Leposavić, jul 2016.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA
TURIZMA OPŠTINE LEPOSAVIĆ
2017-2022
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPŠTINE
LEPOSAVIĆ 2017-2022
Realizovano od NVO Media Puls u saradnji sa STO Leposavić
sredstvima USAID-a
Leposavić, jul 2016
Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“:
doc. dr Branko Krasojević
M. Sc Danijela Vićentijević
Tehnički stručni tim:
mr. turizmolog Andrijana Milunović
dipl. geograf Martin Branović
dipl. turizmolog Nikola Radosavljević
NVO „Media Puls“: dipl. pravnik Milan Branović,
programski direktor Obaveštenje o autorskom pravu: Strateški plan razvoja turizma opštine Leposavić 2017-2022 © 2016 Asocijacija za unapređenje kapaciteta „Media Puls“, Leposavić Sva prava zadržana
Izjava o ograničenju odgovornosti:
Izradu ove publikacije omogućio je američki narod posredstvom Agencije Sjedinjenih Američkih Država za
međunarodni razvoj (USAID). Asocijacija Media Puls je u potpunosti odgovorna za sadržaj ove publikacije,
koji ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Američkih Država.
SADRŽAJ
SKRAĆENICE 4
UVOD 5
REZIME 7
SUMMARY 9
1. МEDOTOLOGIJA 11
2. SITUACIONA ANALIZA U TURIZMU OPŠTINE LEPOSAVIĆ 13
2.1.KLIMA 15
2.2. Demografijai najvažnija naselja u opštini Leposavić
od značaja za turizam 17
2.3. Saobraćajno grografski položaj u turizmu 21
2.4. Privreda i zaposlenost 23
2.5. Prirodni resursi 27
2.6. Kulturni resursi 31
2.6.1. Kvantitativno - кvalitativna analiza кulturnih resursa 37
2.6.2. Nematerijalno kulturno nasleđe 40
3. SWOT ANALIZA RAZVOJA TURIZMA OPŠTINE LEPOSAVIĆ 45
4. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA OPŠTINE
LEPOSAVIĆ 2017-2022 56
5. POSTOJEĆI I POTENCIJALNI TURISTIČKI PROIZVODI NA
TERITORIJI OPŠTINE LEPOSAVIĆ 58
5.1. Turistička ponuda - postojeći i potencijalni prioritetni
oblici turizma i njegovi segmenti tražnje 58
5.2. Istraživanje turističke ponude u opštini Leposavić-
segmenti tražnje prema prioritetnim turističkim proizvodima 73
6. ISTRAŽIVANJE TURISTIČKE TRAŽNJE U OPŠTINI LEPOSAVIĆ 83
7. MANIFESTACIJE KAO NAJPRIVLAČNIJI TURISTIČKI PROIZVOD U
OPŠTINI LEPOSAVIĆ 86
8. PREDLOG IDEJNOG REŠENJA BRENDIRANJA LEPOSAVIĆA KAO
TURISTIČKE DESTINACIJE 92
ZAKLJUČAK 98
AKCIONI PLAN 101
SPISAK UČESNIKA U RADU RADIONICA I KREIRANJU DOKUMENTA 112
REFERENCE 113
PRILOG 1. ORGANIZOVANJE TURISTIČKIH MANIFESTACIJA U OPŠTINI LEPOSAVIĆ 114
PRILOG 2. PREDLOG NOVOG TURISTIČKOG PROIZVODA - MANIFESTACIJE
„NEKA CVEĆE CVETA I GOVORI“ 120
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
4
SKRAĆENICE
B2B (Business to Business) – korporativni odnos dve ili više organizacija koje dele svoje
resurse: informacije, robu, usluge ili investicije.
B2C (Business to Consumer) – organizacije koje prodaju proizvode/usluge krajnjim kupcima.
CDF (Community Development Fund) – Fond za razvoj lokalne zajednice
E-FAITH (European Federation of Associations of Industrial and Technical Heritage) –
Evropska federacija udruženja industrijskog i tehničkog nasleđа
ERIH (European Route of Industrial Heritage) – Evropska ruta industrijskog nasleđa
IDTV (integrated digital TV) - integrisani digitalni TV prijemnik koji sadrži sve komponente za
prijem i prikazivanje digitalnog signala
M-commerce – kupoprodaja robe i usluga putem mobilnih telefona i bežičnih tehnologija
uređaja
TICCIH (The International Committee for the Conservation of the Industrial Heritage) –
Međunarodni komitet za konzervaciju industrijskog nasleđa
UNDP (United Nations Development Programme) – Program razvoja Ujedinjenih nacija
UNWTO – Svetska turistička organizacija
USAID (The United States Agency for International Development) – Američka Agencija za
međunarodni razvoj
КО – Katastarska opština
LAPZ - Lokalni akcioni plan zapošljavanja opštine
MZ - Mesna zajednica
NP - Nacionalni park
NPK - Nacionalni park Kopaonik
NSZ – Nacionalna služba zapošljavanja
PPPPN NPK –Prostorni plan područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik
RAR - Regionalna razvojna agencija
STO - Sportsko turistička organizacija
TC - Turistički centar
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
5
UVOD
Turizam u opštini Leposavić je uz poljoprivredu, rudarstvo i preduzetništvo prepoznat kao
jedna od primarnih grana razvoja. S tim u vezi, u prvoj fazi neophodno je izraditi strateški
Plan razvoja turizma za period 2017-2022.1 godine. Ovim dokumentom se na osnovu
situacione analize (tekuće materijalne osnove za razvoj turizma) predviđa razvoj prioritetnih
proizvoda koji bi se u narednih pet godina pozicionirali na turističkom tržištu. Planiranje i
razvoj turizma opštine Leposavić bazirani su na analizi društvenog i ekonomskog stanja, pri
čemu se sagledavaju svi činioci u direktnoj i indirektnoj vezi sa razvojem turizma.
Asocijacija za unapređenje kapaciteta „Media Puls“ (naručilac usluga) iz Leposavića je
sredstvima USAID-a, kroz program „Unapredimo Kosovo Zajedno“, kojim upravlja
organizacija Community Development Fund (CDF), za izradu ovog dokumenta angažovala
konsultantsku agenciju „Savetnik u turizmu“ iz Beograda (davalac usluga). Davalac usluga je
zatim uz pomoć tročlanog tehničkog, stručnog tima (zaposlenih u Opštini, Sportsko -
turističkoj organizaciji (STO) i asocijaciji „Media Puls“), pristupio izradi Strateškog plana
razvoja turizma opštine Leposavić. Prema preuzetim obavezama iz projektnog zadatka na
osnovu Ugovora zaključenog između naručioca i davaoca usluga (od 15. aprila 2016. godine),
konsultantski tim agencije „Savetnik u turizmu“ je u cilju identifikovanja slabosti, prednosti,
mogućnosti i pretnji za razvoj turizma, na osnovu participativnog pristupa, pripremio i
moderirao radionice sa zainteresovanim stranama sa teritorije opštine Leposavić. Tehničku
pomoć pri organizovanju radionica pružili su opština Leposavić, STO i asocijacija „Media
Puls“. Na radionicama je posebno istaknut uticaj turizma na razvoj drugih privrednih grana
(preduzetništva, poljoprivrede, trgovine, usluga, građevinarstva...) i mogućnosti formiranja
turističkih proizvoda, kao prve faze brendiranja Leposavića kao turističke destinacije. Kao
rezultat radionice proizašli su SWOT analiza, vizija, misija i ciljevi razvoja turizma opštine
Leposavić za naredni petogodišnji period, koji su sastavni deo ovog dokumenta. Po
okončanju radionice, naručiocu usluga - asocijaciji „Media Puls“, dostavljeni su obrađeni
evaluacioni upitnici i izveštaji. Zatim se prišlo istraživanjima na osnovu upitnika u cilju
analize turističkog tržišta, odnosno ponude i tražnje, potencijalnih tržišnih segmenata i
prognoze daljeg razvoja. Po usaglašavanju Plana razvoja turizma sa strateškim ciljevima
1 Sector profile of tourism: http://www.mti-ks.org/repository/docs/Sector_profile_Tourism_130623.pdf
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
6
opštine Leposavić, identifikovane su mere i instrumenti za njegovu realizaciju koji su
sagledani kroz aktivnosti u Akcionom planu, na kraju ovog dokumenta.
Ustanovljeno je da se razvoj turizma u opštini Leposavić prvenstveno zasniva na korišćenju
prirodnih resursa, usmerenih na razvoj proizvoda ruralnog turizma, turizma specifičnih
interesovanja (baziranih pretežno na prirodnim potencijalima) i turističkim manifestacijama
koji bi trebalo da se najbrže razviju u narednih pet godina. Komplementarni sadržaji u cilju
poboljšanja kvaliteta turističke ponude zasnovani su na nematerijalnoj baštini koja se
najbolje promoviše organizovanjem tematskih manifestacija u koje su uključene sve
zainteresovane strane (zaposleni u turizmu, kulturi, obrazovanju, nauci, vladinom i
nevladinom sektoru i etničke manjine sa teritorije opštine Leposavić).
U skladu sa projektnim zadatkom, u dokumentu se navode mogućnosti kreiranja turističkog
brenda – budućeg simbola opštine Leposavić oličenog u predstavniku lokalne planinske flore
– srpske lale (tulipa serbica) u formi cvetnog luka – kapije, Leposavića. Na bazi sprovednih
istraživanja predložene su opcije redizajniranja promotivnog materijala i veb-stranice STO
Leposavić i prateće promocije.
Navedene mere i aktivnosti predstavljaju osnovu za dalje kreiranje i osmišljavanje projektnih
ideja i detaljnu razradu postojećih i potencijalnih projekata koji bi se finansirali iz sredstava
opštine, međunarodnih organizacija i potencijalnih donatora.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
7
REZIME
Turizam opštine Leposavić je uz poljoprivredu, rudarstvo i preduzetništvo, prepoznat kao
jedna od primarnih delatnosti ekonomskog razvoja. Planiranjem razvoja turizma po „bottom
up" principu, stvaraju se preduslovi da opština donese određene odluke čijim se
sprovođenjem određuje pravac razvoja ove važne privredne grane. Strategijom razvoja
turizma kreiraju se vizija i misija i određuju opšti, posebni i pojedinačni ciljevi, na osnovu
kojih se dalje predlažu rešenja društvenih, ekonomskih, tehničkih i institucionalnih problema
u skladu sa savremenim trendovima razvoja turizma u Evropi.
Strateški plan razvoja turizma opštine Leposavić je u funkciji olakšanja integralnog planiranja
razvoja turizma, proglašenja i održivog korišćenja turističkih prostora, prostornog
organizovanja i koordinacije aktivnosti organa i službi javnih, privrednih i drugih subjekata
na unapređenju i podsticanju razvoja turizma, istraživanja turističkog tržišta i razvoja
turističkih informaciono - komunikacionih sistema, propagande i promocije turizma. Za
uspešniji razvoj turizma, lokalna samouprava bi mogla doneti odgovarajući akt o zajedničkim
aktivnostima organa javnih službi i preduzeća, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač,
kako bi se turizam unapredio i postao jedan od stalnih izvora prihoda i faktor zaštite
prirodnih i kulturnih vrednosti, uz adekvatnu primenu elemenata ekonomske politike, a u
skladu sa raspoloživim resursnim potencijalima. Kao uzročno - posledični efekat navedenih
aktivnosti, predložen je redosled koraka za izradu Strategije brendiranja Leposavića kao
turističke destinacije i Akcioni plan razvoja turističkih proizvoda.
Aktivnosti predviđene Akcionim planom u korelaciji su sa opštim, posebnim i pojedinačnim
ciljevima i usmerene su na projekte razvoja koji imaju osnovno uporište u ovom dokumentu.
Ciljevi razvoja određeni su na bazi participativnog pristupa (učešćem zainteresovanih strana
na radionicama 15 i 16. aprila 2016. godine u Leposaviću), terenskih istraživanja turističke
ponude i tražnje („field research”) i kabinetskih istraživanja („desk research”) strateških
dokumenata na lokalnom nivou. Predstavnici zainteresovanih strana su na već pomenutoj
radionici, upoznati sa načinom kreiranja brenda turističkih proizvoda i brendiranja turističke
destinacije. Predloženo je da uz propagandni slogan „Lepo, lepše Leposavić“, razmotri i
slogan „Leposavić - autentično i lepo“. Za logo Leposavića kao turističke destinacije načelno
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
8
je prihvaćena srpska lala, a kao alternativa, kopaonička ljubičica, koje rastu na teritoriji
opštine.
Ustanovljeno je da se razvoj turizma u opštini Leposavić prvenstveno zasniva na korišćenju
prirodnih resursa, usmerenih na razvoj ruralnog turizma, turizma specifičnih interesovanja
(„hard” i „soft” aktivnosti) i turističkih manifestacija koje bi trebalo da se najbrže razviju u
narednom petogodišnjem periodu. Komplementarni sadržaji, u cilju poboljšanja kvaliteta
turističke ponude, zasnovani su na nematerijalnoj baštini koja bi se promovisala kroz
tematske manifestacije u koje su uključene sve zainteresovane strane (u turizmu, kulturi,
nauci, obrazovanju, vladinom i nevladinom sektoru i etničke manjine sa teritorije opštine
Leposavić).
Sastavni deo „Strateškog plana razvoja turizma opštine Leposavić 2017-2022“ čini predlog
kreiranja turističkog brenda uz pomoć vizualnih sadržaja, (logo, simboli, dizajn, boje...)
oličenog u predstavniku endemske planinske flore – srpske lale u formi cvetnog luka –
kapije, koja povezuje Sever i Jug. Na tim osnovama, predviđeno je uvođenje nove
manifestacije u turističku ponudu „Neka cveće cveta i govori“, koja bi uz niz drugih
izdiferenciranih turističkih proizvoda i sadržaja doprinela bržoj izgradnji turističkog imidža i
brenda Leposavića koji „obećava“, pa i „garantuje“ nezaboravno iskustvo i autentičan
doživljaj (npr. pomoću proizvoda „velnes na otvorenom“). Predlog za razvoj pomenute
manifestacije dat je kao prilog ovom dokumentu zainteresovanim stranama na teritoriji
opštine Leposavić sa ciljem da što efikasnije i efektivnije pristupe kreiranju i plasmanu ovog
novog turističkog proizvoda i tako pokrenu i druge turističke proizvode što bi vodilo ka
brendiranju Leposavića kao turističke destinacije. Navedene mere, aktivnosti i predlozi
osnova su za kreiranje i osmišljavanje projektnih ideja i razradu postojećih i budućih
projekata koji bi se finansirali iz sredstava opštine, međunarodnih organizacija i
potencijalnih sponzora i donatora.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
9
SUMMARY
Tourism of Leposavic municipality was recognized as one of the primary activities of
economic development, along with agriculture, mining and entrepreneurship. By planning
the development of tourism, the preconditions are created that are needed for
municipalities to make certain decisions whose implementation determines the direction of
development of this important industry. Tourism development strategy creates a vision and
mission and determines the overall and specific objectives and particular results, based on
which solutions of social, economic, technical and institutional problems are proposed in
line with modern trends of development of tourism in Europe.
Tourism development plan of the municipality of Leposavic serves as a purpose to facilitate
integrated planning of tourism development, promulgation and sustainable use of tourist
areas, spatial organization and coordination of the activities of public bodies and
departments, economic and other entities in order to improve the development of tourism,
encourage the development of tourism, tourism market research and development of
tourist information - communication systems, propaganda and promotion of tourism. As the
causal effect of these activities, the Action Plan of activities for the development of tourism
activities and Template for Strategy branding Leposavic as a tourist destination, were
developed. For the successful development of tourism, the local government could adopt
the document on joint activities of the public services and companies, and institutions and
other organizations which it is the founder of, in order to improve tourism for it to become
one of the permanent sources of revenue and to serve a function of protection of natural
and cultural values, along with adequate applying of the elements of economic policy and in
accordance with available resource potentials.
The activities envisaged by the Action Plan are correlated with the overall and specific
objectives and particular results of the projects and are aimed at the development of
projects that are essential reference points in this document. The objectives of development
are determined based on a participatory approach (involvement of stakeholders in
workshops on the 15th and 16th of April in 2016 in Leposavic), field research of tourism
supply and demand based on the focus groups and desk research of existing strategic
documents at the local level.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
10
Representatives of stakeholders were, at an already mentioned workshop, familiarised with
the process of creating a brand of tourism products and branding of tourist destinations. On
that occasion, it was proposed that in addition to the existing promotional slogan "Nice,
nicer, Leposavic", slogan "Leposavic - authentic and beautiful", should be considered. For
the logo of Leposavic, as a tourist destination, Serbian tulip was generally accepted, and as
an alternative logo - Kopaonik violet, which are growing on the territory of this municipality.
It was found that the development of tourism in the municipality of Leposavic is mainly
based on the use of natural resources, focusing on the development of rural tourism,
tourism of specific interests (primarily "hard" and "soft" activities in nature) and tourism
events that should be the fastest developing products in the fallowing five-year period.
Complementary facilities, in order to improve the quality of tourist offer, are based on the
intangible heritage that is best promoted by organizing local thematic events and involving
all stakeholders (employees in tourism, culture, science, education, government and non-
government sector and ethnic minorities in the territory of Leposavic).
An integral part of the strategic Plan for tourism development of the municipality Leposavic
2017-2022 are proposals for creating a tourism brand with the help of visual content (logo,
symbol, design, colors...) оf Leposavic municipality, embodied in representative of endemic
alpine flora - Serbian tulips in the form of floral arch - gate, which connects the North and
the South. On the basis of these proposals, the introduction of the tourist offer of the new
event "Let the flowers bloom and speak" is anticipated, which would contribute to the
faster development of the tourism image and brand Leposavic along with the series of other
new differentiated tourism products and facilities. Proposal for the development of this
event, as addition to this document, is delivered to the local stakeholders in order to
approach the creation and marketing of new tourism product more efficiently and
effectively which would, if planned and organized with the constant use of accepted
symbols, initiate the development of other tourism products in Leposavic as a tourist
destination.
Stated measures, activities and proposals, as an integral part of this document, represent
the basis for the creation and design of project ideas and a detailed breakdown of existing
and potential projects that are to be financed from the funds of the municipality,
international organizations and potential sponsors and donors.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
11
1. METODOLOGIJA
Pri kreiranju ovog dokumenta pošlo se od koncepta „odozdo na gore“ (bottom up) koji se u
praksi pokazao mnogo efikasnijim nego koncept „odozgo na dole“ (top down). Naime,
evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi uveden je princip subsidijariteta kojim se
regulišu odnosi između svih nivoa vlasti (opština, gradova, okruga, regiona, centralne vlasti)
koji uspostavlja odnose “odozdo na gore” i objedinjuju principi na kojima su zasnovani
sistemi lokalne samouprave i tо:
1. demokratičnost, koja podrazumeva da se odluke o ekonomskom razvoju, kvalitetu i
ceni usluga spuštaju do nivoa građana, uz ohrabrivanje njihovog učešća i participacije
i
2. ekonomičnost i efikasnost, čime se nadležnosti u realizaciji određenih poslova
poveravaju onom nivou lokalne vlasti koji može najkvalitetnije, najefikasnije i
najjeftinije da realizuje određene poslove.
Pri izradi „Strateškog plana razvoja turizma opštine Leposavić 2017-2022“, korišćena je
metodologija participativnog pristupa svih zainteresovanih strana na nivou lokalne
zajednice. To je podrazumevalo tesnu saradnju konsultantskog tima, kao davaoca usluga, sa
izabranim tročlanim tehničkim, stručnim timom, opštinskim institucijama, nevladinim
sektorom, sektorima turizma, kulture, obrazovanja, preduzetništva i stručnom javnošću. Svi
navedeni akteri doprineli su kreiranju ovog dokumenta, što ukazuje na njihovu spremnost
da učestvuju i u njegovoj realizaciji.
Osnovni koraci pri izradi ovog strateškog dokumenta bili su:
izbor konsultantske agencije za izradu ovog dokumenta
formiranje tehničkog, stručnog tima na lokalnom nivou
održavanje interaktivnih radionica sa zainteresovanim stranama radi izrade SWOT
analize, kreiranja vizije, misije i strateških ciljeva i prioriteta razvoja turizma opštine
analiza potencijala i kreiranje budućih pravaca razvoja na bazi istraživanja turističkog
tržišta, odnosno, ponude i tražnje
kvantitativno - kvalitativna analiza kulturnih potencijala
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
12
identifikovanje primarnog turističkog proizvoda po kome će opština Leposavić sa
aspekta turizma biti prepoznatljiva
davanje preporuka za brendiranje turističkog proizvoda
izrada akcionog plana razvoja i predloga za njegovu realizaciju (implementacija i
monitoring).
Pri sprovođenju metodologije korišćeno je više metoda i tehnika istraživanja prvenstveno
zasnovanih na statističkim metodama obrade podataka, kao što su:
ankete (zatvoreni upitnici za merenje stavova uz pomoć Likertove skale kod
ocenjivanja trenutnog stanja i budućeg razvoja turističkih proizvoda i kanala
distribucije, prema određenim grupama ispitanika)
polustruktuirani intevjui sa zainteresovanim stranama na lokalnom nivou
kabinetsko istraživanje (“desk research”) strateških i drugih dokumenata
terenska istraživanja („field research“), koja su podrazumevala upoznavanje sa
prirodnim i kulturnim resursima i smeštajno - ugostiteljskom ponudom u cilju
procene trenutnog stanja i potencijala za razvoj turizma i preduzetništva
obrada istraživačkih upitnika u cilju ispitivanja turističke ponude i tražnje
diferenciranje primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda i komplementarnih
sadržaja radi unapređenja kvaliteta turističke ponude.
U cilju efikasnije realizacije ovog dokumenta predviđena je institucionalizacija nadležnosti,
koja podrazumeva da se odluke sa opštinskog nivoa podrže od strane građana i poslovnih
aktera, u skladu sa principima društvene inkluzije i jačanja socijalnog preduzetništva.
Korišćena metodologija usmerena je ka jačanju saradnje između svih zainteresovanih strana
i predviđa mehanizme za ostvarivanje definisanih ciljeva, praćenje (monitoring) i evaluaciju
predviđenih aktivnosti na bazi transparentnosti i demokratičnosti.
Rezultati evaluacionih upitnika, popunjenih od strane učesnika radionica, pokazuju da su rad
predstavnika konsultantske agencije „Savetnik u turizmu“ na izradi ovog dokumenta i
metodološki pristup pri izradi strateškog plana razvoja turizma opštine Leposavić 2017-2022,
veoma visoko ocenjeni.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
13
2. SITUACIONA ANALIZA U TURIZMU OPŠTINE LEPOSAVIĆ
Situaciona analiza najčešće prethodi SWOT analizi i obuhvata analizu internih potencijala i
eksternih uslova razvoja turističke destinacije.
Analiza internih potencijala uključuje inventarizaciju i klasifikaciju svih elemenata turističkog
potencijala i ostalih komplementarnih ili suprotstavljenih faktora u cilju spoznaje prednosti i
nedostatka razvoja turističke destinacije. Analizirani su: saobraćajno – geografski položaj u
turizmu, turističke vrednosti, socijalno – ekonomski i administrativno – institucionalni uslovi,
infrastruktura, turistička suprastruktura i oprema, kao i zagađenost i degradacija prostora.
Eksterna analiza uslova razvoja turističke destinacije se odnosi na istraživanje faktora
generativnog potencijala, ekonomskog okruženja, tržišta i konkurencije. Generativni
potencijal, kao ključni pokazatelj u kreiranju marketing strategije turističke destinacije,
pokazuje snagu emitivnog područja odakle turisti dolaze. Analiza ekonomskog okruženja se
odnosi na stopu inflacije, odnosa valuta, ekonomsku krizu, sankcije, visinu primanja građana,
plaćeno slobodno vreme i sl. Analiza tržišta je povezana sa analizom konkurencije koja bi
trebalo da se što više zasniva na partnerskoj saradnji, a što manje na međusobnoj tržišnoj
borbi.
Situacionom analizom se dolazi do brojnih podataka koji se zatim sintetizuju (razvrstavaju,
klasifikuju i povezuju), da bi se prišlo valorizaciji turističkih potencijala i njihovom rangiranju i
utvrdilo u šta je najprofitabilnije investirati.
Vodeći se principima održivog razvoja turizma iz Agende 212, koja podrazumeva ekonomske,
sociološke, kulturološke, ekološke i druge principe održivosti i Strategijom razvoja
Jugoistočne Evrope 2020, proistekle iz Strategije Evropske unije 2020, turizam je uz agro
biznis, prepoznat kao prioritetna privredna grana razvoja i jačanja konkurentnosti, te bi u
skladu sa tim opština Leposavić trebalo da sve svoje aktivnosti usaglasi sa ovim principima.
2 Agenda 21 su opšte prihvaćeni principi održivog razvoja turizma o kojima su se sporazumele vlade 182 zemlje na sastanku
na vrhu o planeti Zemlji u Rio de Žaneiru 1992. godine.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
14
Da je opštini Leposavić zaista potreban Program razvoja turizma potvrđuje i slika
Urbanističkog plana koji bi nizom aktivnosti mogao poboljšati uslove za razvoj turizma, kao
što su:
unapređenje opšte eko - urbanističke slike područja, kako bi ekološka kultura kao
osnova održivog razvoja urbanizma bila vidljivija
rekonstrukcija infrastrukturne vodovodne i kanalizacione mreže, javne rasvete,
saobraćajne signalizacije, gradskih i međugradskih puteva
selektovanje otpadnog materijala radi reciklaže i ukupnog smanjenja njegove mase
očuvanje, rekonstrukcija i zaštita slobodnih i zelenih površina, parkova, dečijih
igrališta, sportskih terena, obala reka, izletišta i sl. od bespravne gradnje
očuvanje i unapređenje velikih šumskih površina kao značajnog fonda i izvora
kiseonika.
Jedna od najvećih prednosti Leposavića u turizmu je činjenica da južni, najsunčaniji deo
Nacionalnog parka Kopaonik leži na teritoriji ove opštine. Nacionalni park Kopaonik (NPK)
proglašen je 1981. godine, sa granicama utvrđenim Prostornim planom područja
Nacionalnog parka iz 1989. godine. Područje neposredne zaštite NPK površine od 1.238,46
ha pripada opštini Leposavić i obuhvata širu zonu naselja Belo Brdo, terene za alpsko skijanje
iznad ovog naselja i put Lisina - Belo Brdo - Zaplanina. U sklopu Mesne zajednice (MZ) Belo
Brdo, nalaze se katastarske opštine (KO) Belo Brdo i Guvnište. Područje posredne zaštite
NPK prostire se od granice područja neposredne zaštite NPK do spoljne granice zaštitne
zone NPK površine 10.784,99 ha, od čega 2.975,41 ha pripada opštini Leposavić.
Razvoj turizma opštine Leposavić se bazira na predviđenim mogućnostima razvoja u okviru
Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik (PPPPN NPK), na
osnovu principa održivog razvoja po sistemu „odozdo na gore“. Činjenica da se od ukupne
površine NPK od 20.538,27 ha, oko 4.213,87 ha nalazi u okviru granica opštine Leposavić,
doprinosi razvoju raznih oblika turizma u prirodi, uz već ostale potencijale koji se odnose na:
klimu, reljef, floru i faunu, hidrografiju, materijalno i nematerijalno nasleđe, smeštajne i
ugostiteljske kapacitete itd.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
15
2.1. KLIMA
Klima je jedan od faktora koji utiču na razvoj turizma, a naročito u smislu dužine trajanja
turističke sezone, odnosno, učestalosti i dužine boravka turista. Geografski položaj i reljef
opštine Leposavić sa okolinom, uslovili su zastupljenost umereno - kontinentalne (do 800
m), subalpske (od 800 m do 1300 m) i planinske – alpske klime (iznad 1300 m nadmorske
visine).
Merna mesta u Leposaviću, Lešku i Borčanu mere samo ukupnu količinu padavina, dok se svi
ostali meteo parametri beleže u meteorološkoj stanici u Kosovskoj Mitrovici, oko 28 km od
Leposavića. Na delu teritorije opštine Leposavić koji pripada umereno – kontinentalnom
klimatskom tipu, maksimalne temperature vazduha u julu i avgustu dostižu do 38,5 oC. Jul
ima najvišu srednju mesečnu temperaturu u godini od 21,4 oC. Apsolutno minimalne
temperature beleže se u drugoj polovini januara i prvoj polovini februara, do čak - 28,5 oC.
Januar ima najnižu prosečnu godišnju temperaturu od - 0,7 oC. Prvi mrazevi počinju već
krajem septembra, a najkasnije u oktobru i traju do maja meseca, posebno u dolini Ibra i
njegovih donjih pritoka, gde se povremeno javlja i temperaturna inverzija vazduha. Naime,
sušna dolina Ibra ograđena je planinama sa istoka i zapada, pa je u njoj toplije nego u
okolini, što potvrđuju i prisutni tipovi flore i faune. Maksimum padavina u obliku kiše je u
maju i oktobru, a minimum u januaru i februaru, odnosno avgustu i septembru. Prosečna
količina padavina iznosi 581 mm. Prvi sneg u nižim predelima počinje polovinom novembra,
ne prelazi visinu od 50 cm i zadržava se oko 45 dana. Najčešće duvaju severni,
severozapadni i jugoistočni (tzv. kosovac) vetrovi.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
16
Slika broj 1. Dolina reke Ibar
Izvor: STO Leposavić
Subalpski klimatski tip se odlikuje hladnim zimama i umereno toplim letima, pri čemu su
jeseni toplije od proleća. Na Kopaoniku, na visinima preko 1300 m, zastupljena je alpska
klima. Najhladniji mesec je januar, sa srednjom mesečnom temperaturom vazduha od - 5,2
oC, a najtopliji avgust sa 12,8 oC. Prosečna letnja temperatura vazduha je 15,33 oC, a
prosečna zimska - 4,23 oC. Najveća količina padavina izluči se leti (265 mm), a najmanja zimi
(152 mm), dok je jesen (248 mm), nešto vlažnija od proleća (226 mm). Prosečna godišnja
količina padavina na Kopaoniku iznosi 891 mm. Maksimum padavina je u maju (119 mm), a
minimum u januaru (42 mm). Na Kopaoniku i Rogozni sneg pada do 150 dana, od sredine
oktobra do maja. Magla se često javlja i traje oko 94 dana godišnje. Planinski vazduh preko
cele godine, deluje sedativno i stimulativno na ljudski organizam što je od značaja za razvoj
raznih oblika turizma na planini.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
17
Slika broj 2. Padine Kopaonika
Izvor: STO Leposavić
Dužina i visina snežnog pokrivača na Kopaoniku od velikog je značaja za posećenost i
uspešnost zimske turističke sezone, koja je u fizičkim i finansijskim statističkim pokazateljima
još uvek mnogo bogatija od letnje. Međutim, velika prednost Leposavića je dužina trajanja
sunčevih intervala (insolacija) koja iznosi i do 3.000 sati godišnje, povećava temperaturu
vazduha, izaziva prijatan osećaj, ulepšava izgled pejzaža i drugo, što pruža mogućnosti za
raznovrsne sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenom.
2.2. Demografija i najvažnija naselja u opštini Leposavić od značaja za turizam
Opština Leposavić osnovana je 1960. godine spajanjem nekadašnjih opština Leposavić, Lešak
i Ibarska Slatina. Danas se na površini od oko 536 km2 nalazi sedam mesnih zajednica (Lešak,
Leposavić i Sočanica, Belo Brdo, Vračevo, Bistrica i Šaljska Bistrica), i 72 sela, sa oko 4.818
domaćinstava sa ukupnom populacijom od oko 20.000 stanovnika. Srbi čine većinu
stanovništva ali su prisutne i druge etničke zajednice, prvenstveno Albanci i Bošnjaci. Pre
konflikta u tri sela na jugu opštine (Košutovo, Bistrica i Ceranja) živelo je oko 600 kosovskih
Albanaca koji su se uglavnom iselili za Kosovsku Mitrovicu. Prema podacima Komeserijata za
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
18
izbeglice u opštini je registrovano 112 domaćinstava sa 336 raseljenih i prognanih lica.
Poslednjih decenija stanovništvo Leposavića se iseljavalo, uglavnom ka gradskim i
industrijskim centrima poput Zvečana, Kosovske Mitrovice i ka većim gradovima u Srbiji.
Leposavić je najveće naselje opštine. Nalazi se pored magistralnog puta u Ibarskoj dolini na
nadmorskoj visini između 445 i 500 m, 30 km severno od Kosovske Mitrovice. Od ukupno
9.500 stanovnika, trećina živi u selima (Jošanica, Kajkovo, Dren, Kostin Potok, Majdevo,
Tvrđan, Kutnje...). Naselje je osnovano 1928. godine rodovima Jevremović, Đelošević,
Radosavljević i Nedeljković. Prema predanju sam naziv mesta potiče od ličnog muškog
imena Lepoje – Lepo (antroponim). Za vreme poznatih metanastazičkih kretanja s krajem
XVIII i početkom XIX veka, u selu je, pre predaka današnjih rodova, doseljen rod Savić. U
ovom rodu, po lepoti, bio je poznat Lepoje – Lepo, po kome je i selo dobilo ime, jer se on
smatra njegovim osnivačem.
Leposavić je doživeo procvat 60-ih godina XX veka кada je osnovano više većih preduzeća.
Od 1999. godine industrija je znatno oslabila i nije više nosilac razvoja i poboljšanja životnog
standarda stanovništva, već to pokušavaju da budu mnogobrojna privatna preduzeća. S toga
bi Leposavić kao administrativno-upravni, kulturno-prosvetni i trgovinski centar, s obzirom
na svoje sveukupne potencijale, mogao da se postepeno preorijentiše na razvoj turizma.
Slika broj 3. Naselje Leposavić
Izvor: STO Leposavić
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
19
Lešak je staro naselje sa desne strane reke Ibra, 10 km severno od Leposavića, na
nadmorskoj visini od 455 metara. Naziv verovatno potiče od imena leska, gustog listopadnog
grma. U lešku živi oko 2.000 stanovnika, ogromnom većinom, srpske nacionalnosti.Od 1955.
do 1959. godine naselje je imalo status opštine. Danas ova varošica ima Mesnu kancelariju,
Poljoprivrednu srednju školu i fakultet, zdravstvenu ustanovu, bioskop i biblioteku. U Lešku
posluje i fabrika mašinskih delova „Ivo Lola Ribar“- u sastavu istoimene holding kompanije.
U okolini su brojna živopisna sela (Gulije, Potkomlje, Ostraće, Ibarsko Postenje, Borova,
Beluće, Berberište, Donji Krnjin...) u kojima bi se stanovništvo moglo baviti seoskim
turizmom. Na teritoriji Leška je i poznati rudnik olova u Belom Brdu, „Kopaonik“ koji bi se
pod pretpostavkom izvesnih ulaganja, mogao koristiti za potrebe turizma industrijskog
nasleđa.
Slika broj 4. Naselje Lešak
Izvor: STO Leposavić
Sočanica je naselje razbijenog tipa, sa desne strane Ibra, sa oko 1.500 stanovnika. U naselju
su: osnovna škola, bioskop, zdravstvena ustanova, pošta i biblioteka. Objekat stare škole
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
20
pretvoren je u Muzej Topličkog ustanka. U srednjevekovnim spisima iz 1363. godine pominje
se grad Galič, koji se nalazio na istoimenom brdu na putu ka seoskoj crkvi, danas manastiru
Sv. Jovana Preteče. U Sočanici se nalaze ostaci rimskog grada Municipijum, koji je zauzimao
površinu od 30 ha. Pojedini meštani sela oko Sočanice imaju neka početna iskustava sa
prihvatom turista. U selu podno planinskog venca Šatorice, Borčane, na oko 10 km od
Sočanice, živi oko 80 starijih žitelja. U selu je rođen poznati romanopisac Toma
Radosavljević. Kod sela Vuča na oko osam kilometara od Sočanice, nalaze se topli
termomineralni izvori, više vidikovaca, šumskih terena sa lekovitim biljem, lovišta i prostora
za odmor i rekreaciju. Selo Jelakce na preko 1000 m nadmorske visine, na granici sa
opštinom Kuršumlija okruženo je sa sedam planinskih visova gde je moguće razviti razne
sadržaje planinskog turizma.
Od svih naselja u Sočanici je najveći broj seoskih domaćinstava, od kojih su neka uz manja
ulaganja, spremna da se uključe u ponudu seoskog turizma (Kamenica, Mošnice, Pridvorica,
Slatina, Grkaje). Tu su i sela Šaljska Bistrica, Košutovo i Ceranja naseljena isključivo
Albancima islamske veroispovesti koji su u razgovoru vezanom za pripremu ovog
dokumenta, istakli da Bistrička reka pruža više mogućnosti za razvoj izletničkog i planinskog
turizma pod pretpostavkom izgradnje manjeg ugostiteljskog objekta.
Slika broj 5. Naselje Sočanica
Izvor: STO Leposavić
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
21
Opštini Leposavić pripadaju i mesne zajednice, Vračevo, Belo Brdo i Bistrica, gde je takođe
moguće pokrenuti razvoj seoskog turizma.
2.3. Saobraćajno geografski položaj u turizmu
Opština Leposavić geografski pripada južnom i središnjem delu ibarsko - kopaoničkog kraja i
proteže se meridijanskim pravcem, uskom dolinom reke Ibar, od Donje Kamenice na jugu,
do Bistričke reke na severu, obuhvatajući planinske oblasti jugozapadnog Kopaonika i
severoistočne padine Rogozne. Prema Prostornom planu područja posebne namene
Nacionalnog parka Kopaonik i Odluci o izradi izmena i dopuna Prostornog plana područja
posebne namene NPK („Sl. Glasnik br. 32/2015“), područje neposredne zaštite Nacionalnog
parka Kopaonik u okviru nadležnosti opštine Leposavić, prostire se na površini od 1.238,46
ha. Obuhvata širu zonu naselja Belo Brdo, pogodne terene za alpsko skijanje iznad ovog
naselja i novi put Lisina - Belo Brdo - Zaplanina. Geografske koordinate opštine su između
240 59' 58" i 430 16' 00" severne geografske širine i 200 36' 09" i 210 01' 00" istočne
geografske dužine. Na severu su opštine Raška i Brus, na jugu, Kosovska Mitrovica i Zvečan,
na istoku, Kuršumlija i Podujevo, a na zapadu opština Novi Pazar.
Saobraćajnice na teritoriji opštine Leposavić građene su pod uticajem prirodnih i društvenih
faktora. U prošlosti je preko Leposavića prolazilo nekoliko važnih drumskih puteva od kojih
je jugoistočni krak Rimskog puta vodio dolinom Neretve preko Foče, Sjenice, Novog Pazara,
do Sočanice, gde je kod sela Pridvorica, prelazio Ibar, (ostaci kamenog mosta i vojnog
utvrđenja, municipijum Dardanorum, iz II veka nove ere) odakle je nastavljao ka jugu, preko
Ulpiane (kod današnjeg Lipljana), Kačanika, Skoplja i Soluna ka egejskoj obali.
Danas opština Leposavić ima povoljan turistički položaj u više putnih pravaca: prema
Vojvodini, mediteranski prema Crnoj Gori, Srednjoj i Severnoj Evropi, preko juga države ka
Makedoniji, Albaniji i Grčkoj i prema Bugarskoj ka jugozapadnoj Aziji - Turskoj. Kroz opštinu
Leposavić prolazi magistralni put tzv. Ibarska magistrala, Beograd - Kraljevo – Priština -
Skoplje, koji se nastavlja Moravsko - vardarskom magistralom do Egejskog mora. Regionalni
put E 65, preko Kosovske Mitrovice, Zubinog Potoka i Ribarića, predstavlja vezu sa Crnom
Gorom, a preko Peći sa Metohijom. S obzirom na veliki privredni, a posebno potencijalni
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
22
turistički značaj ovih puteva, moralo bi se mnogo više ulagati u njihovu modernizaciju.
Leposavić je sa Kopaonikom povezan preko Rudnice (udaljene oko 20 km), te je započeta
izgradnja asfaltnog puta do sela Jelakce i Belo Brdo, što je od značaja za dostupnost južnim
padinama ove planine. Asfaltiranjem puta od Leposavića do Kuršumlije, razdaljina do Niša bi
se skratila za skoro 100 km, što bi sigurno povećalo broj dolazaka iz trećeg grada po broju
stanovnika u Srbiji, u Leposavić. Lokalni putevi su uglavnom zastareli, tako da im je
neophodna temeljna restauracija. Slab kvalitet putne mreže ograničava, pa i onemogućava
razvoj turizma, što se posebno odnosi na vrlo privlačna, a saobraćajno nedostupna ili teško
dostupna planinska sela.
Prema Prostornom planu upravljanja NPK, glavni saobraćajni prilazi području NPK
predviđeni su iz pravaca: Raške i Leposavića, sa magistralnog puta M-22.3 Raška -Leposavić,
preko Rudnice postojećim regionalnim putem R-119a, koji u zaštitnu zonu NPK ulazi sa
jugozapadne strane kod Šipačine. Sa ovog puta se u područje NPK pristupa kod Čajetine -
Kostovca kroz pomoćnu, jugozapadnu kapiju NPK a direktno, planiranim kružnim putem oko
Kopaonika kod Kostovca, u pravcu Jošaničke Banje i Belog Brda. Dopunski saobraćajni prilazi
području NPK su iz pravca Leposavića, sa magistralnog puta M-22.3 Raška - Leposavić, preko
Drena postojećim regionalnim putem R-218, koji u zaštitnu zonu NPK ulazi sa južne strane
kod Belog Brda, odnosno preko Leška postojećim lokalnim putem koji u zaštitnu zonu NPK
ulazi sa južne strane kod Guvništa. Sa ovih puteva se kod Belog Brda i Guvništa direktno
pristupa planiranom kružnom putu oko Kopaonika u pravcu Lisine - Čajetine i Brzeća. Kružni
put povezuje više sela i zaseoka u opštini Leposavić, Guvnište sa osam grupacija kuća i Belo
Brdo sa zaseocima Leskova, Sandžak, Gradište, Planinica i Marušići.
Značajna je i železnička pruga Lapovo - Kraljevo - Kosovo Polje – Skoplje. Međutim, zbog
dugogodišnjeg neodržavanja i neulaganja, kvalitet prevoznih usluga je veoma loš i
nekonkurentan u odnosu na šire okruženje. Aerodrom u Prištini, od Leposavića udaljen oko
75 km, u perspektivi predstavlja veliku šansu za razvoj međunarodnog turizma. Od značaja
za ovaj kraj je i aktiviranje nekadašnjeg vojnog aerodroma u Lađevcima kod Kraljeva u koji je
do sada uloženo preko 10 miliona evra kako bi se osposobio za civilni saobraćaj.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
23
Mobilna telefonija, kao najprofitabilniji deo telekomunikacija je u ekspanziji, tim pre što su
investicije znatno manje i isplativije nego u fiksnu telefonsku mrežu. Teritorija opštine
Leposavić pokrivena je uslugama svih mobilnih operatera u okruženju uz mogućnost
korišćenja interneta, što je od značaja za turiste i lokalno stanovništvo. Razvoj kablovskih
distributivnih sistema je dinamičan, te je do sada registrovano preko 4.500 korisnika.
2.4. Privreda i zaposlenost
Opšta ekonomska situacija u opštini je vrlo nepovoljna. Stopa nezaposlenosti je visoka i pod
velikim uticajem političko bezbednosne situacije. Prema podacima Nacionalne službe za
zapošljavanje u Kosovskoj Mitrovici, ukupan broj nezaposlenih lica na teritoriji opštine
Leposavić krajem 2015. godine iznosio je 2.463 lica, od kojih je 1.394 ženskog pola. Posebno
je teška situacija u agraru s obzirom da preovlađuje poljoprivredno stanovništvo a nedostaju
savremene poljoprivredne mašine. Poljoprivrednu proizvodnju bi moglo da pokrene
ponovno osnivanje zemljoradničkih zadruga i otkupnih stanica za poljoprivredne proizvode
koji bi fabrikama mogli da ponude proizvode na preradu. Do 1991. godine okosnicu
programa urbane industrijalizacije činilo je rudarstvo, predvođeno DP “Kopaonik” u okviru
sistema RMHK “Trepča”. U otežanim uslovima i sa smanjenim kapacitetom još uvek posluju
nosioci metalne industrije, FMD “Ivo Lola Ribar” i “PPT – Zglobni ležajevi”. Značajno mesto
zauzima drvna industrija, s obzirom na veoma bogat šumski fond u vlasništvu opštine, koji u
poslednje vreme naglo osiromašuje usled neplanske i nelegalne seče šume. Međutim,
gotovo svi veliki privredni sistemi koji su decenijama obezbeđivali egzistenciju lokalnog
stanovništva, sada rade na minimumu kapaciteta ili uopšte ne rade, a preduslova za njihovu
privatizaciju nema. S druge strane, privatni sektor je veoma usitnjen i tek u početnoj fazi
razvoja. Preovlađuju samostalne trgovinske radnje od kojih mnoge ne plaćaju redovno
poreze i doprinose, niti prijavljuju svoje radnike.
Sredstva budžeta opštine Leposavić čine ustupljeni prihodi i transferi iz Republike Srbije i
sredstava predviđena Kosovskim budžetom3. Pored ova dva primarna izvora finansiranja,
projekti se u opštini finansiraju i iz Razvojnog fonda za sever Kosova kao i od strane
3 Detaljnije na linku u referenci broj 1
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
24
donatora4. U cilju poboljšanja opšte privredne situacije, opština Leposavić nastoji da
obezbedi uslove za obavljanje stručne prakse nezaposlenih lica koja se prvi put
osposobljavaju za zanimanja za koja su stekla određenu vrstu i stepen stručne spreme a koja
se nalaze na evidenciji NSZ i podrži zapošljavanje mladih kroz stvaranje uslova za stručno
osposobljavanje pripravnika i lica bez radnog iskustva za samostalan rad u struci.
Istovremeno, u turizmu Leposavića su zvanično registrovana samo lica koja rade u opštini i
Sportsko – turističkoj organizaciji, dok ostali zaposleni u ovoj delatnosti uglavnom nisu
prijavljeni ili nisu u evidenciji. Takođe, veći broj lica koje se bave proizvodnjom i prodajom
domaćih proizvoda (voća, povrća, rakije, sira, kajmaka...), nije zvanično registrovano.
Iznenađuje da se proizvodnjom suvenira niko u Leposaviću ne bavi već se oni naručuju u
centralnoj Srbiji, što bi se moglo promeniti osmišljavanjem i pokretanjem proizvodnje
originalnih lokalnih i regionalnih suvenira.
Materijalnu bazu turizma opštine Leposavić čine smeštajni, ugostiteljski i saobraćajni
kapaciteti od značaja za razvoj i drugih privrednih grana srodnih turizmu (poljoprivrede,
trgovine, građevinarstva...). Osnovna karakteristika smeštajnih kapaciteta (ukupno oko 200
ležajeva) u opštini Leposavić je njihova usitnjenost. Naime, ni jedan smeštajni objekat nema
dovoljne kapacitete za smeštaj bar jedne veće autobuske grupe, a vrlo je nepoželjno
smeštati jednu turističku grupu u više različitih objekata. Mada tri motela i nekoliko manjih
privatnih smeštajnih objekata sa svojim ukupnim smeštajnim kapacitetima trenutno
zadovoljavaju tražnju za smeštajem, ukupan obim, a naročito struktura smeštaja, nisu u
skladu sa prirodnim i kulturnim potencijalima opštine i očekivanjima od turističke privrede,
što ograničava razvoj organizovanog receptivnog turizma. Tako npr. Motel „Oktan“ u Lešku,
pored magistranog puta, raspolaže sa 30 ležajeva u 12 smeštajnih jedinica. Motel „Ribnjak“
u dolini Dobravske reke uz 25 ležajeva u 10 smeštajnih jedinica, nudi bazene za kupanje i
prateće sportske objekte i ima sopstvenu proizvodnju konzumne pastrmke. U naselju
Leposavić dobro je locirano prenoćište i restoran „Tiha noć“. U smeštajnoj ponudi su i
konačišta „Ulije“, „Bambi“, „Vlašković“ i hostel „Jevremović“. Nekoliko smeštajnih objekata
je u prethodnih desetak godina obustavilo rad, a neki su u izgradnji kao npr. objekat
Fudbalskog kluba „Kopaonik“ u Lešku, Lovački dom (smeštajne jedinice i restoran) na brdu
4 Detaljnije na linkovima u referencama broj 2 i 3
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
25
Čukarak u Leposaviću itd. Pri većem okupljanju posetilaca i turista, naročito u vreme
održavanja manifestacija postoji i mogućnost alternativnog smeštaja. Tako bi se npr. Dom za
smeštaj studenata, mogao povremeno koristiti za smeštaj manje zahtevnih turista.
Slika broj 6. Konačište i restoran „Tiha noć“
Izvor: STO Leposavić
Prema PPPPN NPK očekuje se da se planirani razvoj turizma u zaštitnoj zoni NPK zasniva na
programima sekundarnih turističkih centara, turističkih naselja, naselja sa turističkom
funkcijom i turističkih punktova. Tako je planirano da jedan od pet sekundarnih turističkih
centara bude Belo brdo (KO Leposavić) sa:
2.000 turističkih ležaja (od toga: 700 ili 35,0% u turističkim apartmanima, 800 ili
40,0% u pansionima i 500 ili 25,0% u privatnom smeštaju), 1.400 za skijaše (70%) i
600 za neskijaše (30%);
1.350 dnevnih izletnika - 1.080 skijaša (80%) i 270 neskijaša (20%);
200 zaposlenih (10% od broja turističkih ležaja) i 40 u javnim i sportsko-rekreativnim
sadržajima, ukupno 240, od toga po 50% stalnih i sezonskih;
javnim servisima i službama u funkciji turizma - parkinzi i garaže, trgovine,
ugostiteljstvo, tehnički servisi u funkciji smeštajnih, javnih i sportsko - rekreativnih
sadržaja, manja polivalentna sala (kulturološka upotreba), etno i eko-klubovi,
turistički biro, recepcija itd.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
26
sportsko - rekreativnim sadržajima: sportsko - rekreativnim centrom sa
polivalentnom salom za sportove, solarijumom, otvorenim klizalištem i terenima za
male sportove (mali fudbal/rukomet, košarka, odbojka, tenis), roler poligonom i
sportskim klubovima (klizački, teniski i drugo), i disperzovano rekreativno-zabavnim
sadržajima organizovanim u klubove (safari, konjički, biciklistički, paraglajding itd).
Navedeni smeštajni kapaciteti i sadržaji još nisu privedeni nameni, a njihova realizacija se
može očekivati po dobijanju finansijskih sredstava iz sopstvenih izvora opštine i donatora.
Slika broj 7. Еtno restoran „Kod MIta“
Izvor: STO Leposavić
Od ugostiteljskih objekata aktivni su: Etno restoran „Kod Mita“, Etno kuća „Jošanica“,
restorani „M“, „Skadarlija“, „Lovac“, „Čamac“, picerija „Bajka“ restoran motela „Bambi“ i
drugi.
Od autoprevoznika i saobraćajnih preduzetnika na lokalu, najprisutniji su: Inter turs,
Milenković prevoz, Boki prevoz, Dačo prevoz, Italijan prevoz, Timotijević prevoz i drugi.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
27
Koliko je stanje na planu zapošljavanja, ali i generalno, zaista teško, potvrđuje upravo
sprovedeno istraživanje omladinskog edukativnog kluba „Sinergija“ iz Kosovske Mitrovice u
okviru projekta “Mladi se pitaju” gde je od 480 ispitanika starosti između 15 i 30 godina,
60,6% anketiranih navelo da je nezaposlenost najveći problem mladih u Severnoj Mitrovici,
Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu. Slede, nasilje u porodici, loš obrazovni sistem,
siromaštvo i kriminal među mladima. Posebno zabrinjava podatak da 81 odsto mladih želi da
napusti svoja mesta jer nisu zadovoljni situacijom u kojoj žive i okolnostima u kojima se
nalaze ali i da nisu spremni da se uključe u proces rešavanja problema jer je postojeća
administracija „nedovršena“ i zato što se nalaze u “procepu” između dva sistema.
2.5. Prirodni resursi
Kombinacija blage umereno - kontinentalne sa subalpskom - planinskom klimom, reljef,
vode i pedološki sastav tla, uticali su na formiranje raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta
na teritoriji opštine Leposavić. Biljni svet se smenjuje srazmerno razlici u nadmorskoj visini,
od najniže tačke na oko 400 m nadmorske visine, sa barskom vegetacijom i obradivim
površinama u dolini Ibra, do najviše tačke od 2017 m, sa šumskom i planinskom
vegetacijom. Šume, ispresecane livadama i pašnjacima, zauzimaju oko 56% teritorije opštine
Leposavić, što pogoduje razvoju stočarstva. U nižim delovima doline Ibra rastu vrbe, jove i
topole, a na većim visinama uglavnom hrast i bukva. Hrastove šume se nalaze na visinama
od 400 m do 1100 m na prisojnim planinskim stranama, a najviše u Gnježdanu na Rogozni.
Bukva se javlja samostalno i u zajednici sa drugim drvnim vrstama, na visinama od 750 m do
oko 1100 m na južnim obroncima Kopaonika. Zastupljeni su i cer, jasen, javor, crni i beli
grab, jasika, leska, glog, kleka itd.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
28
Slika broj 8. Padine Kopaonika
Izvor: STO Leposavić
Na višim nadmorskim visinama rastu četinari, uglavnom bor, jela, smreka, omorika i smrča.
Na obroncima Kopaonika javlja se pitomi kesten, na nižim šumovitim delovima dren, a u
naseljima, lipa. Oko 150 cerovih stabala (Quercus cerris) kod mesta Dublje, nedaleko od sela
Duboke, na površini od oko jednog hektara pripadaju kategoriji retkih primeraka biljnog
sveta i zaštićeno su prirodno dobro. Na šumskim proplancima, planinskim pašnjacima,
livadama i vrletima raste raznovrsno, kvalitetno šumsko voće: šumska jagoda, kupina,
borovnica, drenjina, leska, trnjina, šipurak, divlja trešnja, divlja jabuka, divlja kruška, što je
od značaja za formiranje bogatije gastronomske turističke ponude. Raznovrsnost planinske
flore i njenu turističku vrednost obogaćuje livadsko i šumsko cveće (visibaba, narcis,
ljubičica, ruža, snežni cvet, sunovrat, orhideja, vres, bela rada…) i lekovito bilje (trava iva,
đurđevak, maslačak, majčina dušica, hajdučka trava, bokvica, kantarion, zova, kamilica, lipa,
glog, klek…). Od endemičnih vrsta cveća ističu se Pančićeva režuha, runolist, srpska lala i
kopaonička ljubičica.
U Gornjem Jarinju razvila se pseudo makija, karakteristična za oblast sa mediteranskom
klimom, što je uslovljeno toplim strujanjima od Egejskog mora, preko doline Vardara,
Lepenca i prevoja kosovskih planina, do doline Ibra. Od mnogobrojnih vrsta pečurki sreću se
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
29
i koriste: rudnjača, smrčak, vrganj, lisičarka, borska rujnjača, sunčanica i druge. Klima, biljni
pokrivač i vodeni tokovi na teritoriji opštine Leposavić doprineli su bogatstvu faune, što je
od značaja za razvoj sportsko - rekreativnog, lovnog i ribolovnog turizma.
Vodeni tokovi i jezerca (bare, makve), sa raznovrsnom ribljom faunom, predstavljaju
potencijal za razvoj ribolovnog turizma, koji međutim, zbog zagađenja, izazvanim
prvenstveno ispuštanjem industrijskih otpadnih voda RMHK Trepče i kosovskih
termoelektrana, ubrzano osiromašuje. Trenutno zastupljene riblje vrste u tekućim vodama
su: klen, belica, krkuša, govedarac, mrena, skobalj i druge, dok se šaran održao zahvaljujući
poribljavanju. U stajaćim vodama se javljaju babuška, karaš, tolstolobik, sunčica, manić,
grgeč, linjak, štuka itd. Male, bistre i brze planinske rečice (Borčanska, Mala reka, Šaljska
Bistrica) staništa su potočne pastrmke što upotpunjuje ribolovnu ponudu ovih krajeva.
Od vodozemaca postoji više vrsta žaba, a od gmizavaca, uglavnom zmije (belouška, poskok,
šarka, smuk), gušteri i daždevnjaci. Kod ptica preovlađuju močvarice (siva čaplja, liska,
barska šljuka, divlja patka...). Iz porodice koka sreću se: fazan, prepelica, šumska šljuka,
jarebica, leštarka i druge. Iz porodice orlova: krstaš, soko, jastreb, mišar. Od ptica grabljivica:
velika sova, sova ušara i druge. Često se sreću ptice poput grlice, gavrana, svrake, vrane,
kreje i dr. Na području opštine Leposavić postoje uslovi za unapređenje fonda divljači i
razvoj lovstva. Od krznašica se mogu naći: sivi puh, kuna zlatica i kuna belica, lasica, tvor,
veverica, lisica, jazavac i divlja mačka. Od sitnije divljači po brojnosti se ističe zec, a vrlo
zanimljivo je slepo kuče. Od krupne divljači ima divljih svinja, srna, vukova, medveda,
divokoza, jelena, riseva.... Lovištima ,,Leposavska reka - Klik” (4198 ha) i ,,Gnježdanska reka”
(9706 ha) na teritoriji opštine gazduje lovačko udruženje ,,Kopaonik” i preduzeće ,,Srbija
Šume“ sa sedištem u Leposaviću. Zadovoljavajući broj lovne divljači od značaja je za lovni
turizam, pod pretpostavkom izgradnje odgovarajuće infrastrukture u lovištima i smeštajnih
kapaciteta za lovce.
Važan prirodni potencijal za razvoj zdravstva i turizma imaju termomineralni izvori Vučanske
banje, udaljeni oko 3,5 km od magistralnog puta Leposavić - Kosovska Mitrovica. Izvorska
voda, bogata kalcijumom, temperature od 22 do 36C, povoljno utiče na reumatska i kožna
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
30
oboljenja. Na osnovu poslednjih merenja, izdašnost ovih izvora se kreće od 0,12 do 0.2 litara
u sekundi. Ispitivanja na Rudarsko - geološkom fakultetu i Institutu za hidrogeologiju u
Beogradu, potvrdila su da je ova voda tvrda (12,7) i bogata karbonatnim jonima i
magnezijumom. Na izvorima su za sada napravljeni samo mali betonski bazeni, što je
nedovoljno. Mada ove izvore pri lepom vremenu obiđe i do 1000 ljudi mesečno, putni prilaz
je veoma loš i neuređen, nema nikakve infrastrukture, ni turističke ponude, pa čak ni korpi
za otpatke, klupa, osvetljenja i slično. Za početak bi se mogao izgraditi manji vizitorski centar
kako bi posetioci imali minimalne uslove za dnevni boravak. Međutim, za veća ulaganja
neophodno je sačiniti „Studiju izvodljivosti“ koja bi trebalo da utvrdi opravdanost
investiranja, odnosno stepen isplativosti ulaganja u izgradnju ove banje, tim pre što se u
susednoj opštini Zvečan, obnavlja banja Banjska, sada pod imenom Rajska banja (bazeni,
spa&wellness, vizitorski centar, restoran...), koja je nekada bila izuzetno poznata i posećena.
Jedno od mogućih rešenja je primena potpuno različitog poslovnog koncepta Vučanske
banje u odnosu na banju Banjska (Rajsku banju), kako ove banje jedna drugoj ne bi
konkurisale, već nudile različite, komplementarne sadržaje u oblasti zdravstvenog i
„spa&wellness turizma“.
Opštinska služba za razvoj i planiranje ističe da je realizacija projekta banjskog lečilišta
osnova razvoja turizma, pri čemu su ciljevi jednog takvog projekta:
zdravstveno - lečilišna ponuda, odmor i razonoda lokalnog stanovništva i turista
razvoj turizma na teritoriji opštine Leposavić kao podrška ekonomskom razvoju
poboljšanje životnog standarda lokalnog stanovništva i otvaranje novih radnih
mesta
zaštita životne sredine i poboljšanje ekoloških uslova u okolini banje
sprečavanje širenja zaraznih bolesti zbog nepravilnog korišćenja izvorišta banje
poboljšanje infrastrukture, putne mreže i smeštajnih kapaciteta na teritoriji
opštine.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
31
Slika broj 9. Termomineralni izvor u Vuči
Izvor: STO Leposavić
U međuvremenu, da se termomineralni izvori ne bi nekontrolisano rasipali, ova kvalitetna
voda bi se mogla odmah koristiti za obogaćivanje poljoprivrednih proizvoda mineralnim
materijama što je trend u razvijenom svetu. Ovaj model treba primeniti na poljoprivrednim
kulturama u neposrednoj blizini izvora, uz organizovani otkup voća i povrća, što bi doprinelo
većoj proizvodnji zdrave hrane.
2.6. Kulturni resursi
U oblasti kulture deluje Centar za kulturu “Sava Dečanac”, sa bibliotekom Sveti Sava i
domovima kulture u Leposaviću, Lešku i Sočanici, pozorište iz Gračanice. U zgradi Centra za
kulturu, nalazi se i KUD “Kopaonik” koje je čuvar tradicije lokalnog i regionalnog,
prvenstveno srpskog stanovništva, organizator mnogih kulturnih manifestacija i pobednik na
brojnim međunarodnim i domaćim folklornim takmičenjima. Centar za kulturu je od velikog
kulturnog i turističkog značaja ne samo za opštinu Leposavić, već i za ceo region i ne sme se
dozvoliti njegovo dalje propadanje. Trenutno stanje objekta (zgrade) je nezadovoljavajuće.
Na više mesta se javila vlaga i buđ, dok krov na više mesta prokišnjava i ugrožava vrednu ali
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
32
pomalo muzejski već prevaziđenu, stalnu postavku arheološkog i etnografskog nasleđa na
ovim prostorima. Ugroženi su i zaposleni koji rade u neuslovnim prostorijama uz jasno vidljiv
nedostatak prostora za rad i tekuće aktivnosti.
Slika broj 10. Centar za kulturu u Leposaviću
Izvor: STO Leposavić
Problemi se relativno lako mogu rešiti izgradnjom još jedne etaže, za šta je već urađen
projekat. Time bi se dobilo dodatnih oko 700 m2 na već postojećoj betonskoj ploči, a radovi
bi se mogli brzo i ekonomično izvesti. Novi prostor na spratu mogao bi da sadrži: muzičke
kabinete, plato za vežbanje, balsku salu, višenamenski amfiteatar (za edukaciju, razne
skupove, konferencije, priredbe itd). Nema nikakve sumnje da bi novi prostor brzo opravdao
svoje postojanje jer bi mogao da posluži i kao alternativa za održavanje mnogih kulturnih i
umetničkih manifestacija (prvenstveno na bazi nematerijalnog kulturnog nasleđa) u
zatvorenom prostoru preko cele godine, što bi osnažilo Leposavić kao turističku destinaciju i
učinilo je vidljivijom za posetioce i turiste. Na zgradu Centra za kulturu neophodno je
postaviti natpis kako bi se znalo šta je u objektu.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
33
Muzej kulture u Leposaviću predstavljen Institutom za srpsku kulturu iz Prištine radi od
1988. godine. Muzej ima odeljenja za književnost, srpski jezik, arheologiju, istoriju
umetnosti, entnologiju i etnomuzikologiju.
Kao rezultat saradnje Centra za kulturu iz Leposavića i Narodnog Muzeja „Toplice“ iz
Prokuplja, od 2006. godine u Sočanici, u zgradi nekadašnje osnovne škole postoji „Spomen
soba Topličkog ustanka“. Trenutna postavka je veoma skromna i potrebno je njeno
muzejsko osavremenjavanje i obogaćivanje. Prilaz i okruženje oko objekta se moraju što pre
urediti i obeležiti. Prostorija u kojoj se postavka nalazi bi se mogla koristiti za razne prijeme i
važnije sastanke na lokalnom nivou kako bi se javnost šire upoznala sa ovim kulturno
turističkim sadržajem ali i ovaj važan objekat zaštitio od daljeg propadanja.
Spomeničko nasleđe
Spomeničko nasleđe oslikava nekadašnji život ljudi na ovim prostorima i ima posebno mesto
u prezentaciji kulturne baštine u turizmu opštine Leposavić. Naročito se izdvajaju manastiri,
crkve i spomenički kompleksi od kojih su najpoznatiji:
Crkva u Drenovi posvećena Blagovestima, najverovatnije iz XV veka, u selu Drenova
kod Leška. Svojim spoljnim izgledom podseća na seosku kućicu. U XVII veku crkva je
bila napuštena i oštećena, da bi 2001. godine bila obnovljena.
Manastir Svete Petke u Ceranjskoj reci sagrađen je u 18.veku nedaleko od
magistralnog puta Leposavić-Kosovska Mitrovica. Manastir je obnovljen 2013.godine
kada je postavljeno zvono sa zvonikom.
Manastir Sv. Vrača, u Vračevu, posvećen je svetim vračima Kozmi i Damjanu.
Manastir se spominje u Sopoćanskom pomeniku krajem XV veka, a crkva je
obnovljena 1860. godine. Po izgradnji konaka u njemu boravi malobrojno monaško
bratstvo.
Crkva na Dublju, posvećena Velikoj Gospojini, istočno od sela Duboka, podignuta je
na temeljima crkve iz 1926. godine. Na osnovu natpisa na nadgrobnom mermernom
krstu na groblju pored crkve iz 1766. godine, može se zaključiti da je crkva
najverovatnije podignuta u XVI veku.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
34
Crkva Sv. Nikole se nalazi u selu Zemanica koje Vuk Karadžić pominje u svojoj
„Danici“ 1828. godine kao mesto koje su pod komandom držali Karađorđevi ustanici.
Crkva je verovatno obnovljena u XVI veku pri obnovi Pećke Patrijaršije. Poslednja
obnova bila je 2002. godine.
Manastir Sv. Jovana Krstitelja u gornjem toku Sočanske reke, nalazi se u podnožju
brda Sokoljače i posvećen je Usekovanju glave Sv. Jovana Krstitelja. Crkva je 1862.
godine podignuta na srednjevekovnim temeljima. Posebnu pažnju privlači oltar u
skrivnici i pokretna ploča na podu crkve. Posebno zanimljiv je lik Sv. Jovana Krstitelja,
koji se nazire u obližnjem prastarom boru.
Crkva Raspeća Hristovog u Uliju, u podnožju brda Gradac, podignuta je na temeljima
stare crkve, 1935. godine. Crkva je u narodu poznata kao Sveta Petka zbog
manastirske slave koja se proslavlja 8. avgusta, na dan Prepodobne mučenice Sv.
Mati Paraskeve. O manastiru brinu malobrojne monahinje.
Crkva u centru Leposavića, podignuta 2002. godine, proslavlja 12. maj, praznik Sv.
Vasilija Ostroškog, kada se okupi veliki broj vernika i posetilaca.
Crkva u Lešku izgrađena je na temeljima stare crkve iz 1925. godine, da bi posle
zemljotresa 1980. godine, bila podignuta nova, posvećena Uspenju Presvete
Bogorodice. Crkva 2. avgusta proslavlja Sv. proroka Iliju, kada se održava i sabor sa
bogatim kulturno umetničkim programom.
U opštini Leposavić postoji i više crkvišta, od kojih se neka obnavljaju. Nastanak većine
naselja u opštini Leposavić se uglavnom vezuje za crkvene praznike, pa je tako proslava
slava, tzv. sabora, vremenom postala tradicija. Tada veliki broj meštana prisustvuje crkvenim
obredima, izvođenju kulturno - umetničkih programa, a omladina se uveče zabavlja do
kasnih noćnih sati. Tako se u Leposaviću proslavlja praznik Sv. Vasilija Ostroškog, u Lešku, Sv.
proroka Ilije, u Sočanici Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista itd.
Neke od manastira, crkava i proslava treba uključiti u kružna putovanja i ekskurzije koje
obuhvataju šire okruženje, što bi mogla da pokrene Sportsko turistička organizacija, kada
već nema ni jedne receptivne turističke agencije – turoperatora u Leposaviću.
Arheološko nasleđe
Od značaja za razvoj turizma i sticanje ekonomske i neekonomske dobiti u opštini Leposavić
su i arheološka nalazišta od kojih je najpoznatije Municipium Dardanorum (na epigrafskim
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
35
spomenicima označen kao Municipium DD), u Sočanici, desno od magistralnog puta Raška -
Kosovska Mitrovica. Prvobitno naselje domorodačkog, dardanskog stanovništva, podignuto
je u I veku, da bi kao antičko naselje bilo najaktivnije od II do IV veka naše ere kada je na
obližnjim planinama Kopaonik i Rogozna cvetalo rudarstvo. Forum je obnovljen u vreme
Dioklecijana u III veku, ali je vek kasnije opusteo.
Slika broj 11. Аrheološko nalazište „Municipium Dardanorum“
Izvor: STO Leposavić
Istraživanjima tokom 60-tih godina XX veka na lokalitetima Luka i Čivutan, u okviru
centralnog dela lokaliteta otkriveni su: gradski forum, hram, bazilika i terme. U osi foruma
podignut je hram posvećen Antoniju, ljubimcu cara Hadrijana. Hram i trg uokvireni su
porticima, a duž dužih bočnih strana trga, nalazila su se skladišta za žito.
Drugo poznato arheološko nalazište „Nebeske stolice“ (u narodu poznato pod imenom
„Crkvine“), nalazi se pod Pančićevim vrhom na nadmorskoj visini od 1800 metara, ispod
istoimenog uzvišenja. Potiče iz kasno antičkog (III/IV vek) i ranohrišćanskog perioda (V/VI
vek). Na temeljima stare hrišćanske bazilike u okviru kultnog središta otkriven je podni
mozaik sa geometrijskim izomorfnim motivima i slikom pauna, simbolom vaskrsenja.
Pretpostavlja se da se bazilika nalazila u sklopu tvrđave iz ranovizantijskog doba, na brdu
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
36
Čučaica, južno od Nebeskih stolica ili utvrđenja Gradac, u zaseoku Gornji Levići, kod sela
Đerekare.
Slika broj 12. Pogled sa arheološkog nalazišta „Nebeske stolice“
Izvor: Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Dipl. arhelog Svetlana Hadžić, jedan od najboljih poznavalaca kulturnog nasleđa na ovim
prostorima, decembra 2005. godine sačinila je listu svih arheoloških lokaliteta u opštini
Leposavić:
1. Ibarska Slatina - Galič, ostaci antičkog građevinskog kompleksa i ostaci srednjovekovnog
manastira Sv. Konstantina i Jelene sa nekropolom, XII-XIV vek.
2. Sočanica - Rimski provincijski grad Municipium DD, II - IV vek i ostaci crkve Usekovanja
glave svetog Jovana Krstitelja, 1862. godine.
3. Ceranjska reka - Ostaci crkve "Mramor" sa fragmentom mermerne skulpture iz XIV veka.
4. Pridvorica - Dva bunkera na prilazima mostu na reci Ibar, spomenici iz NOB-a i ostaci
grobljanske crkve iz XVII - XVIII veka.
5. Jošanica - Četiri spomenika "krajputaša".
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
37
6. Kajkovo - Ostaci grobljanske crkve, XVI-XVII vek.
7. Ostraće Donje - Ostaci grobljanske crkve na potezu Velike Livade.
8. Kamen - Ostaci seoske crkve, XIV vek.
9. Ostraće - Ostaci turske karaule - Merkez.
10. Graničane - Ostaci grobljanske crkve, XVI-XVII vek.
11. Donje Jerinje - Mijatovići, ostaci grobljanske crkve, XVI-XVII vek.
14. Leposavić - Lokalitet Tvrđan, arheološko nalazište sa ostacima manjeg antičkog
utvrđenja, II-IV vek.
15. Dren - Ostaci grobljanske crkve, XVII - XVIII vek.
17. Vuča - Lokalitet Crkvine sa ostacima villa rusticae, u okviru šireg područja Municipiuma
DD, II - IV vek. Ostaci grobljanske crkve, XVII - XVIII vek.
18. Gornji Krnjin - Ostaci Latinske crkve sa grobljem, XIV-XV vek.
19. Kamenica - Ostaci crkve Sv. Konstantina i Jelene, podignute u XIV veku na temeljima
antičke građevine.
20. Vračevo - Crkva Sv. Vrača, XIV vek, obnovljena 1860. godine.
Uprkos značajnom obimu i vrednom arheološkom blagu na teritorije opštine Leposavić, ono
nije u funkciji turizma. Ovi kulturni resursi bi se morali rangirati (objektivno vrednovati u
kulturno - istorijskom smislu), pa tek onda u zavisnosti od rezultata, eventualno pretvoriti u
turističke proizvode kako bi se formirala adekvatna turistička ponuda i izazvala turistička
tražnja.
2.6.1. Kvantitativno - kvalitativna analiza kulturnih resursa
Za potrebe izrade ovog dokumenta sprovedeno je istraživanje na terenu u opštini Leposavić
u cilju kvalitativno - kvantitativne analize i ocene postojećih kulturnih resursa. Istraživanjem
je obuhvaćeno 17 ispitanika iz oblasti kulture, turizma, obrazovanja i zaposlenih u vladinom i
nevladinom sektoru. Nakon konsenzusa o odabiru najpoznatijih kulturnih resursa na
teritoriji opštine Leposavić, učesnici ankete su ih bodovali prema sledećim indikatorima:
turističko - geografski položaj, umetnička vrednost, turistička vrednost ambijenta, turistička
atraktivnost, prepoznatljivost, izgrađenost i opremljenost prostora na kome se nalazi
kulturno dobro. Bodovanje je vršeno uz pomoć Likertove skale (ispitanici su ocenjivali
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
38
indikatore bodovima 1-5 (1=minimum.; 5=maksimum). Na osnovu dobijenih rezultata,
izračunata je srednja vrednost inikatora, a potom i krajnja srednja vrednost za svako
pojedinačno kulturno dobro. U tabeli 1. predstavljena je vrednost kulturnih dobara prema
datim indikatorima.
Tabela broj 1. Kvantitativno – kvalitativna metoda valorizacije kulturnih dobara na teritoriji opštine Leposavić
Kulturno dobro/indikatori
Tur. Geografski položaj
Umetnička
vrednost
Tur. Vrednost ambijent
a
Tur. Atraktivnost
i prepoznatljiv
ost
Izgrađenost i
opremljenost prostora
Uklopljenost u
turističko bogatstvo
Ukupna ocena (prosek indikat
ora)
Rimski grad Municipium Dardanorum, Sočanica
4.6 4.2 3.8 3.4 2.1 3.5 3.6
Crkva Sv. Nikole, Zemanica
4 3.8 3.5 2.9 2.8 3.2 3.4
Crkva u Drenovi
3.1 4 3.8 3.3 2.8 3.2 3.4
Crkva posvećena Velikoj Gospojini na Dublju
2.6 3.1 3.2 2.3 2.2 2.8 2.7
Manastir Sv. Vrača, Vračevo
4.4 4.5 4.6 4 4.2 4 4.3
Маnastir Sv. Jovana Krstitelja, Gornja Sočanica
4.2 4.3 4.1 3.7 4 3.5 4.06
Manastir Sv. Petke u Uliju
4.5 3.7 3.5 3.5 3.6 3.3 3.7
Crkva Sv.Vasilija Ostroškog, Leposavić
4.9 4.5 4.5 4.6 4.6 4.2 4.5
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, Lešak
4.8 4.4 4.2 4.1 4 4 4.2
Spomen soba Topličkog ustanka
4.5 3.8 3.7 3.2 3.1 3.3 3.6
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
39
Crkva u Borjanici, Lešak
2.8 3.2 2.8 2.6 2.4 2.5 2.7
Crkva Sv.Petke Ceranjska Reka, Sočanica
3.4 3.5 3.9 2.9 3.1 3.2 3.3
Nebeske Stolice na Kopaoniku, Leposavić
3.7 3.5 4.2 3.9 2.6 3.7 3.6
Etno -postavka u Centru za kulturu, Leposavić
4.8 4.4 4.2 3.6 3.9 3.9 4.1
Izvor: Obrada „Savetnik u turizmu“ prema sprovedenim istraživanjima (april-jun, 2016. godine)
Na osnovu kvantitativno - kvalitativne analize zaključuje se da su i crkva Sv. Vasilija
Ostroškog u Leposaviću (4.5), manastir Sv. Vrača u Vračevu (4.3), crkva Uspenja Presvete
Bogorodice u Lešku (4.2), etno - postavka u Centru za kulturu u Leposaviću (4.1) i manastir
Sv. Jovana Krstitelja u Gornjoj Sočanici (4.06), ocenjeni najvećim prosečnim ocenama prema
svim indikatorima, što ukazuje na potrebu njihove mnogo temeljnije turističke valorizacije.
S druge strane, kulturna dobra, manastir Sv. Petke u Uliju (3.7), Rimski grad Municipium
Dardanorum u Sočanici, Nebeske Stolice na Kopaoniku i Spomen soba Topličkog ustanka
(ocenjeni sa istom ukupnom prosečnom ocenom od 3.6) mogu biti važni komplementarni
(dopunski) sadržaji pri povećanju atraktivnosti kulturno -turističke ponude, tako što bi se
vezali za razne tematske događaje - proslave, performanse i drugo, od interesa za posetioce
(izletnike) i turiste.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
40
Slika broj 13. Crkva Sv. Vasilija Ostroškog u Leposaviću
Izvor: STO Leposavić
Centar za kulturu u Leposaviću bi posle restauracije i eventualnog proširenja koristivog
prostora, mogao da organizuje veće kulturno turističke događaje u zatvorenom prostoru kao
alternativa manifestacijama „na otvorenom“.
Ostala kulturna dobra koja se nalaze na teritoriji opštine Leposavić, mogu se u većoj ili
manjoj meri, koristiti kao dopunska ponuda za izletnike i turiste čiji je primarni motiv posete
neka od manifestacija ili boravak u prirodi.
2.6.2. Nematerijalno kulturno nasleđe
Nematerijalno kulturno nasleđe u sebi sadrži načine, predstave, jezik, izražavanje, narodne
mudrosti i kreativnosti, alate, objekte, zanate i kulturni prostor koji ih predstavlja, kao i
zajednice, grupe i priznate pojedince koji su i sami deo svoje kulturne baštine. Ova vrsta
nasleđa se prenosi s kolena na koleno i stvara vekovima od strane zajednice i grupe u
sopstvenom okruženju u uzajamnoj zavisnosti sa prirodom i istorijom, što im daje osećaj
identiteta i kontinuiteta i doprinosi promovisanju poštovanja kulturne raznolikosti i
tradicionalnog stvaralaštva. Leposavić sa okolinom ima slikovitu narodnu nošnju, običaje i
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
41
igre, koji se najčešće reprodukuju na folklornim tzv. sabornim svečanostima. Posebno
zanimljive su igre iz potkopaoničkog kraja, vezane za proslavu venčanja koje se izvode
zajedno sa drugim izvornim, uglavnom ljubavnim narodnim pesmama.
Slika broj 14. Obredno – običajno nasleđe Srba
Izvor: STO Leposavić
Od posebnog značaja u turističkoj ponudi ovog kraja je izuzetno bogato obredno - običajno
nasleđe Srba. Naime, Srpski narod je nasledio veoma razvijenu obredno - običajnu praksu iz
predhrišćanskih vremena, ali je primanjem hrišćanstva došlo do hristijanizacije usmenog
nasleđa i obreda kao sastavnih delova života. Obredi i pesme pratile su promene u prirodi,
te je tako i obredna praksa vezana za godišnji solsticij i uglavnom u funkciji umilostivljenja
viših sila da godina bude rodna.
Severni deo Kosova i Metohije ima svoje specifičnosti u obredno - običajnoj praksi (u smislu
dinarskog varijeteta, o kojem je pisao Jovan Cvijić). Ova etnopsihološka zajednica ima
očuvano tradicionalno nasleđe koje se ogleda u obredima, običajima i pesmama. Negovane
su zimske, prolećne i letnje obredne pesme, uglavnom agrarnog karaktera. Zimske
koledarske pesme proslavljale su rađanje mladog Sunca, a pevali su ih na svetog Ignjatija
maskirani mladići i devojke koji su u obrednim povorkama išli kroz selo. Na sličan način
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
42
slavio se i Jeremijin dan, a ove obredne povorke završavale su se darivanjem koje je imalo
funkciju imitativne magije koja je trebalo da obezbedi rodnu godinu. Koledarske pesme su se
hristijanizovale i ostale da žive kao božićne, praćene bogatim običajima vezanim za Badnji
dan i Božić. Radnje koje su pratile rođenje Isusa Hrista obavljale su se po strogo određenom
pravilu i u izvornom obliku sačuvane su do danas (odlaženje po badnjak, unošenje badnjaka i
slame u kuću, posipanje domaćina pšenicom, obedovanje na podu - u nekim selima,
sačekivanje položaonika, pravljenje krstova od slame i obeležavanje polja, pravljenje
česnice... ). U zimskom periodu poštovalo se i Bogojavljenje, propraćeno radnjama koje bi
trebalo da obezbede berićetnu godinu i sreću u porodici.
Prolećne pesme su bile u funkciji slavljenja vegetacije i vezivale su se uglavnom za važne
hrišćanske praznike poput Lazareve subote, Đurđevdana i Vaskrsa, gde su običaji ukazivali
na uspostavljenja komunikacije sa Onostranim i prinošenje žrtve u obliku obrednih radnji,
pevanja pesama i pravljenja gozbi koje su preko imitativne magije obezbeđivale berićetnu
godinu. Tako je Đuđevdan slavio pobedu svetlosti nad tamom i leta nad zimom. Verovalo se
da priroda u proleće ima veliku snagu, da voda i biljke imaju magijsku moć, što se
manifestovalo sakupljanjem biljaka i kićenjem kuće, žarenjem koprivom, kupanjem u vodi u
kojoj je prenoćilo bilje ili kupanjem u reci. U toku leta, za vreme velikih suša, pevale su se
dodolske pesme. Devojke (dodole) kitile su se vencima od trave i cveća, išle su od kuće do
kuće i pevale dodolske pesme. Dodole su se prskale vodom, da bi preko imitativne magije
prizvale kišu, a obred se završavao darivanjem i obedovanjem.
Pored obredne, na severu Kosova i Metohije bila je razvijena i običajna praksa, posebno tri
procesa inicijacije (obreda prelaza) rođenje, svadba i smrt, praćena običajima i pesmom.
Svatovske pesme bile su deo kompleksnog običaja koji je pratio događaje u mladinoj i
mladoženjinoj kući. Uz radnje koje su imale ulogu zaštite neveste i obezbeđivale njen
siguran prelazak u mladoženjinu kuću pevale su se i pesme koje su pratile segmente svadbe.
Pevalo se kumu, starom svatu, barjaktaru, nevesti, mladoženji, svekru, svekrvi... kada se
isprosi devojka, kada se svatovi okupljaju i kreću po mladu, kada ulaze po devojku, prilikom
opraštanja od roditelja, na putu do mladoženjine kuće, prilikom ustaljenih radnji (pri
podizanju nakončeta, soljenju lonaca, posipanju ukućana vodom) koje su obezbeđivale sreću
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
43
u braku. Sačuvan je i kult nazdravljanja, posebno na slavama. Običaj podizanja slave
propraćen je ustaljenim radnjama koje su u funkciji napretka doma čiji je svetac zaštitnik.
Iako je patrijarhalna kultura uslov za očuvanje obredno - običajne prakse Srbi na severu
Kosova i Metohije uspeli su da, iako pod uticajem savremenog doba, očuvaju pojedine
oblike tradicionalne kulture. To se posebno manifestuje na svadbama, slavama i sahranama,
gde dominantno mesto zauzima obredna čaša i poštovanje običaja vezanih za nazdravljanje.
Zdravica je ne samo oblik poštovanja kulta gosta, već se preko nje oživljava i kult predaka,
koji zauzima važno mesto u tradiciji naroda koji imaju dugo kolektivno pamćenje. Poštovanje
predačkog nasleđa govori o tome da se običaji vrlo sporo menjaju i da je njihovo očuvanje,
na ovom tlu, pod raznim istorijskim i savremenim uticajima, važno u očuvanju identiteta, što
potvrđuju i preostali oblici obredno - običajne prakse u tradicionalnoj kulturi Srba sa severa
Kosova i Metohije. Brojni elementi obredno - običajnog nasleđa mogu se brzo i lako staviti u
funkciju turizma, prvenstveno u formi edukativnih sadržaja kulturno, umetničkih i zabavnih
događanja na ovim prostorima, što bi povećalo njihovu atraktivnost i uticalo na veću
posećenost.
Gastronomija
Način pripreme hrane je oblik nematerijalnog kulturnog nasleđa. Trpeza koja se naročito u
selima opštine Leposavić nudi gostima je lokalna - „domaća“. Ognjišta imaju kultni i
upotrebni karakter. Hleb se na ovim prostorima pravi od pšenice, ječma, raži, ovsa ili
mešanjem dve ili više vrsta žitarica. Mesi se kao pogača ili sa kvascem (kiseo hleb). Sve do
osnivanja prvih pekara, hleb se pekao u ognjištu ili na pećima. Smatra se da je pogača starija
od hleba jer su je još pagani prinosili na žrtvu, da bi se kasnije i Božićna česnica mesila kao
pogača.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
44
Slika broj 15. Lokalni gastromski specijaliteti
Izvor: Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Najpoznatija tradicionalna jela na ovim prostorima su filija (pita rednica), metanica,
tradicionalno jelo Bošnjaka, pinđur, pita od kajmaka, kosovska pogača, proja, kačamak sa
krompirom, gibanica, pita savijača sa zeljem i sirom, gulaš i druga... Tu su i kiselo mleko,
kopaonički sir i kajmak i brojne poslastice, štrudla sa makom, jabukama, orasima, pita sa
višnjama, baklava... Posebno karakteristično i autentično za ove krajeve je tradicionalna
proizvodnja - pečenje rakije, prvenstveno šljivovice u prirodi. Turisti bi se mogli upoznati sa
procesom proizvodnje, od razgledanja voćnjaka, načina gajenja voća, do njegovog branja,
pripreme, opreme i pravljenja – pečenja rakije i podruma, uz degustaciju, prodaju i sl.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
45
3. SWOT ANALIZA RAZVOJA TURIZMA OPŠTINE LEPOSAVIĆ
SWOT5 analiza razvoja turizma opštine Leposavić ima za cilj da predstavi osnovne
karakteristike i specifičnosti potencijala za razvoj turizma, uzimajući u obzir spoljašnje i
unutrašnje okruženje. SWOT je jedna od najčešćih korišćenih tehnika za efikasno donošenje
strateških odluka, kao i politika, mera i instrumenata za njihovo efektivno ostvarivanje. Na
radionici za izradu SWOT analize razvoja turizma opštine Leposavić učestvovale su
zainteresovane strane iz oblasti turizma, kulture, obrazovanja, civilnog i nevladinog sektora,
preduzetnici i predstavnici lokalne samouprave u okviru lokalne zajednice (opštine
Leposavić). Participativnim pristupom i interaktivnim učešćem zainteresovanih strana
identifikovane su snage, slabosti, mogućnosti i pretnje za razvoj turizma opštine, što za
krajnji rezultat ima ostvarivanje koristi za lokalnu zajednicu.
SNAGE
Veličina teritorije na kojoj se prostire opština Leposavić
Veliki broj mladog, aktivnog i obrazovnog stanovništva
Zadovoljavajući stručni kadar
Gostoprimstvo lokalnog stanovništva
Entuzijazam za pokretanje poslovnih aktivnosti
Bogatstvo prirodnih resursa (biodiverzitet, prisustvo endemskih vrsta biljaka,
termo mineralni izvori vode)
Deo zaštićene zone Nacionalnog parka Kopaonik pripada opštini Leposavić
Značajni kulturni resursi
Veliki potencijal rudarskog – industrijskog nasleđa
Povoljni uslovi za prozvodnju zdrave hrane i lekovitog bilja
Dobra saobraćajna povezanost
Razvijena putna i železnička mreža
5 SWOT je engleska skraćenica za Strengths, Weaknesses, Opportunities i Threats (snage, slabosti, mogućnosti i pretnje).
SWOT analiza je osnova za razvoj strategije razvoja prema kojoj se strateški ciljevi, odnosno strategije razvijaju maksimalno
koristeći snagu i mogućnosti kako bi se u optimalnom vremenskom roku ublažile ili prevazišle slabosti i pretnje.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
46
Slobodno zemljište u vlasništvu opštine za potrebe razvoja turizma (imovinska
snaga)
Dobra međusektorska saradnja između vladinog i nevladinog sektora u oblasti
turizma, kulture i obrazovanja
Dobra saradnja unutar zainteresovanih strana na lokalnom nivou
Aktivnosti nevladinih organizacija
Aktivnosti Sportsko turističke organizacije
Postojanje prepoznatljivih turističkih manifestacija (Spust bez Granica,
Međunarodni sabor folklora i sl.)
Aktivnosti Centra za kulturu
Činjenica da se opština Leposavić prostire na površini od 536 km² i obuhvata sedam mesnih
zajednica (tri veće, Lešak, Leposavić i Sočanicu i četiri manje, Vračevo, Bistricu, Belo Brdo i
Šaljsku Bistricu) sa oko 20.000 stanovnika, većinom aktivnih, radno sposobnih mladih ljudi,
predstavlja dobru polaznu osnovu za razvoj turizma. Primarni resurs za razvoj turizma čine
prirodni potencijali i veliki deo slobodnih površina u vlasništvu opštine, pogodnih za razvoj
turizma u prirodi (pešačenje – „backpacking“, avanturistički turizam, planinarenje po
obeleženim stazama - „hiking“, dugotrajno hodanje uzbrdo - „trekking“, planinski biciklizam,
paraglajding, letenje zmajem, alpinizam, adrenalistički sportovi u prirodi, vožnja kajakom,
rafting, slobodno penjanje - „free climbing“, misija „preživljavanja“ u prirodi, „velnes na
otvorenom” džip safari - „Off Road 4x4“ i sl.) i ruralni turizam.
Imajući u vidu da čak 4.213,87 ha teritorije Nacionalnog parka Kopaonik (južne padine
Kopaonika), administrativno pripada opštine Leposavić, otvara se mogućnost razvoja
izletničkog turizma (posebno turista koji borave u drugim delovima Kopaonika), sa
celodnevnim boravkom u Leposaviću. S obzirom na biološku raznovrsnost (biodiverzitet),
postojanje endemskih vrsta biljaka (crvene srpske lale, jedne od najugroženijih biljaka u Srbiji
i žute kopaoničke ljubičice, koja raste samo na kopaoničkom kamenjaru), bogatstvo
termomineralnih izvora, industrijsko nasleđe i kulturne vrednosti, postoje mogućnost za
razvoj i adekvatno tržišno pozicioniranje turističkih proizvoda, naročito u oblasti turizma
posebnih interesovanja (tematskog turizma), kao što su aktivnosti u prirodi i jedinstvene
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
47
manifestacije. Kako su učesnici radionice naveli, adekvatna saradnja zainteresovanih strana
sa lokalnom samoupravom postoji, što predstavlja dobru polaznu osnovu za razvoj turizma
na pricipima održivosti (kreiranje adekvatne turističke ponude kroz jačanje socijalnog
preduzetništva i uključivanje lokalnog stanovištva sa etničkim manjinama u razvoj turizma).
SLABOSTI
Nerazvijena infrastruktura (komunalna, putna, turistička i PTT - nepokrivenost WI FI
signalom) i turistička suprastruktura
Nepostojanje planske dokumentacije i ažurnog katastra nepokretnosti za potrebe
turizma
Nizak nivo svesti lokalnog stanovništva o značaju turizma, ekologije i životne sredine
Nedovoljan broj usko specijalizovanog stručnog kadra u turizmu
Nepostojanje strukovnih škola u turizmu (formalno obrazovanje) i nedovoljno
neformalno obrazovanje
Visoka stopa nezaposlenosti
Nedovoljno istraženi i neiskorišćeni prirodni resusi (termomineralne vode)
Nestabilno snabdevanje vodom i električnom energijom u ruralnim sredinama
opštine
Ekološki problemi - zagađenost životne sredine (zemlje, vode i vazduha, javne
deponije, jalovišta, neplanska seča šume itd.)
Politizacija pri donošenju ključnih odluka (nepotizam i partokratija)
Nepostojanje statističkog praćenja i istaživanja u cilju razvoja turizma
Skroman obim i kvalitet smeštajnih kapaciteta
Nedovoljna primena standarda i nekategorisani smeštajni i ugostiteljski objekti
Nerazvijeno preduzetništvo
Nedostatak turističkih sadržaja, neizgrađenost i nedovoljna atraktivnost turističke
ponude
Neizdifirenciranost i neravnomerna vremenska disperzija turističkih manifestacija i
događaja tokom godine
Skromna i jednolična suvenirska ponuda
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
48
Neizgrađenost imidža Leposavića kao turističke destinacije
Nepostojanje Turističko informativnog centra
Nedostatak investicija u turizmu
Nedovoljno ulaganje lokalne samouprave u turizam
Nepostojanje receptivne turističke agencije - organizatora putovanja
Neiskorišćeno zemljište u vlasništvu opštine
Neprečišćavanje otpadnih voda
Nepostojanje javnih toaleta
Osnovne slabosti u razvoju turizma opštine Leposavić se ogledaju u nedovoljnom poznavanju
destinacije i obaveštenosti turističke tražnje, neadekvatnoj infrastrukturi, skromnoj promociji
i propagandi i neobaveštenosti lokalnog stanovništva o značaju turizma.
Jedan od najvećih nedostataka u početnoj fazi razvoja turizma je nizak nivo svesti lokalnog
stanovništva o značaju turizma kao privredne grane za ekonomski razvoj lokalne zajednice na
duži rok. Neadekvatna komunalna, saobraćajna, turistička infrastruktura i suprastruktura,
kao i nedovoljan broj objekata za smeštaj i smeštajnih jedinica, predstavljaju ozbiljnu
smetnju razvoju turizma na teritoriji opštine Leposavić.
Održivi razvoj uključuje zaštitu životne sredine, socijalnu i ekonomsku komponentu i
omogućava da se izađe u susret potrebama sadašnjih generacija pri čemu zadovoljavanje
njihovih potreba ne dovodi u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija.
To međutim, u praksi znači dugoročno korišćenje potencijala i njegovo obnavljanje upravo
kroz korišćenje, bez ugrožavanja. Međutim, jedna od ključnih slabosti za razvoj turizma i
lokalnu zajednicu su upravo ekološki problemi - zagađenost životne sredine (zemlje, vode i
vazduha, javne deponije, jalovišta, neplanska seča šume, ilegalna eksploatacija peska blizu
korita reke Ibar i neprečišćavanje otpadnih voda). Nedovoljno istraženi prirodni resursi
(prvenstveno termalne vode) i nedovoljan broj stručnog kadra u turizmu, uz nepostojanje
formalnog (nema smerova za turizam u srednjim školama) i neformalnog obrazovanja u
turizmu i ugostiteljstvu, predstavlja ozbiljnu slabost, koja bi se mogla prevazići adekvatnim
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
49
strateškim merama i instrumentima. Situaciju otežavaju česte promene političke strukture,
koje negativno utiču na kreiranje i sprovođenje dugoročne politike u turizmu.
Turističke manifestacije utiču na stvaranje imidža i oslikavaju identitet mesta, što implicira
pažljivu selekciju programskih tema i sadržaja i njihovu ravnomerniju vremensku disperziju
tokom godine. Učesnici radionice su ocenili da nedovoljan broj i neravnomerna
raspoređenost manifestacija/događaja po mesecima, kao i njihova nedovoljna profilisanost
kao turističkog proizvoda, predstavljaju jednu od slabosti za razvoj turizma. Uz to, slaba i
jednolična suvenirska ponuda, mali broj zanimljivih turističkih sadržaja i neizgrađenost
imidža Leposavića uticali su na to da se na turističkom tržištu ova opština ne doživljava kao
turistička destinacija.
MOGUĆNOSTI
Usvajanje Generalnog urbanističkog plana (GUP) opštine
Donošenje razvojnih planova i strategija (plan razvoja turizma, GUP, akti saobraćajne,
komunalne i turističke infrastrukture, lokalni ekološki akcioni plan)
Završetak izgradnje sportsko – rekreativnog bazenskog kompleksa kraj Ibra (dodatni
turistički sadržaji)
Iskorišćenje zemljišnih površina u vlasništvu opštine, za potrebe turizma
Uvesti smer turizma i ugostiteljstva u srednjoškolsko obrazovanje
Uvesti kontinuirano neformalno obrazovanje (obuke, treninge, radionice) za potrebe
turizma i ugostiteljstva
Kreiranje raznovrsne kulturne i gastronomske ponude i dodatnih turističkih sadržaja
zahvaljujući prisustvu etničkih manjina na teritoriji opštine (običaji, folklor, pesma,
igra, način života, gastronomija i stari i umetnički zanati, suveniri).
Povezivanje mesnih zajednica opštine pri kreranju turističke ponude na bazi
industrijskog nasleđa
Dobijanje saglasnosti za korišćenje resursa u vlasništvu RMHK Trepča za razvoj
turizma industrijskog nasleđa
Povezivanje opština iz regiona pri kreiranju komplementarnih turističkih proizvoda
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
50
Gondola koja bi povezala južnu stranu Kopanonika (Nebeske stolice) sa opštinom
Leposavić tako što bi se nastavila na postojeće kapacitete skijališta
Kreiranje integrisanog turističkog proizvoda na bazi prirodnih i kulturnih potencijala
opštine Leposavić
Uključivanje volontera u pripremu i realizaciju turističkih manifestacija i drugih
turističkih sadržaja
Razvoj preduzetništva na bazi proizvodnje vina, rakije, sira i tradicionalne kosovske
„domaće hrane“
Razvoj ruralnog, seoskog i avanturističkog turizma
Izletnički i tranzitni turizam (blizina Kopaonika, Lukovske banje, Đavolje varoši,
Banjske, Kosovske Mitrovice)
Bolje održivo korišćenje lovno - ribolovnih potencijala opštine
Povezivanje više istih i/ili sličnih tematskih turističkih manifestacija u jednu
Povezivanje sa susednim opštinama u cilju razvoja zajedničkog turističkog proizvoda
Znamenite ličnosti Leposavića, kao što su: Avram Popović i Sava Dečanac (svetovno
ime Đorđe Barać) Blagoje Pavlović, Blagoje Radosavljević, Tomo Radosavljević itd.
Kreiranje robnih marki, brendova i logotipa Leposavića kao turističke destinacija
Efikasnije i efektivnije marketinške aktivnosti
Uvođenje i primena informaciono - komunikacione tehnologije u turizmu (Internet,
društvene mreže, mobilna telefonija i aplikacijama za pametne telefone)
Ponuda smeštaja u privatnim kućama, stanovima i sobama na selu (u cilju razvoja
ruralnog turizma i jačanja preduzetništva)
Mogućnost povezivanja Leposavića kao turističke destinacije sa Evropskom pešačkom
stazom E-7
Korišćenje magistralnog puta Kuršumlija - Leposavić - Novi Pazar
Osnivanje receptivne turističke agencije - organizatora putovanja
Jačanje intersektorske saradnje
Jačanje regionalne saradnje i učešće u regionalnim projektima razvoja turizma
Subvencionisanje razvoja poljoprivrede i preduzetništva
Finansiranje aktivnosti iz donacija, stranih ulaganja i fondova međunarodnih
organizacija
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
51
Imajući u vidu brojne potencijale i mogućnosti za razvoj turizma opštine Leposavić, nesporno
je da se sa postojećim prirodnim i kulturnim resursima, uz dobru pripremu i organizaciju,
može započeti proces njihovog pretvaranja u turističke proizvode, u cilju formiranja
konkurentne turističke ponude. Polazna osnova za to je usvajanje GUP, strateških planova
razvoja i drugih pratećih dokumenata od strane opštine. Ukoliko bi se u funkciju turizma
stavile velike površine slobodnog zemljišta sa objektima u vlasništvu opštine (npr. zgrada
škole u selu Sandžak, proplanak u selu Belo Brdo na padinama Kopaonika, selo Jelakce sa dva
mala prirodna jezera i sl.), i jedan deo neaktivnog rudarskog kopa „Žuta prla“ sa nekadašnjim
ugostiteljskim objektom vila „Japanka“, u vlasništvu RMHK Trepča, za nekoliko godina opština
Leposavić bi mogla ponuditi više turističkih atrakcija.
U cilju obogaćivanja ponude u svim godišnjim dobima potrebno je uključiti sportsko -
rekreativne, izletničko - planinarske i lovno - ribolovne sadržaje sa smeštajem u vikend
kućama i seoskim domaćinstvima. Ovi sadržaji posebno dobijaju na značaju aktiviranjem
Evropske pešačke staze E7, koja se proteže od Lisabona do Crnog mora u dužini od preko
2.000 kilometara. To je ta velika šansa ali i izazov za sve lokalne sredine kroz koje prolazi,
poput Leposavića da iskoriste svoje turističke potencijale.
Termo mineralni izvor tople vode bogate kalcijumom pod imenom Banja Vuča za sada čini
samo adekvatnu resursnu osnovu za razvoj izletničkog turizma, ali ukoliko se pronađe
investitor, mogli bi se razviti zdravstveni, banjski i „spa&wellness“ turizam. Materijalno i
nematerijalno kulturno nasleđe uključujući sela u kojima žive etničke manjine (Bošnjaci i
Albanci), pruža mogućnost za kreiranje kulturno turističke ponude i njoj kompatibilnih
sadržaja. Postojeći kulturni resursi, brojne crkve, kao što su crkva u Drenovi i hram sv. Vasilija
u Leposaviću, manastir Sočanica, spomen soba Topličkog ustanka, arheološko nalazište i
druga materijalna kulturna dobra na teritoriji opštine Leposavić od značaja su za razvoj
kulturnog, odnosno verskog turizma, kulturno tematskih ruta, gastro tura i sl.
Očuvana tradicija i nematerijalno kulturno nasleđe (pesma, igra, folklor, običaji, priče i
legende, znamenite ličnosti ovog kraja), predstavljaju osnov za kreiranje novih i/ili
unapređenje već postojećih turističkih proizvoda. Neophodno je što pre započeti sa
neformalnim (kursevi, obuke, radionice), a onda i sa formalnim obrazovanjem, odgovarajućih
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
52
profila turističko - ugostiteljske struke, da bi se podstaklo preduzetništvo u turizmu (npr.
smeštaj u privatnim domaćinstvima sa uslugom hrane i pića). Jače povezivanje mesnih
zajednica u okviru opštine Leposavić, ali i umrežavanje više opština u jednu turističku
destinaciju (npr. osnivanjem klastera), stvorile bi se mogućnosti za formiranje integrisanog
turističkog proizvoda, što bi uz jačanje međusektorske saradnje doprinelo širem
ekonomskom razvoju. Iz svega navedenog, kao neophodnost, nameće se izgradnja imidža i
turističkog identiteta Leposavića, o čemu će biti reči u daljem tekstu ovog dokumenta.
PRETNJE
Nepostojanje planske dokumentacije i ažurnog katastra nepokretnosti za potrebe
turizma
Neplanska gradnja i razvoj naselja
Dalje zagađivanje životne sredine (povećanje broja i obima divljih deponija)
Neplanska seča šuma i trajno uništavanje prirodnih resursa
Nedovoljno ulaganje u turističku infrastrukturu
Nedovoljna intersektorska saradnja (turizam, kultura, obrazovanje, ekologija, vladin i
nevladin sektor...)
Komplikovane i brojne administrativne i birokratske procedure i barijere
Dugoročno zadržavanje postojećeg viznog režima (za potencijalne turiste)
Nemogućnost korišćenja najkraće saobraćajne veze za turiste koji bi u Leposavić
stizali sa Kopaonika, zbog administrativnog prelaza (što ograničava broj izletnika u
Leposavić i smanjuje prihode od turizma)
Pogoršanje bezbednosti i sigurnosti
Predrasude kod potencijalnih turista (strah za bezbednost i sigurnost)
Sporo usklađivanje domaćeg sa evropskim zakonodavstvom
Dugoročna neiskorišćenost prirodnih i kulturnih resursa
Neodrživost manifestacija
Odliv mladih kadrova i ruralni egzodus (veliki broj starih i samačkih domaćinstava u
selima)
Slab imidž Leposavića kao turističke destinacije u javnosti
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
53
Nedovoljna novčana sredstva za potrebe promocije
Nedovoljno finansijskih sredstava za dugoročni razvoj turističkih proizvoda
Nestabilna politička situacija
Pad kupovne moći
Korupcija
Produbljivanje ekonomske krize
Dalje ugrožavanje životne sredine (povećanje broja i obima divljih deponija), neplanska seča
šume i trajno uništavanje prirodnih resursa uz odliv stručnog kadra sa teritorije opštine
Leposavić, predstavljaju veliku pretnju za razvoj turizma. Nepostojanje planske
dokumentacije i ažurnog katastra nepokretnosti za potrebe turizma, kao i nedovoljno
ulaganje u komunalnu i turističku infrastrukturu može značajno ugroziti dugoročni razvoj
turizma. Ukoliko se tome pridodaju rizici po sigurnost i bezbednost potencijalnih turista
praćeni brojnim predrasudama, dezinformacijama i alarmantnim vestima o ovom kraju i
narodima koji ovde žive, dolazi se do nepoželjnog imidža Leposavića u široj javnosti.
Jedna od mogućnosti u turizmu Leposavića je privlačenje izvesnog broja turista sa Kopaonika
(prema zvaničnim statističkim podacima u 2015. godini, na Kopaoniku je evidentirano
102.198 turista, koji su ostvarili 427.383 noćenja). Međutim, do Leposavića izletnici mogu
doći samo preko administrativnog prelaza Jarinje, a ne planinskim putevima, što je
destimulativno i ograničavajuće.
Brojne turističke manifestacije po kojima je opština Leposavić donekle prepoznatljiva („Spust
bez Granica niz Ibar“, „Dani filma“ u Leposaviću i sl.), predstavljaju turističke proizvode u
početnoj fazi razvoja. Međutim, zbog prisustva velikog broja ljudi u veoma kratkom
vremenskom intervalu, njihova ekonomska održivost ali i vremenska neizdiferenciranost,
nisu u skladu sa održivim razvojem turizma. Kako je kreranje turističkog imidža i brenda
jedan od prioriteta za razvoj Leposavića kao turističke destinacije, nedostatak novčanih
sredstava za progresivnije marketinške aktivnosti usmerene na razvoj turizam i brendiranje
turističke destinacije, predstavljaju ozbiljnu prepreku za ubrzaniji razvoj turizma.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
54
Iz svega navedenog zaključuje se da konkurentna resursna osnova, pogotovo prirodnih
resursa, za razvoj turizma opštine Leposavić, postoji, te bi trebalo započeti sa podizanjem
svesti lokalnog stanovništva o značaju turizma za razvoj lokalne zajednice. S obzirom da
opština Leposavić ima jednu od najviših stopa rasta nataliteta u regionu, ali ne i dovoljno
usko profilisanog stručnog kadra za rad u turizmu i ugostiteljstvu, potrebno je što pre po
prioritetima, organizovati obuke nezaposlenih, poslodavaca i zaposlenih kako bi se
unapredila postojeća i stekla nova znanja, a posebno veštine za rad u sektoru turizma.
Usvajanjem GUP i drugih strateških planova i programa razvoja, kao i korišćenjem zemljišnjih
poseda u vlasništvu opštine u svrhe turizma, stvorila bi se dobra polazna osnova za razvoj
turizma na teritoriji opštine Leposavić. U vezi sa tim, od presudnog značenja je unapred
predvideti infrastrukturne i turističke objekte i sadržaje koji će obezbediti dobru posećenost
preko cele godine, a ne samo tokom sezone. To podrazumeva unapređenje putne,
komunalne i turističke infrastrukture i suprastrukture. Od značaja za kreiranje nove turističke
ponude je dobijanje saglasnosti RMHK Trepča o pretvaranju neaktivnih rudnika (rudarski kop
„Žuta prla“ i ugostiteljski objekat „Japanka“) u turističke atrakcije i sadržaje.
U skladu sa obimom i kvalitetom svih potencijala opštine Leposavić postoje realne osnove za
razvoj turizma, prvenstveno u oblasti turizma specijalnih (specifičnih) interesovanja
(selektivnih oblika turizma/tematskog turizma) kao jednog od savremenih trendova u
turizmu koji se zasniva na tzv. 3E (Entertainment, Excitement, Education) principu: zabavi,
uzbuđenju i obrazovanju. Međutim, da bi se osmislio čitav niz pratećih aktivnosti i sadržaja,
ovaj turistički proizvod mora biti detaljno istražen, proučen i osmišljen prema zahtevima
specifičnih kupaca, kako bi se autentičnost i jedinstvenost posebno naglasili, naročito pri
promociji i realizaciji turističkih putovanja.
Na osnovu svih rezultata radionice izdiferencirani su sledeći turistički poizvodi na kojima bi se
razvoj turizma opštine Leposavić mogao bazirati:
- Turizam specijalnih interesovanja zasnovan na aktivnostima u prirodi
- Ruralni turizam
- Izletnički i tranzitni turizam
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
55
- Komplementarni turistički proizvodi na bazi materijalnog i nematerijalnog kulturnog
nasleđa, industrijskog nasleđa i gastronomije
- Turističke manifestacije/događaji, kao turistički proizvod koje se već sada nalazi u početnoj
fazi razvoja ali koji se mora obogatiti raznovrsnim sadržajima.
U cilju privlačenja posebno tranzitnih turista, od velike koristi bi bilo otvaranje Turističko
informativnog centra sa kosovske strane, nakon administrativnog prelaza Jarinje. Na
stranama koje slede, na bazi sprovednih istraživanja, biće predstavljena segmentacija
turističke tražnje i diferencijacija turističkih proizvoda.
Uklanjanje i ublažavanje slabosti i jačanje prednosti za razvoj turizma najefikasnije se može
realizovati izradom Plana aktivnosti za razvoj trenutno najkonkurentnijeg turističkog
proizvoda uz istovremeno kreiranje imidža i brenda Leposavića kao turističke destinacije. S
obzirom na trenutno stanje proizvoda u turizmu, to bi najpre mogla biti neka od turističkih
manifestacija. Unapređenje programskih aktivnosti određene manifestacije bi se izvelo
uvođenjem elemenata nematerijalnog nasleđa i dodatnih raznovrsnih sadržaja koji oslikavaju
identitet mesta. Kao budući jedinstven simbol identiteta mesta nametnule su se retke biljne
vrste (srpska lala i kopaonička ljubičica), čija bi simbolika pratila sve manifestacije/događaje i
druge turističke proizvode u razvoju, u cilju postepenog kreiranja željenog imidža i brenda
nove turističke destinacije.
Uz finansijsku pomoć donatora i namenskih novčanih fondova međunarodnih organizacija,
Leposavić sa okolinom bi od nekada tipično rudarskog mesta, mogao da postane atraktivna
brdsko planinska, izletnička i vikend turistička zona.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
56
4. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA OPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
Participativni pristupom uz učešće svih zainteresovanih strana sa teritorije opštine Leposavić
(na radionicima u aprilu 2016. godine), određena je vizija, misija i ciljevi razvoja turizma u
narednom petogodišnjem periodu.
VIZIJA
Opština Leposavić je prepoznatljiva turistička destinacija po svojim raznovrsnim
prirodnim i društvenim resursima na osnovu kojih se ubrzano razvijaju različiti oblici
turizma (manifestacioni turizam, turizam posebnih interesovanja, ruralni turizam,
izletnički i tranzitni turizam i drugi srodni vidovi turizma), koji su povezani sa
turističkom ponudom u okruženju i usaglašeni sa zahtevima tražnje.
MISIJA
Razvoj turizma u opštini Leposavić usmeren je na satisfakciju korisnika usluga
kreiranjem privlačne turističke ponude zasnovane na očuvanim prirodnim i kulturno -
istorijskim vrednostima. Autentičnim sadržajima manifestacija i ruralnog turizma
oslikava se kulturni identitet, a preko turizma posebnih interesovanja, upoznaju
prirodne vrednosti Leposavića kao destinacije, dok se strategijom sektorskog
povezivanja objedinjuje turistička ponuda i spajaju sever i jug regiona.
Opšti cilj razvoja turizma opštine Leposavić
Održivi ekonomski razvoj zasnovan na razvoju turizma i preduzetništva kroz inkluzivni
pristup svih zainteresovnih strana, uključujući etničke manjine, na nivou lokalne
zajednice.
Aktivnosti usmerene na ostvarivanje opšteg cilja:
Donošenje strateških dokumenata usmerenih na razvoj turizma
Donošenje pravnih akata za podsticaj i jačanje preduzetništva u turizmu
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
57
Dobijanje saglasnosti RMHK Trepča o korišćenju neaktivnog rudarskog kopa „Žuta prla“ i vile
„Japanka“ u svrhe turizma,
Kreiranje i razvoj nove turističke manifestacije („Neka cveće cveta i govori“),
Kreiranje novog logotipa, brendiranje manifestacije i razvijanje koncepta „Kapije
Leposavića“
Podsticanje razvoja socijalnog preduzetništva i kreativnih industrija
Poseban cilj
Povećanje stope zaposlenosti u turizmu i preduzetništvu od ukupno 25% i prihoda po
tom osnovu od ukupno 30%, u narednih pet godina.
Aktivnosti usmerene na ostvarivanje posebnog cilja:
Otvaranje novih smeštajnih objekata u privatnom vlasništvu
Završetak izgradnje i otvaranje sportsko rekreativnog centra u Lešku
Izgradnja dva vidikovca (Lovačke kuće na Čukarku i Gornji Leposavić na putu ka vrhu Kamilje)
i dva vizitorska centra, na Belom Brdu ispod Nebeskih stolica i „Banje Vuča“
Pretvaranje rudarskih kopova u turističke atrakcije
Otvaranje turističko - informativnog centra „Kapije Leposavića“
Otvaranje prodavnice autentičnih lokalnih gastronomskih proizvoda i suvenira
Pojedinačni ciljevi
Brendiranje opštine Leposavić kao turističke destinacije na bazi prioritetnih
autentičnih turističkih proizvoda
Kreiranje konkurentne turističke ponude prvenstveno na osnovu manifestacionog
turizma, turizma specijalnih interesovanja i ruralnog turizma
Jačanje preduzetništva u turizmu kroz subvencije i donacije, modelom javno
privatnog partnerstva i sektorskim povezivanjem
Promocija turizma na bazi diferencijacije turističkih proizvoda.
Aktivnosti usmerene na ostvarivanje posebnih i pojedinačnih ciljeva, predviđeno vreme
(rokovi) realizacije, zaduženja osoba i insitucija i neophodna novčana sredstva, dati su u
Akcionom planu na kraju ovog dokumenta.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
58
5. POSTOJEĆI I POTENCIJALNI TURISTIČKI PROIZVODI NA TERITORIJI OPŠTINE LEPOSAVIĆ
5.1. Turistička ponuda - postojeći i potencijalni prioritetni oblici turizma i
njegovi segmenti tražnje
S obzirom na postojeće prirodne i kulturne resurse i činjenicu da su prisutni na radionici za
izradu SWOT analize istakli potencijalne, prioritetne turističke proizvode, na osnovu kojih bi
se turizam u opštini Leposavić mogao razvijati, potrebno je istaći njihova osnovna obeležja
kako bi se ovi proizvodi tržišno formirali i pozicionirali:
I. Turizam specifičnih (specijalnih, posebnih) interesovanja - tematski turizam
Ova vrsta turizma se odnosi na putovanja radi aktivnog odmora, aktivnosti i doživljaja, u
skladu sa specifičnim interesovanjima pojedinaca ili grupa. Radi se o specijalizovanom
turizmu u kome turisti razvijaju svoja sopstvena interesovanja i posećuju mesta i lokacije
koja su u direktnoj vezi sa njihovim ličnim interesovanjima (slikarstvo, vajarstvo,
pripremanje hrane, „velnes na otvorenom” razni hobiji). Ova klijentela ne želi
standardizovana i kruto upakovana masovna putovanja, već zahteva veliku dozu
fleksibilnosti na bazi održivosti i indivudualne orijentacije. Svetska turistička organizacija
(UNWTO) predviđa da će tematski turizam i turizam u prirodi biti među prvih pet turističkih
proizvoda koji će imati najveći rast turističkog prometa do 2020. godine.
Od specifičnih oblika turizma u Leposaviću sa težištem na aktivnostima u prirodi, mogli bi se
razviti: planinski turizam, avanturistički turizam6, kulturni turizam, verski turizam, sportski
turizam, gastronomske ture, manifestacije i običaji.
Prednosti baš ovih specifičnih oblika turizma, za njihov početni razvoj u opštini Leposavić
ogledaju se u tome što sе:
6 Prepoznat kao poseban potencijal na Kosovu u dokumentu: Kosovo Sector Asessment and Selection Report -
USAID/EMPOWER Private Sector (http://empowerkosovo.org/publications/wp-
content/uploads/2014/11/RaportiAnglisht.pdf)
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
59
kapital ulaže u lokalnu zajednicu
otkrivaju skrivene lepote i vrednosti prostora
valorizuju prirodni i antropogeni motivi
uključuju male (nerazvijene) lokalne zajednice
koristi lokalno znanje i potencijali lokalne radne snage i
ulaže u nove programe razvoja lokalne zajednice
Mogućnosti daljeg razvoja ove vrste turizma leže u pružanju novih oblika usluga kroz:
stvaranje sekundarnih turističkih destinacija (kakva će u svojoj prvoj fazi biti opština
Leposavić)
stvaranje izletničkih zona i pravaca (čemu se ovim programom razvoja turizma, teži)
stvaranje oaze mira i zadovoljstva u očuvanom okruženju (za šta postoje preduslovi)
uključivanje novih kulturnih sadržaja (za početak, nova manifestacija)
uključivanje turista u autentičnu lokalnu zajednicu (koja to najvećim svojim delom,
već jeste)
Specifičan turistički proizvod bi trebalo da što više naglasi autentičnost i ulogu lokalnog
faktora. S toga, turistička ponuda Leposavića za ovaj segment turističke tražnje mora biti
istražena i proučena, a turistički proizvod osmišljen prema zahtevima specifičnih kupaca.
Programe bi trebalo podeliti po ciljnim grupama i sezonama na tzv. grube (“hard”) i blage
(“soft”) aktivnosti.
Od grubih aktivnosti najčešće se praktikuju: vožnja kanuom i kajakom, proučavanje kanjona i
veštačkih pećina (napuštenih rudarskih okana), planinski biciklizam, „cross country“ skijanje,
planinarenje, dugotrajno hodanje uzbrdo („trekking“), paraglajding, letenje zmajem, rafting,
slobodno penjanje („free climbing“), džip safari - „Off Road 4x4“ itd.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
60
Slika broj 16. Džip safari - „OFF ROAD 4X4“
Izvor: STO Leposavić
Kod blagih aktivnosti preovlađuju: kampovanje, pešačenje po obeleženim stazama
(„hiking“), biciklizam, jahanje, lov, ribolov, rečne ekspedicije, razne aktivnosti u prirodi (npr.
foto safari) itd.
Slika broj 17. Pešačenje po obeleženim stazama
Izvor: STO Leposavić
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
61
Jedan od predloga i novina na ovim prostorima koji bi turističku ponudu Leposavića učinio
potpuno različitom od konkurentske (avanturističke, koja uključuje fizičku aktivnost,
kulturnu razmenu ili interakciju i kontakt sa prirodom) u okruženju (npr. opština Zubin
Potok), mogao bi biti tzv. ”velnes na otvorenom”, kao jedna od blagih aktivnosti. Radi se o
konceptu blagostanja zasnovanom na prirodnim resursima koji utiču na sva čovekova čula,
ne izazivajući adrenalinski šok i uzbuđenje (kao u avanturističkom turizmu), već blagostanje i
zadovoljstvo. Naime, ljudima su sve potrebniji zdravi odmori koji obnavljaju telo, duh i um,
kroz povratak prirodi i fokusiranje na samog sebe. Tako se npr. hodanjem po pesku, travi ili
kamenju, vrši akupresura određenih tačaka na stopalima koje su povezane sa unutrašnjim
organima, što pozitivno utiče na protok energije i oslobađanje od stresa, te se organizuju
„bosonoge” ture kroz šumu radi jačeg povezivanja s prirodom. Sve popularnije su školice,
kreativne igraonice i proslave rođendana za decu u prirodi (puštanje zmajeva, hula - hop,
frizbi, preskakanje lastiša, sakupljanje plodova, izrada nakita od žireva, šišarki, bobica,
semenki...). Radionice i aktivnosti za odrasle u prirodi obuhvataju: rekonekciju sa prirodom,
posmatranje izlaska i zalaska sunca, meditaciju, smeh (oterapiju), pevanje/pojanje, jogu
(naročito solarnu), tai či vežbe, helioterapiju, holističke i šumske terapije, kaligrafiju itd.
Od svih napomenutih aktivnosti može se osmisliti čitav niz mini turističkih proizvoda koji bi
se ponudili turističkoj tražnji iz većih urbanih sredina. Ove radionice su inspirisane tzv.
„Vision Walk“ tehnikom i njenom srodnošću sa geštalt psihoterapijom, kojom se dolazi do
odgovora na pitanja koja zaokupljaju pažnju pojedinca u određenom momentu. Odgovori na
pitanja stižu u stanju pojačane svesnosti dok se hoda kroz prirodu, bez određenog cilja da se
negde stigne, već samo praćenjem unutrašnjeg osećaja. Kako se telo i um utišavaju, poruke
se pojavljuju, te u tišini prirode sve postaje ogledalo u kom pojedinac introspekcijom traži
odgovor.
Kao drugi predlog, zanimljivo bi bilo na planinskom terenu (Kopaonika/Rogozne)
organizovati tzv. „preživljavanje u prirodi“, pomoću raznih tehnika umeća, kao što su: izrada
improvizovanog smeštaja, paljenje vatre improvizovanim sredstvima, prikupljanje vode i
hrane za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, veštine poznavanja posebnih oblika
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
62
kretanja i orijentacije za savladavanje prepreka u terenskim uslovima. Sa usavršavanjem
ovih tehničkih veština, unapređuju se i psiholološke adaptacione sposobnosti u uslovima
prirodnog ambijenta kako bi se postigla ravnoteža psiho - fizičkog sistema radi
preživljavanja. Boravak u prirodi sa minimalno raspoloživom opremom u „divljem“
ambijentu predstavlja zanimljiv obrazovni rad na sebi i na drugima. U tom smislu potrebno
je unapred pripremiti moguće scenarije preživljavanja u prirodi kako bi se predvidele sve
vanredne situacije i delovalo preventivno.
I. Ruralni turizam
Ruralni turizam u najširem smislu podrazumeva turizam na seoskim domaćinstvima
(agroturizam), odmore u prirodi, izlete u seoske predele i boravišni turizam , gde usluga
osim smeštaja uključuje i manifestacije, festivale, rekreaciju, proizvodnju i prodaju ručnih
radova, zanatskih i poljoprivrednih proizvoda itd. Ova vrsta turizma podrazumeva razne
aktivnosti, usluge i sadržaje koje obezbeđuju domaćini (poljoprivrednici, seljaci), na svojim
porodičnim imanjima da bi privukli turiste u cilju stvaranja dodatnog prihoda, a uz
uvažavanje principa održivog razvoja i očuvanja prirodnih resursa. U okviru ruralnog turizma
sadržani su lokalna kultura, tradicija, privredne delatnosti, aktivnosti na otvorenom prostoru
i doživljaji u nenarušenom ruralnom ambijentu, pri čemu lokalna zajednica ima ključnu
ulogu.
Ruralni turizam i agro-turizam je još jedan sektor sa velikim razvojnim potencijalom na
Kosovu. Broj turista koji preferiraju ovakav vid turizma na međunarodnom i na nacionalnom
nivou je u porastu. Takođe, uočen je trend građana iz urbanih područja da provode više
vremena u ruralnim područjima, gde su u direktnom kontaktu sa prirodom i tradicionalnim
poljoprivrednim i stočarskim aktivnostima. Zato, razvoj ruralnog turizma kroz
implementaciju najboljih međunarodnih praksi, može obezbediti raznovrsniju i dužu
turističku ponudu u mnogim ruralnim predelima i značajno doprineti povećanju zaposlenosti
i prihoda od turizma.7
Posebni oblici ruralnog turizma uključuju: turizam u seoskim domaćinstvima, lovni, ribolovni,
ekoturizam, sportsko – rekreativni turizam, rezidencijalni (kuće za odmor), edukativni,
7 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Government_Programme_2015-2018_eng_10_mars.pdf
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
63
gastronomski i etnogastronomski, turizam zaštićenih delova prirode, kulturni turizam i druge
oblike turizma.
Mada mnoga, posebno brdsko planinska, sela (Belo Brdo, Jelakce, Borčane, Kršmala, Jarinje,
Slatina...), u opštini Leposavić, imaju prirodne, a neka i kulturno - istorijske predispozicije za
razvoj seoskog turizma, ni jedno od njih nije u turističkom smislu dovoljno razvijeno.
Nesumnjivo vredni prevenstveno prirodni resursi, nisu dovoljni, već je potrebno formirati i
integrisati mrežu saobraćajnih, komunalnih smeštajnih i drugih kapaciteta u jedinstveni
sistem, sačiniti niz manjih turističkih proizvoda pa ih tek onda izabranim različitim kanalima
ponuditi turističkom tržištu.
Ruralni turizam obezbeđuje seoskom stanovništvu dodatnu zaradu, podiže životni standard
i smanjuje iseljavanje, što znači da mladi mogu naći ne samo ekonomske, već i socio -
kulturne motive da nastave život u ruralnoj sredini. Tako bi ruralni turizam u opštini
Leposavić mogao da doprinese očuvanju seoske sredine, zaštiti prirode i kulturne baštine i
ekonomski motiviše stanovništvo da ostane na selu.
II. Izletnički i tranzitni turizam
Izletnički turizam ima karakteristike i rekreativnog i kulturnog turizma, te spada u
kombinovane oblike kratkotrajnih turističkog kretanja, najčešće prema plažama, planinama
ili šumama, ali i radi obilaska spomenika i naselja. Rekreativni smisao proizilazi iz potrebe za
rekreacijom i psihofizičkim osveženjem, a kulturni smisao iz svesti i navike čoveka za takvim
kretanjem. Pod izletom se podrazumeva individualno ili grupno posećivanje prirodnih
atraktivnosti i kulturno - istorijskih vrednosti. Izletnik je dnevni posetilac koji u turističkoj
destinaciji ne boravi duže od 24 sata i najčešće ne koriste usluge smeštaja, te je vrlo teško
odrediti njihov ukupan broj.
Osnovu razvoja izletničkog turizma u opštini Leposavić čini južni deo planinskog venca
Kopaonika, Kom u Lešku, Oštro Koplje u Sočanici, obodi Rogozne i Kamilje i druga izletnička
mesta od interesa za lokalno stanovništvo i brojne turiste na destinacijama u neposrednom
okruženju Leposavića. Međutim, da bi se ova vrsta turizma razvila potrebno je prvenstveno
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
64
obnoviti stare i izgraditi nove asfaltne lokalne puteve do izletišta (posebno saobraćajnu vezu
sa Kopaonikom) i izgraditi makar osnovnu turističku infrastrukturu na njima.
Svi pomenuti prioritetni turistički proizvodi bi se mogli ubrzanije razvijati ukoliko bi se
povezali sa međunarodnom Evropskom pešačkom stazom E7. U vezi sa tim, potrebno je
pratiti pripremljeni „Program razvoja Južnog Kopaonika“, koji podrazumeva uređenje
planinarskih staza, sanaciju tri napuštena školska objekta (u selima Belo Brdo - zaseok
Sandžak, Jelakce i Borčane) i povezivanje sa Evropskom pešačkom stazom E-7, koja od
Španije, prolazi kroz Francusku, Italiju, Austriju i Mađarsku i preko Zapadne Srbije izlazi na
Nacionalni park Kopaonik, nastavljajući ka Republici Makedoniji i Grčkoj. Uređenje bi
obuhvatilo oko 300 km delimično već markiranih ali putokazima nedovoljno obeleženih,
planinskih staza i stimulisalo izgradnju smeštajnih kapaciteta u izuzetnom prirodnom
ambijentu.
Pored toga, ovakva inicijativa će značajno povećati mogućnosti, ne samo opštine Leposavić
već i celog Kosova, da postane deo tzv. Balkanske mape za različite grupe posetilaca, za
boravke od jednog i više dana.8
Realizacija projekta ,,Južni Kopaonik'', otvorila bi brojne mogućnosti korišćenja prirodnih
lepota od strane izletnika i turista, organizovanja školica u prirodi i daljeg razvoja ruralnog
turizma uz oživljavanje seoskih domaćinstava.
Od koristi bi bile turističke i planinarske geografske karte, za sva potencijalno zainteresovana
lica kako bi se bolje orijentisalo na terenu, mada je uvek poželjno imati lokalne vodiče.
Pored pešačkih, od značaja su i staze za sve prisutniji planinski biciklizam i organizovanje
džipijada.
Tranzitni turizam podrazumeva skup odnosa i pojava koji nastaju kao kompleksan odraz
faktora u vezi sa kretanjem turista kroz mesta, regije ili zemlje, pri čemu njihovo zadržavanje
traje od nekoliko minuta do jednog ili više noćenja, u zavisnosti od cilja zaustavljanja.
Tranzitna kretanja u drumskom saobraćaju se javljaju duž glavnih komunikacija i u njihovim
8 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Government_Programme_2015-2018_eng_10_mars.pdf
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
65
gravitacionim područjima, a karakteriše ih masovan promet, kratko zadržavanje, naglašena
sezonska koncentracija i veća potrošnja u odnosu na sve druge vrste tranzita. Ova vrsta
turista se nerado udaljava od glavnih saobraćajnica, te se njihova glavna potrošnja ostvaruju
u objektima pored puta, pod uslovom da postoji raznovrsna i bogata ponuda sa obeležjima
lokalne sredine. Da bi se objekti, mesta ili regija turistički aktivirali moraju se povezati sa
izvorima tražnje za šta je neophodno postojanje kvalitetnih saobraćajnica.
Tranzitni turisti su potencijalno tržište koje akumulira značajna finansijska sredstva i čije
aktiviranje može imati višestruko pozitivne efekte na privredu Leposavića. Ova turisti imaju
specifične zahteve, što zahteva organizovanje raznovrsne ponude od točenja goriva, opravki
i održavanja motornih vozila, ponude rezervnih auto delova, do polifunkcionalnih objekata
za smeštaj (motela, bungalova i kampova), za usluge hrane i pića (restorani, „brze“ hrane i
ekspres - restorani) i drugih sadržaja (tržni centri sa raznovrsnim asortimanom, sportsko -
rekreativnim i zabavnim sadržajima i servisnim uslugama) od značaja za motorizovane
turiste.
Magistralni put, tzv. Ibarska magistrala, kao glavna saobraćajnica, čini osnovnu tranzitno -
turističku funkciju opštine Leposavić, povezujući je sa većim gradskim centrima i već
afirmisanim turističkim lokalitetima. Zato bi već na ulazima iz svih glavnih saobraćajnih
pravaca na teritoriju opštine Leposavić tranzitni putnici morali biti unapred informisani o
redovnoj turističkoj ponudi a posebno o tekućim vanrednim događanjima od značaja za
posetioce i turiste. Uz to je nužno, uz postojeće, ubuduće locirati savremeno opremljene
smeštajne, ugostiteljske i trgovinske objekte na glavnim, najprometnijim koridorima.
III. Manifestacioni turizam (turizam događaja ili „event“ turizam)
Manifestacije predstavljaju različite događaje, oblike predstavljanja i izražavanja koje se
organizuju najčešće zbog zabave i informisanja i predstavljaju doprinos lokalnoj zajednici.
Turističke manifestacije su unapred organizovana dešavanja koja svojim sadržajima i
kvalitetom privlače posetioce, nezavisno od nekih drugih turističkih atrakcija u blizini.
Manifestacioni turizam ima kulturna (izložbe, književne večeri, scenska umetnost) i
rekreativna obeležja (sport i rekreacija) ali je najčešće reč o kombinovanom vidu turističkog
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
66
kretanja. Manifestacije treba planirati što ravnomernije tokom godine, a posebno u
predsezoni i postsezoni kako bi se turistički promet po mesecima bio što uravnoteženiji.
Slika broj 18. Manifestacija „Spust bez granica“ niz Ibar
Izvor: STO Leposavić
Manifestacije kao poseban vid turizma u rekreativnom, zabavnom, sportskom i edukativnom
smislu pružaju gostima i lokalnom stanovništvu Leposavića mnogo zadovoljstva, jačaju svest
o nacionalnom identitetu i utiču na povećanje turističke tražnje. Tako se npr. za Leposavić
vezuje Festival Domaćeg Filma, za Lešak „Prvi glas Ibarske doline“ (pesme sa izvornim,
tradicionalnim melosom), za Sočanicu Dani domaće rakije i sira (sa izlagačima alkoholnog
pića i mlečnih proizvoda) i itd. Od većih manifestacija ističu se i „Dan pčelara“ u Leposaviću u
organizaciji udruženja pčelara „Ibarski cvet“, smotra narodnog stvaralaštva „Gospojinski
sabor“ u Sočanici, Leposaviću i Lešku, na kojoj učestvuju domaća i strana kulturno -
umetnička društva, Memorijalni turnir u šahu Boro Milovanović, u Lešku, Seoske sportske
igre povodom Uskršnjih praznika, u selu Beluće u Lešku, Božićni koncert, Turnir u malom
fudbalu u Sočanici, Lešku i Leposaviću, pod nazivima Vidovdan, Mladost, Prijateljstvo,
Izložba stoke simentalske rase u Lešku kao jedina manifestacija sajamskog tipa na teritoriji
opštine Leposavić itd.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
67
IV. Komplementarni turistički proizvodi na bazi industrijskog nasleđa
Industrijsko nasleđe često predstavlja značajan kulturni resurs u razvoju turizma čije
uključivanje u turističku ponudu doprinosi atraktivnosti i obogaćivanju nestandardnih,
atraktivnih sadržaja. Do sada je veliki broj napuštenih industrijskih objekata i rudnika širom
Evrope uspešno revitalizovano, adaptirano, oživljeno novim sadržajima i prenamenjeno za
novu upotrebu, uz funkciji zaštite nasleđa.
S obzirom da su napušteni industrijski objekti na teritoriji opštine Leposavić najvećim delom
prepušteni fizičkom propadanju i devastaciji, a da pri tom njihov kulturno - istorijski značaj
nije procenjen, ubrzo će biti nepovratno izgubljeni za lokalnu zajednicu. S toga bi radi
revitalizacije spomenika industrijske kulture trebalo što pre sastaviti listu svih industrijskih
objekata, izvršiti njihovu valorizaciju u smislu zaštite kulturnog nasleđa, a zatim i njihovo
oživljavanje različitim adekvatnim sadržajima od komercijalnog interesa.
Revitalizacija industrijskog nasleđa preko kulturnog turizma doprinela bi ostvarivanju
njegove ekonomske održivosti i opštem socio - ekonomskom razvoju lokalne zajednice i
regiona. Kulturni turizam jedan je od instrumenta i mogućih rešenja za kvalitetnu
revitalizaciju i iskorišćavanje potencijala industrijskog nasleđa u socio - ekonomskom
razvoju. Projekti revitalizacije industrijskog nasleđa šansa su da se ovo nasleđe transformiše
u komercijalne kulturno - turističke proizvode koji bi imali jasnu izmenjenu namenu i
funkciju u savremenom turizmu i životu lokalnog stanovništva.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
68
Slika broj 19. KOP „Žuta prla“
Izvor: STO Leposavić
U skladu sa predloženim daju se sledeće preporuke za razvoj oblasti industrijskog nasleđa u
svrhe turizma:
Uskladiti dokumenta na lokalnom nivou sa dokumentima Evropske unije i
odgovarajućim kosovskim strategijama i programima kako bi se promenio postojeći
sistem zaštite kulturnog i industrijskog nasleđa 9
Evidentirati sva zdanja/objekte koja bi mogli da predstavljaju industrijsko kulturno
nasleđe. Analizirati za šta bi se sve mogla koristiti kako bi se to unelo u strateški plan
razvoja opštine (primere pozitivne prakse, rudnik žive u Idriji – Slovenija10 ili Senjski
rudnik kod Despotovca11)
Ustanoviti kategorije industrijskog nasleđa na bazi kojih treba razviti kriterijume
njegovog očuvanja (utvrditi tip zgrade, istorijski period, stil koji predstavlja, da li vredi
da se očuva i da li može da se koristi u željene svrhe itd.)
9 Što bi omogućilo da se i opština Leposavić sa svojim naučnim, tehničkim i industrijskim nasleđem preko regionalne rute
industrijskog nasleđa, priključi svetskim i evropskim organizacijama ERIH, TICCIH, E-FAITH i dr. (Detaljnije na linkovima u referencama broj 5, 6, 7, 8 i 13) 10
http://www.visit-idrija.si/si/object/46/antonijev-rov-turisticni/ 11
http://senjskirudnik.biz/
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
69
Obaviti kabinetska i terenska istraživanja zgrada/objekata u cilju utvrđivanja njihovog
značaja i kulturno - istorijske valorizacije u cilju adekvatne zaštite
Izgraditi integrativan pristup oblasti industrijskog nasleđa, veze između različitih
profesija, sektora, institucija i angažovati stručnjake raznih profila koji bi radili na
zaštiti industrijskog nasleđa
Istražiti potrebe različitih društvenih i socio - demografskih kategorija stanovništva -
potencijalnih korisnika ovih prostora (npr. umetnici, turizmolozi, geolozi...). Na
osnovu dobijenih rezultata ustanoviti okvir i pripremiti projekat studije izvodljivosti
Primeniti „bottom up“ pristup rešavanju problema, tj. uključiti lokalnu zajednicu u
pronalaženje novih funkcija i razloga postojanja i delovanja novostvorenih prostora
Sprovesti obuku stručnjaka i profesionalaca i upoznati lokalno stanovništvo,
prvenstveno mlade, putem medija kako bi prepoznali zanemarene vrednosti
industrijskog nasleđa u okruženju
Utvrditi optimalni način kako industrijsko nasleđe može pokrenuti lokalnu zajednicu
koja u napuštenoj fabrici/rudniku treba da vidi mogućnost za stvaranje novog
zanimljivog mesta okupljanja. U tom smislu uključiti i poslovni sektor
Oformiti nadležno telo u opštini za inicijative na ovom planu kako bi se obezbedila
njihova transparentnost, povezali različiti akteri na realizaciji projekta, formirala
mreža pojedinaca, NVO, predstavnika državnih vlasti, poslovnog sektora i drugih da
bi svi zajedno doprineli strateškom razvoju
Prostore u revitalizovanim industrijskim objektima treba dati na korišćenje svima koji
su spremni da investiraju i vode računa o očuvanju i ekonomskoj održivosti ovog
nasleđa.
Na bazi iznetih preporuka i primera pozitivne prakse u bližem (Senjski rudnik kod
Despotovca) i širem okruženju (Rudnik žive Idrija u Sloveniji), industrijsko nasleđe na tlu
opštine Leposavić (prvenstveno kop Žuta prla) se može pretvoriti u interaktivni muzej sa
kulturno zabavnim sadržajima, dok obližnja vila „Japanka“ može uz minimalna ulaganja
postati vizitorski centar sa restoranom.
Na već opisane turističke proizvode od prioritetnog značaja za opštinu Leposavić mogli bi se
nadovezati i drugi oblici turizma kao što su: sportsko - rekreativni i lovni i ribolovni turizam.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
70
V. Sportsko – rekreativni turizam
U sportskom turizmu, sport je glavni motiv putovanja i boravka turista na destinaciji. U ovoj
vrsti turizma razlikujemo:
Takmičarski sportski turizam, koji podrazumeva putovanja radi učestvovanja na
domaćim i međunarodnim sportskim takmičenjima, pri čemu je osnovni motiv
putovanja sam sportski događaj bilo da učesnici u njemu učestvuju ili ga samo
posmatraju.
Sportsko - rekreativni turizam, koji podrazumeva bavljenje raznim aktivnostima u
svrhu zadovoljenja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom, a
koja nemaju takmičarski karakter.
Primeri aktivnosti u okviru zimskog sportsko – rekreativnog turizma su skijanje, skijaško
trčanje, klizanje, sportske igre na snegu i ledu i sl., a u okviru letnjeg sportsko – rekreativnog
turizma su šetnje, trčanje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, golf, tenis, jahanje
itd.
Slika broj 20. Lokalna sportska takmičenja
Izvor: STO Leposavić
Povoljne morfološke i klimatske karakteristike Leposavića doprinose upražnjavanju letnjih i
zimskih sportova na otvorenom prostoru, posebno na obroncima Kopaonika i terenima
pored Ibra. Izgradnja sportskog centra na južnim padinama Kopaonika, sigurno bi privukla
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
71
profesonalne sportiste i amatere na visinske pripreme i takmičenja i omogućila razne druge
sportske i rekreativne aktivnosti na planini.
Radovi na izgradnji izuzetno važnog sportskog kompleksa pored magistralnog puta i Ibra se
moraju što pre nastaviti, jer dolazi do ubrzanog propadanja do sada izgrađenog. Ne sme se
dozvoliti da ovo bude još jedna promašena investicija, tim pre što se radi o odličnoj lokaciji i
sportskom kompleksu koji ima veliku perspektivu na lokalnom, pa i regionalnom planu.
Neophodno je da svi relevanti politički i društveni subjekati, zajedno i odmah, postignu
konsenzus i izvrše pritisak da se radovi na ovom projektu dovedu do kraja.
Velike mogućnosti Leposavića u sportskom i rekreativnu turizmu pruža jedna od najlepših
modernih sportskih hala na ovim prostorima, površine 2.303 m², koja može da primi oko
1.100 gledalaca. Od velike koristi bilo bi animiranje svih susednih opština ali i ciljnih grupa u
širem okruženju u cilju što većeg stepena iskorišćenosti sportske hale preko cele godine u
komercijalne svrhe. U tom smislu, hala bi se mogla povremeno koristiti i za razne kulturne
programe, priredbe, izložbe i sl. Kao prvi važan korak u ovom smeru bila bi izrada godišnjeg
kalendara svih planiranih događanja u hali.
Slika broj 21. Sportska hala u Leposaviću
Izvor: STO Leposavić
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
72
Prostori za sport i rekreaciju su često sastavni deo terena za kampovanje koje ne koriste
samo kamperi već i lokalno stanovništvo. Umesto improvizovanih kampova pored reke,
treba unaprediti i bolje organizovati kampove sa pratećim objektima, što bi bilo od koristi za
privlačenje pre svega, mlađe populacije. Jednu takvu inicijativu bi mogla da pokrene
Sportsko turistička organizacija, koja bi bila i glavni nosilac aktivnosti.
VI. Lovni i ribolovni turizam
Lovni i ribolovni turizam u opštini Leposavić imaju tradiciju, što je i očekivano s obzirom na
konfiguraciju terena, šumsko i vodeno bogatstvo. Polaznu osnovu lovnog turizma u
Leposaviću čine očuvana priroda i dobri stanišni uslovi za lov više vrsta životinja,
zadovoljavajući fond divljači i mogućnosti njegovog unapređenja. O fauni i lovnim sezonama
staraju se „Šumsko gazdinstvo Leposavić“ i brojna privatna udruženja lovaca, uz podršku
snaga KFOR-a koje blagovremenim obaveštenjima, proverama i kontrolama, nadziru lovišta,
uz stroge kaznene mere. Lovna udruženja u saradnji sa sličnim asocijacijama iz susednih
opština, nastoje da zajednički unaprede lovni turizam i privuku naročito lovce više platežne
moći. Međutim, da bi se podigao kvaliteta usluga i profitabilnost lovnog turizma potrebno je
preduzeti niz organizacionih i tehničkih mera i aktivnosti kao što su: poboljšanje vrsta i
povećanje broja lovne divljači, stalno podmlađivanje pojedinih vrsta radi održanja razvojne
osnove, obezbediti zimsku prehranu i unaprediti zaštitu i stanišno – čuvarsku službu.
Ohrabruje činjenica da lovci ovog kraja rade na obnavljanju lovnog fonda o čemu svedoči
fazanerija u selu Postenje.
Ribolov na tekućim i stajaćim vodama u opštini Leposavić je solidno razvijen i veliki broj
ribolovaca je spreman da radi na poboljšanju mogućnosti za razvoj svog omiljenog hobija.
Na Ibru se peca na plovak, dubinski i varaličarenjem. Tokom godine se voblerima i leptirima
love klen, mrena, bucov, a povremeno i štuka. Na prelazima između virova i sprudova se,
voblerima i kašikama, lovi som. Međutim, ribolovni turizam na Ibru ugrožava velika
zagađenost vode i nedovoljna saradnja sa lokalnim samoupravama kroz koje reka protiče.
Postoji više veštačkih ribnjaka sa ili bez prateće infrastrukture (smeštaj, ishrana, sanitarije...)
gde se uz dozvolu i poludnevnu ili celodnevnu uplatu može loviti više vrsta riba.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
73
5.2. Istraživanje turističke ponude u opštini Leposavić - segmenti tražnje prema prioritetnim turističkim proizvodima
Na osnovu terenskih istraživanja i rezultata obrade istraživačkih upitnika popunjenih od
predstavnika zainteresovanih strana sa teritorije opštine Leposavić (preduzetnika,
zaposlenih u turizmu, kulturi, nauci, obrazovanju, vladinom i nevladinom sektoru), došlo se
do podataka o stanju i perspektivama razvoja primarnih i sekundarnih turističkih proizvoda
koji bi činili turističku ponudu.
Grafikon broj 1. Potencijalni prioritetni turistički proizvodi u opštini Leposavić
Izvor: Obrada istraživačkih upitnika, konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Prema obrađenim rezultatima upitnika ispitanici su identifikovali najveće potencijale
turističke ponude koju čine proizvodi: turizam u prirodi (pešačenje, planinarenje,
orijentiring...) i avanturistički turizam, turizam baziran na materijalnom i nematerijalnom
kulturnom nasleđu, planinski i manifestacioni turizam.
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
2,2
1,6
1,2 1,59
2,6 2,59
1,97 2,18
2,8
3,53
1,27
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
74
Grafikon broj 2. Očekivani period mogućeg razvoja turističkih proizvoda u skladu sa potencijalima u opštini Leposavić
Izvor: Obrada istraživačkih upitnika, konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Rezultati istraživanja prikazani na slici br 23. ukazuju da se razvoj turističkih proizvoda
očekuje sledećom vremenskom dinamikom:
Kratkoročno (u narednih godinu dana) intenzivno treba razvijati
događaje/manifestacije, turizam u prirodi (pešačenje, planinarenje, orijentiring,
biciklizam...), kulturni turizam nematerijalnog nasleđa i tematske (vinske,
gastronomske i druge) rute
Srednjeročno (u periodu od pet godina) razvojne šanse treba usmeriti na ruralni
turizam, banjski turizam (pod pretpostavkom prethodnog investiranja) i kulturni
turizam, baziran na materijalnom nasleđu.
Dugoročni razvoj turističkih proizvoda podrazumeva kontinuirana ulaganja u razvoj,
sa očekivanim efektima nakon 10 godina za proizvode: planinskog i „Spa&Wellnes“
turizma, a potom i drugih oblika turizma.
0
2
4
6
8
10
12
Kratkoročno Srednjoročno Dugoročno
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
75
Grafikon broj 3. Segmenti turističke tražnje prema ponuđenim turističkim proizvodima u opštini Leposavić
Izvor: Obrada istraživačkih upitnika, konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Obrada istraživačkih upitnika o segmentima turističke tražnje prema ponuđenim turističkim
proizvodima na teritoriji opštine Leposavić pokazala je sledeće:
Planinski turizam - indivudualci, deca, roditelji sa decom i tinejdžeri
Banjski turizam - starija populacija 65+, roditelji sa decom i indivudualci
„Spa&Wellnes“turizam - indivudualci, mladi parovi i starija populacija 65+
Ruralni turizam - roditelji i deca, indivudualci, starija populacija 65+
Kulturni turizam materijalnog nasleđa - individualci, roditelji i deca, starija
populacija 65+
Kulturni turizam nematerijalnog nasleđa - indivudualci, roditelji i deca, mladi parovi
bez dece
Kulturno - tematske rute (vinske, gastronomske...) - indivudualci, starija populacija
65+, mladi parovi bez dece;
Događaji/manifestacije - tinejdžeri, roditelji sa decom i deca
Avanturistički turizam - tinedžeri, individualci i mladi parovi bez dece
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Deca Rodetelji i deca Tinejdžeri Individualci Mladi parovi bez dece Starija populacija 65+
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
76
Turizam u prirodi (pešačenje, planinarenje, orijentiring, biciklizam...) – utvrđeno je
veliko interesovanje za ovim proizvodom kod svih ponuđenih tržišnih segmenata
Poslovni turizam – interesovanje postoji samo od strane individualaca.
Posmatrano prema prioritetnim turističkim proizvodima u šematskom prikazu na sledećoj
strani sagledava se uporedni pregled turističke ponude (turističkih proizvoda) prema ciljnim
grupama tražnje.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
77
Šematski prikaz razvoja turističkih proizvoda prema prioritetu (vremenskom intervalu) i ciljnim grupama
Vrste Turističkog proizvoda
Period razvoja Ciljne grupe
Kratkoročno Srednjeročno Dugoročno Deca Individualci Roditelji i
deca Tinejdžeri
Mladi parovi bez
dece 65+
Turizam u prirodi (“soft”) aktivnosti
o o o o o o
Avanturistički turizam o o o
Turizam materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa i kulturno - tematske gastronomske rute
o o o o
Planinski turizam o o o o
Manifestacije o o o
Ruralni turizam o o o
Banjski turizam o o o
„Spa&Wellnes“ turizam o o o
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
78
Na osnovu dubljih istraživanja za potrebe ovog dokumenta daje se prikaz ciljnih tržišta i
segmenata potencijalne tražnje za prioritetnim turističkim proizvodima koji su
izdiferencirani pri analizi trenutnog stanja na teritoriji opštine Leposavić.
Grafikon broj 4. Ciljna tržišta prema ponuđenim turističkim proizvodima na teritoriji opštine Leposavić
Izvor: Obrada istraživačkih upitnika, konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Obrada istraživačkih upitnika o ciljnim tržištima prema ponuđenim turističkim proizvodima
na teritoriji opštine Leposavić pokazala je sledeće:
Ponuda planinskog, banjskog i ruralnog turizma prema prognozama je usmerena na
domaću turističku tražnju i tražnju turista sa prostora bivših jugoslovenskih
republika, dok je „Spa&Wellnes“ ponuda namenjena samo domaćim turistima
(odnosi se na banju Vuču i eventualne „Spa&Wellnes“ sadržaje u okviru novih,
prvenstveno hotelskih, smeštajnih kapaciteta).
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Domaći turisti Turisti iz еx YU Turisti iz JIE Turisti iz zemalja ZE Turisti iz zemalja Dalekog istoka
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
79
Kulturno - turistička ponuda zasnovana na materijalnom nasleđu usmerena je ka
domaćim turistima i turistima iz bivših jugoslovenskih republika i zemalja Zapadne
Evrope (ZE).
Proizvodi kulturnog turizma na bazi nematerijalnog nasleđa usmereni su na
domaće tržište i turiste iz zemalja Jugoistočne Evrope (JIE).
Prema prognozama najveće interesovanje za kulturno - tematskim (vinskim,
gastronomskim...) rutama, događajima/manifestacijama i turizmu u prirodi
(pešačenje, planinarenje, orijentiring, biciklizam i „soft” aktivnosti), postoji na
domaćem tržištu i u bivšim jugoslovenskim republikama.
Interesovanje za turistički proizvod avanturistički turizam („hard” aktivnostima u
prirodi) obuhvata najveći broj ciljnih tržišta i postoji kod domaćih, turista iz bivših
jugoslovenskih republika i zemalja JIE i ZE.
Potencijalno interesovanje za proizvodima poslovnog turizma prema rezultatima
istraživanja, postoji samo kod domaće turističke tražnje.
Grafikon broj 5. Najefikasnije marketinške aktivnosti i kanali komunikacije prema prioritetnim turističkim proizvodima Leposavića
Izvor: Obrada istraživačkih upitnika, konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Štampani materijal, mediji, brošure,
katalozi,plakati и bilbordi
Radio i TV Nastupi na sajmovima
Internet prezentacije i društvene mreže
Studijska putovanja za novinare i turoperatere
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
80
U cilju efikasnijeg sprovođenja marketing aktivnosti, neophodno je odrediti prioritetne
razvojne proizvode i njima adekvatne marketing strategije za bolje tržišno pozicioniranje i
izabrati načine promocije i distribucije.
Prema sprovedenom istraživanju, predstavnici zainteresovanih strana u turizmu smatraju da
su najefikasniji načini promocije prioritetnih turističkih proizvoda u opštini Leposavić:
štampani materijal, elektronski i štampani mediji, brošure, katalozi, plakati, bilbordi, internet i
prezentacija uz pomoć društvenih mreža. Slede, radio i TV i nastupi na sajmovima, dok su
studijska putovanja za novinare i turoperatore najmanje zastupljena, što nikako ne znači da ih
treba zanemariti pri promociji turističke ponude Leposavića.
Distributivni (prodajni, marketing) kanali spadaju u najvažnije elemente marketinga koji
uglavnom kao posrednici, olakšavaju prodaju i isporuku turističkog proizvoda/usluge od
proizvođača do krajnjeg kupca. Njihova uloga se sastoji u tome da informišu potencijalne
turiste i posrednike i da uspostave mehanizam koji omogućuje krajnjim korisnicima da
naprave, potvrde i plate svoju rezervaciju. Uloga kanala prodaje najčešće varira u zavisnosti
od faze životnog ciklusa određenog proizvoda. Tako, početak životnog ciklusa turističkog
proizvoda (kao u slučaju Leposavića), nalaže angažovanje više članova kanala (najčešće
turoperatora), da bi se obezbedila dovoljna pokrivenost turističkog tržišta. U tom smislu,
trebalo bi se povezati sa zainteresovanim regionalnim receptivnim turoperatorima iz Prištine i
drugih većih gradova u širem okruženju, koji bi imali komercijalni interes da ponude i
promovišu Leposavić u paketu sa ostalim turističkim destinacijama na ovom delu Balkanskog
poluostrva. U sledećoj fazi rasta, pažnja se posvećuje podršci koju članovi kanala pružaju
turističkim proizvodima, u odnosu na podršku koja se daje konkurentima, npr. za isti proizvod.
U fazi zrelosti, potrebno je motivisati kanale da podrže proizvod, najčešće drugim elementima
marketing miksa, kao što su razne tehnike prodaje, popusti, nadogradnja usluga po istoj ceni i
podrška promotivnim kampanjama na ciljnom tržištu (npr. učešće turističke organizacije pri
izradi brošure turoperatora ili neke promotivne kampanje).
Leposavić kao turistička destinacija i ponuđači turističkih proizvoda bi morali pri promociji i
prodaji da mnogo više koriste elektronske kanale distribucije.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
81
Međutim, konačna odluka o izboru kanala prodaje proističe iz plana marketing aktivnosti i
marketing strategije i rukovodi se rezultatima istraživanja turističke tražnje, jer navike turista
pri kupovini bitno predodređuju strukturu kanala prodaje.
Izbor distributivnih kanala zavisi od karakteristika: proizvoda, tržišta, preduzeća u turizmu
(posebno finansijske pozicije), kupca, posrednika, okruženja, konkurencije... U tom smislu
potrebno je sačiniti optimalni izbor između:
tradicionalnih direktnih (telefon, fax, pošta..) i indirektnih kanala distribucije
(turoperator, korporativna turistička agencija, maloprodajna turistička agencija,
globalni distributivni sistemi...) i
savremenih direktnih (Web sajt, slanje upita i mail-a..) i indirektnih kanala distribucije
(rezervacioni sistemi, online turističke agencije i online turoperatori, m-commerce,
IDTV (integrated digital television)....
U vezi sa prethodno iznetim, u narednoj tabeli se daje pregled turističkih proizvoda prema
ciljnim tržištima i kanalima distribucije od značaja za primenu strateških mera i instrumenata
razvoja turizma na teritoriji opštine Leposavić.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
82
Šematski prikaz - Turistički proizvodi prema ciljnim tržištima i kanalima distribucije
Vrste turističkog proizvoda
CILJNA TRŽIŠTA Marketinške aktivnosti i kanali komunikacije
Domaći turisti Turisti iz еx YU
zemalja Turisti iz JIE
Тuristi iz zemalja ZE
Štampani materijal, brošure, katalozi, plakati i bilbordi
Radio i TV
Nastupi na sajmovima
Internet prezentacije i
društvene mreže
Studijska putovanja za
novinare i turoperatore
Turizam u prirodi(“soft”) aktivnosti
o o o
Avanturistički turizam
o o
Turizam baziran na materijalnom i nematerijalnom kulturnom nasleđu i kulturno tematskim rutama na bazi gastronomije
Materijalno i
nematerijalno nasleđe
Tematske
rute
Materijalno nasleđe
Tematske rute
Nematerijalno nasleđe
Materijalno nasleđe
o o o o
Planinski turizam o o o
Manifestacije/ Događaji
o o o
Ruralni o o
Banjski o o o
„Spa i wellnes“ o o
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
83
6. ISTRAŽIVANJE TURISTIČKE TRAŽNJE U OPŠTINI LEPOSAVIĆ
Istraživanje za potrebe ovog dokumenta vršeno je na grupi planinara iz Novog Sada i
Beograda, koji su obilazili opštine Leposavić i Zubin Potok, 16. aprila 2016. godine.
Ispitivanje stavova tražnje obuhvatilo je uzorak od 31 osobe, i to 12 ženskog (39%), i 19
osoba (61%) muškog pola. Starosna struktura ispitanika se kretala od 15 do 55 i više godina.
Između 15-20 godina bilo je 3% ispitanika, 25-35 godina, 13% ; 35-45 godina, 29%, 45-55
godina 26% a najveći broj ispitanih bio je u starosnoj dobi od 55 i više godina, što čini 29%
od ukupnog broja.
Tabela broj 2. Ocena turističke ponude (1=min.; 5=max.)
Оcena turističke ponude Prosečna
ocena
Prirodni potencijali 4.1
Kulturni potencijali 3.9
Stanje pune infrastrukture 1.8
Kvalitet gastronomske ponude (raznovrsnost, ukus, jedinstvenost)
2.8
Kvalitet smeštajnih kapaciteta 2.4
Mogućnost zabave i rekreacije, dodatni sadržaji 3.2
Sigurnost I bezbednost 2.3
Izvor: Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Rezultati istraživanja pokazuju da je ispitivana grupa najzadovoljnija prirodnim i kulturnim
potencijalima, a najnezadovoljnija stanjem putne infrastrukture. Ovi stavovi su potpuno
očekivani, te bi se pre kreiranja prepoznatljivog turističkog proizvoda moralo investirati u
popravku i izgradnju putne infrastrukture kako bi prirodni i kulturni turistički potencijali bili
što dostupniji tražnji. Ocena za sigurnost i bezbednost (2,3) nikako ne zadovoljava i
destimulativno deluje na potencijalnu tražnju. S toga je neophodno da mediji osim
negativnih, izveštavaju više o pozitivnim vestima. Tako bi npr. izveštavanje medija o
turističkim posetama ovom kraju doprinelo poboljšanju stavova potencijalne tražnje o
sigurnosti i bezbednosti na ovim prostorima. Pomalo iznenađuje niska ocena (2,8) za kvalitet
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
84
gastronomske ponude (raznovrsnost, ukus, jedinstvenost), što potvrđuje da ima još mnogo
prostora da se ponuda hrane i pića proširi i učini raznovrsnijom.
Slika broj 22. Rekreativno planinarenje
Izvor: Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“
Prema odgovorima ispitanika najveći nedostaci turističke ponude u opštini Leposavić su:
premalo kvalitetnih smeštajnih kapaciteta (hotela, hostela, planinarskih domova), posebno
onih po nižim cenama, nedovoljno markiranih planinarskih staza, neadekvatna promocija i
prezentacija prirodnih i kulturnih vrednosti, slabe marketinške aktivnosti (reklama i
propaganda) u turizmu, nepostojanje lokalne turističke agencije i lokalnih turističkih vodiča,
slaba putna infrastruktura, premalo opštih i korisnih informacija o Leposaviću, nedovoljna
sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala, nepostajanje otvorenih i zatvorenih bazena, sa
sadržajima za odmor i zabavu, nepostojanje organizovane turističke ponude za seoski
turizam itd.
Planinari, kao vrlo važan segment turističke tražnje, su bili gotovo jednoglasni da su najveći
faktori privlačnosti i prednosti turističke ponude u opštini Leposavić: obilje prirodnih i
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
85
kulturnih dobara, ljubaznost lokalnog stanovništva, te da je boravak u ovim krajevima
poseban doživljaj, čemu naročito doprinosi blizina Kopaonika.
I najnovija istraživanja turističke tražnje u širem okruženju opštine Leposavić idu u prilog
razvoju turizma ovog kraja. Naime, Turistička organizacija Srbije i agencija „ProPozitiv“ su od
25. januara do 18. marta. 2016 godine, sproveli terensko istraživanje u kome je učestvovalo
2.005 ispitanika starosti od 18 i više godina iz 51 opštine u Republici Srbiji, koji su posetili
neku turističku destinaciju u Srbiji tokom 2015. godine. Glavni cilj istraživanja bio je
utvrđivanje činjenica o demografskim i ekonomskim karakteristikama domaćih turista i
karakteristikama njihovog odmora u gradovima, banjskim mestima, planinskim mestima,
seoskim domaćinstvima i ostalim turističkim destinacijama.
Sagledavajući turističke posete po regionima, ubedljivo najmanje ispitanih turista je posetilo
KiM, samo 0,2%, što je zanemarljivo i veoma zabrinjavajuće. Međutim, mnogo razloga za
optimizam pruža saznanje da su najčešći motivi za posetu turističkoj destinciji bili Prirodne
atrakcije, čist vazduh i klima (52%), kao i da je ubedljivo najveće zadovoljstvo posećenom
destinacijom bilo upravo zbog prirodnih atrakcija, čistog vazduha i klime, što je izjavilo čak
60% od ukupno ispitanih. Ovi rezultati idu u prilog činjenici da bi se Leposavić sa svojim
prirodnim potencijalima, čistim brdsko - planinskim vazduhom, povoljnim klimatskim
karakteristikama i sa preko 2.000 sunčanih sati godišnje, mogao brzo nametnuti na
turističkom tržištu Srbije kao poželjno odredište. Preduslov za to je da se prirodni resurski
postepeno pretvore u turističke atrakcije i isti promovišu ciljnim grupama širom Srbije u
skladu sa istraživanjima za potrebe ovog dokumenta, za šta nisu potrebne kapitalne
investicije, a ni mnogo vremena.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
86
7. MANIFESTACIJE KAO NAJPRIVLAČNIJI TURISTIČKI PROIZVOD U OPŠTINI LEPOSAVIĆ
Turističke manifestacije izazivaju osećanje zajedničkog ponosa i međusobne povezanosti
lokalne zajednice i prilika su za predstavljanje novih i tradicionalnih oblika lokalne kulture i
umetnosti, podstiču turistička kretanja, promovišu preduzetništvo i generišu prihode. Da bi
manifestacija bila opšte prihvaćena, uspešna i dugoročno održiva, potrebno je da se svi
slojevi lokalne zajednice, a posebno etničke manjine, neposredno uključe u njeno planiranje
i izvođenje. Za to je potrebna dobra priprema i mnogo rada uz sledeće neophodne korake:
1. Planiranje, kojim se određuju ciljevi manifestacije, tema i naziv, programski sadržaj,
datum i vreme, dužina trajanja u danima
2. Organizovanje, radi uspešnog upravljanja, koordiniranja i definisanja uloga i
odgovornosti. Manifestacija bi trebalo da ima organizacioni odbor, predsednika
odbora, eventualno počasnog predsednika, volontere, učesnike manifestacije prema
programskom sadržaju i koordinatora aktivnosti
3. Prikupljanje sredstava, koje obuhvata prodaju izložbenih prostora, obezbeđivanje
sopstvenih, donatorskih, sponzorskih i drugih sredstava
4. Promovisanje manifestacije u svim vrstama medijskog sadržaja (novine, TV, radio,
društvene mreže i sl.). Promotivne aktivnosti se mogu, ali ne moraju, poveriti
profesionalnoj organizaciji
5. Funkcionisanje manifestacije, odnosno obezbeđivanje logističke i tehničke pomoći za
realizaciju manifestacije
6. Evaluaciju - detaljnu analizu i procenu rezultata u skladu sa postavljenim ciljevima.
Šta je urađeno, ko je i kako to uradio? Šta treba zadržati, unaprediti, isključiti
ubuduće i sl.
Sve planirane manifestacije u ruralnim i urbanim sredinama na prostoru opštine Leposavić
treba pravovremeno uneti u godišnji Kalendar manifestacija, koji bi se prosledio
zainteresovanima u štampanoj i elektronskoj formi na B2B i B2C osnovi.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
87
Tabela broj 3. Kalendar postojećih manifestacija u opštini Leposavić
Naziv manifestacije Organizator Vreme održavanja Kratak opis
Stazama Topličkog
Ustanka
Centar za kulturu „Sava
Dečanac“ Kraj januara
Obeležavanje dana
početka Topličkog
ustanka, jedinog u
Evropi za vreme 1.
Svetskog rata
Uskršnje seoske igre STO Leposavić Prvi dan Uskrsa Sportska nadmetanja
sela
Dan opštine SO Leposavić 12. maj
Međunarodna trka.
Dan Pčelara i kulturno -
umetnički program
Radničke sportske igre SO Leposavić Kraj maja
Preko 40 godina
okuplja radne
organizacije sa
teritorije opštine
Rok Fest Omladinski kulturni centar, Građanska inicijativa „Rok Fest“
Sredina juna
Popularizacija rok muzike od strane
mladih, neafirmisanih bendova iz zemlje i
regiona
Turniri u malom fudbalu
Omladinski savez opštine
Od sredina juna do početka avgusta
Već 50 godina okuplja ekipe u malom fudbalu
sa teritorije opštine Leposavić i šire
Žene u rekreaciji STO Leposavić Kraj juna
Animiranje osoba ženskog pola da se
bave sportom i rekreacijom
Еtno festival Centar za kulturu „Sava Dečanac“
Sredina jula
Promovisanje tradicije, gastronomije i kulture u opštini. Takmičenje za prvu harmoniku na
KiM
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
88
Gulašijada u Jošanici Etno kuća Jošanica Tokom jula
Manifestacija koja se održava jula meseca u
etno kompleksu u Jošanici.
Spust bez granica Omladinska inicijativa Leposavić
Sredina jula
Spust na Ibru povezuje Leposavić i Rašku i simbolično otklanja
granice među ljudima. Kamp za učesnike.
Takmičenje u spremanju riblje čorbe,
koncert itd.
Džipijada Šatorice „Off road“ klub „Sever“ Jun
Okuplja ljubitelje
vožnje po brdovitom
zemljanom terenu
Prvi glas Ibarske doline Centar za kulturu „Sava
Dečanac“ Polovina jula
Okuplja pevače svih
opština kroz koju
protiče reka Ibar
Gospojinski sabor Centar za kulturu „Sava
Decanac“ Kraj avgusta
Okuplja kulturno-
umetnička društava iz
Srbije, zemalja u
okruženju i cele Evrope
Dani rakije i domaćeg
sira Sočanica MZ Sočanica Kraj septembra
Promocija najboljih
proizvođača rakije i sira
u opštini
Festival domaćeg filma Centar za kulturu „Sava
Dečanac“ Prva polovina oktobra
Prikazivanje najnovijih
filmova domaće
kinematografije
Sajam poljoprivrede
Lešak Kancelarija za KiM Oktobar
Promocija
poljoprivrednika iz cele
regije
Likovna kolonija
Centar za kulturu „Sava
Dečanac“
Novembar Međunarodna slikarska
kolonija
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
89
Sabor lovaca Lovačko udruženje
„Kopaonik“ Novembar
Okupljanje lovaca iz
Srbije
Planinarska akcija
Šatorice
Planinarski klub
„Kopaonik“ Novembar
Poslednjih 15 godina
okuplja planinare iz
Srbije
Izvor: Kalendar priredbi STO Leposavić
Turističke manifestacije u Leposaviću se već sada nalaze u početnoj fazi razvoja ali se moraju
češće unapređivati raznovrsnim sadržajima, kako se ne bi smanjilo interesovanje gostiju. Da
bi se poboljšala održivost svake od manifestacija potrebno je analizirati ih pojedinačno a
zatim, neke od njih integrisati - spojiti (sa drugim manifestacijama u opštini Leposavić ili sa
susednim opštinama), a druge, obogatiti (zanimljivijim sadržajima i inovacijama). Ne sme se
dozvoliti da programski sadržaji manifestacija budu isti iz godine u godinu, već je potrebno
inovirati ih i učiniti aktuelnijim kako bi se privukao veći broj posetilaca.
Kao dodatak strategiji, zainteresovanim stranama se predlaže način organizovanja turističkih
manifestacija i razrađuje novi turistički proizvod - manifestacija „Neka cveće cveta i govori“
na centralnu temu endemske biljke „srpske lale“. Brendiranje ove manifestacije kao
turističkog proizvoda, predstavlja uvod u brendiranja Leposavića kao turističke destinacije.
Mogući komplementarni sadržaji turističkih manifestacija
(uporedni tematski događaji i programski sadržaji)
U cilju očuvanja imena i dela znamenitih ljudi od značaja za Leposavić, predlaže se da se u
okviru raznoraznih kulturnih događanja tokom godine planiraju prigodni programski
sadržaji. Tako bi ove ličnosti uz pomoć „storytelling“ i „living history/heritage“ tehnika mogle
oživeti jer bi se vodiči (kustosi, animatori) mogli predstaviti kao oni i govoriti u prvom licu
jednine o zanimljivim epizodama iz „svog“ života. „Storytelling“ (pripovedanje),
podrazumeva prepričavanje zanimljivih priča u vezi sa nastankom kulturnog dobra, načinom
života i znamenitim ličnostima vezanim za određeno kulturno dobro i vreme njegovog
nastanka. „Living history/heritage“ su interpretacije kostimiranih turističkih vodiča, koji se u
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
90
ulozi određene ličnosti (vladara, pisca, pesnika...), obraćaju u prvom licu jednine i tako
dočaravaju istorijsku atmosferu i „povratak u prošlost“.
Ličnosti od značaja za Leposavić
Za Leposavić i okolinu se vezuje više istaknutih i uglednih ličnosti iz raznih oblasti kao što su:
Sava Dečanac (1831 – 1913) svetovno ime Đorđe Barać, je u narodu najpoznatiji kao
episkop Srpske pravoslavne crkve. Međutim, njegov životni put je bio veoma trnovit i buran.
Diplomirao je na Kijevskoj duhovnoj akademiji. Bio je učitelj u Peći, rektor Bogoslovije u
Prizrenu, komandovao je u ratovima sa Turcima i Bugarima, učestvovao je u radu Berlinskog
kongresa 1878. godine, posvećen za episkopa žičkog, a isticao se kao pisac, naročito
arhipastirskih poslanica itd. Umro je u Čačku. Privremeno je sahranjen u manastiru Žiča, da
bi njegove mošti bile prenesene u manastir Visoki Dečani 1936. godine.
Avram Popović (1867 – 1934) književnik, koji je u svojoj bogatoj biografiji bio između
ostalog, prvi direktor Gimnazije u Kosovskoj Mitrovici i odgovorni urednik dnevnog lista
Večernji glas u Beogradu.
Toma Radosavljević (1928 – 2006) je rođen selu Borčanu u opštini Leposavić. Završio je
Filozofski Fakultet u Prištini (grupa srpsko - hrvatski jezik i jugoslovenska književnost) i radio
kao profesor književnosti u Leposaviću, gde je i umro. Objavio je veći broj romana (,,Janičar“,
,,Godine užasa“, ,,Ciganče“, ,,Oplakana Srbija“, ,,Očevi“) i zbirku pripovedaka. U znak
zahvalnosti i sećanje na pisca od 2010. godine dodeljuje se književna nagrada ,,Toma
Radosavljević“ za najbolji esej, kratku priču i pesmu za koju se nadmeće preko stotinu
autora.
Blagoje Pavlović (1934 – 2010) iz Instituta za srpsku kulturu u Prištini, tvorac je zanimljivog
dela „Albanizacija Kosova i Metohije“, a svojim delom „Naselja i migracije stanovništva
opštine Leposavić“ doprineo je boljem poznavanju demografije ovog kraja.
Blagoje Radosavljević (1951 - 2014) je kao pesnik opevao ovaj kraj. Rođen u Potkomlju kod
Leška u opštini Leposavić. Poeziju je objavljivao u Raški, Smederevu, Tanu i Červanu (na
turskom), Politici, Mladosti, Našem glasu... Učesnik je mnogih festivala poezije. O ovoj
zanimljivoj ličnosti, prof. dr Valentina Pitulić, sa Filozofskog fakulteta, Katedre za srpsku
književnost i jezik u Prištini, koja sada živi u Lešku, piše:
„Više nam ne dolaze vozovi. Zatravile kosmetske pruge. Ali bane odnekuda naš Blagoje.
Tumara po brdima, sokacima, izbama.... Ohrabri, osokoli, uteši. Unese divni nemir retkih
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
91
zanesenjaka i ode. Posle dugo zurimo u njive. U njegov trag. Čekamo da proklija tamo gde je
prošao. Sam. I evo knjige. Oteta lepota u Sibir semenu naših balkanskih zima. Da duhovno
zrno spremi za setvu. Vreme je.“
Na osnovu životnih i radnih biografija znamenitih ličnosti ovog kraja, moguće je u Kulturnom
centru Leposavića organizovati razne tematske večeri o životu i delu ovih ličnosti,
performanse, dečije predstave, književne i poetske večeri i sl.
U cilju očuvanja, prezentacije i interpretacije nematerijalnog kulturnog nasleđa i
učvršćivanja kulturnog identiteta i razvoja turizma, jedan od predloga za kreiranje dodatnih
sadržaja prilikom većih manifestacija ili organizovanja posebne manifestacije je simulacija
običaja kosovske svadbe, u izvođenju dece. U realizaciju ove aktivnosti uključilo bi se više
zainteresovanih strana iz oblasti kulture, obrazovanja i turizma. Glavni cilj organizovanja
ovakvih sadržaja je povećanje atraktivnosti kulturno turističke ponude i podizanje svesti
lokalnog stanovništva o značaju tradicije (nematerijalnog nasleđa) za jačanje kulturnog
identiteta lokalne zajednice i razvoja turizma.
Logička matrica za organizovanje ovakvih aktivnosti može se videti u prilogu I ovog
dokumenta, pod nazivom „Organizovanje turističkih manifestacija u opštini Leposavić“.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
92
8. PREDLOG IDEJNOG REŠENJA BRENDIRANJA LEPOSAVIĆA KAO TURISTIČKE DESTINACIJE
Pre predloga određenog rešenja izgradnje destinacijskog brenda Leposavića, potrebno je
ukazati na značaj elemenata koji čine jednu turističku destinaciju i predstavljaju osnovu za
brendiranje.
Destinacijski ekspert Svetske Turističke Organizacije (UNWTO) Rodžer Karter, navodi da
turističku destinaciju čini šest osnovnih elemenata:
1. Atrakcije - svi objekti i pojave u prostoru koje na bilo koji način privlače turiste. One su
uglavnom primarni cilj putovanja, uzrok i razlog dolaska turista na konkretnu destinaciju.
2. Pogodnosti predstavljaju široki set svih usluga i objekata u službi boravka gostiju, kao što
su: osnovna infrastruktura, komunalne usluge, javni prevoz, putevi, smeštaj, ugostiteljstvo,
trgovina, zanatstvo, sportski tereni, turistički vodiči itd.
3. Dostupnost se ogleda u turističko - geografskom položaju destinacije, saobraćajnoj
infrastrukturi, saobraćajnim terminalima, viznom režimu, uslovima za ulazak u zemlju i dr.
4. Imidž, kao jedinstveni karakter, ugled i slika destinacije je presudan u privlačenju gostiju.
Jedinstvenost, atraktivnost, znamenitosti, kvalitet životne sredine, bezbednost, nivo i
kvalitet usluga, ljubaznost domicionog stanovništva imaju ključnu ulogu u imidžu destinacije
koji se stvara i održava uz pomoć marketinga, a naročito, e – marketinga, brendiranja,
lobiranja, putem medija itd.
5. Cena je važan aspekt konkurentnosti destinacije. S obzirom na kompleksnost turističke
ponude, na formiranje cena utiču mnogi faktori na turističkom tržištu.
6. Kadrovi u kombinaciji sa savremenim tehnologijama, rezervacionim i informacionim
sistemima su primarni resurs u turizmu. S toga, školovanje i razvoj kadrova treba usaglasiti
sa planovima i ciljevima razvoja, kako bi se osposobili stručnjaci koji će razumeti suštinu
turističkog fenomena. Obrazovanje u turizmu se mora tretirati kao investicija!
Sve ove osnovne elemente treba objektivno proceniti pre započinjanja brendiranja
Leposavića kao turističke destinacije. U tom smislu potrebno je prvo sagledati pojam brenda
i faze njegove izgradnje – brendiranje.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
93
Brend kao marka, ime, pojam, termin, znak, simbol, dizajn oblik ili kombinacija svega
navedenog, služi za identifikovanje dobara ili usluga jednog ili grupe poslodavca
(proizvođača, ponuđača, prodavca) i za diferenciranje od konkurencije. Brend se stvara kroz
dugotrajni proces planiranja i dugoročnog ulaganja, za šta je potrebno započeti proces
brendiranja - strategijskog menadžmenta dizajniranja i implementacije marketing programa
i aktivnosti kako bi se izgradilo, merilo i upravljalo vrednošću brenda.
Smisao definisanja brenda je u određivanju njegovog sublimiranog i prepoznatljivog
konkurentskog identiteta kojim se efikasno prezentuju:
nasleđeni i izgrađeni turistički resursi i atrakcije,
podržavajući faktori i resursi,
destinacijski menadžment i
turističke atrakcije u okruženju na kojima se zasniva, kreira i razvija brend turističke
destinacije.
Brend mora imati karakteristike koje se razlikuju od proizvoda/usluga namenjenih
zadovoljavanju istih potreba i zavisi od percepcije kupaca koji različito vrednuju određeni
proizvod i sliku (imidž). Prihvatanje brenda se zasniva na iskustvu sa određenim proizvodom
i pratećim marketinškim programom.
Za stvaranje uspešnog brenda, tj. jasne vidljivosti i prepoznatljivosti, čemu Leposavić kao
turistička destinacija teži, potrebno je da:
destinacija bude različita od drugih
postoji sopstvena oblast uspeha od značaja za korisnike usluga
se uspostavi emocionalna veza sa korisnicima usluga
se izgradi internacionalizacija brenda od strane zaposlenih koji predstavljaju
destinaciju i neposredno utiču na stvaranje iskustva
Osnovni cilj brendiranja turističke destinacije je isticanje jedinstvenih atributa, očuvanje i
promocija identiteta i tradicije i opšteg imidža odredišta. Pripremi koncepta brenda
prethode istraživački rad, iskustvo u kreiranju turističkih proizvoda i izrada strateških
marketinških planova u turizmu. Konačni brend model bi trebalo da proistekne iz sinergije
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
94
koja omogućuje uspešno tržišno pozicioniranje Leposavića u turizmu, za početak, na
regionalnom planu.
Na radionicama 15. i 16. aprila 2016. godine u Leposaviću, predstavnici zainteresovanih
strana su se upoznali sa načinom kreiranja brenda i propagandnog slogana Leposavića kao
turističke destinacije. Tom prilikom je predloženo da se pored postojećeg „Lepo, lepše
Leposavić“, razmotri i alternativni slogan „Leposavić - autentično i lepo“. Učesnicima
radionice su prezentovana četiri osnovna pitanja pri kreiranju brenda od značaja za korisnike
usluga, i tо:
1. Kо ste vi? – odgovor je u identitetu brenda
2. Šta ste vi? - odgovor je u značenju brenda
3. Šta mislim o vama? - odgovor je u brendu
4. Kako smo vi i ja povezani? – koji pokazuje odnos brenda i korisnika usluga.
Učesnici radionica su kao poželjni simbol turističke destinacije Leposavić, izdvojili srpsku lalu
i alternativo kopaoničku ljubičicu, endemske biljke koje rastu na ovom brdsko -planinskom
području. Moderatori radionice su kroz primere dobre prakse (na prikazanim brošurama i
plakatima), ukazali na vizuelni identitet propagandnog materijala sa logotipom i sloganima.
Na osnovu svega iznetog, Leposavić bi vremenom uz pomoć vizualnih sadržaja (logo,
simboli, dizajn, boje...), cvetne lučne kapije, isprepletane srpskim lalama (ili u kombinaciji sa
kopaoničkom ljubičicom) koja spaja Sever i Jug, i propagandnog trobojnog slogana (npr.
lepo, Lepše, LEPOSAVIĆ - u beloj boji), usko povezanih vrednosti sa ovim krajem i lokalnim
stanovništvom, mogao da izgradi brend koji „obećava“, pa i „garantuje“ nezaboravno
iskustvo i autentičan doživljaj (npr. pomoću proizvoda „velnes na otvorenom“).
Proces brendiranja podrazumeva:
identifikovanje i osnivanje pozicije brenda
planiranje i implementaciju marketing programa brenda
merenje i interpretiranje performansi brenda
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
95
razvijanje i održavanje vrednosti Brenda
Prva faza brendiranja turističke destinacije započinje sveobuhvatnom SWOT analizom u
četiri ključne oblasti: okruženje, proizvod, tržište i konkurencija. Na osnovu dobijenih
rezultata definiše se vizija za potrebe brendiranja destinacije, identitet brenda i predlozi
funkcionalne, emocionalne i simboličke vrednosti za svaki od ciljnih tržišnih segmenata.
Zatim se formulišu logo i slogan, način pozicioniranja i diferenciranja i komunikaciona
strategija kako bi se preneo identitet brenda. U poslednjoj fazi brendiranja trebalo bi
primeniti strategiju i taktiku na osnovu dobijenih rezultata iz prethodnih faza.
Primer nedavnog uspešnog brendiranja je logo i žig garancije kvaliteta proizvoda tzv.
„Planinski doručak“, kao jednog od ključnih rezultata u specijalizaciji gastronomske ponude i
brendiranja turističke destinacije Zapadna Srbija, realizovan uz pomoć USAID. Pored
registracije žiga kvaliteta kojim se obeležavaju lokalni tradicionalni proizvodi i usluge hotela,
restorana i seoskih domaćinstava iz Zapadne Srbije, kreiran je i „planinski meni“, koji pruža
priliku za uživanje u tradicionalnim jelima pripremljenim na inovativan način. “Najbitnija je
saradnja proizvođača i hotela i restorana koji prodaju ove proizvode kao deo turističke
ponude. Gastro turizam nema konkurenciju, jer svaka turistička destinacija ima svoja
specifična jela. Cilj je da se standardizuje kvalitet tih proizvoda i pakovanja zbog njihove
prepoznatljivosti na tržištu” (RAR Zlatibor).
Slika broj 23. Žig „Planinski doručak“
Izvor: Regionalna razvojna agencija Zlatibor
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
96
Mada je opština Leposavić u turističkom smislu nedovoljno razvijena, ona u perspektivi
može da postane tražena turistička destinacija. Brendiranjem novog turističkog proizvoda,
manifestacije „Neka cveće cveta i govori“ sa fokusom na „srpsku lalu“, postepeno bi se
izgrađivao novi identitet i započelo brendiranje Leposavića kao turističke destinacije, koja bi
se vremenom sve više tržišno razlikovala od konkurentskih. Jednom prihvaćeni vizuelni
izgled srpske lale i propagandni slogan treba koristiti što češće, kako bi se u svesti tražnje što
pre poistovetili sa ovim krajem i lokalnim stanovništvom.
Da bi se Leposavić kao turistička destinacija uspešno brendirao, brend mora da „oživi“ u
svesti svih koji u njega dolaze, odnosno, mora prvo da se razvije, da bi se njime upravljalo.
Pri razvoju brenda potrebno je definisati, pozicionirati i komunicirati sve njegove osnovne
vrednosti. Sa druge strane, upravljanje brendom podrazumeva njegovo jačanje na bazi
konzistentnosti, koordinacije i dugoročnog doprinosa lokalne vlasti u upravljanju portfoliom
i oceni performansi destinacijskog brenda.
Stepen privlačnosti zavisi od mogućnosti izgradnje jedinstvenog identiteta i diferencijacije
Leposavića kao turističke destinacije u odnosu na konkurenciju. Turistima treba ponuditi
jedinstveno iskustvo koje se zasniva na osećanjima i stanju svesti, te je ključno kako turisti
doživljavaju Leposavić i lokalno stanovništvo u zavisnosti od toga kako su tretirani i kako se
osećaju tokom boravka.
Mada je proces izgradnje turističkog brenda dugotrajan i zahtevan, on je višestruko isplativ.
Brendiranje se mora stalno pratiti i unapređivati kako bi se ocenila njegova aktuelnost i
potreba za eventualnim redizajniranjem. S toga je nužno odrediti ključne nosioce turističke
ponude i njihovu ulogu, primarne prirodne i kulturne atrakcije Leposavića i utvrditi po čemu
se one izdvajaju o drugih. Pri tome se mora uvažiti da brendiranje turističke destinacije
podrazumeva svesnu i plansku aktivnost usmeravanja razvoja na određenom prostoru i
posmatranja destinacije kao konkurentnog turističkog proizvoda.
Da bi se sve prethodno navedeno uspešno izvelo, proces brendiranja mora biti podstaknut
od strane najviših upravljačkih struktura na nivou turističke destinacije. U tom smislu,
predlaže se osnivanje uže grupe stručnjaka (menadžera u turizmu, istraživača, marketara...) i
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
97
njihovih spoljnjih saradnika (dizajnera, producenata, tekstopisaca...), koja bi se dugoročno
bavila brendiranjem Leposavića kao turističke destinacije.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
98
ZAKLJUČAK
Opština Leposavić je na samom početku razvoja turizma i uvođenja upravljačkog mehanizma
za profesionalno vođenje procesa razvoja turizma - destinacijskog menadžmenta i
marketinga. Preduzetništvo i porodični biznis i pored postojanja značajnih resursa i
potencijala, nisu dovoljno zastupljeni i prepoznati kao razvojna šansa. Međutim, pored ovih
slabosti, planskim razvojem turizma na teritoriji opštine Leposavić mogu se ostvariti
mnogobrojne ekonomske, društvene i sociološke koristi za lokalnu zajednicu. To pre svega
znači, da politiku u oblasti turizma treba voditi tako da se maksimiziraju snage i mogućnosti,
a minimiziraju slabosti i pretnje, odnosno, da je potrebno prilagoditi i proširiti postojeću
turističku ponudu, a sadržaje usaglasiti sa zahtevima konkretnih tržišnih segmenata, kako bi
se oni mogli koristiti kao dodata vrednost i za druge oblike tražnje.
Prema rezultatima kabinetskih i terenskih istraživanja i upoređivanjem sa konkurentskom
ponudom u okruženju opštine Leposavić, a na osnovu ukupnih prirodnih i kulturnih
potencijala, izdiferencirani su turistički proizvodi za koje postoji najveća verovatnoća da će
se najbrže i najviše razviti, kao što su: Turizam specijalnih interesovanja zasnovan na
aktivnostima u prirodi (“soft” i “hard” aktivnosti), Ruralni turizam, Izletnički i tranzitni
turizam, Turističke manifestacije/događaji i komplementarni turistički proizvodi na bazi
materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa, industrijskog nasleđa i gastronomije.
Analiza turističkih proizvoda je pokazala da su trenutno turističke manifestacije, najefikasniji
način za privlačenje prvenstveno domaćih, ali i stranih turista. Iz tog razloga osmišljen je novi
događaj - manifestacija „Neka cveće cveta i govori“, sa atraktivnim programskim sadržajima
baziranim na participativnom i inkluzivnom pristupu lokalne zajednici. Na ovaj novi turistički
proizvod, nadovezali bi se proizvodi ruralnog i sportsko - rekreativnog turizma, dok bi
komplementarni turistički proizvodi na bazi industrijskog nasleđa i gastronomije dodatno
doprineli privlačenju većeg broja izletnika i turista, kao i povećanju prihoda od turizma. U
aktivnostima koje formiraju turističku ponudu učešće bi uzele i etničke manjine koje žive na
prostoru opštine Leposavić.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
99
U vezi sa novim turističkim proizvodom, u ovom dokumentu se daju predlozi za:
logotip (srpska lala u kombinaciji sa kopaoničkom ljubičicom ili bez nje), u formi
cvetne lučne kapije Leposavića, koja spaja Sever i Jug
propagandni trobojni slogan (lepo, Lepše, LEPOSAVIĆ - u beloj boji) koji naglašava
lokalne vrednosti i doprinosi izgradnji brenda koji „obećava“, pa i „garantuje“
nezaboravno iskustvo i autentičan doživljaj (npr. pomoću niza velnes proizvoda na
otvorenom) i
brendiranje Leposavića kao turističke destinacije.
Jednom prihvaćeni vizuelni identitet i propagandni turistički slogan treba koristiti što češće,
kako bi se proces brendiranja pokrenuo, lokalno stanovništvo ih u celosti prihvatilo, a tražnja
nedvosmisleno povezala sa baš ovim krajem i ljudima.
U cilju što boljeg pozicioniranja na turističkom tržištu neophodno je primeniti strategiju
diferencijacije (izdvajanja najkonkurentijih) turističkih proizvoda i iznenađenja u odnosu na
konkurenciju i očekivanje tražnje, i to tako što bi se u okviru tematskog turizma ponudio
čitav niz mini proizvoda visokog kvaliteta, na bazi „blagih“ aktivnosti u prirodi po
pristupačnim, konkurentskim cenama.
Ovaj okvirni strateški dokument planskog razvoja turizma, između ostalog, pripremljen je
kako bi se u praksi usvojile i realizovale aktivnosti iz Akcionog plana. Detaljnija objašnjenja
za svaki od turističkih proizvoda i njihovo kreiranje u funkciji poboljšanja turističke ponude
opštine Leposavić, nude širok spektar budućih projektnih ideja i inicijativa, od kojih su neke
već predložene, dok bi se druge vremenom generisale u zavisnosti od stepena saradnje
javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou i tendencijama na širem turističkom tržištu.
Apsolutni trenutni prioritet je usvajanje strateških i planskih dokumenta, uz kontinuirano
podizanje nivoa svesti lokalne zajednice o značaju razvoja turizma za održivi ekonomski
razvoj opštine uz pomoć najviših organa lokalne vlasti i medija. Sve to bi trebalo da bude
praćeno nizom obuka i treninga iz oblasti turizma i ugostiteljstva, (strani jezici, turistički
vodiči, animatori i seoski domaćini da započnu i/ili unaprede turističku delatnost, hotelijeri i
restorateri da standardizuju svoje poslovanje i kategorišu objekte) radi sticanja
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
100
funkcionalnih znanja i veština, uz pribavljanje novčanih sredstava od strane investitora,
strateških partnera, donatora i sponzora. U međuvremenu, je neophodno obezbediti
saglasnosti od RMHK Trepča u cilju revitalizacije značajnog industrijskog nasleđa kao veoma
bitnih komplementarnih sadržaja za unapređenje turističke ponude.
Umrežavanje turističke ponude opštine Leposavić sa obližnjim turističkim destinacijama
(npr. u formi klastera), prvenstveno onim koje imaju različitu, komplementarnu, turističku
ponudu, u cilju kreiranja integrativnog turističkog poizvoda, doprinelo bi efekasnijoj
promociji u zemlji i regionu.
Usvajanjem ovog dokumenta i sprovođenjem niza predloženih rešenja i aktivnosti u oblasti
turizma, Leposavić sa okolinom, bi od nekadašnjeg tipično rudarskog mesta, mogao da nađe
svoje trajno mesto na turističkoj mapi regiona i da već u prvoj fazi razvoja turizma postane
tražena brdsko planinska, izletnička i vikend turistička zona, poznata po brojnim kulturnim i
zabavnim događajim i sportsko - rekreativnim, sadržajima, što bi vodilo ka stvaranju novog
lanca vrednosti i pozitivnog imidža.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
101
AKCIONI PLAN RAZVOJA TURISTIČKIH PROIZVODA OPŠTINE LEPOSAVIĆ
OPŠTI CILJ: ODRŽIVI EKONOMSKI RAZVOJ ZASNOVAN NA RAZVOJU TURIZMA I PREDUZETNIŠTVA KROZ INKLUZIVNI PRISTUP SVIH ZAINTERESOVNIH STRANA
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVONOSTI PREDVIĐENI ROK NAČIN FINANSIRANJA
1. Donošenje strateških dokumenata usmerenih na razvoj turizma (plan razvoja turizma 2017-2022 sa akcionim planom aktivnosti, GUP, akti saobraćajne, komunalne i turističke infrastrukture, Lokalni ekološki akcioni plan
Opština 2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2. Donošenje pravnih akata za podsticaj i jačanje preduzetništva u turizmu (kategorizacija smeštajnih objekata i privatnog smeštaja u ruralnom području i sl.), revitalizacija objekata u posedu opštine za razvoj turizma (stare škole u selima Šatorice, Sandžak i Berberište), izgradnja tematskog parka u selu Belo brdo na padinama Kopaonika)
Opština 2017 i dalje Nisu potrebna finansijska
sredstva
3. Izrada studije izvodljivosti za turistički razvoj južne padine Kopaonika i termomineralnog izvora Vuča
Opština
STO Leposavić 2017-2022
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
4. Ispitivanje sastava i izdašnosti termalnih izvora u selu Kijevčiće i Jelenska Reka i njihov potencijal za turističku i zdravstvenu primenu
Opština
STO Leposavić 2017-2022
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
102
5. Dobijanje saglasnosti RMHK Trepča o korišćenju neaktivnog rudarskog kopa „Žuta prla“ i vile „Japanka“ u svrhe turizma.
Оpština
RMHK Trepča 2017-2018
Nisu potrebna finansijska sredstva
5.1. Dobijanje saglasnosti RMHK Trepča o
korišćenju neaktivnog rudarskog kopa „Žuta prla“ i vile „Japanka“ u svrhe turizma Kursevi stranih jezik
5.2. Оbuka za lokalne turističke vodiče I animatore
5.3. Obuka seoskih domaćina u ruralnom i seoskom/agro turizmu
Opština
2017-2018
2017-2018
2017-2018
2017-2018
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
6. Kreiranje I razvoj nove turističke
manifestacije („Neka cveće cveta i govori“)
STO Leposavić
Media Puls, NVO 2017-2022
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
7. Kreiranje novog logotipa i brendiranje
Manifestacije
Opština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
Media Pulse, NVO
2017-2019 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
103
8. Razvijanje koncepta Leposavića – „Kapije Severa i Juga“
Isto 2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
9. Podsticanje razvoja socijalnog preduzetništva i kreativnih industrija (subvencionisanje radi jačanja suvenirske ponude, proizvodnje i prodaje rukotvorina - starih zanata baziranih pretežno na industrijskom nasleđu itd.)
Opština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
2017-2022 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
POSEBAN CILJ
Povećanje stope zaposlenosti u turizmu zа 25% i preduzetništvu zа 30%
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVORNOSTI PREDVIĐEN ROK NAČIN FINANSIRANJA
1. Otvaranje novih smeštajnih objekata u privatnom vlasništvu (hoteli, moteli, hosteli, apartmani, stanovi i sobe u privatnim kućama)
Оpština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
2017-2019 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2. Završetak izgradnje sportsko rekreativnog centra u Leposaviću, Lešku i Sočanici
Opština 2017-2018
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
104
3. Izgradnja dva vidikovca (Lovačka kuća na Čukarku i Gornje Leposaviće na putu ka vrhu Kamilje) i dva vizitorska centra na Belom Brdu ispod Nebeskih stolica i „Banja Vuča“
Оpština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
4. Pretvaranje rudarskih kopova u turističke atrakcije (mini interaktivne muzeje sa atraktivnim sadržajima, uz naplaćivanje ulaza)
Оpština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
Centar za kulturu
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
5. Otvaranje turističko - informativnog centra „Kapije Severa i Juga“ na kojem će se nuditi propagandni materijali svih zainteresovanih opština sa severa Kosova
Оpština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
6. Otvaranje prodavnice autentičnih lokalnih
gastronomskih proizvoda i suvenira
Оpština
STO Leposavić
Lokalna zajednica
2017 i dalje Sopstvena sredstva
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
105
POJEDINAČNI CILJEVI
CILJ 1: BRENDIRANJE OPŠTINE LEPOSAVIĆ
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVORNOSTI PREDVIĐEN ROK NAČIN FINANSIRANJA
1. Radionica sa predstavnicima lokalne zajednice u cilju kreiranja logotipa i grafičke karte identiteta (srpska lala/kopaonička ljubičica)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
Urađeno u 2016 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2. Radionice sa lokalnom zajednicom u cilju kreiranja novog slogana za prepoznatljiv turistički proizvod – manifestaciju „Neka cveće cveta i govori“
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
Urađeno u 2016 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3. Uključivanje zainteresovanih strana u programske aktivnosti manifestacije „Neka cveće cveta i govori“ uz sektorsko povezivanje (kultura, turizam, obrazovanje, poljoprivreda, ekologija...)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
4. Uključivanje gastronomske ponude etničkih manjina u programske sadržaje manifestacije.)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Etničke manjine
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
106
5. Оrganizacija i realizacija nove turističke manifestacije „Neka cveće cveta i govori“ (plan i vodič za ovu manifestaciju dostavljeni zainteresovanim stranama)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
CILJ 2: КREIRANJE KONKURENTNE TURISTIČKE PONUDE
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVORNOSTI PREDVIĐEN ROK NAČIN FINANSIRANJA
1.Razvoj manifestacionog turizma (poboljšanje kvaliteta postojećih i uvođenje novih (kulturno-zabavnih, privrednih, sportskih, dečijih...) manifestacija
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
1.1. Оrganizovanje i razvoj nove turističke manifestacije: „Neka cveta cveta i govori“ (planiranje, organizovanje, realizacija i evaluacija)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
1.2. Uvođenje novih sadržaja u cilju prezentovanja nematerijalne baštine (dečija manifestacija) i podsećanja na zaslužne ličnosti ovog kraja (veče poezije i pripovedanja: Avram Popović, Sava Dečanac, Blagoje Pavlović, Blagoje Radosavljević)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Centar za kulturu Leposavić
Obrazovni sektor/Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
107
1.3. Uključivanje preduzetnika u proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda i novih suvenira
Media Pulse , NVO
Preduzetnici
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje
Sopstvena sredstva
2. Razvoj turizma specijalnih interesovanja (turizam u prirodi, avanturistički turizam, tematske ture u prirodi...)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2.1. Uređenje i obeležavanje planinarskih, pešačkih i biciklističkih staza, staza za džip safari, stena za penjanje, uređenje infrastrukture za alpinizam i adrenalinske sportove i sl.
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Privatni sektor
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2.2. Кreiranje tematskih ruta (orijentiring, stazama lokalnih biljaka, pečuraka, „hiking /biking / trekking“, “Off Road 4x4” do Nebeskih stolica i drugih mesta )
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
108
2.3. Izgradnja terena za sportsko adrenalinski sadržaj (paintball, alpinistička stena,biciklističke i moto kros staze…)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić/Opština 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3.Razvoj ruralnog turizma
3.1. Оrganizovanje i realizacija obuke za pružanje usluga (smeštaja i ishrane) u privatnom smeštaju
Media Pulse , NVO
STO Leposavić/Opština 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3.2. Кategorizacija svih vidova smeštaja Opština 2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3.3. Završetak izgradnje etno sela kod Leška u selu Donji Krnjin
Opština/
Privatni sektor 2017
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3.4. Povećanje smeštajnih kapaciteta uključivanjem lokalnog stanovništva iz sela Drenova, Jelakce, Šatorice u pružanje usluga smeštaja i ishrane
Opština
Privatni sektor 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3.5. Promocija smeštajnih kapaciteta u ruralnim oblastima uz pomoć „Cross marketinga” (npr. uključivanjem proizvođača rakije i vina)
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
109
CILJ 3: JAČANJE PREDUZETNIŠTVA JAVNO PRIVATNIM PARTNERSTVOM I SEKTORSKIM POVEZIVANJEM
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVORNOSTI PREDVIĐEN ROK NAČIN FINANSIRANJA
1. Renoviranje starih škola (Sandžak, Berberište, Borčane...) za prihvat i smeštaj turista
Opština
Privatni sektor 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2. Renoviranje vile „Japanka“ u turističko - ugostiteljske svrhe
Opština
Privatni sektor 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3. Renoviranje Centra za kulturu. Unapređenje starih i kreiranje novih komercijalnih sadržaja
Opština
Centar za kulturu Leposavić
STO Leposavić
Media Pulse, NVO
2017 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
4. Kreiranje atraktivnih turističkih sadržaja i otvaranje najpristupačnijeg rudnog okna za prezentaciju industrijskog nasleđa
Opština
Centar za kulturu Leposavić
STO Leposavić
Media Pulse, NVO
2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
110
5. Оtvaranje auto kampa kod Leška u komercijalne svrhe ( na obali Ibra u selu Donji Krnjin)
Opština
STO Leposavić
Media Pulse, NVO
2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
6.Završetak sportsko -rekretivnog centra u Leposaviću,Lešku i Sočanici
Opština 2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
CILJ 4: PROMOCIJA TURIZMA NA BAZI DIFERENCIJACIJE TURITIČKIH PROIZVODA
AKTIVNOSTI ZADUŽENJA/ODGOVORNOSTI PREDVIĐEN ROK NAČIN FINANSIRANJA
1. Brendiranje destinacije na bazi nove turističke manifestacije „Neka cveće cveta i govori“
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
2. Оsmišljavanje novog logo znaka i slogana destinacije - srpska lala/ kopaonička ljubičica“
Media Pulse , NVO
STO Leposavić
Opština
2017-2018 Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
3. Promocija novog proizvoda (putem interneta, brošura, „Cross marketing”, kratkog filma i sl.)
STO Leposavić
Opština 2017 i dalje
Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
111
4. Uvođenje novog programskog sadržaja – Kosovska svadba - dečija manifestacija
STO Leposavić
Centar za kulturu
Obrazovni sektor
Opština
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
5. Оtvaranje turističko - informativnog centra (simboličnog oblika i dizajna „Kapije koja spaja Sever i Jug“) u cilju promocije turističke ponude severa Kosova
STO Leposavić
Opština
Lokalne zajednice sa severa Kosova
2017 i dalje Sopstvena sredstva
Sredstva donatora
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
112
UČESNICI RADIONICA ZA IZRADU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPŠTINE LEPOSAVIĆ (15-16.04.2016. - LEPOSAVIĆ
Konsultantska agencija „Savetnik u turizmu“ zahvaljuje svim učesnicima radionica (spisak od 28 osoba na ovoj strani) na vrlo korisnim sugetijama koje su doprinele kvalitetnijoj izradi ovog dokumenta. Posebnu zahvalnost dugujemo tehničkom stručnom timu u sastavu: Andrijana Milutinović, Martin Branović i Nikola Radosavljević. Doprinos ovom Strateškom planu dali su i prof. dr Valentina Pitulić sa svojim tekstom o Obredno - običajnom nasleđu Srba na ovim prostorima i Željko Tarbuk koji je autor većine objavljenih fotografija.
1. Aleksandar Tanasković, NVO „Eko Leposavić“
2. Andrija Nešović, NVO „ Media Pulse“
3. Andrijana Milunović, Opštinska uprava Leposavić
4. Aco Radosavljević, Opštinska uprava Leposavić
5. Bojan Milosavljević, NVO ,,Spust bez granica“ Splavarenje Ibrom
6. Branislav Vasović, NVO ,,Omladinski kulturni centar“
7. Dragan Pešaković, Opštinska uprava Leposavić
8. Zoran Bošković, Lovačko udruženje „Kopaonik“
9. Zoran Vukadinović, Etno selo ,,Drenova“
10. Zorica Timotijević, Opštinska uprava Leposavić
11. Ivan Vučković, Centar za kulturu ,,Sava Dečanac“ Leposavić
12. Marija Pešaković, ,,Sportsko turistička organizacija“ Leposavić
13. Martin Branović, NVO „Media Pulse“
14. Milan Branović, NVO „Media Pulse“
15. Мilija Jevremović, restoran „M“
16. Miloš Vukadinović, UNDP 17. Miljana Petrović, Udruženje žena
„PSP“ 18. Nenad Milosavljević, NVO
„Baština“ 19. Nikola Radosavljević, ,,Sportsko
turistička organizacija“ Leposavić 20. Radovan Nastić, privatni
preduzetnik 21. Radoljub Knežević, Planinarsko
društvo „Kopaonik“ Leposavić 22. Siniša Radosavljević, Etno selo
,,Donji Krnjin“ 23. Siniša Ristović, NVO ,,Prijateljstvo“ 24. Slavica Janićijević, Opštinska
uprava Leposavić 25. Slađana Simić, ,,Sportsko turistička
organizacija“ Leposavić 26. Slobodan Barać, ,,Sportsko
turistička organizacija“ Leposavić 27. Srboljub Milosavljević, NVO „Spust
bez granica“ 28. Tomislav Vukićević,Opštinska
uprava Leposavić
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
113
REFERENCE
1. http://komunat-ks.net/wp-content/uploads/2011/11/5.-Srednjoronci-plan-
ukupnih-prihoda-od-opstinskog-budzeta-a.pdf
2. http://eeas.europa.eu/delegations/kosovo/documents/eu_kosovo/20160610_df
_sr.docx
3. http://lokalnirazvoj.org/upload/News/Documents/2016_07/Infografik_1.pdf
4. http://stoleposavic.rs/
5. http://ticcih.org/
6. http://www.e-faith.org/home/
7. http://www.erih.net/welcome.html
8. http://www.kryeministri-
ks.net/repository/docs/Government_Programme_2015-2018_eng_10_mars.pdf
9. http://www.leposavic.net/
10. http://www.leposavic.net/kultura-turizam/
11. http://www.rapp.gov.rs/sr-Latn-CS/regionalni-prostorni-planovi/cid302-
83190/regionalni-prostorni-plan-za-teritorijalnu-celinu-opstina-kosovska-
mitrovica-severni-deo-zvecan-leposavic-i-zubin-potok
12. http://www.skgo.org/municipalities/191/tourism
13. https://www.mkrs-ks.org/repository/docs/Strategy-CH.pdf
14. http://www.mti-ks.org
15. http://empowerkosovo.org
16. http://www.kryeministri-ks.net
17. www.pro-pozitiv.com
18. www.srbija.travel
19. UNWTO (2007), A practical Guide to Tourism Destination Management, Madrid
20. Vodič za organizovanje festivala, USAID, 2004
21. Turistički kompas „Lepo, lepše, Leposavić“, Media Puls, 2012
22. Lokalni akcioni plan zapošljavanja opštine Leposavić
23. Popesku J. (2008), Menadžment turističke destinacije, Beograd: Univerzitet
Singidunum - Fakultet za turistički i hotelijerski menadžment
24. Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog
parka Kopaonik i Odluka o izradi izmeni i dopuni Prostornog plana područja
posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik („Sl. Glasnik br. 32/2015“).
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
114
PRILOG 1.
ORGANIZOVANJE TURISTIČKIH MANIFESTACIJA U OPŠTINI LEPOSAVIĆ
Turističke manifestacije izazivaju osećanje zajedničkog ponosa i međusobne povezanosti
lokalne zajednice i prilika su za predstavljanje novih i tradicionalnih oblika lokalne kulture i
umetnosti, podstiču turistička kretanja, promovišu preduzetništvo i generišu prihode.
Uprkos pomenutim koristima pre organizovanja manifestacije potrebno je sprovesti malo
istraživanje kako bi se dobili odgovori na ključna pitanja: Zašto, Ko, Kada, Gde i Šta se
organizuje? Ko su spoljne i unutrašnje zainteresovane strane? Ko će sve prisustvovati, a ko
podržati manifestaciju? Koje su demografska i psihografska obeležja potencijalnih učesnika?
Šta je sve potrebno za uspešnu organizaciju?
Da bi manifestacija bila opšte prihvaćena, uspešna i dugoročno održiva, potrebno je da se svi
slojevi lokalne zajednice, a posebno etničke manjine, neposredno uključe u njeno planiranje
i izvođenje. Za to je potrebna dobra priprema i mnogo rada uz sledeće neophodne
korake:
1. Planiranje
Ciljevi: Važan korak u planiranju manifestacije je izrada liste postavljenih ciljeva i zadataka
kojom se određuje šta i ko radi, ko sve od toga ima koristi i kakav se ishod očekuje. Unapred
postavljeni zadaci pomažu da se svi akteri usaglase sa ciljevima organizatora. Lista zadataka
po okončanju manifestacije služi i kao sredstvo za evaluaciju, odnosno merilo za procenu
uspeha.
Tema i naziv: Manifestacija mora da ima centralnu temu, tj. idejni koncept kao osnovu za
zanimljive i promotivne aktivnosti koje naglašavaju karakter lokalne zajednice i čine je
jedinstvenom. Ime manifestacije mora biti privlačno, lako za pamćenje i usko povezano sa
centralnom temom kako bi ona što pre postala deo lokalne tradicije i uspostavila dobre
odnose sa javnošću.
Datum i vreme: Od suštinskog značaja je određivanje vremena održavanja manifestacije
kako bi se eventualno nadovezala na neke već postojeće sadržaje, da bi se izbeglo
preklapanje sa nekim sličnim događajem u bližem okruženju, a da bi se na najbolji način
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
115
ostvarili ciljevi i svrha. Dužinu trajanja manifestacije treba odrediti u zavisnosti od pratećih
sadržaja i obezbediti alternativni zatvoreni prostor u slučaju lošeg vremena.
Dijagram broj 1.Organizovanje manifestacije/događaja
Izvor: Vodič za organizovanje festivala, USAID, 2004.
PONUDA
PIĆE ŠTANDOVI UMETNOST/ZANATI
PREDSEDNIK
MANIFESTACIJE
ZABAVNI DEO ĆIŠĆENJE PUBLICITET
PREDSTAVE
UTVRĐIVANJE
BUDŽETA I
NABAVKA
FINANSIJE
HRANA
OBAVEŠTENOST
PROMOCIJE
UPRAVNI ODBOR
MANIFESTACIJE
PRIKUPLJANJE
SREDSTAVA
PARADA/KARNEVAL
NAGRADE/PRIZNANJA
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
116
2. Organizovanje
Slika broj 29. pokazuje primer organizacione strukture za upravljanje manifestacijom (Primer
organizacione strukture manifestacije).
Da bi se obezbedilo uspešno upravljanje i koordiniranje manifestacijom, moraju se definisati
uloge i odgovornosti. Odbor za manifestaciju bi trebalo da čine najkompetentniji i
najiskusniji članovi od autoriteta. Odbor određuje osnovna pravila i glavne saradnike i
odgovoran je za ukupno upravljanje manifestacijom kroz izradu niza ugovora, prikupljanje
sredstava, promociju i nadgledanje upravljanja manifestacijom. Predsednik odbora je
najčešće i portparol koji predstavlja i promoviše manifestaciju u odnosima s javnošću, otvara
i zatvara program, deli priznanja i sl. Za počasnog predsednika se obično bira istaknuta
ličnost u skladu sa temom festivala.
Volonteri, učenici završnih razreda srednjih škola, studenti turizma, odnosa s javnošću,
umetnosti, novinarstva i drugi kojima je ovakva vrsta prakse potrebna, moraju biti lično
zainteresovani i posvećeni datoj manifestaciji s obavezom poštovanja svih datih vremenskih
rokova.
3. Prikupljanje sredstava
Za prikupljanje sredstava je od ključnog interesa za uspešnost i održivost manifestacije za šta
postoje različite tehnike i metode od koji su najčešće:
Prodaja štandova naročito kad su u pitanju zanatski i umetnički radovi i rukotvorine.
Moguće je prodati samo određeni prostor, dok izlagači obezbeđuju sve ostalo
(stolove, paravane, stolice…), ili u ponudu uključiti struju i tende iznad štanda itd. Na
cenu štanda utiče očekivani broj posetilaca, veličina, lokacija i uređenost ponuđenog
prostora itd.
Procenat od prodaje, (najčešće od 10% do 20%) koji se isplaćuje organizatoru
manifestacije
Nenovčane donacije u vidu raznog materijala, pribora i usluga od značaja za
manifestaciju, čiju vrednost i doprinos treba da proceni Odbor za manifestaciju
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
117
Prodaju hrane i pića može vršiti sam organizator ili da to pravo ustupi nekom drugom
na bazi koncesije, što zavisi od prirode manifestacije i sposobnosti organizacionog
tima
Prodaja suvenira
Naplaćivanje ulaznice se vrši kod ograđenog prostora, gde se ulaz može kontrolisati,
kada je program toliko zanimljiv da vredi platiti ulaznicu ili se prihodi od naplate
ulaznica usmeravaju u humanitarne svrhe itd.
Sponzorstvo firmi zahteva da se sa promotivnom kampanjom počne mnogo ranije jer
većina firmi priprema svoje budžete pre početka kalendarske godine. Pre
eventualnog potpisivanja ugovora, firmama se moraju predstaviti sve činjenice i
brojke u vezi sa manifestacijom kako bi se lakše procenio interes za sponzorstvom. U
praksi se najčešće uplaćuje polovina od ugovorene sume tri meseca unapred, a druga
polovina dve nedelje pre početka manifestacije.
4. Promovisanje
Pri promociji manifestacije mora se imati u vidu sledeće:
izgradnja dobrih međuljudskih odnosa sa svim akterima uključenim u rad oko
manifestacije
rokovi se moraju unapred odrediti i poštovati
osobe zadužene za promociju moraju da znaju sve u vezi sa dešavanjima (tačno
vreme, datum, kontakte ključnih osoba od značaja za manifestaciju i osoba u
medijima…). Potrebno je imati jedinstvenu ažurnu listu svih kontakt adresa
turistički sektor (turističke agencije, hoteli, restorani, autoprevoznici i drugi) mora
dobiti štampane i elektronske postere i programe, kako bi informisali svoje korisnike
usluga
saopštenje za štampu (press release) i informativni materijal mora biti dostavljen
medijima na vreme
dogovoriti intervjue i gostovanja na lokalnoj/regionalnoj televiziji i radiu
od promotivnih materijala treba koristiti: Internet stranicu manifestacije, bilborde,
transparente, postere i parole, brošure, javna glasila - radio, TV, štampa (novine,
časopise), kalendar manifestacija, reklame uz račune firmi i banaka, reklame u i na
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
118
autobusima, taxi vozilima, nalepnice, bedževe, šolje, priveske za ključeve, olovke,
hemijske olovke…
promotivni materijal treba da bude jednostavan i jasan i da ima dopadljiv dizajn i
formu, za šta su neophodni logo i moto festivala. Neki promotivni predmeti vezani za
manifestaciju se mogu redovno prodavati preko cele godine.
tokom manifestacije, potrebno je imati štand za obaveštenja/medije (info desk) na
kome bi se distribuirao letak sa osnovnim podacima o manifestaciji, sadržaju i satnici
programa
Promotivne aktivnosti se mogu, ali ne moraju, poveriti profesionalnoj organizaciji.
5. Funkcionisanje manifestacije
Da bi se manifestacija odvijala po planu potrebno je obezbediti logistiku i neke važne
detalje.
Mesto održavanja manifestacije mora imati dovoljno prostora za izlagače i posetioce (npr.
park, trg, veliki parking) i treba da bude lako dostupno potencijalnim posetiocima. Poželjno
je napraviti skicu u razmeri sa putevima, drvećem, trotoarima, odvodnim sistemom,
hidrantima za vodu, vodovima za struju i odrediti lokacije za odmor, stanicu prve pomoći,
štandove za hranu i piće, mesta za zabavu, izložbe i za ostale sadržaje. Skicu bi trebalo
odštampati i deliti zajedno sa informativnim letkom.
Pravna pitanja i Obezbeđenje od rizika zavise od obima i sadržaja manifestacije. Za dozvole i
odobrenja potrebno je zadužiti jednu osobu pravne struke. Obezbeđenje od rizika
podrazumeva određivanje i otklanjanje ili smanjivanje eventualnih pritužbi pomoću detaljne
procene rizika. Polisom osiguranja bi se mogle pokriti sve potencijalne štete od
elementarnih nepogoda (vetar, kiša, grad), požara, povreda ljudi, štete na imovini, opšte
finansijske obaveze, obaveze zakupaca, krađe, zarade radnika i otkazivanje izvođača.
Poželjno je imati plan bezbednosti na mestima javnih okupljanja u dogovoru sa policijom.
Za program je neophodno pripremiti odgovarajuću logistiku, kao na primer:
Da li se program odvija na drvenoj bini, travnjaku, ispod šatora ili u zatvorenom
prostoru?
Za večernji program potrebno je osvetljenje koje obezbeđuju izvođači ili organizatori.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
119
Muzičke grupe uglavnom imaju svoje ozvučenje, ali treba voditi računa i o
mikrofonima, pojačalima, zvučnicima, elektro kablovima za šta treba odrediti
tehničko lice koje bi brinulo o čitavom sistemu.
Za neke izvođače na manifestaciji potrebna je prostorija za presvlačenje.
Savetuje se potpisavanje ugovora sa svim izvođačima, da bi se imala kompletna
dokumentacija, nezavisno da li je honorar predviđen ili nije.
Potrebno je planirati vreme za svakog od izvođača i za svaku od tačaka kako bi se
napravio optimalan raspored za promenu opreme, pripremu scene itd.
Potrebno je angažovati jednog ili više voditelja programa koji moraju biti informisani
o rasporedu i scenariju.
Mora se unapred znati šta se od hrane i pića sme nuditi, a šta ne. Za sanitarna pitanja
(pranje ruku, odvod vode, pribor za jelo…), trebalo bi se posavetovati sa opštinskom
sanitarnom službom.
Mesto na kome se održava festival mora biti jasno obeleženo, sa dovoljno korpi za
otpatke i kontejnera. Prostor posle održavanja manifestacije mora biti očišćen i
uređen.
6. Evaluacija
Od suštinskog je značaja po završetku manifestacije uraditi detaljnu analizu i proceniti
rezultate u skladu sa postavljenim ciljevima. Šta je urađeno, ko je i kako to uradio? Šta treba
zadržati, unaprediti, isključiti ubuduće i sl. Ova analiza pomaže u određivanju primarnog
tržišta, ograničenih budžeta za marketing, ekonomskog uticaja manifestacije na turizam i
planiranje razvoja i drugo.
Organizator bi trebalo da zaduži jednu osobu koja bi sakupila sve što su mediji i drugi objavili
o manifestaciji. Ovaj „press clipping“ je odličan način da se izgradi istorija i tradicija
manifestacija.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
120
PRILOG 2.
PREDLOG NOVOG TURISTIČKOG PROIZVODA – MANIFESTACIJE „NEKA CVEĆE CVETA I GOVORI“
Turistički proizvod kao i svaki drugi, prolazi kroz svoje faze životnog ciklusa: razvoj,
uvođenje, rast, zrelost i pad. Da bi se osigurala dugoročna perspektiva turističke destinacije
potrebno je razvijati postojeće i uvoditi nove proizvode na turističko tržište. S toga se
predlaže uvođenje nove turističke manifestacije u slavu proleća i cveća, koja bi u svojoj prvoj
fazi razvoja i uvođenja, okupila lokalno stanovništo uključujući i sve etničke zajednice
Leposavića, pa i susednih opština. U drugoj fazi rasta, se pored lokalnog stanovništva,
očekuje dolazak većeg broja izletnika i tranzitnih turista iz šireg okruženja.
Nova manifestacija pod nazivom „NEKA CVEĆE CVETA I GOVORI“ bi se održavala svakog 10.
maja, u trajanju od dva dana i prethodila već tradicionalnoj proslavi Praznika i slave Sv.
Vasilija Ostroškog 12. maja. Manifestaciju bi u svim njenim fazama pratila i obeležila dva
lokalna cveta, primarno, crvena divlja lala, (Tulipa serbica), ali i žuta Kopaonička ljubičica
(Viola kopaonikensis). Simbolika i tradicija oba cveta snažno je povezana sa hrišćanskom ali i
islamskom kulturom, što je od značaja za njihovu buduću ekploataciju u marketinške svrhe.
Tulipan – lala (liliaceae)
Cvet tulipan poznatiji kao lala, pripada porodici ljiljana i potiče sa prostora Male Azije. Ime je
dobio po persijskoj reči “dublend” ili turskoj “tulipant”, što znači omot na glavi – turban,
zbog karakterističnog oblika cveta. Stabljika lale je čvrsta i obla, a nosi glatke duguljaste
listove. Cvetovi su uglavnom krupni, a na vrhu stabljike se nalazi jedan, a ređe, više cvetova.
Postoji na stotine vrsta lala u skoro svim bojama, crvenoj, žutoj, roze, ljubičastoj, beloj,
uokvirene drugom bojom, pa sve do tamnih, skoro crnih boja. Lale se odlično prilagođavaju
svim uslovima pa se mogu naći u livadama, baštama i saksijama na terasama i balkonima i
odraz su odnosa čoveka i prirode.
Tulipani su u prirodi najrasprostranjeniji oko Kaspijskog jezera i Crnog mora, odakle su
preko Male i Srednje Azije i stigli u srednju Evropu. Vrsta Tulipa Gesnerijana je predak svih
kultivisanih sorti. Prvi detaljan opis lale dao je A. G. Busecq 1554. godine, u pismu
austrijskom caru Ferdinandu Prvom, u kome navodi da u vrtu turskog sultana u Istanbulu
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
121
postoji veoma interesantna biljka. Lala je po prvi put u Evropi procvetala u Ausburgu
(Nemačka) 1559. godine. Ubrzo je došlo do pravog tulipanskog ludila (tulipomanije) u
Evropi kada su ukrštanjem lukovica divljih lala, donetih sa Levanta, dobijene nove boje i
oblici, pogodni za ukrašavanje vila i vrtova. Centar trgovine tulipanima postala je Holandija i
za lalu se borilo, ginulo, sticalo i gubilo veliko bogatstvo. Lukovica lale je jedno vreme služila
za vrednovanje imovine i sklapanje poslova. Osim Holandije, zemlje lala, ovaj cvet je
nacionalni simbol Turske i Irana. Lala je bila omiljeni cvet sultana Sulejmana Veličanstvenog
(1494–1566), te se svakog aprila u Istanbulu održavaju svečanosti u čast ovog prolećnog
cveta. U vreme vladavine sultana Ahmeda III (1703-1730) lala je bila znak prestiža i simbol
bogatstva, izobilja, razvoja i napretka, te se ovaj period Otomanske imperije naziva “doba
lala”.
Simbolika lale od značaja za planiranje programskih sadržaja manifestacije.
Stara persijska legenda govori o ljubavi princa Farhada i njegove sluškinje Širin za koju mu je
pogrešno javljeno da je iznenada umrla. Princ, ne mogavši da podnese bol i očaj, bacio se sa
najviše stene kako bi se pridruži svojoj voljenoj. Svaka kap krvi mladog princa se pretvorila u
crvenu lalu i tako odala počast ovoj nesebičnoj ljubavi. Od tada u staroj Persiji crveni tulipan
važi za simbol strastvene ljubavi.
Poklanjanjem lale, iskazuju se ljubav i naklonost. Ovaj cvet se povezuje sa izobiljem,
ponosom i ambicijom, a kako najavljuje proleće, simbolizuje i novi početak. Crvene lale su
jedan od najmoćnijih simbola iskrene i prave ljubavi i šalju poruku: “verujem u ljubav”. Bele
lale ukazuje na čistotu duše, nevinost i skromnost ali i na opraštanje i lepe uspomene na
nekoga. Tako je polje belih lala jaka asocijacija na rajski vrt. Plave lale označavaju mir,
smirenost i poverenje i poklanjaju se osobama koje bude poštovanje, odanost i vernost.
Ljubičasta (purpurna) lala je tradicionalno povezana sa kraljevskim porodicama te se
poklanja ljudima od ugleda i na visokom položaju. Kod ružičastih lala pored ljubavi, naglasak
je na brizi i solidarnosti, te je u njima objedinjena “savršena sreća”. Žute lale su simbol
prijateljstva, asociraju na radost, slavlje i veselje, ali i ukazuju i na beznadežnu ljubav. Lale
vole sunčevu svetlost, što asocira na bogatstvo, plodnost, život i uskrsnuće. Prema
holandskoj legendi, ko uspe da vidi kako se pupoljak lale pretvara u cvet, doživeće da mu
ljubav uzvrati osoba za koju je verovao da ga nikada neće voleti.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
122
Srpska lala (Tulipa serbica) je vrsta divlje lale koja cveta tokom aprila i maja. Njena jedina
staništa su u jugoistočnoj Srbiji i severnom Kosovu. Istraživanjem porodice ljiljana - lala na
ovom delu Balkanskog poluostrva bavili su se botaničari Josif Pančić, 1884. godine, Budimir
Pavlović 1962. i Nikola Diklić 1975. godine. Prirodnjak Pavlović je na brdu Beli Laz kod naselja
Srbovac, pet kilometara severno od Kosovske Mitrovice i na lokalitetu Donja Kamenica, na
planini Rogozna, u opštini Leposavić, na visini od oko 900 m sa obe strane reke Ibar
pronašao staništa srpske lale, pogrešno zaključivši da se radi o vrsti Tulipa scardica. Tek
1997. godine, Budislav Tatić i Zoran Krivošej potvrđuju da se radi o lokalnom endemu Tulipa
serbica, vrlo sličnom sa Tulipa scardica, uz nekoliko morfoloških razlika, utoliko što ova prva,
ima svetliji jednobojni cvetni omotač, blede drške prašnika i ljubičaste šiljate polenske
kesice.
Slika broj 24. Srpska lala
Izvor: STO Leposavić
Drugi cvet koji bi se uz crvenu „divlju“ lalu mogao brendirati je žuta Kopaonička ljubičica.
Ljubičica (Viola)
Ljubičica je rod dikotiledonih skrivenosemenica iz familije Violacea. Obuhvata oko 500 vrsta,
uglavnom u severnim umerenim predelima naše planete. LJubičice su uglavnom
višegodišnje zeljaste, ukrasne biljke, sa cvetovima zanimljive arhitekture i boja, poznatim po
slatkom mirisu i lekovitim svojstvim kod prehlade, astme, reume i niza infekcija. Ime roda
ukazuje na najčešću boju kruničnih listića cveta – ljubičastu.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
123
Kopaonička ljubičica (Viola kopaonikensis) je lokalni stenoendemit koja se isključivo javlja
samo na serpentinskim kamenjarima Kopaonika na visinama od 1500 do 2000 m (Kukavice,
Nebeske stolice i Treske). Cvet je intenzivno žute boje do dva santimetra u prečniku,
sastavljen od pet nejednakih kruničnih listića. Stablo je razgranato, sa jajastim, talasasto
nazubljenim listovima, do 1,5 cm. Kako je Kopaonik ovoj vrsti jedino stanište, ljubičica je
trajno zaštićena, a planom upravljanja Nacionalnog parka obuhvaćena je i determinacija
staništa i praćenje stanja populacije.
Simbolika ljubičice od značaja je za planiranje programskih sadržaja manifestacije.
LJubičica je nežni cvetić koji podseća da je stiglo proleće. Postoje razna verovanja vezana za
ljubičicu koju su kroz istoriju, mnogi doživljavali kao svoju, a opet je pripadala svima.
Ljubičice su simbol vernosti. Plava ljubičica poručuje "Uvek ću biti uz tebe" i znači sigurnost,
a Bela ljubičica "Iskoristi priliku za sreću" i simbol je skromnosti. Sanjati ljubičice znači sreću i
uspeh u životu.
Ljubičica kao livadsko cveće, stidljivo proviruje ispod snega sa prvim zracima prolećnog
sunca, kao simbol skromnosti, tajne ljubavi ali i hrabrosti jer se prva suprotstavlja zimi. Ovaj
prolećni cvet je izvor inspiracije od antičkog vremena do danas. Ljubičica je vekovima bila
simbol Atine. Prema grčkoj mitologiji ružni Hefest, bog vatre i kovača, je pomoću ljubičica
koje osvajaju mirisom i lepotom, pridobio naklonost Afrodite boginje lepote i ljubavi.
Vrhovni Bog Zevs je napunio livadu ljubičicama, kako bi utešio svoju ljubavnicu, koju je zbog
svoje ljubomorne žene Here, morao pretvoriti u kravu. Stari Latini su ljubičicu posvećivali
boginji Veneri. Lepota jedne nimfe opčinila je Apolona koji se u nju zaljubio i stalno je pratio,
što joj je zasmetalo. Nimfa se požalila boginji Dijani koja nije uspela da Apolona spreči u
tome, te je oslobodila nimfu tako što ju je pretvorila u nežni, lepi cvet koji krasi polja u
proleće. U hrišćanskoj ikonografiji ljubičice su simbol smernosti, a bela ljubičica,
tradicionalni simbol Device Marije, njene poniznosti i boli zbog Isusove smrti. Tako ovaj cvet
simbolizuje hrušćansku snagu, otpornost i večnost vere.
Ljubičice su kroz istoriju bile omiljeno cveće Evropljana, a posebno Francuza. U starim
poslastičarnicama još se mogu naći ušećereni cvetići ljubičice koje zaljubljeni momci kupuju
devojkama.
Ljubičica je „lični cvet“ i amblem Napoleona Bonaparte. Njegova najveća ljubav, Žozefina,
nosila ih je na venčanju, da bi joj ih kasnije Napoleon poklanjao za svaku godišnjicu braka.
STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA ОPŠTINE LEPOSAVIĆ 2017-2022
124
Pre zatočeništva na ostrvu Elba pored Žozefinine kuće, Napoleon je ubrao stručak ljubičica,
koje su posle njegove smrti nađene u medaljonu koji je nosio oko vrata. U vreme trubadura
u Evropi, nagrada za najbolju ljubavnu pesmu bila je zlatna ljubičica. Ovu mirisnu biljku žene
su koristile za jutarnje umivanje.
Slika broj 25. Kopaonička ljubičica
Izvor: STO Leposavić
I na Istoku ljubičica ima počasno mesto. Arapi su latice ljubičice stavljali u šerbet, kao začin.
Prema legendi, Muhamed je zimi pio topao (čaj), a leti, ohlađen, napitak od cveta ljubičice.
Stara muslimanska izreka kaže: „Posebnost cveta ljubičice među drugim cvetovima, ista je
kao i posebnost islama među drugim religijama”.