Uloga školskih biblioteka u očuvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruženju
Prof. dr. Senada DizdarFilozofski fakultet u Sarajevu
Sadržaj
• Teorijski okvir: Politika kao sudbina ili Slučaj Bosna
• Bosna kao raskršće svjetova • Identitet, književnost i bibliotekarstvo • Nacionalni identitet, izjašnjavanje i UDK• Školska biblioteka i multietičnost • Learning commons
Teorijski okvir: Politika kao sudbina ili Slučaj Bosna
• Teorijsko okvir za: nacionalni identitet, multikulturano društvo i školske biblioteke
• Problem: historijskog naslijeđa, političkog diskursa, kolektivnog legitimiteta
• Bosanska paradigma, šta je to?• Sihrionijsko vs. dijahronijsko istraživanje• Frustrirajuća povijest Bosne i njen interkulturalni
status
Bosna kao raskršće svjetova
• Popunjavanje bjelina • Uvođenje metafora– Tamni vilajet – Raskršće svjetova– Poetika raskršća i
Raskršća I-IV
• Susret svjetova ili razmeđe puteva
Ima jedna zemlja da prostiš...prkosna od sna ...
• Vječna periferija moćnih carstava i susret Istoka i Zapada • Ratovanja, pustošenja, patnje, ali i neizmjerno bogatstvo• Različite interpretacije historije zasnovane na mitskom i
ideološkom konstruktivizmu • „Zato metafora raskrsnice, nije ideološki nevina
konstrukcija, niti smije bez njenog odlučnog izlaganja kritičkoj refleksiji biti prihvaćena kao samorazumijevajuća predođba o povijesnom identitetu.“ (Moranjak-Bamburać. 2000: 124).
Identitet, književnost i bibliotekarstvo
• Ne želim redefinirati pojam identiteta
• „Upoznaj samoga sebe!“
• Devijantan identitet • Šta je, dakle, identitet
U ime identiteta
• “Geni duše“, većina njih nisu nasljedni“ (Maalouf, 2002: 16)
• Da li neko može biti napola Bošnjak, a napola Turčin, ili Bošnjak i Hrvat....
• Moj identitet • Identitet se ne dijeli ni na polovice, ni na trećine i ne
može biti više identita, postoji samo jedan identitet, stvoren od svih elemenata koji su ga oblikovali prema ličnom doziranju, koji nikada nije isti ni kod jednog čovjeka.
Zakoni, obrazovanje, prosvjetne prakse
• Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine u kome su konstitutivni narodi: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, i ostali.
• Pedagoška praksa • Dvije škole pod jednim
krovom
Bibliotečka praksa i multieničnost
• Da li je i UDK oznaka ideologizirana?• Književnost i standardizacija jezika • Bosanskohercegovačka poetika ili
bosanskohercegovačke književnosti
Nacionalni identitet, izjašnjavanje i UDK
• Kameni spavač = Stone sleeper / MakDizdar; prijevod = translation Francis R. Jones ; pogovor = afterword Rusmir Mahmutćehajić; pogovor i bilješke = afterword and notes Francis R. Jones.
• Sarajevo : DID, 1999. (Ljubljana :Mladinska knjiga)
• 253 str. :ilustr. (pretežno u bojama) ;23.• 821.163.42-1=111=163.42
Nacionalni identitet, izjašnjavanje i UDK
• DIZDAR, Mak Kameni spavač = Stone sleeper / Mak Dizdar ; prijevod, pogovor i bilješke = translation, afterword and notes Francis R. Jones ; pogovor = afterword Rusmir Mahmutćehajić ; grafičko oblikovanje = graphic design Dževad Hozo. - Sarajevo : DID, 1999 (Ljubljana : Mladinska knjiga). - 253 str. : ilustr. ; 23 cmUporedo tekst na bos. i engl. jeziku. - Slika autora. - Slovo iz slova : pjesništvo Maka Dizdara = The text beneath the text : the poetry of Mak Dizdar: str. 208-240 str. - Tražeći spavača = Seeking the sleepers: str. 242-248. - Translator's notes: str. 250-253. - Bilješke i rječnik = Notes and glossary: str. 192-201. - Bibliografija uz tekst
• 821.163.4(497.6)-1=163.43*=111COBISS.BH-ID 819494
Interkulturalnost u književnosti
• O tome Z. Kovač kaže: • „U svjetlu teorije međuknjiževnoga procesa, odnosno
posebne interkulturne povijesti književnosti, slučaj bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti ukazuje se svojom kompleksnom izazovnosti, posebnosti, ne kao stranputica, nego kao ozbiljenje trocivilizacijske interkulturne retorte svjetske književnosti: ono što se u svjetskim integracijskim procesima događa globalno, u Bosni, upravo u bosanskom jeziku događa se i lokalno.“(Kovač 2001:150)
• Literarno jemstvo
Školska biblioteka i multietičnost
• ICT, vannastavna aktivnost, educiran bibliotekar, • Preobilje informacija, i multikulturalno i virtaualno okruženje
koje, htjeli mi to ili ne, umnogome oblikuje njihove stavove, mišljenje i moralne norme.
• Sve postaje upitno • Većinska kultura / manjinske kulture• Razvoj kulturnog senzibiliteta jest sastavni dio opće
pismenosti današnjeg društva.
Nova pismenost
• Informacijska, medijska, informatička i multikulturalna pismenost, četiri bitne pismenosti 21. stoljeća
• Multikulturalna pismenost vezana je uz društvenu osviještenost i sposobnost komunikacije u svijetu kulturnih različitosti i izgradnji demokratskog društva.
• Multikulturalna pismenost uključuje i kompetencije vezane uz kulturnu osviještenost i izražavanje u području kulture, a pod kompetencijama se smatraju znanja, vještine i stavovi.
• „Kulturne kompetencije“ odnose se na poznavanje i poštivanje vlastite kulture, ali i otvorenost prema drugim kulturama, onima koje su prisutne u pojedinoj lokalnoj zajednici kao i kulturama koje čine globalno multikulturalno društvo. Ključne su riječi poznavanje, prihvaćanje i djelovanje.“( Stričević, 2011)
Mulikulturalni/interkulturalni dijalog
• Mutikulturalna zajednica, život jednih pored drugih. • Kulturne informacije važne, jer one u sebi nose zalihnost sjećanja i
kolektivnu svijest...• IFLA-in Manifest o multikulturalnoj biblioteci u podnaslovu navodi da
je multikulturalna biblioteka most prema izgradnji kulturno različitog društva temeljenog na dijalogu.
• Multikulturalna biblioteka podrazumijeva izgradnju kulturno i jezično različitih zbirki i usluga, zaštitu materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu međukulturnog dijaloga, te pristup izvorima na odgovarajućim jezicima.
• Globalni nivou definiraju ulogu (školskih) biblioteka, a njihova provedba u lokalnoj zajednici je vezana uz sve njene specifičnosti
Learning commons
• Learning commons - koncept suradničkog učenja• „Learning commons je fleksibilan i odgovoran način, tačnije pristup
u radu i podučavanju u svrhu promoviranja vrijednosti i prednosti suradničkog načina učenja. Ono proširuje iskustvo učenja kao takvog uvodeći učenika i edukatora u virtualni prostor izvan zvaničnih školskih i bibliotečkih zidova.“
• To je živ, sveobuhvatan proces koji sadrži iznimno uzbudljive mogućnosti za suradnju između nastavnika, školskih bibliotekara i učenika. U realizaciji tog koncepta ključnu ulogu mora da preuzme bibliotekar koji će inovirati procese učenja u kontekstu umreženog, saradničkog informacijsko-komunikacijskog okruženja i aktivno učestvovati u procesima opismenjavanja za tzv. eru participatorne kulture.
Learning commons
• Tako leraning commons postaje fizički i virtualni prostor u kojem oživljavaju pojmovi kao što su: propitivanje, imaginacija, radoznalost i kretivnost, te postaju fokalne tačke za razvoj ličnih, akademskih, socijalnih vrijednosti.
• Leraning commons omogućava razavijanje kritičkog i kreativnog mišljenja, što će onoga koji uči pripremiti na inteligentan pristup određenoj problematici.
• Propitivanje vrijednosti i valjanosti informacija • Učenje zahtijeva fleksibilan um koji ne uzima samo informacije već ih i
propituje. • Korištenje ovog koncepta trasnformirae učenike u nezavisne i samostalne
istraživače koji će zajedničkim radom steći samopuzdanje i dubinsko razumijevanje neke problematike – a to je upravo ono što se i mimo škole u demokratskom i pluralističkom svijetu očekuje od njih.
• Learning commons je esencijalan pri pomaganju učenika da školu percipiraju kao dinamično mjesto za učenje na kojem mogu kontinuirano povezivati nove ideje, zadati kurikulum i njihove vlastite potrebe i interese .
Medijska pismenost
Saradičko učenje
PRISTUP – angažiranje
moći digitalnih medija
ISTRAŽIVANJE – odgajanje
kompetentnih tražitelja
informacija;
/ KRITIČO PROMIŠLJANJE – razlikovanje
online informacija;
IZRAŽAVANJE – pregovaranje u vezi sa online identitetom
UVAŽAVANJE – osnaživanje kreativnosti
Zaključak
• Globalno informacijsko društvo otvara niz pitanja koja proizlaze iz multikulturalnosti i rastuće potrebe za uspostavom interkulturalnosti u današnjem društvu.
• Svaka lokalna zajednica danas postaje multikulturalna i dio jednako multukulturalne svjetske zajednice, a svaki se pojedinac nalazi pred izazovima cjeloživotnog učenja.
• Put od multikuturalnog društva do interkulturnog razumijevanja je dug.
• Život u mutikulturalnoj zajednici, dakle zajednici u kojoj na istom prostoru žive pripadnici različitih kultura, ne garantira da postoji interkulturalni dijalog, jer on podrazumijeva interaktivan odnos među različitim kulturama.
• U takvom okruženju jedna od ključnih uloga školske biblioteke je njena uloga u javnom djelovanju, koje se ogleda u razvijanju tolerancije prema drugom i drugačijem.
Zaključak
• U svjetu su u tom smislu već oprobani i evaulirani načini da se to može provoditi.
• Kao bitan metod je već usvojen model saradničkog učenja iskazan kroz koncept learning commons-a.
• Learning commons zahtijeva veliki angažman cjelokupne školske zajednice, a ono može biti implementiarno samo kroz dobrovoljnu kooperaciju i kolaboraciju svih koji učestvuju u procesu učenja u školi.
• Na nivou škole, direktor i školski bibliotekar su ključne osobe u uspostavljanju i poticanju partnerstava između nastavnog kadra i učenika.
• Koncept obećava veliki potencijal, ali samo ukoliko svi učestvuju u njemu. • Mora se prilagođavati zajednici u kojoj se realizira, jer svaka od njih ima
svoje specifičnosti koje se moraju poštovati.
Literatura• Begić, Midhat ([1975] 1987). 'Imati' i 'biti' Hamze Hume“, u: Midhat Begić, Raskršća IV: Bosanskohercegovačke književne
teme, Djela, knj. V, prir. Hanifa Kapidžić-Osmanagić, 240–245, Veselin Masleša, Svjetlost, Sarajevo• Dizdar, Senada (2010). Poruka zapisana u vremenu. 4. Međunarodna konferencija BAM, 2010, 12-13. Novembar. Sarajevo
BAM, Sarajevo, str. 40-51. • Senada Dizdar, Irena Bando i Marija Purgar. (2013). Uloga školskog knjižničara u promicanju kulturne baštine. Međunarodni
interdisciplinarni skup Kultura, Identitet, Drušvo –Europski realiteti. Osjek. Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, april 2013.
• Senada Dizdar i Irena Bando (2013). Uloga školske knjižnice u promicanju kulturne baštine. 2. proljetna škola školskih knjižničara RH 14-17. Travnja 2013. Vodice, Hrvatska. Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje.
• Faletar Tanacković, Sanjica; Darko Lacović; Snježana Stanarević (2011). Multikulturalne knjižnične usluge : istraživanje informacijskih potreba i ponašanja pripadnika jezičnih manjina u Osječko-baranjskoj županiji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 54,4 str. 49-94.
• Faletar I. Faletar S. Lacović D. (2012). Multikulturalne usluge hrvatskih narodnih knjižnica. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55, 3/4, str 153-188.
• Kovač, Zvonko (2001). Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo• Kirkland, Anita Brooks et al. (2010) Together for Learning. School Libraries and the Emergence of the Learning Commons.
Toronto: Ontario Library Association. 2010.• Jadranka Lazić -Lasić, Špiranec, S. Mihaela Banek Zorica, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni
u informacijskom opismenjivanju-. Medij. istraž., god. 18, br. 1. str. 125-142• Maalouf Amin (2002). U Ime identiteta: nasilje i potreba za pripadnošću. Zagreb. Prometej • Moranjak-Bamburać, Nirman (2000). Ideologija i poetika (Interdiskurzivna analiza kuluroloških strategija i taktika. U: Radovi
Filozofskog fakulteta. Knjiga XII. Sarajevo Str. 105-142• Svenonius, Elaine. (2005). Intelektualne osnove organizacije znanja. Lokve. Naklada Benja
• Hvala na pažnji!
Recommended
