POLJOPRIVREDNI I
PREHRAMBENI SEKTOR
SRBIJE
Prof. Dr Natalija Bogdanov
Poljoprivredni fakultet
Univerziteta u Beogradu
Beolgrad, mart 2011.
Makroekonomsko okruženje
Period 2000-2008 karakterišu brojne reforme na uspostavljanju makroekonomske stabilnosti i stabilnog poslovnog ambijenta.
Ekonomske reforme dovele su do porasta GDP, smanjenja inflacije, rasta zaposlenosti i FDI. Rast standarda (plata), ne i zaposlenosti!
Ekonomska kriza brzo i snažno pogodila standard (najmarkantnija posledica rast nezaposlenosti).
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Change in real
GDP 4.5 5.4 3.6 2.8 8.2 6.0 5.6 7.1 5.5 -3.1 -1.5
Inflation rate 70.0 91.8 19.5 11.7 10.1 16.5 12.7 6.8 10.9 4.1 8,8
Unemployment
rate 12.1 12.2 13.3 14.6 18.5 20.8 20.9 18.1 14.4 16.9 19,2
Selected macroeconomic indicators; 2000-2010;
Makroekonomsko okruženje
Poreski sistem - visoka konkurentnost u poreĎenju sa zemljama iz regiona.
Niži PDV i porez na prihod, poreski krediti za investiranje u osnovna
sredstva i do 80% investiranog iznosa, državne subvencije za nove
zaposlene...
Započinjanje posla. Pojednostavljen sistem registracije i procedura za
otpočinjanje poslovanja (7 procedura a čije je ispunjenje potrebno 13 dana).
Prema mogudnostima za dobijanje kredita Srbija je prva u regionu.
zaštita prava zajmodavaca i zajmoprimaca kroz zalog i stečajni zakon, obim
i dostupnost podataka o kreditima, kvalitet podataka kreditnog biroa,
obuhvatnost pojedinaca i preduzeća u bazama kreditnog biroa
Dobijanje građevinske dozvole - pomak zahvaljujudi usvajanju novog
Zakona o planiranju i izgradnji. Proces formiranja jedinstvenog katastra
nepokretnosti je u toku i treba da bude završen početkom 2011. godine.
Makroekonomsko okruženje
Income tax rates VAT rates
FINANCIAL GRANTS SUPPORT SCHEME
Značaj poljoprivrede u nacionalnoj ekonomiji
Poljoprivreda i agroindustrija ostaju najznačajniji deo nacionalne ekonomije tokom tranzicija.
Visok udeo sektora u ukupnoj zaposlenosti (mala apsorpciona moć ostalih sektora, usporen proces revitalizacije i restruktuiranja)
Visoko učešće poljoprivrede u spoljnotrgovinskoj razmeni. Rastući suficit.
Share of agriculture in the main economy indicators ; 2000-2009
Units 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009*
Share of agriculture, forestry and fishery:
- in GDP % 19 19.3 14.4 12.7 13.2 11.5 10.6 8.7 9.1 9.6
- in employment % : : : : 23.9 23.2 20.5 20.8 21.4 23.8
- Total exports % 19 18.3 25.3 20.9 22.2 20.3 19.4 18.9 18 23.3
- Total imports % 8.6 10.7 9.8 8.8 8 7.4 6.9 6.1 6.5 8.4
Agrarni resursi
Povoljni prirodni uslovi, raznovrsna klima, bogati zemljišni i vodni resursi; Neiskorišćeni prirodni izvori stočne hrane;
Potencijal za proizvodnju obnovljivih izvora energije;
Tradicija u proizvodnji visokokvalitetne hrane
Proizvodnja sirovina struktuirana prema preraĎivačkim kapacitetima
Poljoprivredno zemljište i struktura
farmi Struktura farmi je vrlo kompleksna!
Velike regionalne razlike!
80% poljoprivrednih površina je u
privatnom vlasništvu . Prosečna veličina
farmi 3.7 ha, podeljeno u 4 parcele.
Tržište zemljišta neaktivno. Državno
zemljište izdaje se u zakup. Nadležnosti
jedinica loklane samouprave; pravo
prečeg zakupa; pravo učešća u javnom
nadmetanju – lica upisana u Registar
(+prebivalište+PIO klauzula);
Farm structure; 2002
0 -<2 ha, 46%
0 -<2 ha, 12%
2 -< 5 ha, 31%
2 -< 5 ha, 30%
5 -< 10 ha, 17%
5 -< 10 ha, 33%
>=10 ha, 6%
>=10 ha, 25%
, ,
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
No of farms Agricultural area
Investicije nerezidenata u nepokretnosti
u Srbiji Zakon o stranim ulaganjima izjednačava rezidnete i nerezidentne osim u
izvesnim slučajevima (pripriodna dobra, osetljivi sekotri, koncesije)
Za pitanje prava sticanja svojine stranaca nad nepokretnostima u
Republici Srbiji, nadležna je Uprava za poljoprivredno zemljište,
Ministarstvo poljoprivrede.
Po važećem zakonu nije dozvoljeno sticanje ovog prava. Član 1, stav 3,
Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik 62/2006 i
41/2009): „Vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne može biti strano fizičko,
odnosno pravno lice“. Inače, po SSP-u postoji prelazni period od 4
godine od dana stupanja na snagu SSP-a (ne prelaznog
sporaѕuma). Ne postoji plan liberalizacije investicija u državne šume.
Neuspele privatizacije poljoprivrednih
preduzeća ….
Agrobačka PPK, Bač = 5.573
Mladi borac, Sonta = 1.584 ha
Rasadnik, Kikinda = ?
Aleksa Šantić, Aleksa Šantić = 1.417ha
Bačka, Sivac = 4.800 ha
Graničar DPP, Gakovo = 6.477 ha
Jadran, Nova Gajdobra = 790 ha
Doža ĐerĎ, Bačka Topola = 1.750 ha
Mala Bosna, Mala Bosna = 660 ha
7. jul, Sirig = 1.343 ha
Rudnik, Kovin = 19 ha
Vršački Vinogradi = ?
Poljoprivreda, Senta = 541, 5 ha
Jedinstvo, Gajdobra = 358 ha
Poljoprivredna proizvodnja i output Od početka 1990ih proizvodnja značajno varira; niska potrošnja inputa,
(pre)veliki uticaj vremenskih uslova. Generalno, rezultati su još uvek nepovoljniji nego pre početka tranzicije.
Nizak udeo stočarstva u strukturi vrednosti proizvodnje!
Agricultural production volume indices*; 2000-2010 (2005=100)
50
60
70
80
90
100
110
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Agricultural production volume indices, 2000-2010(2005=100)
Total Crops Livestock
Cene poljoprivrednih proizvoda i cene hrane
ProizvoĎačke cene poljoprivrednih proizvoda niže u poreĎenju sa zemljama regiona. Cenovna konkurentnost.
Nestabilnost cena usled odsustva regulatornih
mehanizama. Zakon o uredjenju tržišta poljoprivrednih proizvoda nije usvojen!
80
130
180
230
280
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
EU max
EU average
EU min
AL
BH
CRO
KO
MAC
100
150
200
250
300
350
400
450
500
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
EU max
EU average
EU min
AL
BH
CRO
KO
MAC
MN
SR
Farm gate prices - wheat
Farm gate prices - milk
Cene poljoprivrednih proizvoda i cene hrane
Visoke cene prehrambenih
proizvoda snažno utiču na
inflaciju. Monopoli u
preraĎivačkom sekotru i u
maloprodajnom lancu. Visoke
marže.
Veliki strani trgovinski lanci još
nisu prisutni na domaćem tržištu.
Regionalni učesnici, mešoviti
kapital (Idea, Merkator, Vero...)
Marže u trgovini na veliko (26%)
su veće nego u trgovini na malo
(20%), što je više nego u EU.
Dispariteti cena hrane u Srbiji i u Evropskoj uniji u 2010:
Standardne devijacije
Izvor: MAT, Ekonomski institut i Privredna komora Srbije,
2011
Spoljnotrgovinska razmena
Dinamičniji rast izvoza u odnosu na uvoz doveo do pozitivnog bilansa od 2005 (uključujući i razmenu sa EU).
Glavni izvozni proizvodi – žita (kukuruz), smrznuto voće (malina), šećer, ulje. Jedinična vrednost uvoza povoljnije nego za izvozne proizvode.
Najveći izvozni partener i u EUsu Nemačka, Italija, Austrija, Rumunija (kukuruz).
-400
-200
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Agro-food exports Agro-food imports Agro-food trade ba lance
Agro-food trade balance, 2000-2010
Spoljnotrgovinska razmena
Glavno tržište su CEFTA zemlje
(50% ukupnog izvoza hrane i
poljoprivrednih proizvoda CEFTA
zemalja čini izvoz Srbije).
Zemlje CEFTA u koje Srbija
najviše izvozi poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda su
Bosna i Crna Gora EU-27, 42% EU-27, 43%
Non EU member
states in the
region, 48% Non EU member
states in the
region, 20%
NIS, 4%
NIS, 4%
Other, 5%
Other, 33%
, ,
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
EXPORT IMPORT
Regional breakdown of agro-food trade
Prehrambena industrija ObezbeĎena sirovinska osnova za
većinu preraĎivačkih sekotra.
Kapaciteti predimenzionirani, nizak
stepen iskorišćenosti u nekim
sektorima (meso).
Regionalna konkurentnost bazirana
na niskim cenama i regionalno
prepoznatljivim brendovima (ne
uvek na kvalitetu).
Uz pomoć državne podrške
unapreĎeni standardi kvaliteta i
zdravstvene bezbednosti u
vodećim sektorima (GAP, HACCP,
Halal, GHOST)
Prehrambena industrija
Privatizacija obavljena
sa veliki udelom
domaćeg kapitala,
početkom tranzicionog
perioda.
Regionlana
neujednačenost FDI
Prerada žita (mlinsko-pekarska industrija)
SLABOSTI
1.Tehničko-tehnološka dotrajalost kapaciteta
2.Nedovoljno diferncirani proizvodi I
neprepoznatljiv kvalitet
SNAGE
1.Dobar kvalite zemljišta
2.Jak genetski potencijal
3.Dostupnost sirovina, niži
tranasportni troškovi
MOGUĆNOSTI
1.Razvrstavanje i standardizacija sirovine (žita)
2.Automatizacija i ukrupnjavanje mlinarskih
kapaciteta
3.Neiskorišćene proizvodne mogućnosti
(proizvodnje polugotovih i trajnih pekarskih
proizvoda, durum testenine isl.)
4.Brendiranje prodajnih objekata
PRETNJE
1.Nelojalna konkurencija
2.Neizdiferenciran kvalitet sirovine
3.Niska ulaganja u inovacije i nova
znanja
2006 2007 2008 2009
Manufacture of food products and beverages 19.8 20.4 20.5 23.6
Manufacture of grain mill products 1.3 1.4 1.6 1.6
Manufacture of bread; manufacture of fresh pastry 0.9 0.9 1.1 1.1
Manufacture of macaroni, noodles, couscous and
similar farinaceous products
0.1 0.0 0.0 0.1
Total Micro Small Medium Large
Manufacture of grain mill products 232 144 50 35 3
Manufacture of bread; manufacture of fresh
pastry goods and cakes
598 443 119 31 5
Manufacture of rusks and biscuits;
manufacture of preserved pastry goods and
cakes
57 39 8 6 4
Manufacture of macaroni, noodles,
couscous and similar farinaceous products
48 41 6 1 -
Turnover (% of industry total)
Structure of enterprises: size distribution
Prerada žita (mlinsko-pekarska industrija)
Mogućnosti za FDI:
stvaranje velikih skladišnih sistema (kontrola kvaliteta,
klasiranje...);
automatizacija i ukrupnjavanje mlinskih pogona koji
(proizvodi definisanog standardizovanog namenskog
kvaliteta);
savremene velike pekare za proizvodnju polugotovih i trajnih
pekarskih proizvoda visokog kvaliteta;
brendirani lanci prodajnih objekata;
pogoni za proizvodnju specijalnih proizvoda, proizvoda sa
funkcionalnim svojstvima, proizvoda za potrošače sa
specifičnim potrebama, GPOs...
Prerada industrijskog biljaSLABOSTI
1.Ograničeno tržište za plasma dela
proizvoda (kvota)
2.Uzak asortiman
SNAGE
1.Prirodni uslovi, tehnološki unapreĎeni
kapaciteti
2.Dobra tehnloška osnova, znanje i tradicija
MOGUĆNOSTI
1.Aktiviranje kapaciteta za
alternativne namene (biogorivo)
2.Diverzifikacija asortimana
3.Nove tehnologije (bioenergija)
PRETNJE
1.Variranje kvaliteta I obima proizvodnje sirovina
2.Regionalna konkurencija (stabilnost tržišnog
lanca)
3.Propisivanje kvota za proizvodnju
Mogućnosti za FDI:
Tržište profilisano, zatvoreno, velike multinacionalne
kompanije..
2006 2007 2008 2009
Manufacture of food products and beverages 19.8 20.4 20.5 23.6
Manufacture of refined oils and fats 1.1 1.1 1.0 1.0
Manufacture of sugar 0.6 0.8 0.7 0.8
Manufacture of margarine and similar edible fats - - 0.0 0.0
Total Micro Small Medium Large
Manufacture of refined oils and fats 12 5 1 3 3
Manufacture of sugar 15 7 1 7 -
Manufacture of margarine and similar
edible fats
1 1 - - -
Turnover (% of industry total)
Structure of enterprises: size distribution
Prerada voća i povrća
SLABOSTI
1.Sirovinska osnova – varira po obimu i
kvalitetu!
2.Neodovoljno unapreĎen, uzak
asortiman,
3.Značajan broj pogona koristi zastarelu
tehnologiju
SNAGE
1.Prirodni uslovi
2.Tradicaija, znanje
3.Veliki kapaciteti za preradu
MOGUĆNOSTI
1.Organska proizvodnja
2.Funkcionalni proizvodi vrhunskog
kvaliteta, GPOs
3.Organizovanje prometnog lanca
PRETNJE
1.Niske otkupne cene proizvoda
2.Liberalizacija tržišta
3.Nedovoljno unapreĎeni standardi
u primarnoj proizvodnji (čuvanje,
manipulacija...)
Prerada voća i povrća
Mogućnosti za FDI:
klasifikacija i standardizacija proizvoda za potrošnju u
svežem stanju i za izvoz;
Novi proizvodi, proširenje asortimana;
Proizvodi vrhunskog kvaliteta za potrošače veće platežne
moći i za strano tržište;
proizvodnja i prerada organskih i GPO proizvoda
Prateće industrije!!!
Prerada mesa i mlekaSLABOSTI
1.Nesigurna sirovinska osnova
2.Neinovirana tehnologija u manjim pogonima
3.Nedovoljno unapreĎeni standardi i nerešno
pitanje otpada
4.Mali broj pogona sa izvoznom dozvolom
SNAGE
1. Prirodni izvori stočne hrane
2.Tradicija,
3.Regionalno prepoznatljivi proizvodi
MOGUĆNOSTI
1.Neiskorišćena izvozna kvota
2.Veliki potencijal tradicionalnih proizvoda (širok
asortiman)
PRETNJE
1.Monopoli
2.Cenovna nestabilnost
3.Nestandardizovan kvalitet sirovine
4.Liberalizacija
Mogućnosti za FDI:
Tehničko-tehnološko unapreĎenje postojećih pogona;
proizvodnja tradicionalnih preraĎevina od mesa i mleka;
Proširenje asortimana mesnih preraĎevina;
Proizvodnja polupripremljenih jela
Plasman proizvoda kroz direktni marketing.
2006 2007 2008 2009
Manufacture of food products and beverages 19.8 20.4 20.5 23.6
Production, processing and preserving of meat
and meat products
2.5 2.5 2.5 2.8
Operation of dairies and cheese making 1.7 1.5 1.7 2.0
Manufacture of ice cream 0.4 0.5 0.4 0.4
Total Micro Small Medium Large
Production, processing and preserving of
meat and meat products
409 297 67 36 9
Operation of dairies and cheese making 179 129 32 13 5
Manufacture of ice cream 23 17 4 - 2
Turnover (% of industry total)
Structure of enterprises: size distribution
Izazovi i mogućnosti Srpska poljoprivreda i prehrambena industrija su jako oslonjene na uvoz
repromaterijala, inputa (ambalaža, oprema, transportne i priključne
mašine...) .
Nedovoljno tehničko - tehnološko unapreĎenje i osposobljenost za
primenu standarda zdravstvene bezbednosti i sigurnosti hrane u (gotovo)
svim segmentima lanca.
U proizvodnoj i izvoznoj strukturi velika zastupljenost proizvoda niske
faze prerade, skroman i nedovoljno atraktivan asortiman, neadekvatno
iskorišćene sirovine.
Nedovoljno segmentirano i profilisano maloprodajno tržište – mali broj
specijalizovanih i/ili brendiranih prodavnica!
Tradicionalni, geografski zaštićeni proizvodi – jako diversifikovana paleta
proizvoda, neiskorišćene mogućnosti.
Hvala!