojavljuju sporonosni organi.Kada bobe pre|u jednu tre}inu veli~ine karakteristi~ne za odre|enu sortu, do infek-cija dolazi kroz pu~i peteljkovine. Micelij iz peteljke ulazi u bobu, ali ne dolazi dopojave sporonosnih organa. Bobe se sme‘uraju, poko‘ica postaje ko‘asta izgleda ipoprima ljubi~astosme|u boju. Naj~e{}e je u grozdu zara‘eno nekoliko boba, dokse ostale normalno razvijaju. Me|utim, kada bobe dosegnu dvije tre}ine svoje mak-simalne veli~ine karakteristi~ne za sortu, pu~i prestaju funkcionirati i napeteljkama, pa ne mo‘e do}i do zaraze boba niti direktno, a niti kroz peteljkovinu.Rok za prvo prskanje odre|uje se na osnovi prognozne slu‘be u doti~nom vino-gorju. U nedostatku boljih metoda prognoze, koristi se tzv. pravilu 3 x 10. To zna~ida se prvo prskanje treba obaviti kada su istovremeno ispunjena sljede}a 3 uvjeta:1. da su mladice duga~ke preko 10 cm; 2. da u roku od 2 dana padne vi{e od 10mm ki{e i 3. da su u ta 2 dana temperature iznad 10oC. Djelotvorni su:

1.) Fungicidi na osnovi bakra (Bordo{ka juha, Champion, Champ tek. Cham-pion F-2, Cuprablau, Cuproxat)

2.) Organski fungicidi (Antracol, Chromoneb, Delan, Dithan M-45, Euparen,Euparen-M, Folpan, Captan, Polyram DF, Zineb)

3.) Kombinacije bakra i organskih fungicida (Cupramix, Bakreni antracol, B.dithan, B. eurapen)

Sistemi~ni fungicidi su prikazani na tablici 21 na kojoj se vide prednostisistemi~nih fungicida nad onima s povr{inskim djelovanjem. Istovremeno se vide irazlike izme|u pojedinih sistemi~nih fungicida. Unato~ njihovim prednostima trebaih koristiti samo onda kada daju izrazitu prednost pred fungicidima s povr{inskimdjelovanjem.

154

Tablica 21. Karakteristike fungicida za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi

- Nema tekarakteristike+++ Odli~no

djelovanje++ Dobrodjelovanje* Mogu}a

rezistentnost

Organski fungicidi

ZinebAntracolFolpet

Al-Fosetil

Mikal,Mikal B

Benalaksil GalbenC M F

Metalaksil

Ridomilplus-45MZ-72

Oksadiksil

Sandofan F C C-5

OfurakCaltan

Dimetomorf

AcrobatMZ

Cimoksanil

AntracolCombi

Preventivnodjelovanje +++ +++ +++ +++ +++ +++ +++ +++

Ispiranje odki{e

20-40mm Ne ispiru se

Ulaz u list - +++ +++ +++ +++ +++ +++ +++

Vrijeme ulazau list - 30 60 minuta 60 3 sata

Sistemi~nost - +++ + + + + + +

Stopiraju}edjelovanje - 2-3 3-5 4-6 3-5 3-5 3 2-3

Razdobljeza{tite (dani) 8-10 >14 12-14 >14 12-14 >12 do 12 8-10

Pojavarezistentnosti - - * * * * - -

Pepelnica (Uncinula necator)

Bolest se o~ituje na svim zelenim dijelovima. Listovi mogu biti napadnuti usvakom stadiju svoga razvoja. Parazit dolazi na gornjoj strani lista pa nastajubijele pjege koje potje~u od sporonosnih organa prazita. List se kvr~i i uvija.Mladice mogu biti napadnute od momenta izla‘enja iz pupa pa dok ne odrvene.Na mladicama nastaju zrakaste mrlje koje su u po~etku pepeljaste, a kasnijeplavkastocrne. Na rozgvi ostaju nekrotizirana mjesta ~okoladne boje. Ipak,naj~e{}e su napadnute bobe na kojima su simptomi najkarakteristi~niji. Napad-nuti grozdovi su djelomi~no ili potpuno presvu~eni pepeljastom prevlakom kojapotje~e od sporonosnih organa. Ako do zaraze do|e rano, tada bobe pucaju, apukotine dopiru sve do sjemenke, {to je najkarakteristi~niji simptom ove bolesti.Gljiva prezimljuje u pupovima i pomo}u plodnih tijela (kleistotecij). U prolje}eiz pupova ili kleistotecija dolazi do primarnih infekcija, zato je potrebno saza{titom po~eti vrlo rano. Za suzbijanje ove bolesti koriste se fungicidi na os-novi sumpora, dinokapa (Karathane) te brojni sistemici. Od sistemika koriste se:Anvil-5, Atemi, Bayleton special, Bumper 25, Folicur E, Folicur 250, Punch 10EW, Rubigan 12 SC, Systhane 12E, Sumi-8, Tilt, Topas 100 C, Vectra. Postojejo{ i kombinacije i to: Atemi S i Tridal S., Sabithane, Bayleton AC, Antracol-BT-71. Za preporuku je za svako prskanje koristiti fungicid iz druge kemijskeskupine.

155

Siva plijesan (Bortytis cinerea)

B. cinerea mo‘e parazitirati na mladicama, listovima, cvijetu, zelenim i zrelimgrozdovima. Napad na mladice i listove je rijedak, a ako do|e do zaraze, u na{emklimatu {tete nisu zna~ajne. Ipak na nekim sortama (silvanac, rajnski rizling) upojedinim vinogorjima dolazi do napada na cvjetnu peteljku {to je va‘no znati zbogprograma za{tite. Do ranih napada na bobe dolazi samo izuzetno, obi~no je to kra-jem lipnja i po~etkom srpnja. Pojedine bobe posme|e, a na njima se javi pau~inastaprevlaka. Do zaraze boba dolazi kroz oku nevidljive pukotine koje nastaju nakonobilnih ki{a, te kroz o{te}ena mjesta od insekata (gro‘|ani moljci, ose) ili od tu~e.Gljiva mo‘e sama perforirati poko‘icu kada je odnos {e}era i kiselina povoljan zanju. Simptomi se naj~e{}e javljaju pred berbu. Na grozdovima nastaje sivapau~inasta prevlaka koja predstavlja sporonosne organe i spore gljive. Sporeraznosi vjetar a gljiva nastavlja ‘ivjeti kao saprofit, te se u prolje}e naseljava nacvat na kojem ne mora izazvati {tete.

Unato~ tome {to se simptomi primje}uju pred berbu, sa za{titom treba po~etirano, u pravilu nakon cvatnje. Najdjelotvornija se za{tita posti‘e sa ~etiri tretiranja ito: I. krajem cvatnje, II. prije zatvaranja grozda, III. kod promjene boje boba i IV.-~etiri tjedna pred berbu, ovisno o karenci preparata. Zbog visoke cijene specifi~nihfungicida (botriticida) za suzbijanje sive plijesni, obi~no se za prva prskanja koristefungicidi koji suzbijaju plamenja~u i ujedno smanjuju napade od sive plijesni. Tosu sljede}i fungicidi: Folicur E, Folpan WDG, Euparen, Bakreni Euparen. Za ostalaprskanja koriste se specifi~ni fungicidi: Mythos, Switch, Kidan, Ronilan, Sylbos, ibiolo{ki preparat Trihodex. Najbolje ih je koristiti naizmjeni~no kako bi se izbjeglapojava rezistentnosti.

Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Simptomi se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Na listovima samonekih sorata dolazi do infekcije. Listovi u po~etku vegetacije naj~e{}e uz glavne‘ile imaju jednu ili nekoliko nekroti~nih pjega promjera 1-2 mm koje su okru‘ene‘u}kastim prstenom. Zara‘eni dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i de-fomira. Na mladicama se, obi~no na najdonjim internodijima, pojavljuju ve} krajemsvibnja, tamnoplave nekroze, duguljasta oblika, za{iljene na krajevima. Te nekrozemogu obuhvatiti ~itavu mladicu pa se mladica pod teretom roda ili uslijed vjetrovaslomi. U prolje}e na lucnjevima neki pupovi ostanu uspavani, dakle ne kre}u. Kodve}ine sorata na rozgvi dolazi do izbjeljivanja i pojave plodna tijela (piknida).

Prilikom reza treba odstraniti svu zara‘enu rozgvu i iznijeti je iz vinograda. Tikpred kretanje vegetacije treba obaviti prskanje fungicidima na osnovi bakra.Sljede}a prskanja treba obaviti u stadiju B-C, odnosno D-E. Obi~no se pristupiprskanju kada je najve}i broj ~okota u toj fazi. Temperature trebaju biti vi{e od 8oCda bi do{lo do infekcije, tako da se kod ni‘ih temperatura mo‘e presko~iti jednoprskanje. Od fungicida se mogu koristiti Polyram DF, Mikal, Mankozeb, Antracolcombi.

Crvena pale‘ (Pseudopeziza tracheiphila)

Crvena pale‘ se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plje{ivica i Moslava~kovinogorje). P. tracheiphila napada listove ulaze}i svojim micelijem u provodne

156

snopove te onemogu}uje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanjavode, tkivo lista izme|u ‘ila se su{i i odumire pa nastaju trokutaste pjegeome|ene nervaturom lista ili rubom plojke. U po~etku su one svijetlo‘ute bojepodsje}aju}i na uljane pjege sli~no plamenja~i. Boja pjega se postupno mijenjaod svijetlo‘ute do crvenkasto sme|e s jasnim prelazom u zdravo tkivo. Kodsorata s crvenim gro‘|em, napadnute zone lista poprimaju boju vina tj. obrubpostaje crvenkasto- ljubi~ast. ako se zaraza pojavi uz glavnu ‘ilu plojke, plojkase brzo su{i i sme‘ura. Simptomi se obi~no jave koncem svibnja ili po~etkomlipnja. Kod jakih napada dolazi do defolijacije, sa svim posljedicama kojedonosi rani gubitak listova.

Zaoravanje listova svakako je korisna mjera koja smanjuje infektivni poten-cijal, pa je treba provesti gdje je to mogu}e. Provode se 2, eventualno triprskanja i to u fazi 3, 5-7 i eventualno 9 listova, ukoliko u tom periodu padajuki{e. Od fungicida su djelotvorni karbamati (Polyram DF, Dithan M-45), kojisuzbijaju i gljivicu Phomopsis viticola, pa se jednim tretmanom suzbijaju objebolesti. Mogu se koristiti: Champion, Cuproxat, Bordo{ka juha, Cuprablau Z,Cupramix, Antracol combi.

6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje

6.2.5.1. Ru‘a

Pepelnice ru‘e (Sphaerotheca pannosa)

Prvi simptomi su lagano uzdignute, crvenkaste zone s gornje strane lista. Bijeleprevlake gljivice koje predstavljaju micelij s konidijima najprije se javljaju kaositne ovalne prevlake na mladom li{}u. Poslije se spajaju i mogu prekriti cijelupovr{inu lista, pa dolazi do uvijanja i su{enja listova. U za{ti}enom prostoru namladim listovima oidije mogu nastati i na donjoj strani lista. Ja~e zara‘eni listoviranije otpadaju.

îm se primijete prvi simptomi, potrebno je po~eti sa za{titom a intervaliizme|u tretiranja trebaju biti kratki (oko 7 dana) u fazi intenzivnog porastamladica. Jedna od prvih djelotvornih tvari koja je upotrebljena protiv pepelnice naru‘ama je sumpor. Sumporni preparati (Tiovit, Chromosul, Sumpor SC-80 i drugi)kod temperature iznad 25oC mogu izazvati o‘egotine na listu. Koristi se iKarathane. Osim spomenutih, ~esto se upotrebljavaju i sistemici Baycor, Bayletonspecial, Rubigan, Nimrod i Saprol.

Zvjezdasta plijesan (Marssonina rosae)

Simptomi su naju~ljiviji na listovima. Na njima nastaju tamno plave do crnepjege 3-15 mm u promjeru. Pjege su dosta pravilnog kru‘nog oblika s tipi~nimneravnim rubom, koji pjegi daje zvjezdast izgled. Li{}e mo‘e imati jednu ili vi{etakvih pjega. Listovi koji imaju pjege, ‘ute i otpadaju. Simptomi se u pravilujavljaju poslije ki{a u kolovozu. U jesen je po‘eljno sakupiti zara‘eno otpalo li{}e ispaliti. Kod osjetljivih sorata potrebno je provesti prskanje s jednim od fungicida:Euparen 0,5%, Polyram DF 0,25%, Dithan M-45 0,25%, Bavistin 0,1%.

157

Hr|a ru‘e (Phragmidium spp.)

Bolest se javlja na lisitovima. Na nali~ju zara‘enog lista nastaju naran~astenakupine koje pod kraj vegetacije postaju tamno sme|e. Listovi na kojima se po-javi vi{e pjega otpadaju. Svi fungicidi navedeni za suzbijanje zvjezdane plijesni,osim Bavistina, suzbijaju i ovu bolest.

6.2.5.2. Krizantema

Hr|e krizanteme (Puccinia spp.)

Na krizantemama dvije gljive uzrokuju hr|u. Jedna od njih je (Pucciniachrysanthemi), a uzrokuje sme|u hr|u. Ova bolest se javlja obi~no u toplijim kra-jevima. Prepoznat }emo je po bradavi~astim izraslinama. Sme|e boje poredanim ukrugovima. Kod jakih napada, listovi se savijaju i su{e. Ona u pravilu ne izaziva{tetu kao bijela hr|a.

Bijela hr|a (Puccinia horiana)

Simptomi se manifestiraju na gornjoj strani listova u vidu svijetlozelene pjege.Pjege su naj~e{}e rasprostranjene izme|u glavnih ‘ila, a rijetko se mogu javiti i nacvijetu. Ta mjesta su na listu blago konkavna, promjera 1-5 mm. Na istom mjestuna nali~ju lista formiraju se male bradavi~aste izrasline. Te izrasline su u po~etkubijele poput voska, a kasnije su ‘u}kaste boje. Kada je list napadnut prije nego {toje dostigao svoju normalnu veli~inu, on se kvr~i i deformira. Kod jake zaraze ot-padaju zara‘eni listovi. Cvjetovi kod zara‘enih biljaka su sitniji.

Bolest se te{ko suzbija i treba po~eti sa za{titom vrlo rano. Na obje hr|e djelujuisti fungicidi a to su: Baycor WP, Saprol. Ako se bolest pojavi na malom brojulistova, tada biljke treba poprskati, a tek zatim otrgnuti zara‘ene listove i spaliti.

6.2.5.3. Gerbera

Venu}e i trule‘ korijena (Phytophthora cryptogea)

Biljka ne pokazuje znakove naglog venu}a, ve} u po~etku zaostaje u rastu. Lis-tovi gube svje‘inu i postupno postaju zelenosivi bez sjaja. U daljnjem napredovanjubolesti, lome se peteljke na mjestu gdje izlaze iz rizoma. Listovi se spuste do zem-lje i osu{e, a korijenov sustav je reduciran. Postupno venu i drugi listovi, rozete iuskoro biljka ugiba. îm se u nasadu primijeti zara‘ena biljka, treba je odstranitizajedno s dijelom zemlje oko nje, a zatim preostale biljke zalijevati s PrevicuromN.

6.2.5.4. Hrast

Pepelnica hrasta (Microsphaera alphitoides)

Pepelnica se javlja isklju~ivo na mladim listovima, pa se mo‘e javiti u rasad-nicima ili na odraslim stablima nakon golobrsta. Na licu lista nastaju pepeljastobijele prevlake. Te su prevlake ovalna oblika i postupno se {ire zahva}aju}i ~itavlist. Jako zara‘eni listovi se su{e. Mladi izboji mogu biti tako|er presvu~eni

158

pepeljastom prevlakom. Suzbija se fungicidom Anvil-5. Za{tita se po~inje po po-javi prvih simptoma bolesti.

6.3. KOROVI


6.3.1.1. Kukuruz

Korovna flora kukuruzi{ta tipi~no je okopavinska. Njene zna~ajke su veomajaka zakorovljenost jednogodi{njim mono i dikotiledonskim vrstama. Vi{egodi{njevrste tako|er su prisutne, iako u znatno manjem broju.

Od jednogodi{njih {irokolisnih korova naj~e{}e su zastupljene vrste: Chenopo-dium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum per-sicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Datura stramonium, Ambrosiaelatior, Xanthium strumarium, Abutilon theoprasti, Sinapis arvensis, Hibiscustrionum i dr. Jednogodi{nje trave zastupljene su znatno manjim brojem vrsta, alibrojem jedinki i biljnom masom ~esto nadma{uju sve re~ene dvosupnice. Od travanajzna~ajnije su vrste: Echinochloa crus- galli, Setaria glauca i viridis. Digitariasanguinalis, Panicum milliaceum, capilare i dichotomiflorum od jednogodi{njih, teSorghum halepense, Agropyron repens i Cynodon dactylon od vi{egodi{njih.Naj~e{}i predstavnici vi{egodi{njih {irokolisnih korova su: Convolvulus arvensis,Cirsium arvense, Rumex crispus, Rumex obtusifolius.

Za suzbijanje korova u kukuruzu u Hrvatskoj je registrirano 30 herbicida. Brojpripravaka na njihovoj osnovi iznosi 88 (vidi tablicu 22). Pojedini su djelotvornisamo na {irokolisne, dok drugi djeluju na korovne trave. Istovremeno, ve}ina neiskazuje u~inak na bilo koju skupinu vi{egodi{njih korova. Zbog toga se primjenombilo kojeg pojedina~no ne polu~uju ‘eljeni u~inci. âk ni primjenom kombinacijedva ili tri preparata ne suzbijamo sve korove. Zbog toga se ~esto pristupa primjeniu dva roka. Naj~e{}e se pre-emergence ili prije sjetve suzbijaju jednogodi{njikorovi, a post-emergence primjenom vi{egodi{nji.

Tablica 22. Selektivni herbicidi u kukuruzu koji su registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvarTrgova~ki

nazivpreparata

Doza l,kg/ha Vrijemeprimjene Faza kulture Spektar

djelovanja Faza korova

1 2 3 4 5 6 7Acetoklor Trophy 2-3 pre-em. trave i neki

{irokolisniGuardian 1,8-2,6

Acetoklor+atrazin

Guardianextra

4-5 pre-em trave i neki{irokolisni

Alaklor Lasso 4-5LassoMicrotech

3-6

159


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Alaklor Bravo pre-em. sjemenske

trave i neki{irokolisnikorovi

1. list

Alaklor post-em. do 3 listaAlanex 48ECAlapinBravo MC

Alaklor+atrazin

Lasso-Atrazin FL

5-8

Alazin 33 5Lasso combi 5-7 pre-em. sjemenske

trave i{irokolisnikorovi

1. list

Bravo/Radazin-T

5-8 post-em. do 3 lista

Alaklor-Atrazin-T

Alaklor+linuron

Lasso-LinuronAfalonkombi

6-8 pre-em. sjemensketrave i{irokolisnikorovi

Alaklor-LinuronBravo kombi

Alaklor+terbutilazin

Bravo-Terazin-T

6-8 pre-em. sjemensketrave i{irokolisni

Alaklor+cianazin+atrazin

Ciatral-ATCCiatral SCZ 6-8 pre-em. sjemenske

trave i{irokolisnikorovi

Ciatral SCZ-MCCiatral SCI-MC

Alaklor+linuron

Ciatral ALA 7-0 pre-em. sjemensketrave i{irokols.

Ametrin+atrazin

Amepin 2,5-3 pre-em. sjemensketrave i{irokols.


160


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Atrazin Gesaprim 50

WP2-3

AtrapinRadazin WP50

pre-em. sjemenski i{irokolisni ineke trave

u nicanju

Gesaprim500 FL

post-em. do 3 lista

Radazin T-50Atrazin T-50Atrapin 500TAtranex 80WPRadazin WP80

1,5-2

Atrazin+prometrin

Inakor 2-3 pre-em. sjemenski{irokolisni

Bentazon Basagran 3-4Basagran 600 1-3 post-em. sjemenski

{irokolisni2-4 lista

Basagransuper

1,5-2

Bentazon+atrazin

Laddok 4-5 post-em. 2-6 lista sjemenski{irokolisni

2-6 listova

Bromoksinil Pardner 1-1,5 post-em. 2-6 lista sjemenski{irokolisni

2-6 listova

Cianazin Bladex 50SC

2-6 pre-em. sjemenski{irokolisni ineke trave

2,4-D Deherban ADMA 6Dikocid 1,5-2,5 post-em. 4-5 lista 2-6 listaHerbocid

2,4-D+MCPA

Deherbanforte

1,5-2,5 post-em. 4-5 lista sjemenski ivi{egodi{nji{irokolisnikorovi

2-6 lista

Dikamba Banvel 480 S 0,5-0,7 post-em. 2-5 lista sjemenski ivi{egodi{nji{irokolisnikorovi

2-6 lista

Dikamba+2,4-D

Banveluniversal

1,0-1,75 post-em. 2-5 lista sjemenski ivi{egodi{nji{irokolisnikorovi

2-6 lista


161


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Dimetenamid Frontier 900 1,2-1,6 pre-em. sjemenske


Frontier 720 1-1,25EPTC Agrisan EC-

804-8 pre-sowing

+inkorporacijasjemenske ivi{egodi{njetrave i neki{irokolisnikorovi

Alirox 5-7,5Eradicaneextra 6E

4-6

Flukloridon Racer 25 EC 1-1,5 pre-em. jednog.{irokolisnikorovi ineke trave

Fluroksipir Starane 250 0,8 post-em. 3-6 lista sjemenski ivi{egodi{nji{irokolisnikorovi

u faziaktivnograsta

Klomesulon Mikado 1,5-3 post-em. 2-5 listova trave i{irokolisnikorovi

Klopiralid Lontrel 300 0,2-0,3 post-em. 2-4 lista sjem.{irokolisnikorovi

2-6 listova

Linuron Afalon 2,5-3 pre-em. sjemenski{irokolisnikorovi

AfalondisperzijaLinurex 50WP

2-3

Linuron WP50LinuronChromosteku}i

Metolaklor Dual 500 2-4Metolaklor 2-4Dual 720 1,5-3 pre-em. sjemenske


Dual 960 1-2


162


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Metolaklor+linuron

Dualin 500 4-5 pre-em. sjemensketrave i{irokolis.

Metolaklor+atrazin

Primextra500 tek.

4-7 pre-em. do 3-5 lista sjemensketrave i{irokolisnikorovi

do 2 listatrava

Primextra50 WP

4-7 pre-em. {irokolisnikorovi

Metolaklor+metobromuron

Galex 500EC


Metolaklor+terbutrin+atrazin

Primanet480 E


Nikosulfuron Motivell 1-1,25 post-em. 3-6 lista sjemenske ivi{egodi{njetrave i neki{irokolisnikorovi

sjemensketrave 1. listdobusanja,vi{egodi{nje 5-20cm isjemenski{irokolisni 2-4 lista

Pendimetalin Stomp 330 E 3-6 pre-em. sjemensketrave i neki{irokolisnikorovi

Piridat LentagranWP

3 post-em. 2-6-8 lista sjemenski{irokolisni

2-4 lista

Piridat+atrazinClap 3-4 post-em. 2-4 lista sjemenski{irokolisni ineke trave

2-5 cmvisine

Piridat+alaklor+atrazin

Tristar 7-8 post-em. 1-4 lista sjemenski{irokolisni itrave

{irokolisnikotiledonido 6lista,trave 1-3 lista

Tristar ASC 6Piridat+alaklor+terbutilazin

Tristar TSC 6 post-em. 1-4 lista sjemenski{irokolisni itrave



163


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Primisulfuron Tell 75 WG 40 g post-em. 2-6 lista sjemenski

{irokolisni ivi{egodi{njetrave


20+20 g(split)

post-em. 2-6 lista

Primisulfuron+prosulfuron

Ring 80 WG 20-30 g post-em. 4-6 listova {irokolisnikorovi

2-4 lista

Propaklor Propaklor T-50

8-10 pre-em. sjemensketrave i neki{irokolisnikorovi

Rimsulfuron Tarot 25 DF 50-60 gvi{eg. trave

post-em. 2-6 lista vi{egodi{njei sjemensketrave isjemenski{irokolisnikorovi

{irokolisnikotiledonido 4 lista.Sjemensketrave 1-3lista dokrajabusanja.Vi{egodi{njetrave,2-3lista dopo~etkabusanja

40-50 gsjem. trave i{irok. korovi30+20+20 g(split)

Simazin Radokor 2-3 pre-em. sjemensketrave i{irokolisnikorovi

Simapin T-50Radokor T-50

Terbutilazin Terazin WP 1-1,5 pre-em. sjemenski{irokolisnikorovi

Terazin WP50Terazin SC50

Terbutilazin+alaklor+cianazin

Ciatral ATC 6-8 pre-em. sjemenski{irokolisnikorovi i trave


164


nazivpreparata



1 2 3 4 5 6 7Tifensulfuron Harmony 75

WG10-15 g post-em. 2-4 lista sjemenski

{irokolisnikorovi

od nicanjado 4 lista

Vernolat Surpass 6,7 E 5-7 pre-sowing+inkorporacija pre-em.

sjemensketrave i{irokolisnikorovi

6.3.1.2. P{enica

P{enicu i druge bijele ‘itarice zakorovljuje ~itav niz korovnih vrsta. S gledi{tabotani~ke pripadnosti i vremena kretanja sve ih mo‘emo razvrstati u ~etiri kate-gorije:

- jednogodi{nje {irokolisne vrste: Stellaria media, Galium aparine, Sinapisarvensis, Raphanus Raphanistrum, Lamium purpureum, Myosotis arvensis, Papaverrhoeas, Anthemis arvensis, Matricaria chamomilla, Fumaria officinalis, Veronicapersica, Veronica hederifolia, Viola arvensis, Capsella bursa-pastoris, Ranunculusarvensis i dr. Pojedine vrste navedenih korova sposobne su poni}i ve} u jesen, dokdruge ni~u samo u prolje}e.

- vi{egodi{nje {irokolisne vrste: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Sym-phytum officinale, Vicia spp., Sonchus arvensis i dr. Razvijaju se isklju~ivo uprolje}e iz gomolja, vrije‘a, stolona, rizoma ali i iz sjemena.

- jednogodi{nje trave: Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua,Avena fatua, Avena ludoviciana i Lolium spp. Svi navedeni korovi mogu poni}i itijekom jeseni, prezimiti u mla|em razvojnom stadiju i u prolje}e nakon plo-dono{enja zavr{iti vegetacijski ciklus.

- vi{egodi{nje trave: Agropyron repens.Za suzbijanje korova u p{enici i drugim bijelim ‘itaricama imamo na raspola-

ganju veliki broj razli~itih preparata (tablica br. 23). Za pravilan izbor preparata ilikombinacije preparata potrebno je dobro poznavanje stadija razvoja kulture, sastavakorovske flore i stadija razvoja korova te klimatskih prilika u proizvodnim po-dru~jima. Herbicidi se u bijelim ‘itaricama mogu primijeniti u jesen (pre-em) ili uprolje}e (post-em). Jesenska primjena ima mnoge prednosti pred proljetnom, aliima i odre|ene nedostatke. Osnovni nedostatak joj je da se tretiranje obavlja vi{e ilimanje "na pamet" jer korovi jo{ nisu nikli, za razliku od proljetne primjene kada sukorovi ve} ponikli pa je i izbor herbicida lak{i.

Tablica 23. Selektivni herbicidi u p{enici registrirani u Hrvatskoj


165

Aktivna tvar Trgova~kinaziv preparata Doza l,kg/ha Vrijeme

primjene Faza (ZCK) Spektardjelovanja

2.4-D Deherban ADikocidHerbocidDMA 6

1.5-2.5 post-em 25-30 {irokolisni

2.4-D+MCPA Deherban forte 1.5-2.5 post-em 25-30 {irokolisni2.4-D+MCPA+MCPP

Deherbanspecial

4,0 post-em 25-30 {irokolisni

2,4+MCPA+Fluroksipir

Follow 2,0-2,5 post-em 13-25 {irokolisni

2,4-D+MCPP Deherbancombi-MDDicofluid MPcombi

4,0 4,0

post- em post-em

25-30 25-30

{irokolisni

2,4-D+Dicamba Banveluniversal

0,8-1,0 post-em 21-25 {irokolisni

MCPA Deherban M 1,5-2,5 post-em 25-30 {irokolisniMCPA+MCPP+Dikamba

Banvel MP 3,0-4,0 post-em 25-29 {irokolisni

MCPA+Dikamba

Banvel M-Ohis 4,0 post-em 25-29 {irokolisni

MCPA+Fluroksipir

Starane M 1,0-1,5 post-em 13-31 {irokolisni

MCPP Deherban fluid 4,0 post-em 25-31 {irokolisniMCPP+Joksinil Actril M 2,5-3,5 post-em 13,25 {irokolisniMCPP+Klopiralid

Lontrel 418-EC 3,0-5,0 post-em 25-30 {irokolisni

MCPP-P Astix OpticaDuplosan KV

2,0 2,0 2,5

post-em 25-31 {irokolisni

MCPP-P+Diflufenikan

Zirol 2,0 post-em 13-29 {irokolisni

MCPP-P+Bifenoks

Exel D+ 2,5 post-em 13-31 {irokolisni

MCPP-P+Joksinil+Bromoksinil

Axol super 1,3-1,7 post-em 21-30 {irokolisni

MCPP+Joksinil+Bromoksinil

Oxytril-M 1,5-3,0 post-em 21-30 {irokolisni

Glifosat RoundupCidokorGlyphogan

2-4 pred ‘etvu 90-92 {irokolisni iuskolisni

2,4-DP Dicofluid DP 4,0 post-em 25-31 {irokolisni2,4-DP+MCPA+MCPP

Galium 4,0 post-em 25-30 {irokolisni

2,4-DP+Bentazon

Basagran DP 4,0 post-em 22-31 {irokolisni

2,4-DP+Dicamba

Banvel DP 4,0 post-em 25-30 {irokolisni

166



2,4-DP+Piridat Lentagran plus 3,0-4,0 post-em 21-30 {irokolisniIzoproturon Tigrex

Alon 503,0-5,0 2,5-3,5

pre-empost-em 13- 25

jednogod.trave i neki{irokolisni

Izoproturon+Diflufenikan

Quartz superCougar

2,5-3,5 1,25-1,75

pre-empost-em 12-13

jednogodi{njetrave i{irokolisni

Izoproturon-bifenoks

Bifenix-N 6,0 4,0-6,0

pre-empost-em 13- 29

jednogod.trave i neki{irokolisni

Izoproturon+fluoroglikofen

Alon Forte 2,0-,25 post-em 13-29 jednogodi{njetrave i{irokolisni

Izoproturon+Amidosulfuron

Alon super 2.0 post-em 13-29 jednogodi{njetrave i{irokolisni

Amidosulfuron Grodyl 20-40 g post-em 12-32 {irokolisniTriasulfuron+Fluoroglikofen

Satis 18 WP 0,2 pre-em post-em 12-29

jednogodi{nji{irokolisni

Triasulfuron+Klortoluron

Dicuran forte 2,0 pre-empost-em 13- 20


Prosulfokarb Arcade 80-EC 4,0-5,0 pre-em post-em 12-13

jednogodi{nji{irokolisni ineke trave

Tribenuron Granstar 75-DF 10-25 g post-em 13-31 jednogod.{irokolisni

Klortoluron Dicuran 80-WP Dicuran500 FWTolurex 50 SC

2.0-3.0 3,0-4,0 3,0-4,0

pre-em pre-empost-em 13-25


Izoksaben X-pand 1,0 pre-empost-em 12-13

jednogodi{nji{irokolisni

Diflufenikan Quartz 0,3-05 pre-empost-em 12-13

jednogod.{irokolisni ineke trave

Imazametabenzmetil

Assert 2,5-3,0 post-em 11-29 jednogodi{njetrave

Piridat Lentagran WP 3,0 post-em 21-30 jednog.{irokolisni

Bentazon BasagranBasagran 600

4,0 3,0 post-em 20-32 {irokolisni

Fluroksipir Starane 250 0,6-1,2 post-em 13,-39 {irokolisniTrifluralin-Linuron

Trinulan 4,0 pre-em 13-39 jednogodi{njetrave i{irokolisni

Fenoksapropetil Puma super 0,6-1,2 post-em 13-32 traveDiklofop-metil Illoxan 2,5 post-em 25-30 sjemenske traveDifenzokvat Avenge 200-E 5,0 post-em 2-,30 divlja zob


167



Tralkoksidim Splendor 2,5-3,0 post-em 11-31 divlja zob

6.3.1.3. Soja

Korovska flora soje tipi~no je okopavinska. Kao kod ve}ine okopavina i u soji sukorovi ograni~avaju}i faktor proizvodnje. Od osobite je va‘nosti suzbiti korov za vrijemekriti~nog razvoja soje. Drugim rije~ima, soju je potrebno osloboditi od korova u vrijemeod stadija tre}e troliske (V-3) pa do perioda razvoja ~etvrte troliske (V-4). U na{emklimatu zajedno sa sojom ni~u sljede}e sjemenske {irokolisne korovske vrste: Chenopo-dium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persi-caria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Ambrosia elatior,Xanthium strumarium, Abutilon theophrasti, Sinapis arvensis, Datura stramonuim i dr.Istovremeno ili ne{to kasnije javljaju se i jednogodi{nje korovne trave: Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis, Panicum spp. Osim jednogodi{njih, soju zak-orovljuju i mnogi vi{egodi{nji korovi, na koje ve}ina danas poznatih herbicida nije do-voljno djelotvorna. To su Agropyron repens, Cynodon dactylon, Convolvulus arvensis iCirsium arvense. Prema prikazanom stanju zakorovljenosti, mo‘e se zaklju~iti da se odherbicida zahtijeva da su djelotvorni na obje skupine korova, da imaju dobro inicijalno iizra‘eno rezidualno djelovanje i da su selektivni prema kulturi. Sve ove osobine te{ko jeobjediniti u jednom preparatu, pa se u praksi ~esto primjenjuju kombinacije preparata. UHrvatskoj dozvolu za promet za suzbijanje korova u soji imaju 22 aktivne tvari. Nanjihovoj osnovi proizvodi se 47 preparata (tablica 24).


Zbog ~injenice da se sjetva obavlja ranije, a va|enje kasnije, kao i zbog ni‘eghabitusa i otvorena sklopa, {e}erna repa je za razliku od ostalih okopavina tijekomcijele sezone izlo‘ena napadu korova.

Po vremenu kretanja, korove {e}erne repe mo‘emo svrstati u dvije skupine.Prije ili zajedno s repom ni~u korovi Sinapis arvensis, Polygonum persicaria, Ma-tricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica, Anagallis arvensis, Chenopo-dium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus i dr. Termofilnikorovi ~iji ponik uslijedi nakon {e}erne repe, a produ‘i se tokom cijelog ljeta su:Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis, Datura stramonuim, Solanumnigrum, Ambrosia elatior i Hibiscus trionum. U isto vrijeme mogu se ponovo javitivrste Amaranthus retroflexus, Chenopodium album i polyspermum i vrste rodaPolygonum. Protiv prve skupine korova uglavnom imamo dobra rje{enja, naimeherbicidi koje primjenjujemo prije ili neposredno nakon sjetve, dobro ih suzbijaju.Ljetni korovi u po~etku svog razvoja ne predstavljaju ve}u opasnost, a kako vri-jeme odmi~e, navedeni korovi uzimaju sve vi{e maha i konkuriraju kulturi. Her-bicidima ih mo‘emo suzbiti samo dok se nalaze u mla|em razvojnom stadiju.

Za suzbijanje navedenih korova u {e}ernoj repi danas u Hrvatskoj raspola‘emosa 17 razli~itih aktivnih tvari. Na njihovoj osnovi u prometu se nalazi 36 razli~itihpreparata (tablica br. 25). Pojedini su djelotvorni na {irokolisne, a drugi na korovne


168

169

170

171

172

trave. Zbog toga ih redovito primjenjujemo u kombinaciji. Primjenom dvojne ilitrojne kombinacije pro{iruje im se spektar, dok problem rezidualne djelotvornosti idalje ostaje prisutan. Ovaj nedostatak nastojimo rije{iti tako da u toku jedne sezonetretiranje obvljamo u vi{e navrata smanjenim dozacijama herbicida (split apli-kacija).

Tablica 25. Selektivni herbicidi u {e}ernoj repi registrirani u Hrvatskoj


primjene Faza razvoja Spektardjelovanja

cikloat Ro-Neet 5-6 pre-sow jedno ivi{egodi{njitravni i{irokolisni

cikloksidim Focus Focusultra

0,5-2 1-4

post-em jedno ivi{egodi{njitravni

diklofop-metil Illoxan 28 3-3,5 post-em jednogod.travni

dimetenamid Frontier 900 1,2-1,6 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni

etofumesat NortronNortron super

8-10 2-4

pre-empost-em 3-4 lista

jednogod.{irokolisnitravni

etofumesat+fenmedifam

BetanalTandemKalifan Duo

6-8 post-em 2-4 lista jednogod.{irokolisni i travni

fenmedifam Betanal 6 post-em 2-4 lista jednogod.{irokolisni

fenmedifan+desmedifam

Betanal AM-11 Kalifan S

6 post-em 2-4 lista jednogod.{irokolisni

fenmedifam+desmedifan+etofumesat

Kalifan ProBetanal Progres

5 post-em 4 lista jednogod.{irokolisni

fenoksaprop-etil

Furore Furore Super

1,5-4 1-1,2


fluazifop-p-butil

Fusilade super 1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

haloksifop-etil Gallant 125Bastional

1-4 0,5-1,5


klopiralid Lontrel 300Lontrel 100

0,2-0,4 0,6-1,2

post-em jedno ivi{egodi{nji{irokolisni

173



kloridazon Pyramin WPPyramin FLPyramin TurboBetaminBetamin T

3-6 6 3,5-5 3-6 6

pre-em post-em 2-4 lista

jednogod.{irokolisni

kloridazon+metolaklor

Pyradur FL 8 pre-em jednogod.{irokolisni itravni

kvizalofop-etil Targa Targasuper Pantera

1-25 0,5-3 1-1,5


metamitron Goltix 5-7 pre-empost-em 2 lista


metolaklor Dual 500 Dual 720 Dual 960

2-3 15-2 1-1,5

pre-em jednogodi{njitravni i neki{irokolisni

propakvizafop Agil 100 0,8-1,5 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

propizamid Kerb 50 3-4 post-em 2 lista jedno ivi{egodi{nji{irokolisni

setoksidim Grasidim 1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni


Sjetva uljane repice u na{em klimatu se obavlja koncem ljeta, a zbog povoljnihtemperaturnih prilika i velik broj sjemenskih termofilnih korova spreman je poni}izajedno ili neposredno nakon kulture. Zajedno s uljanom repicom kre}u i anuelnekorovne vrste: Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Chenopodium album, Amaran-thus retroflexus, Polygonum spp. i dr. Dodu{e, ve} s prvim mrazom re~eni koroviizmrznu, pa su uljanoj repici konkurentni samo u njezinom po~etnom razvoju kadaje i repica najosjetljivija na prisutnost korova. Ako se jave u velikom broju protivovih korova, moraju se provoditi mjere suzbijanja.

Prije zime ni~u bienalni (ozimi) korovi niskog (Stellaria media, Veronica spp.,Lamium purpureum, Capsella bursa-pastoris, Arabidopsis thaliana, Ranunculusspp., Lolium spp., Poa annua i dr.) i nagla{enog (Galium aparine, Matricariachamomilla, Anthemis arvensis, Sinapis arvensis, Raphanus raphanistrum, Aperaspica- venti, samonikli je~am i p{enica i dr.) habitusa koji su sposobni prezimitizajedno s uljanom repicom.

Korove niskog habitusa treba suzbijati kada se jave u gustom sklopu jer tadaodnose velike koli~ine hranjiva. Korovi nagla{enog habitusa mnogo su ve}i prob-lem. Galium aparine se u vrijeme ‘etve uspinje iznad biljke i ometa rad kombajnu.Sinapis arvensis i Raphanus raphanistrum botani~ki su vrlo sli~ne uljanoj repici,rastu, razvijaju se i plodonosne u isto vrijeme kada i repica. Sjeme im je zbog iste


174

veli~ine te{ko izdvojiti. Izmije{amo sa sjemenom repice lo{e utje~e na kvalitet ulja.Samonikli je~am i p{enica kao korov {tete nanose samo kada poniknu u ve}embroju, ali znatno ve}e zna~enje imaju kao doma}ini za odr‘avanje zaraze ve}egbroja bolesti ‘itarica pa sjetva ‘itarica nakon uljane repice mo‘e do}i u pitanje.

Iz prikazanog je o~ito da primjena herbicida ovisi o broju i vrsti korova. Selek-tivni herbicidi u uljanoj repici navedeni su u tablici br. 26.

Tablica 26. Selektivni herbicidi u uljanoj repici registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar Trgova~kinaziv preparata Doza l kg/ha Vrijeme

primjene Faza razvoja

alaklor Bravo LassoLassoMicrotechAlaklorAlaklor 48 EC

3-5 pre-em jednogodi{njetrave i neki{irokolisni

cikloksidim Focus ultra 1-4 post-em jedno ivi{egod. travni

fluazifop-p-butil

Fusilade super 1-2,5 post-em ,jedno ivi{egod. travni

glufosinat Basta 2,5-3 desikacija pred‘etvu

haloksifop-etil Bastional 0,5-1,5 post-em jedno ivi{egod. travni

klopiralid Lontrel 300 0,3 post-em 5-7 listova jedno ivi{egodi{nji{irokolisni

klomazon Command 4 E 0,2-0,25 pre-sowpre-em

jednogod.{irokolisni itravni

kvizalofop-etil Targa super 0,5-3 post-em jedno ivi{egod. travni

metazaklor Butisan S 2,5-3 pre-em post-em

jednogodi{njitravni i neki{irokolisni

napropamid Devrinol 45 F 2-4 pre-sow jednogodi{njitravni i{irokolisni

piridat Lentagran WP 2 post-em 5 listova jednogod.{irokolisni

propakvizafop Agil 100 0,8-1,5 post-em jedno ivi{egod. travni

propizamid Kerb 50 3-4 post-em 5-6 listova {irokolisni ineke trave

setoksidim Grasidim 1-4 post-em jedno ivi{egod. travni

trifluralin Treflan 45 ECTriflurex

1-2,5 pre-sow jednogodi{njitravni i{irokolisni

175

6.3.1.6. Krumpir

Primjena herbicida u krumpiru otpo~ela je relativno kasno. Polovinom {ezde-setih godina raspolagali smo veoma malim brojem selektivnih herbicida (dikvat,dinoseb, MCPA). Ve}ina ih nije davala ‘eljene rezultate pa se uz primjenu ovihherbicida pribjegavalo kultivaciji ili ru~nom suzbijanju korova. Danas me|utimraspola‘emo velikim brojem selektivnih preparata pa se moglo i odstupiti odtradicionalnog uzgoja. Ovisno o pre ili post-emergence primjeni, potrebno jeprije ili kasnije ogrnuti krumpir ili ga uop}e ne ogrtati. Sa gledi{ta proizvodnje iprimjene herbicida, svako od na~ina uzgoja ima odre|ene prednosti i ne-dostatke. Naime, ukoliko se uzgaja krumpir bez humaka, omogu}ena jeprimjena pre-em herbicida bez opasnosti da }e film herbicida nanijet napovr{inu biti poreme}en. Formiranje humaka neposredno nakon sadnje tako|erbi omogu}ilo primjenu pre-em herbicida. No, ovaj na~in nerijetko rezultira man-jim brojem biljaka po jedinici povr{ine jer krumpir kre}e s ve}e dubine. S drugestrane nedostatak ovog uzgoja je {to uvijek ne posjedujemo herbicide dugotrajneperzistentnosti. Zbog toga se nerijetko de{ava da kasno nicaju}i korovi(Amaranthus, Chenopodium, Ambrosia i Echinochloa) jako zakorove krumpir.Drugi nedostatak je {to se primjenom nakon sadnje izla‘emo opasnosti da sred-stvo ne djeluje ukoliko uslijedi su{no razdoblje (svi pre-em herbicidi ovisni su ooborinama). I post-em primjena herbicida nakon formiranja humaka imaodre|ene nedostatke. Naime, ve}ina post-em herbicida nedovoljno su selektivnipa se ~esto doga|aju o{te}enja. Danas se me|utim nastoji problem rije{iti nana~in da se primjena herbicida razdvoji jer je izbor herbicida velik. Obi~no seprije sadnje primijeni neki od hlapivih ili nakon sadnje neki od rezidualnih pre-em herbicida, a zatim se u toku vegetacije primijeni neki od post-em herbicida.Herbicidi koji imaju dozvolu za promet u krumpiru navedeni su u tablici 27.

Tablica 27. Selektivni herbicidi u krumpiru registrirani u Hrvatskoj



parakvat Gramoxone 3-5 pre-em jednogod.trave i {irokol.

dikvat Reglone 3-5 pre-em jednogod.trave i {irokol.

glufosinat Basta 15 3-5 pre-em jednogod.trave i {irokol.

prometrin Prohelan T-50GesagardPromepinPromepin 500

1,5-3 pre-em jednogod.{irokolisni

metobromuron Patoran 50 2-5 pre-em jednogod.{irokolisni ineke trave

176



linuron AfalonLinurex 50WP LinuronChromos 50Linuron WP50 Afalon teku}i

3 pre-em jednogod.{irokolisni

metribuzin Sencor 0,75-1,5 pre-empost-em 5-8 listova

jednogod.{irokolisni iredukcijatravnih

pendimetalin Stomp 330 E 4-6 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni

flukloridon Racer 25 EC 2-4 pre-em jednogod.{irokolisni ineki travni

cikloksidim Focus Focus ultra

1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

fluazifop-p-butil


kvizalofop-metil

Targa superTarga

0,5-3 post-em jedno ivi{egodi{njitravni


bentazon BasagranBasagran 600

2-3 1-3

post-em post-em

10-15 cm 10-15 cm


6.3.2. Povr}e

Kod plodovitog povr}a obra|ene su kulture raj~ica i paprika, a kod lisnatogsalata, endivija, radi~ i {pinat.

Od mahunarki obra|ene su kulture grah i gra{ak, a od lukovi~astog povr}acrveni luk i ~e{njak. Iz skupine korjenastog povr}a mrkva, per{in, celer i cikla.

Mogu}nosti primjene herbicida, zbog ograni~enog prostora, prikazane sutabli~no (tablice br. 29, 30, 31, 32 i 33).

6.3.2.1. Kupusnja~e

Kupusnja~e (kupus, kelj, cvjeta~u, kelj pup~ar, korabu, rotkvu i rotkvicu) uzga-jamo na razli~ite na~ine. U malim vrtovima uzgajamo ih iz presadnica, a na ve}impovr{inama za potrebe industrije i tr‘i{ta uzgajamo ih izravnom sjetvom u polju. Sgledi{ta vremena sjetve odnosno sadnje, sve re~eno mo‘emo obavljati u prolje}e,ljeto ili jesen.


177

Upravo o vremenu i na~inu uzgoja ovisit }e i potreba suzbijanja korova. Naime,sadnjom kupusnja~a u jesen redovito se kao problem javljaju ozimi bienalni korovi.Od {irokolisnih vrsta naj~e{}i su: Stellaria media, Veronica persica, Senecio vul-garis, Matricaria chamomilla, Lamium purpureum, Anthemis arvensis, Capsellabursa-pastoris, Viola arvensis i dr. Od korovnih trava u jesenskozimskom roku sad-nje odnosno sjetve javljaju se Poa annua, Poa trivialis, Lolium spp., Agropyronrepens. Sjetvom odnosno sadnjom u prolje}e, osim re~enih, javlja se ~itav niz{irokolisnih jarih korova kao {to su: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus,Solanum nigrum, Portulaca oleracea, Galinsoga parviflora i dr. Jednogodi{njekorovne trave, primjerice Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Digitaria sanguinalisi dr., gotovo su uvijek prisutne u proljetnom i ljetnom uzgoju kupusnja~a. Vrlo~esto se javljaju i vi{egodi{nje trave, no njih je u pravilu potrebno suzbijatirazli~itim agrotehni~kim zahvatima nekoliko godina prije uzgoja povrtnica.

Uvo|enjem herbicida omogu}en je uzgoj kupusnja~a izravno iz sjemena. Pritomje osnovno imati na umu da se, kao i kod uzgoja iz presadnica, jednokratnomprimjenom bilo kojeg herbicida ne posti‘u ‘eljeni rezultati. Zbog toga se herbicidiprimjenjuju u vi{e navrata u razli~itim fazama rasta i razvoja kulture i korova. Utablici br. 17 prikazan je pregled selektivnih herbicida u kupusnja~ama koji imajudozvolu za promet u Hrvatskoj.

Tablica 28. Selektivni herbicidi u kupusnja~ama registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar Trgova~kinaziv preparatta Doza l,kg/ha Vrijeme


trifluralin Treflan ECTriflurex 48 EC

1,5-2 pre-sow jednogod.{irokolisni itravni

propaklor Propaklor T-50 8-10 pre-empost-em

3-4 lista tj. 10-14 dana nakonsadnje

jednogod.travni i neki{irokolisni

fluazifop-p-butil

Fusilade super 1-3 post-em jedno ivi{egod. travni


aziprotrin Mezoranil 50 2-3 3-4 pre-empost-em

3 lista tj. 10-14dana nakonsadnje


piridat Lentagran WP 1-2 post-em 3 lista tj. 14dana nakonsadnje

{irokolisni

oksifluorfen Goal 2-3 pre-trans jednogod.{irokolisni itravni

napropamid Devrinol 50WP

2-4 pre-trans jednogod.{irokolisni itravni

pendimetalin Stomp 330 3-4 pre-trans jednogod.travni i neki{irokolisni

metazaklor Butisan S 2-2,5 post-em 8-10 dananakon sadnje

jednogod.travni i neki{irokolisni

178

Tablica 29. Selektivni herbicidi u plodovitom povr}u registrirani u Hrvatskoj



Raj~ica

difenamid DifenamidChromos

8 8-10 8-10

pre-sow pre-em pre- trans


fluazifop-p-butil


metribuzin Sencor 70 WP 0,15-0,30 0,25-0,50,2-0,5

pre-sow pre-empost-em

10 cm visine jednogod.{irokolisni ineketrave,tretiratipod list

napropamid Devrinol 45 F 2-3 pre-sow pre-empre-trans


pendimetalin Stomp 330 4-6 pre-sow pre-trans

jednogodi{njitravni i neki{irokolisni



trifluralin Treflan EC 1-2 pre-trans pre-sow

jednogodi{njitravni i{irokolisni

Paprika

difenamid DifenamidChromos

8 8-10 8-10

pre-sow pre-em pre- trans


fluazifop-p-butil


napropamid Devrinol 45 F 2-3 pre-sow pre-empre-trans



trifluralin Treflan EC 1-2 pre-trans pre-sow

jednogodi{njitravni i{irokolisni

179

Tablica 30. Selektivni herbicidi u lisantom povr}u registrirani u Hrvatskoj



Salata,endivija,radi~propizamid Kerb 50 3

3-4,5 3-4

pre-sow pre-trans pre-em post- em

10-14 dananakonpresa|ivanja

jednogod.{irokolisni ineki travni

[pinatcikloat Ro-Neet 3-5 pre-sow jednogodi{nji

travni i neki{irokolisni

lenacil Venzar 0,5-0,8 pre-em jednogod.{irokolisni

Tablica 31. Selektivni herbicidi u mahunarkama registrirani u Hrvatskoj


nazivpreparatta

Doza l,kg/ha Vrijemeprimjene Faza razvoja Spektar

djelovanja

Grahbentazon Basagran

Basagran 6001,5-2,5 1-3 post-em 1-2 troliska jednogod.

{irokolisnifluazifop-p-butil


imazetapir Pivot 100 0,8-1 pre-sow pre-em post-em 1 troliska


metolaklor+linuron

Dualin 500 4-5 pre-em jednogod.{irokolisni itravni

metolaklor+metobromuron

Galex 500 EC 5 pre-em jednogod.{irokolisni itravni

metobromuron Patoran 50 2,5-3,5 pre-em jednogod.{irokolisni

propaklor Propaklor T-50 8-10 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni


trifluralin Treflan EC 1-2 pre-sow jednogodi{njitravni i{irokolisni

Gra{akaziprotrin Mesoranil 50 3,5-4 pre-em

post-em do 10 cmjednogod.{irokolisni

cijanazin Bladex 50 SC 2-4 1,5-2 pre-em post-em 15-25 cm


bentazon BasagranBasagran 600

3-4 1-3 post-em 1-2 troliska jednogod.{irokolisni

180


nazivpreparatta

Doza l,kg/ha Vrijemeprimjene Faza razvoja Spektar

djelovanja

fluazifop-p-butil


imazetapir Pivot 100 0,8-1 pre-sow pre-em post-em 1 troliska


propaklor Propaklor T-50 7-10 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni

prometrin GesagardProhelan T-50

1,5-3 pre-em jednogod.{irokolisni

pendimetalin Stomp 330 3-4 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni



Tablica 32. Selektivni herbicidi u lukovi~astom povr}u registrirani u Hrvatskoj



aziprotrin Mesoranil 50 2-3 post-em 3 lista jednogod.{irokolisni

joksinil Totril 0,3-2,5 post-em 3 lista jednogod.{irokolisni

fluazifop-p-butil


oksadiazon Ronstar 25 EC 4-6 pre-em post-em 3-4 lista

{irokolisni itrave

oksifluorfen Goal 1-1,5 pre-empost-em 3-4 lista


pendimetalin Stomp 330 3-45 pre-em jednogod.travni i neki{irokolisni

propaklor Propaklor T-50 8-10 pre-em post-em 1 list

jednogod.travni ineki{irokolisni


piridat Lentagran WP 2-2,5 post-em 3 lista jednogod.{irokolisni

Nastavak tabloce br. 31

181




ê{njaksetoksidim Grasidim 1-4 post-em jedno i

vi{egodi{njitravni

fluazifop-p-butil

Fuislade super 1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

Tablica 33. Selektivni herbicidi u korjenastom povr}u registrirani u Hrvatskoj



Mrkvafluazifop-p-butil

Fuisilade super 1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

linuron AfalondisperzijaAfalon teku}iLinuron WPLinuronChromos

2 1-2

pre-em post-em 3 lista

jednogod. {irokolisni

metoksuron Dosanex 4 2-4

pre-empost-em 2-4 lista



Per{inlinuron Afalon

disperzijaAfalon teku}iLinuron WPLinuronChromos

2 1-2

pre-empost-em

3 lista jednogod. {irokolisni


Celerprometrin Gesagard

Prohelan T1501,5-3 pre-em jednogod.

{irokolisnisetoksidim Grasidim 1-4 post-em jedno i

vi{egodi{njitravni


182



Ciklafluazifop-p-butil

Fuislade super 1-4 post-em jedno ivi{egodi{njitravni

kloridazon Betamin TBetaminPyraminPyramin turbo

6 3-4 3-6 6

pre-sow pre-em


6.3.3. Vo}njaci i vinogradi

S gledi{ta vremena kretanja, korove intenzivnog vi{egodi{njeg nasada mo‘emorazvrstati u tri skupine:

- zimsko-proljetni korovi: Stellaria media, Lamium purpureum, Capsella bursa-pastoris, Veronica persica, Veronica hederifolia, Senecio vulgaris, Sinapis arvensis,Poa annua, Lolium temulentum. Vo}njaci i vinogradi se u vrijeme njihovog ponikanalaze u zimsko mirovanju, to im ovi korovi ako na vrijeme bilo kemijskim bilomehani~kim putem suzbijemo, ne}e {tetiti.

- ljetni korovi: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Galinsoga parvi-flora, Polygonum aviculare, Polygonum persicaria, Solanum nigrum, Echinochloacrus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis. Digitaria sanquinalis, Cirsium arvense,Convolvulus arvensis, Taraxacum officinale, Agropyron repens, Cynodon dactylon,Sorghum halepense. Ve}ina ljetnih korova zna~ajni su kompetitori pa ih treba pra-vovremeno suzbijati.

- kasno ljetni odnosno jesenski korovi: koncem ljeta pa do jeseni ~esto seponovo znaju javiti u drugom poniku ljetne trave kao npr. ko{tan, muhar te {irok-olisne vrste {tir, loboda, dvornici, hudoljetnica, slak, osjak, masla~ak, troskot ipirika. Potreba suzbijanja ovog korovnog aspekta ovisit }e o vremenu berbe i oagrotehni~kim zahvatima koji se u doti~nom nasadu provode.

Iz prilo‘ene tablice 34, vidi se da je u Hrvatskoj registriran velik brojrazli~itih herbicida. Jednokratnom primjenom bilo kojeg herbicida ili kombi-nacije herbicida korov u vi{egodi{njem nasadu nije mogu}e dr‘ati pod kon-trolom. Stoga se herbicide treba primijeniti u dva ili rje|e u tri navrata tijekomjedne sezone. Koji herbicid, odnosno kombinaciju herbicida }emo primijeniti,ovisit }e ponajprije o sastavu korovne flore kao i o ekotoksikolo{kim karakteris-tikama herbicida. Prednost svakako treba dati manje perzistentnim, po okoli{manje {tetnim herbicidima.


183

Tablica 34. Herbicidi registrirani za primjenu u nasadu jabuke, kru{ke i vinograda

Trgova~ki naziv Proizvo|a~ djelatna tvar % Dozacija l,kg/ha Spektar djelovanja

Basta 15 AgrEvo glufosinat-amonij,15%

4,5-7,5 jednogod. trave i{irokolisne

Basta AgrEvo glufosinat-amonij.20%

4,5-7,5 jednogod. trave i{irokolisne

Caragard CombiA 50 WP

Ciba-Geigy terbutilazin,25%terbumeton,25%

7-10 jednogod. {irokolis. i neketrave

Caragrad CombiA-5-G

Ciba-Geigy terbutilazin,2,5%terbumeton,2,5%

70-100 jednogod.{irokolis. i neketrave

Casoron GSR Duphar diklobenil,20% 30-40 jedno i vi{egod.{irokolisne i neketrave

Prefix 20 G Chromos diklobenil,20% 30-40 jedno i vi{egod.{irokol i neke trave

Cidokor Herbos glifosat,48% 2-12 jedno i vi{egod.{irokolis. i trave

Devrinol 45-F Zeneca napropamid,45% 7-10 jednogod. trave ineke {irokolis.

Devrinol WP-50 Zeneca napropamid,58% 7-10 jednogod. trave ineke {irokolis.

Fusilade Super Zeneca fluazifop-p-butil,12,5%

2-4 jedno i vi{egod.trave

Goal Rohm&Haas oksifluorfen,25% 6 jednogod. i nekevi{egod. {irokol.

Gromoxone Zeneca parakvat,20% 3-5 jednogod. trave i{irokolisni

Kamata Monsanto glifosat, 18% 4-6

Kamata Extra Monsanto glifosat,12% 3,5-9 jednogod. trave i{irokolisni

Racer 25-EC Zeneca flurokloridon,25% 2-4 jednogodi{nje{irokolisne

Reglone 14 Zeneca parakvat,14% 2-5 jednogod. trave i{irokolisni

Ronstar 25 EC Rhone Poulenc oksadiazon,25% 8 jednogod. i nekevi{egod.{irokolisne

Roundup Monsanto glifosat 2-12 jedno ivi{egodi{njekorove

Simbar Du Pont terbacil 2-4 jednogodi{nji{irokolisni

Spas Monsanto glifosat,15%simazin,14%

9-12,5 jedno i vi{egod.travni i {irokolisni

Starane 250 DowElanco fluroksipir,25% 1,5-2 jedno ivi{egodi{nji{irokolisni

184

Trgova~ki naziv Proizvo|a~ djelatna tvar % Dozacija l,kg/ha Spektar djelovanja

Sting Monsanto glifosat,18% 4-6 jednogod.{irokolisni i travni

Touchdown 4 LC Zeneca sulfosat,48% 2-8 jedno ivi{egodi{nji korovi

Ustinex Spezial Bayer amitrol,47,5%diuron,24%MCPA,16%

10 jednogodi{nji ivi{egodi{nji korovi


185

7. PREPORUÊNA DOPUNSKA LITERATURA

Milan Maceljski, Jasminka Igrc: Entomologija. [tetne i korisne ‘ivotinje u ratar-skim usjevima. Sveu~ili{te u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb,1991.

Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vinove loze od bolesti, {tetnika ikorova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1991.

Milan Maceljski, Josip Ki{pati} i sur.: Za{tita povr}a od {tetnika, bolesti ikorova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1987.

Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vo}aka od bolesti, {tetnika i korova.Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1989.

Milan Maceljski, Bogdan Cvjetkovi} i sur.: [teto~inje povr}a i njihovo suzbi-janje. Znanje, Zagreb, 1997.

Milan Maceljski: Metode i aparati za primjenu pesticida. Sveu~ili{te u Zagrebu,Agronomski fakultet. Zagreb, 1992.

Milan Maceljski, Goran Hrlec, Zvonimir Ostoji}, Bogdan Cvjetkovi}: Sredstvaza za{titu bilja u Hrvatskoj. Glasnik za{tite bilja, dvobroj, 1996. i narednih godina.

Josip Kova~evi}: Korovi u poljoprivredi, Zagreb, 1976.Le{i} R. Pavlek P. Cvjetkovi}: Proizvodnja povrtnog sjemena - Agronomski

fakultet, Zagreb, 1993.

187