of 22/22
Uloga školskih biblioteka u očuvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruženju Prof. dr. Senada Dizdar Filozofski fakultet u Sarajevu [email protected]

Uloga školskih biblioteka u očuvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruženju

  • View
    33

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uloga školskih biblioteka u očuvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruženju. Prof. dr. Senada Dizdar Filozofski fakultet u Sarajevu [email protected] Sadržaj. Teorijski okvir: Politika kao sudbina ili Slučaj Bosna Bosna kao raskršće svjetova - PowerPoint PPT Presentation

Text of Uloga školskih biblioteka u očuvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruženju

PowerPoint Presentation

Uloga kolskih biblioteka u ouvanju nacionalnog identiteta u multikulturalnom okruenju

Prof. dr. Senada DizdarFilozofski fakultet u [email protected]

Sadraj Teorijski okvir: Politika kao sudbina ili Sluaj Bosna Bosna kao raskre svjetova Identitet, knjievnost i bibliotekarstvo Nacionalni identitet, izjanjavanje i UDKkolska biblioteka i multietinost Learning commons

Teorijski okvir: Politika kao sudbina ili Sluaj Bosna

Teorijsko okvir za: nacionalni identitet, multikulturano drutvo i kolske biblioteke Problem: historijskog naslijea, politikog diskursa, kolektivnog legitimiteta Bosanska paradigma, ta je to?Sihrionijsko vs. dijahronijsko istraivanjeFrustrirajua povijest Bosne i njen interkulturalni status

Bosna kao raskre svjetova Popunjavanje bjelina Uvoenje metaforaTamni vilajet Raskre svjetovaPoetika raskra i Raskra I-IV Susret svjetova ili razmee puteva

Ima jedna zemlja da prosti...prkosna od sna ...

Vjena periferija monih carstava i susret Istoka i Zapada Ratovanja, pustoenja, patnje, ali i neizmjerno bogatstvoRazliite interpretacije historije zasnovane na mitskom i ideolokom konstruktivizmu Zato metafora raskrsnice, nije ideoloki nevina konstrukcija, niti smije bez njenog odlunog izlaganja kritikoj refleksiji biti prihvaena kao samorazumijevajua predoba o povijesnom identitetu. (Moranjak-Bambura. 2000: 124).

Identitet, knjievnost i bibliotekarstvo Ne elim redefinirati pojam identiteta Upoznaj samoga sebe! Devijantan identitet ta je, dakle, identitet

U ime identiteta

Geni due, veina njih nisu nasljedni (Maalouf, 2002: 16) Da li neko moe biti napola Bonjak, a napola Turin, ili Bonjak i Hrvat.... Moj identitet Identitet se ne dijeli ni na polovice, ni na treine i ne moe biti vie identita, postoji samo jedan identitet, stvoren od svih elemenata koji su ga oblikovali prema linom doziranju, koji nikada nije isti ni kod jednog ovjeka.

Zakoni, obrazovanje, prosvjetne prakse Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine u kome su konstitutivni narodi: Bonjaci, Hrvati, Srbi, i ostali. Pedagoka praksa Dvije kole pod jednim krovom

Biblioteka praksa i multieninost

Da li je i UDK oznaka ideologizirana?Knjievnost i standardizacija jezika Bosanskohercegovaka poetika ili bosanskohercegovake knjievnosti

Nacionalni identitet, izjanjavanje i UDK

Kameni spava = Stone sleeper / MakDizdar; prijevod = translation Francis R. Jones ; pogovor = afterword Rusmir Mahmutehaji; pogovor i biljeke = afterword and notes Francis R. Jones.Sarajevo : DID, 1999. (Ljubljana :Mladinska knjiga)253 str. :ilustr. (preteno u bojama) ;23.821.163.42-1=111=163.42

Nacionalni identitet, izjanjavanje i UDK

DIZDAR, Mak Kameni spava = Stone sleeper / Mak Dizdar ; prijevod, pogovor i biljeke = translation, afterword and notes Francis R. Jones ; pogovor = afterword Rusmir Mahmutehaji ; grafiko oblikovanje = graphic design Devad Hozo. - Sarajevo : DID, 1999 (Ljubljana : Mladinska knjiga). - 253 str. : ilustr. ; 23 cmUporedo tekst na bos. i engl. jeziku. - Slika autora. - Slovo iz slova : pjesnitvo Maka Dizdara = The text beneath the text : the poetry of Mak Dizdar: str. 208-240 str. - Traei spavaa = Seeking the sleepers: str. 242-248. - Translator's notes: str. 250-253. - Biljeke i rjenik = Notes and glossary: str. 192-201. - Bibliografija uz tekst

821.163.4(497.6)-1=163.43*=111COBISS.BH-ID 819494

Interkulturalnost u knjievnostiO tome Z. Kova kae: U svjetlu teorije meuknjievnoga procesa, odnosno posebne interkulturne povijesti knjievnosti, sluaj bosanskohercegovake i bonjake knjievnosti ukazuje se svojom kompleksnom izazovnosti, posebnosti, ne kao stranputica, nego kao ozbiljenje trocivilizacijske interkulturne retorte svjetske knjievnosti: ono to se u svjetskim integracijskim procesima dogaa globalno, u Bosni, upravo u bosanskom jeziku dogaa se i lokalno.(Kova 2001:150)Literarno jemstvo

kolska biblioteka i multietinost ICT, vannastavna aktivnost, educiran bibliotekar, Preobilje informacija, i multikulturalno i virtaualno okruenje koje, htjeli mi to ili ne, umnogome oblikuje njihove stavove, miljenje i moralne norme. Sve postaje upitno Veinska kultura / manjinske kultureRazvoj kulturnog senzibiliteta jest sastavni dio ope pismenosti dananjeg drutva.

Nova pismenost Informacijska, medijska, informatika i multikulturalna pismenost, etiri bitne pismenosti 21. stoljea Multikulturalna pismenost vezana je uz drutvenu osvijetenost i sposobnost komunikacije u svijetu kulturnih razliitosti i izgradnji demokratskog drutva. Multikulturalna pismenost ukljuuje i kompetencije vezane uz kulturnu osvijetenost i izraavanje u podruju kulture, a pod kompetencijama se smatraju znanja, vjetine i stavovi.Kulturne kompetencije odnose se na poznavanje i potivanje vlastite kulture, ali i otvorenost prema drugim kulturama, onima koje su prisutne u pojedinoj lokalnoj zajednici kao i kulturama koje ine globalno multikulturalno drutvo. Kljune su rijei poznavanje, prihvaanje i djelovanje.( Strievi, 2011)

Mulikulturalni/interkulturalni dijalog

Mutikulturalna zajednica, ivot jednih pored drugih. Kulturne informacije vane, jer one u sebi nose zalihnost sjeanja i kolektivnu svijest...IFLA-in Manifest o multikulturalnoj biblioteci u podnaslovu navodi da je multikulturalna biblioteka most prema izgradnji kulturno razliitog drutva temeljenog na dijalogu. Multikulturalna biblioteka podrazumijeva izgradnju kulturno i jezino razliitih zbirki i usluga, zatitu materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu meukulturnog dijaloga, te pristup izvorima na odgovarajuim jezicima.Globalni nivou definiraju ulogu (kolskih) biblioteka, a njihova provedba u lokalnoj zajednici je vezana uz sve njene specifinostiLearning commonsLearning commons - koncept suradnikog uenjaLearning commons je fleksibilan i odgovoran nain, tanije pristup u radu i poduavanju u svrhu promoviranja vrijednosti i prednosti suradnikog naina uenja. Ono proiruje iskustvo uenja kao takvog uvodei uenika i edukatora u virtualni prostor izvan zvaninih kolskih i bibliotekih zidova. To je iv, sveobuhvatan proces koji sadri iznimno uzbudljive mogunosti za suradnju izmeu nastavnika, kolskih bibliotekara i uenika. U realizaciji tog koncepta kljunu ulogu mora da preuzme bibliotekar koji e inovirati procese uenja u kontekstu umreenog, saradnikog informacijsko-komunikacijskog okruenja i aktivno uestvovati u procesima opismenjavanja za tzv. eru participatorne kulture.Learning commonsTako leraning commons postaje fiziki i virtualni prostor u kojem oivljavaju pojmovi kao to su: propitivanje, imaginacija, radoznalost i kretivnost, te postaju fokalne take za razvoj linih, akademskih, socijalnih vrijednosti.Leraning commons omoguava razavijanje kritikog i kreativnog miljenja, to e onoga koji ui pripremiti na inteligentan pristup odreenoj problematici. Propitivanje vrijednosti i valjanosti informacija Uenje zahtijeva fleksibilan um koji ne uzima samo informacije ve ih i propituje. Koritenje ovog koncepta trasnformirae uenike u nezavisne i samostalne istraivae koji e zajednikim radom stei samopuzdanje i dubinsko razumijevanje neke problematike a to je upravo ono to se i mimo kole u demokratskom i pluralistikom svijetu oekuje od njih. Learning commons je esencijalan pri pomaganju uenika da kolu percipiraju kao dinamino mjesto za uenje na kojem mogu kontinuirano povezivati nove ideje, zadati kurikulum i njihove vlastite potrebe i interese .

Zakljuak Globalno informacijsko drutvo otvara niz pitanja koja proizlaze iz multikulturalnosti i rastue potrebe za uspostavom interkulturalnosti u dananjem drutvu. Svaka lokalna zajednica danas postaje multikulturalna i dio jednako multukulturalne svjetske zajednice, a svaki se pojedinac nalazi pred izazovima cjeloivotnog uenja. Put od multikuturalnog drutva do interkulturnog razumijevanja je dug. ivot u mutikulturalnoj zajednici, dakle zajednici u kojoj na istom prostoru ive pripadnici razliitih kultura, ne garantira da postoji interkulturalni dijalog, jer on podrazumijeva interaktivan odnos meu razliitim kulturama. U takvom okruenju jedna od kljunih uloga kolske biblioteke je njena uloga u javnom djelovanju, koje se ogleda u razvijanju tolerancije prema drugom i drugaijem. Zakljuak U svjetu su u tom smislu ve oprobani i evaulirani naini da se to moe provoditi. Kao bitan metod je ve usvojen model saradnikog uenja iskazan kroz koncept learning commons-a. Learning commons zahtijeva veliki angaman cjelokupne kolske zajednice, a ono moe biti implementiarno samo kroz dobrovoljnu kooperaciju i kolaboraciju svih koji uestvuju u procesu uenja u koli. Na nivou kole, direktor i kolski bibliotekar su kljune osobe u uspostavljanju i poticanju partnerstava izmeu nastavnog kadra i uenika. Koncept obeava veliki potencijal, ali samo ukoliko svi uestvuju u njemu. Mora se prilagoavati zajednici u kojoj se realizira, jer svaka od njih ima svoje specifinosti koje se moraju potovati.

LiteraturaBegi, Midhat ([1975] 1987). 'Imati' i 'biti' Hamze Hume, u: Midhat Begi, Raskra IV: Bosanskohercegovake knjievne teme, Djela, knj. V, prir. Hanifa Kapidi-Osmanagi, 240245, Veselin Maslea, Svjetlost, SarajevoDizdar, Senada (2010). Poruka zapisana u vremenu. 4. Meunarodna konferencija BAM, 2010, 12-13. Novembar. Sarajevo BAM, Sarajevo, str. 40-51. Senada Dizdar, Irena Bando i Marija Purgar. (2013). Uloga kolskog knjiniara u promicanju kulturne batine. Meunarodni interdisciplinarni skup Kultura, Identitet, Druvo Europski realiteti. Osjek. Odjel za kulturologiju Sveuilita Josipa Juraja Strossmayera i Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, april 2013. Senada Dizdar i Irena Bando (2013). Uloga kolske knjinice u promicanju kulturne batine. 2. proljetna kola kolskih knjiniara RH 14-17. Travnja 2013. Vodice, Hrvatska. Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje.Faletar Tanackovi, Sanjica; Darko Lacovi; Snjeana Stanarevi (2011). Multikulturalne knjinine usluge : istraivanje informacijskih potreba i ponaanja pripadnika jezinih manjina u Osjeko-baranjskoj upaniji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 54,4 str. 49-94.Faletar I. Faletar S. Lacovi D. (2012). Multikulturalne usluge hrvatskih narodnih knjinica. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55, 3/4, str 153-188. Kova, Zvonko (2001). Poredbena i/ili interkulturna povijest knjievnosti, Zagreb, Hrvatsko filoloko drutvoKirkland, Anita Brooks et al. (2010) Together for Learning. School Libraries and the Emergence of the Learning Commons. Toronto: Ontario Library Association. 2010.Jadranka Lazi -Lasi, piranec, S. Mihaela Banek Zorica, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruenjima pronaeni u informacijskom opismenjivanju-. Medij. istra., god. 18, br. 1. str. 125-142Maalouf Amin (2002). U Ime identiteta: nasilje i potreba za pripadnou. Zagreb. Prometej Moranjak-Bambura, Nirman (2000). Ideologija i poetika (Interdiskurzivna analiza kulurolokih strategija i taktika. U: Radovi Filozofskog fakulteta. Knjiga XII. Sarajevo Str. 105-142Svenonius, Elaine. (2005). Intelektualne osnove organizacije znanja. Lokve. Naklada Benja

Hvala na panji!