Propisi i primjeri pitanja i odgovora za obavljanje poslova visoke stručne spreme (završen sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski studij)

Ustavno uređenje

SADRŽAJ PREDMETA

1. Temeljne odredbe2. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda (zajedničke odredbe)3. Nacionalne manjine, prava i slobode4. Osobne i političke slobode i prava5. Biračko pravo i evidencija o biračkom pravu6. Ustrojstvo državne vlasti7. Hrvatski sabor8. Predsjednik Republike Hrvatske9. Vlada Republike Hrvatske10. Sudbena vlast11. Ustavni sud Republike Hrvatske12. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave13. Međunarodni ugovori14. Europska unija15. Promjene Ustava16. Udruživanje i razdruživanje17. Državna znamenja18. Državni pečat19. Političke stranke

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 85/10 - pročišćeni tekst)2. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike

Hrvatske ("Narodne novine" 55/90, 26/93, 29/94)3. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine" 22/92, 42/92 -

ispravak, 71/97, 69/04 - Odluka Ustavnog suda RH i 99/04 - ispravak Odluke Ustavnog suda RH)4. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" 120/11 - pročišćeni tekst)5. Zakon o popisima birača ("Narodne novine" 19/07)6. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" 49/02 - pročišćeni tekst)7. Zakon o političkim strankama ("Narodne novine" 76/93, 111/96, 164/98, 36/01)8. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ("Narodne novine" 155/02, 47/10 i 80/10)9. Zakon o državnom pečatu ("Narodne novine" 33/95)

 PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Što je ustav i kakva je država Republika Hrvatska?

Ustav je temeljni pravni akt jedne države na temelju kojega se donose ostali zakoni.

 Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Međunarodno je priznata 15. siječnja 1992., članica Vijeća Europe od 1996. i NATO-a od 14. travnja 2009. godine.

2. Koje su temeljne odredbe Ustava RH?

Temeljne odredbe Ustava RH su:

RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv trodioba vlasti ustavnost i zakonitost slobodno osnivanje političkih stranaka oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora zabrana progonstva, oduzimanja državljanstva te zaštita interesa hrvatskih državljana u stranoj

državi grb, zastava i himna službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

4. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka?

Najviše vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire?

Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

Vlast  u  Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.

7. Tko može mijenjati granice Republike Hrvatske i kako?

Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora i to 2/3 većinom glasova svih  zastupnika.

8. Čime se uređuje državljanstvo Republike Hrvatske?

Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.

9. Koje su dužnosti i nadležnosti oružanih snaga Republike Hrvatske?

Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Republici Hrvatskoj pomoć u zaštiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pružiti i države saveznice, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima.

Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

10. Što su nacionalne manjine i koja prava i slobode imaju?

Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i žele ih očuvati. U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se ravnopravnost, a imaju sljedeća prava:

služiti se svojim jezikom i pismom kako u privatnom tako i u javnom životu pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u školskim ustanovama (predškolske

ustanove, osnovnim i srednjim školama te drugim školskim ustanovama) na područjima Republike Hrvatske u kojima su pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno ili u

znatnijem broju naseljeni imaju pravo na očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

pripadnicima nacionalnih manjina također se jamči slobodna uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina.

11. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina pravo na političku zastupljenost?

Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost na državnoj razini izborom svojih zastupnika u Hrvatski  sabor i na lokalnoj razini u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Nacionalnim manjinama koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje 3 zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju zastupljenost ostvaruju na temelju općeg biračkog prava na stranačkim listama te manjine ili listama koje predlažu birači te manjine. Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored općega biračkog prava, na osnovi posebnoga biračkog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.

12. Kako nacionalne manjine ostvaruju pravo na zastupljenost u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima?

Pripadnici nacionalnih manjina radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu, biraju svoje predstavnike putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave. U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve nacionalne manjine mogu izabrati Vijeće nacionalnih manjina. Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima živi najmanje 100 pripadnika nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijeća nacionalnih manjina.

13. Koje su osobne i političke slobode i prava?

Osobne i političke  slobode i prava su:

pravo na život u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu

odlučuje sud zabranjen je prisilni i obvezni rad nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati

boravište dom je nepovrediv jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države svim građanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti

primljen u javne službe svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i

dobiti na njih odgovor vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.

14. Mogu li se ograničiti ljudska prava i temeljne slobode?

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o tome odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.

 Sloboda i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

15. Tko ima biračko pravo u Republici Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj biračko pravo imaju punoljetni, poslovno sposobni hrvatski državljani. Biračko pravo stječe se po sili zakona tj. ispunjavanjem zakonskih uvjeta za upis osobe u evidenciju o biračkom pravu (popis birača). Birači imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom.

16. Tko vodi popis birača?

Popise birača u Republici Hrvatskoj vode tijela državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. Popis birača vodi se po službenoj dužnosti za svaki grad ili općinu. Birači se u popis birača upisuju prema mjestu svog prebivališta u Republici Hrvatskoj. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj upisuju se u središnju evidenciju popisa birača u gradu Zagrebu po državama u kojima imaju evidentirano boravište u inozemstvu.

17. Može li se ograničiti pravo na štrajk?

Jamči se pravo na štrajk. U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenim zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.

18. Što je Hrvatski sabor?

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

19. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru?

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore). Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom. 

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

20. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad izvanredno?

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.

21. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet?

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zatečen u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina (o takvom se slučaju izvješćuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje Mandatno – imunitetno povjerenstvo, s tim što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

22. Može li zastupnik svoj mandat staviti u mirovanje?

Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom.  Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona.

23. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?

Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:

podnese ostavku ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost ukoliko je pravomoćno sudbenom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6

mjeseci smrću.

24. Kako se donose organski zakoni?

Zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo,

djelokrug i način rada državnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

25. Koje su nadležnosti Hrvatskog sabora?

Nadležnosti Hrvatskog sabora su:

odlučuje o donošenju i promjeni Ustava donosi zakone donosi državni proračun odlučuje o ratu i miru donosi akte kojima izražava politiku Sabora donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske raspisuje referendum obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u

skladu s Ustavom i zakonom daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

26. Tko su ovlašteni predlagači zakona, a tko proglašava zakone?

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Zakone proglašava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

27. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dužnosti?

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne može biti biran više od 2 puta za predsjednika Republike.

28. Koje su ovlasti Predsjednika Republike?

Ovlasti Predsjednika RH su sljedeće:

raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora raspisuje referendum u skladu s Ustavom povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele

zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru

daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i

konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir

u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih službi za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u

okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

29. Tko zamjenjuje Predsjednika RH u slučaju spriječenosti?

U slučaju kraće spriječenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odlučuje na prijedlog Vlade. U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske, dužnost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti moraju se održati izbori.

30. Tko pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti Predsjednika RH?

Predsjednik Republike Hrvatske je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika može pokrenuti Sabor 2/3 većinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odlučuje Ustavni sud 2/3 većinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

31. Tko može predlagati kandidate za Predsjednika RH?

Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači, pojedinačno, i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.

32. Kakav je postupak izbora Predsjednika RH i tko utvrđuje rezultate izbora?

Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se još jednom ponavlja. Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Državno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.

33. Tko čini Vladu Republike Hrvatske i kako se vlada bira?

Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove

Vlade.    Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada će Predsjednik RH povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada RH ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

34. Koje su nadležnosti Vlade RH?

Nadležnosti Vlade RH su sljedeće:

predlaže zakone i druge akte Saboru predlaže državni proračun i završni račun provodi zakone i druge odluke Sabora donosi uredbe za izvršenje zakona vodi unutarnju i vanjsku politiku usmjerava i nadzire rad državne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom raspisuje izbore za Predsjednika RH.

35. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najviši sud u Republici Hrvatskoj?

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Vrhovni sud RH, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

36. Tko imenuje i razrješuje suce?

Državno sudbeno vijeće, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

37. Tko čini Ustavni sud Republike Hrvatske?

Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine.

Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru.

38. Koje su nadležnosti Ustavnog suda?

 Nadležnosti Ustavnog suda su sljedeće:

odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti

ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo

više od godine dana odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinice lokalne i

regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno Ustavom RH

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor

rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti

njihov rad nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u

djelokrugu sudova obavlja druge poslove određene Ustavom.

39. Kakav je položaj Ustavnog suda u sustavu državne vlasti?

Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti te samostalno raspoređuje sredstava utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.

40. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet?

Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.

Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Državno tijelo koje je suca pritvorilo dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud može odlučiti da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnost dok taj postupak traje.

41. Koji su uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda?

Za suca Ustavnog suda se može izabrati osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete može se izabrati za suca suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

42. Kako se bira predsjednik Ustavnog suda?

Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od četiri godine većinom glasova svih sudaca.

43. Kako odlučuje Ustavni sud i jesu li njegove odluke obvezatne?

Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukčije određeno.Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba. Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.

44. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije.

45. Tko sklapa i potvrđuje međunarodne ugovore?

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore:

koji traže donošene ili izmjenu zakona međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.

Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodne ugovore koji međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom svih zastupnika.

46. Kakva je pravna snaga međunarodnih ugovora?

Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.

47. Tko zastupa Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću te kako su zastupljeni građani RH u europskom parlamentu?

Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske. Građani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odlučuju o stvarima iz njegove nadležnosti.

48. Koja prava uživaju državljani Republike Hrvatske, a koja građani Europske unije u Republici Hrvatskoj?

Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske unije, a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj

državi članici, sukladno propisima te države članice pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice, jednaku zaštiti vlastitih

državljana kada se nalaze u trećoj državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavništvo

pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora. 

U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.

49. Tko ima pravo predložiti promjenu Ustava RH i tko odlučuje o njegovoj promjeni?

Pravo predložiti promjenu Ustava RH ima:

najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava  RH proglašava Hrvatski sabor.

50. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH u saveze s drugim državama i koja su ograničenja tog prava?

Pravo pokretanja postupaka udruživanja Republike Hrvatske imaju:

najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjeno je pokretanje postupaka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.

51. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi?

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb Republike Hrvatske rabi se u:

pečatima i žigovima državnih tijela i drugih javnih tijela u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu na zgradama u kojima su smještena državna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj na službenim aktima tijela državne vlasti na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju.

52. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se ističe?

Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2. Svaka boja čini 1/3 širine zastave. 

Zastava se ističe:

stalno na zgradama svih državnih tijela u dane praznika Republike Hrvatske u dane žalosti u RH i vije se za trajanja žalosti na pola stijega može se isticati pri javnim skupovima u RH (političkim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.

53. Koji je službeni naziv himne Republike Hrvatske i kada se izvodi?

Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovino", a izvornik teksta i napjev čuva se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin. Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

na početku zasjedanja Hrvatskog sabora pri službenom dolasku u Republiku Hrvatsku ispraćaja šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije te u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

54. Kako izgledaju državni pečati Republike Hrvatske i gdje se rabe?

Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki državni pečat kružnog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Veliki državni pečat namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak izravno na ispravu ili u pečatni vosak u zaštitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama državne zastave na ispravu. Veliki državni pečat utiskuje se na:

ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih

ovlaštenja predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu.

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Mali državni pečat namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Mali državni pečat otiskuje se na:

odluke o proglašenju zakona odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.

55. Što su političke stranke, tko ih može osnovati i tko može postati njenim članom?

Političke stranke su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. 

Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Članom političke stranke može, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.

56. Kada politička stranka stječe svojstvo pravne osobe, a kada prestaje?

Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Registar političkih stranaka vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave (Ministarstvo uprave). Političke stranke prestaju:

ako je ministarstvo nadležno za poslove uprave donijelo odluku o prestanku političke stranke ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena

utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Činjenice utvrđuje Ministarstvo uprave te donosi rješenje o prestanku političke stranke. Politička stranka se briše iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

Sustav državne uprave

SADRŽAJ PREDMETA

1. Propisi kojima se uređuje sustav i ustrojstvo državne uprave2. Osnivanje tijela državne uprave3. Poslovi državne uprave4. Ustrojstvo državne uprave5. Upravljanje tijelima državne uprave6. Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave7. Ovlasti Vlade prema tijelima državne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama

lokalne i područne samouprave8. Međusobni odnosi tijela državne uprave9. Sredstva tijela državne uprave10. Odnosi tijela državne uprave i građana11. Ustrojstvo Vlade12. Način rada i odlučivanja Vlade13. Javnost rada Vlade14. Vladini uredi15. Vladina radna tijela16. Akti Vlade17. Odnosi Vlade s Hrvatskim saborom i drugim tijelima i osobama18. Djelokrug rada tijela državne uprave19. Nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za osnivanje u tijelima državne uprave20. Način upravljanja i ovlasti čelnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave,21. Način planiranja poslova u tijelima državne uprave22. Raspored radnog vremena i uredovni dani u tijelima državne uprave23. Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u županijama

 PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Zakon o sustavu državne uprave ("Narodne novine" 150/11)2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine" 150/11)3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave  ("Narodne

novine" 150/11)4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih

tijela državne uprave ("Narodne novine" 22/12)5. Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave ("Narodne

novine" 154/11 i 17/12)6. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama ("Narodne novine" 40/12)7. Poslovnik Vlade RH ("Narodne novine" 154/11)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Koji su poslovi državne uprave?

  Poslovi državne uprave su:

1. neposredna provedba zakona i drugih propisa:

Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujući zakone i drugi propise:

rješavaju u upravnim stvarima vode propisane očevidnike izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i stručne poslove.

 2. donošenje propisa za njihovu provedbu:

Ministri, predstojnici državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama dane ovlasti. 3. obavljanje upravnog nadzora:

U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave. 4. te drugi upravni i stručni poslovi. Poslovi državne uprave uređuju se zakonom.

2. Koji su to drugi upravni i stručni poslovi tijela državne uprave?

Drugi upravni i stručni poslovi:

praćenje stanja izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi izrada stručnih podloga priprema odgovora na zastupnička pitanja ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju.

Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga:

prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine.

Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza, itd.) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave:

poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.

Središnja tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga:

izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pitanja pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti.

Središnja tijela državne uprave ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju, u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim i fizičkim osobama, te obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga.

3. Tko obavlja poslove državne uprave?

Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave.Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju javne ovlasti).

4. Koja su tijela državne uprave?

Tijela državne uprave su ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni uredi), državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama.Ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave u županijama su prvostupanjska tijela državne uprave. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jediniceZa obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini osnivati ispostave. Ministarstva jesu: 1. Ministarstvo financija 2. Ministarstvo obrane 3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 4. Ministarstvo unutarnjih poslova 5. Ministarstvo pravosuđa 6. Ministarstvo uprave 7. Ministarstvo gospodarstva 8. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 9. Ministarstvo poduzetništva i obrta 10. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 11. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 12. Ministarstvo poljoprivrede 13. Ministarstvo turizma 14. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 15. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja 16. Ministarstvo branitelja 17. Ministarstvo socijalne politike i mladih 18. Ministarstvo zdravlja 19. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 20. Ministarstvo kulture. Državni uredi jesu: 1. Državni ured za trgovinsku politiku 2. Državni ured za središnju javnu nabavu 3. Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Državne upravne organizacije jesu: 1. Državna geodetska uprava 2. Državni hidrometeorološki zavod 3.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo 4. Državni zavod za mjeriteljstvo 5. Državni zavod za statistiku 6. Državni inspektorat 7. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost 8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje NAPOMENA: nije potrebno nabrojiti sva ministarstva, sve državne upravne organizacije ili državne urede. Potrebno je nabrojiti nekoliko njih, primjerice.

5. Koje akte donose čelnici središnjih tijela državne i što se njima uređuje?

Ministri, predstojnici državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama dane ovlasti. Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog osobito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.

6. Što se nadzire u provedbi upravnog nadzora?

U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.

U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito:

zakonitost rada i postupanja rješavanje u upravnim stvarima djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje

poslova državne uprave te odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

7. Koje su mjere upravnog nadzora?

Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa, odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:

1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti

radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika, odnosno namještenika4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave,

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku

5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

8. Tko provodi upravni nadzor i nad kojim tijelom se provodi upravni nadzor?

U granicama svog djelokruga:

ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave

uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave na području županije.

Nadležno ministarstvo, državni ured, odnosno državna upravna organizacija može u obavljanju poslova državne uprave koji su povjereni tijelima županije, grada, odnosno općine davati županu, gradonačelniku, odnosno načelniku naredbe u skladu sa zakonom.

Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari.

9. Tko provodi inspekcijski nadzor i nad kojim tijelom se provodi inspekcijski nadzor?

Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori).U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.

Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Središnja tijela državne uprave mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

10. Koja su prava i obveze inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora?

Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje čelnik nadležnog središnjeg tijela državne uprave. Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni pridržavati se odredbi propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka te odredbi posebnih propisa kojima se propisuje tajnost podataka.Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno, ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć policijskih službenika nadležne policijske uprave.

Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti na podatke klasificirane odgovarajućim stupnjem tajnosti.

11. Što može naložiti inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora?

Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:

narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili

drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

12. Što sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu?

O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim, odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik.Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe.

Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima.

13. Koje su nadležnosti ministra ?

Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:

provodi utvrđenu politiku Vlade donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od

zajedničkog interesa osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama

prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.

Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom.

14. Koje su nadležnosti zamjenika ministra?

Zamjenik ministra provodi utvrđenu politiku Vlade i zamjenjuje ministra u upravljanju radom ministarstva.Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Ministar ima jednog zamjenika ministra kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.Zamjenik ministra za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

15. Koje su nadležnosti pomoćnika ministra?

U ministarstvu se može imenovati jedan ili više pomoćnika ministra.Pomoćnik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organizacije ustrojene u sastavu ministarstva te

obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.

Pomoćnika ministra imenuje Vlada na prijedlog ministra, a  za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi.

16. Koje su nadležnosti glavnog tajnika ministarstva?

Glavni tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu ministarstva te u pravilu usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o stručnom osposobljavanju, usavršavanju i napredovanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natječaja.

Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

17. Kada se ustrojavaju državni uredi i koje poslove obavljaju?

Državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.

Državni uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. izrađuju prijedloge strateških dokumenata i stručno obrađuju pitanja od osobitog značaja za učinkovitiji rad Vlade

2. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise i osiguravaju njihovu provedbu4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa5. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni6. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor7. vode propisane očevidnike i evidencije8. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje

odgovarajućih mjera9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima

ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova10. usklađuju rad i ostvaruju suradnju s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama na području svoje nadležnosti11. ostvaruju međunarodnu suradnju12. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni i obavljaju

druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Državni uredi jesu: 1. Državni ured za trgovinsku politiku 2. Državni ured za središnju javnu nabavu 3. Državni ured za upravljanje državnom imovinom

18. Koje su nadležnosti predstojnika državnog ureda?

Državnim uredom upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra.Predstojnika ureda imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade i za svoj rad je odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi. Predstojnik predstavlja državni ured i upravlja njegovim radom, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od

zajedničkog interesa osigurava suradnju državnog ureda s drugim državnim tijelima, jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama

poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisom za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti.

Predstojnik ima i druge obveze i ovlasti utvrđene zakonom i drugim propisima.

19. Koje su nadležnosti zamjenika predstojnika državnog ureda?

Predstojnik može imati jednoga zamjenika. Zamjenik zamjenjuje predstojnika državnog ureda u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik.Zamjenik predstojnika koordinira obavljanje poslova državne uprave u pojedinom upravnom području državnog ureda i obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik.

Zamjenika predstojnika imenuje Vlada na prijedlog predstojnika, a na temelju javnoga natječaja.

Zamjenik predstojnika državnog ureda je za svoj rad odgovoran predstojniku i Vladi.

20. Koje su nadležnosti glavnog tajnika državnog ureda?

Državni ured može imati glavnog tajnika.Glavni tajnik državnog ureda poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu državnog ureda, te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica državnog ureda i upravnih organizacija u sastavu državnog ureda, brine o stručnom osposobljavanju, usavršavanju i napredovanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik državnog ureda.

Glavnog tajnika državnog ureda imenuje Vlada na prijedlog predstojnika državnog ureda, a na temelju javnoga natječaja.Glavni tajnik državnog ureda za svoj rad odgovara predstojniku državnog ureda.

21. Koji su poslovi državne upravne organizacije?

Državne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.Državne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva. Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave,

2. vode propisane očevidnike3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa6. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima7. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave te drugim pravnim osobama8. ostvaruju međunarodnu suradnju9. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni10. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

22. Koje su nadležnosti ravnatelja državne upravne organizacije?

Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi, odnosno nadležnom ministru. Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten nadzire zakonitost i pravodobnost izvršavanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje

učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom.

Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze određene zakonom i drugim propisima.

23. Može li ravnatelj državne upravne organizacije imati zamjenika?

Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog zamjenika.Zamjenik zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Zamjenika ravnatelja imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja, a na temelju javnoga natječaja.

Zamjenik ravnatelja odgovoran je za svoj rad ravnatelju i Vladi.

25. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave?

Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade. Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:

neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u

nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor prati stanje u svom djelokrugu te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za

unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.

Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave i imovinsko-pravnih poslova. Obavlja i zajedničke poslove za potrebe ureda, te druge upravne i stručne poslove u skladu s posebnim zakonom kojime se uređuje pojedino upravno područje.

26. Koje su nadležnosti predstojnika ureda državne uprave?

Radom ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja predstojnik. Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave je čelnik tog ureda. Za obavljanje poslova u uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i čelniku središnjeg tijela državne uprave nadležnom za odgovarajuće upravno područje.

Predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave imenuje Vlada na temelju javnog natječaja kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave razrješuje Vlada na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave, u skladu s propisima kojima se uređuju službenički odnosi. Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa nadzire zakonitost i pravodobnost obavljanja poslova, usklađuje rad u uredu državne uprave i

provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove, daje upute za rad, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad te poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom

obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave s tijelima

jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

27. Može li predstojnik ureda državne uprave imati zamjenika?

Predstojnik ureda državne uprave može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenog javnog natječaja.

Zamjenik predstojnika ureda državne uprave zamjenjuje predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik.

Ako zamjenik predstojnika ureda državne uprave ne bude imenovan, ministar nadležan za poslove opće uprave određuje državnog službenika koji će obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda državne uprave, ali ne duže od šest mjeseci.

28. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredima državne uprave u županijama (u sjedištu i izvan sjedišta)?

U uredu državne uprave mogu se ustrojiti službe, odjeli i odsjeci.

Služba se ustrojava u sjedištu ureda državne uprave kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. U okviru službe mogu se ustrojiti odjeli za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave, te općih, pomoćno-tehničkih poslova čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave izvan njegova sjedišta u jedinici područne (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i

općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda državne uprave.

Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave. U ispostavi koja ima više od 15 izvršitelja mogu se ustrojiti odsjeci za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti pojedine službe.

29. Tko obavlja povjerene poslove državne uprave ?

Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima državne uprave:

rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost

vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde

obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.

30. Tko je odgovoran za zakonitost i stručnost rada u obavljanju povjerenih poslova državne uprave?

Za zakonito i stručno obavljanje povjerenih poslova državne uprave, odgovorni su župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

Na službenike koji obavljaju povjerene poslove državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika.

31. Kojim propisom se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave i tko ga donosi?

Uredbom Vlade uređuje se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. Načela za unutarnje ustrojstvo kao i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade.

32. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela državne uprave?

Pravilnik o unutarnjem redu donosi:

za ministarstvo - ministar za državni ured - predstojnik za državne upravne organizacije - ravnatelj za ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave - predstojnik.

Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade.

33. Tko provodi nadzor nad obavljanjem poslova državne uprave?

 Vlada provodi nadzor nad obavljanjem poslova državne uprave te može:

ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u povjerenim im poslovima državne upravepodnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za

ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom

raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razriješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava te zakonom kojim im je ovlaštenje preneseno

pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije provode upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Središnja tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:

nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova državne uprave raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj

osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz članka 65. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje preneseno

pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti

poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

34. Na koji način su tijela državne uprave dužna međusobno surađivati?

Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. Ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije dužni su uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje

i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

35. Kako građani ostvaruju naknadu štete radi neobavljanja službene radnje radi koje su pozvani?

Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova.

O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima, u upravnom postupku.

Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor.

Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak.

Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova.

36. Što mogu poduzeti građani i pravne osobe radi nepravilnog postupanja tijela državne uprave?

Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd.), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe.

Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe.

Na podnesene prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora, odnosno pritužbe.

O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima, odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave dužni su izvijestiti nadležna ministarstva, državne urede, odnosno državne upravne organizacije.

37. Tko ima pravo izvještavati javnost o obavljanju poslova državne uprave?

Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati čelnici tijela (ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, predstojnik državnog ureda i predstojnici ureda državne uprave u županijama) ili državni službenici koje čelnik tijela ovlasti za davanje odgovarajućih izvješća. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost.

Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti.

38. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela državne uprave i kako se osiguravaju sredstva za rad tijela?

Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom.Tijela državne uprave dužna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

 Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave.

Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd.), Vlada može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela.

39. Na koji način se koriste stvari opreme tijela državne uprave?

Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima.Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti.

Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

Vlada može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave.

Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada.

Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti.

40. Tko odlučuje o raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave?

O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom.Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna.

Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač.

Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja.

Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave.

Tijela državne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima.

41. Tko donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave?

Ministar financija donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima, pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

42. Navedite načela za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave i stručnih službi vlade?

Načela su: 1. Načelo racionalizacije unutarnjeg ustrojstva - podrazumijeva uspostavu ekonomične organizacijske strukture potrebne za učinkovito obavljanje poslova uz što manje troškove 2. Načelo funkcionalnosti - podrazumijeva organiziranje tijela na način da se svi poslovi iz djelokruga tijela dodjeljuju određenim ustrojstvenim jedinicama. Ovisno o opsegu i značaju poslova, jednoj ustrojstvenoj jedinici može se dodijeliti više različitih poslova. 3. Načelo vertikalne i horizontalne povezanosti - podrazumijeva da hijerarhijske linije, linije odgovornosti (vertikalna povezanost) i linije koordinacije i suradnje (horizontalna povezanost) u određenom tijelu budu jasno određene. 4. Načelo harmonizacije - temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva ujednačavanje temeljnih standarda unutarnjeg ustrojstva, koji se odnose na:

vrste i nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica, opseg i sadržaj poslova te broj izvršitelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, uvjete u pogledu njihovog ustrojavanja, mjerene brojem užih jedinica ili radnih mjesta, uvjete u pogledu strukturiranja područnih jedinica te ostalih elemenata unutarnjeg ustrojstva uvjete u pogledu ustrojavanja iste razine unutarnjih ustrojstvenih jedinica za obavljanje iste vrste

poslova u svim tijelima državne uprave.

5. Načelo fleksibilnosti - unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva mogućnost utvrđivanja i drugačijih vrsta unutarnjih ustrojstvenih jedinica od vrsta utvrđenih ovom Uredbom, kada je to nužno zbog prirode i načina obavljanja poslova, a kako bi tijela državne uprave mogla primjerenije i fleksibilnije reagirati na posebne ili promijenjene okolnosti, ali uz poštivanje ostalih načela unutarnjeg ustrojstva propisanih ovom Uredbom 6. Načelo dostupnosti - podrazumijeva unutarnje ustrojstvo tijela kojim se u najvećoj mogućoj mjeri omogućava efikasno zadovoljenje potreba građana i drugih stranaka.

44. Koji su uvjeti za ustrojavanje sektora i tko njime upravlja?

Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova državne uprave većeg opsega u pojedinom upravnom području. Sektor se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije službe u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja načelnik sektora.

Sektor se može ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu državne uprave za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja načelnik samostalnog sektora.

45. Koji su uvjeti za ustrojavanje službe i tko s njom upravlja?

Služba se ustrojava u tijelu državne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave.Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu.Radom službe upravlja voditelj službe.

Službe se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima državne uprave uz uvjet od najmanje 8 izvršitelja uključujući i voditelja službe.Radom samostalne službe upravlja voditelj samostalne službe.

46. Koji su uvjeti za ustrojavanje odjela?

Odjel se ustrojava kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica u okviru službe u tijelima državne uprave, za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave te općih, tehničkih i pomoćnih poslova većeg opsega, čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Radom odjela upravlja voditelj odjela.

Odjeli se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje službi u tijelima državne uprave.

Radom samostalnog odjela upravlja voditelj samostalnog odjela.

47. Može li se ustrojiti ustrojstvena jedinica i s manjim brojem izvršitelja od propisanog broja i za koja državna tijela?

Iznimno zbog specifičnosti i složenosti poslova, Vlada Republike Hrvatske može u uredbi o unutarnjem ustrojstvu pojedinog ministarstva, državnog ureda, državne upravne organizacije odnosno stručne službe Vlade, odrediti za ustrojavanje pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice i manji broj izvršitelja od najmanjeg broja propisanih potrebnih izvršitelja.

48. Koje se ustrojstvene jedinice mogu osnivati u državnim uredima i tko njima upravlja?

U državnim uredima se, u pravilu, ustrojavaju: sektori, službe i odjeli. Kao posebna ustrojstvena jedinica može se ustrojiti glavno tajništvo i kabinet predstojnika državnog ureda.Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova državne uprave većeg opsega u pojedinom upravnom području. Sektor se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije službe u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja načelnik sektora. Sektor se može ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu državne uprave za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja načelnik samostalnog sektora.

Služba se ustrojava u tijelu državne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave. Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu. Radom službe upravlja voditelj službe.

Službe se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje određenih poslova državne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima državne uprave. Radom samostalne službe upravlja voditelj samostalne službe.

Na čelu Glavnog tajništva je glavni tajnik državnog ureda.Glavno tajništvo se može ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje službe.

49. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti u uredima agencijama, direkcijama i drugim službama vlade republike?

U uredima, agencijama, direkcijama i drugim službama Vlade Republike Hrvatske mogu se ustrojiti službe i odjeli.

50. U kojim tijelima državne uprave se ustrojava glavno tajništvo kao posebna ustrojstvena jedinica i za koje poslove?

U ministarstvima i državnim uredima se ustrojava glavno tajništvo kao posebna ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva i državnoga ureda, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacijske, financijsko-planske i računovodstvene poslove, poslove informatizacije te opće, pomoćne i tehničke poslove.

Na čelu Glavnog tajništva je glavni tajnik ministarstva, odnosno glavni tajnik državnog ureda.Glavno tajništvo se može ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje službe.

51. Tko upravlja glavnim tajništvom ministarstva i koje su mu nadležnosti?

Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natječaja.Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

Glavni tajnik ministarstva, odnosno državnog ureda:

neposredno upravlja glavnim tajništvom tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva, odnosno državnog ureda i

upravnih organizacija u sastavu ministarstva, odnosno državnog ureda predlaže plan rada ministarstva, odnosno državnog ureda na temelju nacrta planova rada

upravnih organizacija u sastavu ministarstva, odnosno državnog ureda brine o planiranju, razvoju i upravljanju ljudskim potencijalima te predlaže planove stručnog

usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika izvješćuje ministra, odnosno predstojnika o ostvarivanju plana rada ministarstva, odnosno

državnog ureda obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar, odnosno, predstojnik državnog ureda.

52. Koji su uvjeti i u kojem tijelu državne uprave se ustrojava kabinet?

Kabinet ministra, kabinet predstojnika državnog ureda, odnosno kabinet ravnatelja državne upravne organizacije je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za ministra, predstojnika, odnosno ravnatelja obavlja protokolarne poslove, poslove odnosa sa sredstvima javnog informiranja, poslove u vezi predstavki i pritužbi građana, te druge stručne i administrativne poslove.

Ukoliko tijelo državne uprave ima manje od 50 zaposlenih, obavljanje poslova kabineta može se organizirati u okviru neke od ustrojstvenih jedinica unutar tog tijela.Na čelu kabineta je tajnik kabineta.

Uz kabinet čelnika iz stavka 1. ovoga članka mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji (savjetnici) za posebne službene potrebe tijela državne uprave.

53. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti izvan sjedišta tijela državne uprave?

Unutarnje ustrojstvene jedinice tijela državne uprave mogu se ustrojiti kao područne jedinice i izvan sjedišta tijela državne uprave. Radom područnog ureda tijela državne uprave upravlja pročelnik.Iznimno, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta tijela državne uprave, mogu se predvidjeti samostalni izvršitelji ako je to propisano posebnim zakonom.

Područna jedinica ministarstva, odnosno državnog ureda ustrojava se kao područni ured ako su u njenom sastavu ustrojene najmanje dvije službe.

Područna jedinica državne upravne organizacije ustrojava se kao područni ured ako su u njenom sastavu ustrojena najmanje dva odjela.

54. Što se može osnovati u područnim uredima?

Područne jedinice mogu imati ispostave. Uvjeti za osnivanje ispostava područnih jedinica i broj izvršitelja u njima određuje se uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedinog tijela državne uprave.

55. Koje poslove obavlja zamjenik predstojnika državnog ureda?

Zamjenik predstojnika državnog ureda:

zamjenjuje predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti

koordinira obavljanje poslova državne uprave u pojedinom upravnom području državnog ureda predlaže politiku razvoja u upravnim područjima za koja su nadležni koordinira izradu strateških dokumenata u upravnim područjima iz svoje nadležnosti koordinira izradu planova rada ustrojstvenih jedinica koje obavljaju poslove u upravnim

područjima za koje su nadležni prati ostvarivanje planova rada u upravnim područjima iz svoje nadležnosti te izvješćuje

predstojnika o njihovom ostvarivanju obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik.

56. Koje poslove obavlja zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije?

Zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije obavlja sljedeće poslove:

zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti koordinira poslove strateškog planiranja iz djelokruga državne upravne organizacije predlaže plan rada državne upravne organizacije na temelju planova rada službi i sektora u

sastavu državne upravne organizacije tehnički usklađuje rad službi u sastavu državne upravne organizacije izvješćuje ravnatelja o ostvarivanju plana rada državne upravne organizacije obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

57. Koje poslove obavljaju načelnici sektora u ministarstvu, odnosno načelnici sektora u državnom uredu i državnoj upravnoj organizaciji?

Načelnici sektora u ministarstvu, odnosno načelnici sektora u državnom uredu i državnoj upravnoj organizaciji:

upravljaju radom ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, državnog ureda, odnosno državne upravne organizacije

predlažu nacrt plana rada za ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, državnog ureda, odnosno državne upravne organizacije

raspoređuju poslove na unutarnje ustrojstvene jedinice i nadziru njihovo izvršavanje određuju i nadziru način i vrijeme izvršenja poslova supotpisuju akte koje iz djelokruga ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, državnog ureda,

odnosno državne upravne organizacije, koje potpisuje ministar, predstojnik državnog ureda, odnosno ravnatelj državne upravne organizacije

daju naputke za rad službenicima i namještenicima predlažu raspored službenika i namještenika izvješćuju ministra, predstojnika državnog ureda, odnosno ravnatelja državne upravne

organizacije o stanju izvršavanja poslova obavljaju i druge poslove koje im povjeri čelnik tijela.

58. Koje poslove obavljaju osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima državne uprave?

 Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima državne uprave obavljaju sljedeće poslove:

upravljaju radom unutarnje ustrojstvene jedinice planiraju poslove koje će izvršavati unutarnja ustrojstvena jedinica raspoređuju poslove na pojedine službenike i namještenike daju upute službenicima i namještenicima za izvršavanje određenog posla prate izvršavanje poslova u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici

obavljaju nadzor nad radom pojedinih službenika i namještenika supotpisuju nacrte akata iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice ukazuju na probleme koji se pojavljuju u radu unutarnje ustrojstvene jedinice te predlažu načine

izvršavanja pojedinih poslova neposredno izvršavaju najsloženije poslove iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice.

59. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima?

Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima za svoj rad odgovaraju ministru, zamjeniku ministra, te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.

60. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u državnim uredima?

Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u državnim uredima za svoj rad odgovaraju predstojniku državnog ureda, zamjeniku predstojnika državnog ureda te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.

61. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u državnim upravnim organizacijama?

Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u državnim upravnim organizacijama za svoj rad odgovaraju ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, te čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.

62. Koje tijelo se osniva u tijelima državne uprave kao savjetodavno tijelo čelnika tijela?

U tijelima državne uprave osniva se stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo čelnika tijela. Sastav i način rada stručnog kolegija utvrđuje čelnik tijela državne uprave pravilnikom o unutarnjem redu.

63. Koje savjetodavno radno tijelo se osniva u tijelima državne uprave za pojedina značajna pitanja iz djelokruga tijela?

Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u tijelima državne uprave osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.). Savjetodavna radna tijela osniva čelnik tijela državne uprave.

64. Tko, kada i kojim aktom planira zadaće i poslove tijela državne uprave?

U tijelima državne uprave utvrđuje se godišnji plan rada.

Godišnji plan rada sadrži opći prikaz zadaća i poslova tijela državne uprave u određenoj godini, a posebice izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i drugih propisa, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora te praćenja stanja u upravnim područjima iz djelokruga tijela državne uprave.Godišnji plan rada sadrži i podatke o ciljevima koji se planiraju ostvariti, a koji su vezani uz opće i posebne ciljeve sadržane u strateškim planovima za trogodišnje razdoblje koje tijela državne uprave izrađuju sukladno Zakonu o proračunu, te podatke o najznačajnijim rizicima koji mogu utjecati na realizaciju postavljenih ciljeva.

Godišnji plan rada u tijelima državne uprave donosi čelnik tijela državne uprave.

Prijedlog godišnjeg plana rada utvrđuje se najkasnije 20 dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu. Godišnji plan rada donosi se najkasnije do kraja tekuće godine za iduću godinu.

65. Kako je određen raspored radnog vremena ?

Tjedno radno vrijeme tijela državne uprave raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljaka do petka.

Iznimno, čelnik tijela može, ovisno o potrebama određenih službi, za te službe, odnosno za pojedine državne službenike i namještenike tih službi, odrediti i drugačiji raspored tjednog radnog vremena.

Tijela državne uprave rade u pravilu dnevno od 8.30 do 16.30 sati.Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a ne može se odrediti na početku ili na kraju radnog vremena. Dnevni odmor mora se organizirati tako da tijela državne uprave, gdje je to moguće, ne prekidaju rad u vrijeme određeno za uredovanje sa strankama.

Tijela državne uprave dužna su preraspodjelom poslova osigurati uredovno vrijeme za rad sa strankama na način da se građanima i drugim strankama omogući obavljanje poslova u tijelima državne uprave svakog radnog dana, tijekom trajanja redovitog radnog vremena.

Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor te uredovno vrijeme za rad sa strankama u tijelima državne uprave uređuju se pobliže pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne uprave.

Tijela državne uprave dužna su putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim pločama tijela državne uprave, odnosno na drugi prikladan način obavijestiti javnost o radnom vremenu tijela državne uprave, odnosno uredovnom vremenu za rad sa građanima i drugim strankama.

66. Što su uredovni dani?

Uredovni dani su određeni dani u tjednu u kojima se određeni poslovi državne uprave obavljaju u mjestima izvan sjedišta tijela državne uprave. Uredovne dane određuje čelnik tijela posebnom odlukom.Odlukom o održavanju uredovnih dana utvrdit će se poslovi koji će se obavljati na uredovne dane te mjesto i vrijeme održavanja uredovnih dana.

Odluka o održavanju uredovnih dana objavljuje se na web-stranicama tijela te na drugi prikladan način.

67. Tko čini Vladu RH?

Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri (u daljnjem tekstu: članovi Vlade).Ukoliko Vlada ima više potpredsjednika, predsjednik Vlade može odrediti prvog potpredsjednika.

Predsjednik Vlade i članovi Vlade moraju biti hrvatski državljani.

Predsjednik Vlade i članovi Vlade su državni dužnosnici.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

68. Kad stupaju na dužnost predsjednik i članovi vlade?

Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.

Nakon što Vlada dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade i članovi Vlade, pred Hrvatskim saborom daju svečanu prisegu koja glasi:»Prisežem da ću dužnost člana Vlade savjesno i časno obnašati, poštivati Ustav, zakone i pravni poredak, te se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.«

Član Vlade koji nije bio nazočan davanju svečane prisege, kao i naknadno imenovani član Vlade, prisegu će položiti naknadno.

69. Kome podnose ostavku članovi vlade?

Predsjednik Vlade i članovi Vlade mogu podnijeti ostavku. Predsjednik Vlade podnosi ostavku Hrvatskom saboru.Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi članovi Vlade. Član Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade.

Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade.

Ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu.

70. Koja su osnovna zaduženja vlade i na koji način Vlada RH donosi odluke?

Potpredsjednici Vlade usklađuju rad ministarstava i brinu o provedbi programa Vlade u područjima za koja su zaduženi na sjednicama Vlade.

Sjednice Vlade su javne. Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda sjednice održati bez nazočnosti javnosti.

Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ona donosi.

Ako predsjednik Vlade odredi prvog potpredsjednika Vlade, on zamjenjuje predsjednika Vlade u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti. Zamjenjivanje predsjednika Vlade nije moguće u pitanjima i postupcima odlučivanja o povjerenju Vladi, imenovanju i razrješenju člana Vlade.

Predsjednik Vlade može članovima Vlade davati određene upute za rad, posebna zaduženja, odnosno zadaće i ovlastiti ih na provedbu i izvršavanje određenih projekata, sukladno programu Vlade, odnosno sukladno zaključcima i drugim aktima Hrvatskoga sabora te preuzetim međunarodnim obvezama Republike Hrvatske.

Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade.

Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade, a u slučaju da su glasovi podijeljeni odlučuje glas predsjednika Vlade. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti ministra, na sjednici Vlade može ga zamijeniti njegov zamjenik, ako su za održavanje sjednice i donošenje odluka ispunjeni drugi propisani uvjeti.

71. Kada Vlada RH odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova vlade?

Vlada odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova Vlade kad nadležnim državnim tijelima predlaže:

promjenu Ustava Republike Hrvatske udruživanje ili razdruživanje s drugim državama promjenu granica Republike Hrvatske raspuštanje Hrvatskoga sabora raspisivanje državnog referenduma.

72. Tko čini Uži kabinet vlade?

Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.

Uži kabinet Vlade predlaže provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaća.

Sjednicama Užeg kabineta Vlade predsjedava predsjednik Vlade, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti predsjedava potpredsjednik Vlade kojeg odredi predsjednik Vlade.

Na sjednicu Užeg kabineta Vlade mogu se pozvati i ostali članovi Vlade, kao i druge osobe koje odredi predsjednik Vlade.

Iznimno u slučaju kad se Vlada ne može sastati u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda, Uži kabinet Vlade odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade.

Odluke Užeg kabineta Vlade potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade.

73. Koje poslove obavlja Ured predsjednika Vlade?

U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade.

Ured predsjednika Vlade obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu. Radom Ureda predsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima položaj zamjenika ministra i državni je dužnosnik.

Ured predsjednika Vlade usklađuje rad ureda Vlade te savjeta predsjednika Vlade. U upravljanju Uredom predsjednika Vlade, predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave. Unutarnje ustrojstvo i način rada Ureda predsjednika Vlade propisuje se uredbom Vlade.

Predstojnik Ureda ima zamjenika kojeg imenuje i razrješava Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade je državni dužnosnik.

74. Može li se u Vladi ustrojiti Glavno tajništvo?

U Vladi se ustrojava Glavno tajništvo. Glavno tajništvo obavlja stručne, analitičke, upravno-pravne, administrativne, opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove za potrebe Vlade, te potpredsjednika i članova Vlade. Za Ured predsjednika Vlade, Glavno tajništvo obavlja opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove.Glavnim tajništvom upravlja glavni tajnik, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi. Glavni tajnik Vlade ima položaj zamjenika ministra i državni je dužnosnik.

Glavni tajnik Vlade usklađuje rad stručnih službi Vlade, sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) i uredbama o ustrojavanju službi Vlade te pomaže predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade.

U upravljanju Glavnim tajništvom glavni tajnik Vlade ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave.

Unutarnje ustrojstvo i način rada Glavnog tajništva propisuje se uredbom Vlade.

Glavni tajnik Vlade ima zamjenika. Zamjenika imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik glavnog tajnika Vlade je državni dužnosnik.

75. Tko obavlja poslove za potpredsjednika vlade koji nije čelnik ministarstva ?

Za potpredsjednika Vlade, koji nije čelnik ministarstva, ustrojava se Ured potpredsjednika Vlade. Ured potpredsjednika Vlade obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe potpredsjednika Vlade te druge poslove po nalogu potpredsjednika Vlade.

Radom Ureda potpredsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog potpredsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara potpredsjedniku Vlade.

Predstojnik Ureda potpredsjednika Vlade, rukovodeći je državni službenik.

76. Za koje poslove se mogu imenovati posebni savjetnici?

Radi utvrđivanja stanja, izrade strateških razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklađivanja provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade, predsjednik Vlade može imenovati posebne savjetnike ili osnivati savjete i imenovati članove savjeta.Posebni savjetnici i savjeti mogu se imenovati na cijelo vrijeme trajanja mandata predsjednika Vlade ili na određeno vrijeme dok priroda posla to zahtijeva. Za posebnoga savjetnika može se imenovati i osoba koja nije u stalnom radnom odnosu u Vladi, a rješenjem o imenovanju može joj se odrediti naknada za rad.

Na imenovanja i razrješenja posebnih savjetnika ne primjenjuju se odredbe propisa o zapošljavanju državnih službenika.

Pojedini član Vlade može, uz suglasnost predsjednika Vlade, imenovati posebnoga savjetnika uz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o Vladi.

77. Može li Vlada osnivati radna tijela i koja te za koje poslove?

Vlada može osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje prijedloga, mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja o pitanjima iz svoga djelokruga.Sjednicama stalnoga radnog tijela Vlade, u pravilu, predsjedava jedan od potpredsjednika Vlade.

Stalna radna tijela Vlada osniva Poslovnikom, a povremena odlukom kojom se utvrđuje njihova zadaća i sastav.

Poslovnikom se detaljnije propisuju nadležnost i način rada radnih tijela Vlade.

78. Koja su stalna radna tijela Vlade RH?

Stalna radna tijela Vlade jesu:1. Odbor za poslove Europske unije2. Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku3. Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava4. Koordinacija za regionalni razvoj i fondove Europske unije5. Koordinacija za gospodarstvo6. Komisija za odnose s vjerskim zajednicama7. Kadrovska komisija8. Administrativna komisija.

79. Koja je nadležnost Odbora za poslove Europske unije?

Vlada osniva Odbor za poslove Europske unije kojim predsjedava potpredsjednik Vlade. Odbor razmatra pitanja te donosi odluke i druge akte koji se odnose na usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske

s pravnim sustavom Europske unije te usklađivanje i potvrđivanje stajališta koja će zastupati predstavnici tijela državne uprave u radu institucija i tijela Europske unije.Poslovnikom se detaljnije propisuju nadležnost i način rada Odbora za poslove Europske unije.

80. Koje stručne službe može osnivati Vlada?

Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge stručne službe radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i određuje njihov ustroj.Uredom, agencijom, direkcijom, odnosno drugom službom Vlade upravlja ravnatelj, kojeg imenuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade, po prethodno provedenom javnom natječaju.

Ravnatelj u odnosu na državne službenike i namještenike ureda, agencija, direkcija i drugih službi, ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave. Ravnatelj ureda Vlade za svoj rad odgovara Vladi.

Na urede, agencije, direkcije i druge službe Vlade primjenjuju se propisi koji uređuju ustrojstvo, način rada i financiranja tijela državne uprave te propisi o državnim službenicima i namještenicima, ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno.

81. Nabrojite stručne službe – urede koje vlada osniva uredbom?

Za obavljanje stručnih poslova, Vlada osniva:

Ured za zakonodavstvo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Ured za ravnopravnost spolova Ured za udruge Ured za razminiranje Ured za suzbijanje zlouporabe droga Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske Ured za protokol.

Vlada može za pojedine poslove osnovati i druge urede. Nadležnost i način rada ureda Vlade detaljnije se uređuju uredbom Vlade.

Na temelju pisanoga sporazuma između Vlade i drugih tijela državne vlasti, mogu se ustrojiti određene zajedničke službe.

82. Može li Vlada osnivati povjerenstva te kojim aktom?

Za odlučivanje o upravnim stvarima iz svoje nadležnosti i radi predlaganja odluka, Vlada može osnivati povjerenstva.

O osnivanju povjerenstva i imenovanju predsjednika i članova povjerenstva Vlada donosi odluku.

83. Može li se podnijeti žalba na rješenje o odlučivanju o upravnim stvarima Vlade i povjerenstva?

Rješenje Vlade, odnosno, povjerenstva o upravnoj stvari je izvršno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Rješenje je upravni akt protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.

84. Koje akte donosi Vlada?

Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom.

Vlada donosi Poslovnik kojim, sukladno ovom Zakonu, uređuje ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste akata koje donosi Vlada.

Vlada donosi odluke, rješenja i zaključke o pitanjima koja se ne uređuju uredbama.

Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.

Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade.

85. Gdje se objavljuju uredba i poslovnik Vlade?

Uredbe i Poslovnik objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu osmoga dana od dana objave, ako tim aktima nije određen drugi rok njihovog stupanja na snagu.Odluke, rješenja i zaključci mogu se objaviti u »Narodnim novinama«, ako tako odluči Vlada prilikom donošenja tih akata.

86. Tko odlučuje o sukobu nadležnosti između tijela državne prave?

Vlada odlučuje o sukobu nadležnosti između tijela državne uprave.

87. Može li se protiv člana Vlade voditi kazneni postupak?

Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade.

88. Kako Vlada donosi odluke?

Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade, ako zakonom nije drugačije određeno. U slučaju da su glasovi podijeljeni, odlučuje glas predsjednika Vlade.

89. Što moraju sadržavati nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru i kojim aktom je to propisano?

Prijedlozi uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada dostavljaju se u obliku pravnih odredbi, a prijedlozi drugih akata (strategije, deklaracije, izvješća, rezolucije i sl.) moraju sadržavati prikaz svih pitanja potrebnih za raspravu i odlučivanje o njima, kao i prijedlog zaključka ili drugog akta čije se donošenje predlaže Vladi. Uz prijedloge akata iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj je dužan dostaviti i kratak sažetak njihovog sadržaja.Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru moraju sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora.Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade moraju biti priložena mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju ovim prijedlozima. Isto vrijedi i za izvješća, informacije i slične materijale, ako sadrže prijedloge zaključaka kojima se određuju obveze tijelima državne uprave ili stvaraju financijske obveze. Središnja tijela državne uprave dužna su, u pravilu, u pripremi prijedloga i mišljenja za Vladu uputiti ih na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja su predmet tih prijedloga i mišljenja.Predlagatelj materijala iz stavka 4. ovoga članka dužan je Vladi dostaviti materijal usklađen sa svim pribavljenim primjedbama za koje je ocijenio da ih može prihvatiti. Uz osnovni materijal dužan je pribaviti mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju tim materijalima. Uz to, dužan je, za primjedbe koje nije prihvatio, dostaviti pisano očitovanje o razlozima za to.

Prijedloge, odnosno mišljenja, koja središnja tijela državne uprave dostavljaju Vladi, potpisuje ministar ili zamjenik ministra, predstojnik državnog ureda ili njegov zamjenik odnosno ravnatelj državne upravne organizacije ili njegov zamjenik.

Uz sve materijale koji se dostavljaju Vladi obvezno se dostavlja i elektronski zapis materijala.

Svaki akt i drugi materijal određenog stupnja tajnosti mora imati oznaku tajnosti, sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.

Uz materijale koji sadrže tekstove međunarodnih ugovora, ako niti jedan od jezika izvornika nije hrvatski jezik, međunarodni ugovor se dostavlja na jednom od jezika izvornika i u prijevodu na hrvatski jezik.

Službenički odnosi

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Zakon o državnim službenicima („Narodne novine” pročišćeni tekst 49/12)2. Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru ("Narodne novine" 34/11)3. Zakon o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine” 27/01) - plaće službenika i namještenika (članci 108. - 112.)4. Etički kodeks državnih službenika („Narodne novine" 40/11) i Izmjena Etičkog kodeksa državnih službenika („Narodne novine" 13/12)5. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (važeći u vrijeme polaganja Ispita, a trenutno je to „Narodne novine" 89/12)6. Zakon o radu ("Narodne novine" 149/09 i 61/11), i to odredbe: Opće odredbe; Zaštita života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika; Radno vrijeme; Odmori i dopusti; Zaštita majčinstva; Sindikati i udruge poslodavaca; Kolektivni ugovori.

Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave

SADRŽAJ PREDMETA

1. Ratifikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi – stupanje na snagu2. Pojam lokalne samouprave3. Načela koja propisuje4. Vrste i osnovna obilježja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave5. Samoupravni djelokrug općine, grada (velikih gradova) i županije6. Prijenos poslova i obavljanje poslova državne uprave7. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju - oblici8. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - vrste9. Predstavničko tijelo - mandat članova, izbor predsjednika i njegova prava i dužnosti, sazivanje

sjednica, poslovi koje obavlja predstavničko tijelo, način rada i odlučivanja10. Izvršno tijelo - način izbora, prestanak mandata izvršnog tijela, razrješenje, raspisivanje

referenduma, ovlasti i poslovi koje obavlja izvršno tijelo11. Upravna tijela (vrste, upravljanje upravnim tijelima)12. Mjesna samouprava (oblici, tijela i način izbora)13. Imovina i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – prihodi, proračun14. Akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (opći i pojedinačni)15. Nadzor zakonitosti općih akata (obavljanje nadzora, obustava od primjene, ocjena ustavnosti i

zakonitosti)16. Raspuštanje predstavničkog tijela17. Povjerenici Vlade Republike Hrvatske

18. Prava osoba izabranih na određene dužnosti (način obavljanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika)

19. Suradnja općina, gradova i županija (s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država, međusobna suradnja)

20. Osnivanje općina, gradova i županija21. Utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave, promjena granica22. Promjena područja, promjena sjedišta i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave23. Status Grada Zagreba24. Statut Grada Zagreba25. Djelokrug Grada Zagreba26. Tijela Grada Zagreba (vrste, djelokrug i sastav)27. Izbor gradonačelnika i njegovih zamjenika, način obavljanja dužnosti28. Povjerenik državne uprave u Gradu Zagrebu29. Upravna tijela (vrste)30. Pročelnici upravnih tijela (imenovanje, mandat, odgovornost)31. Odnos Grada Zagreba i Zagrebačke županije32. Način izbora članova predstavničkih tijela, trajanje mandata, održavanje izbora, pravo birati i biti

biran, prirodu mandata33. Nespojivost dužnosti članova,34. Mirovanje mandata, prestanak i zamjenu mandata35. Konstituiranje predstavničkog tijela36. Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina37. Postupak kandidiranja, tijela za provedbu izbora38. Zaštita izbornog prava.39. Način izbora, trajanje mandata, održavanje izbora, pravo birati i biti biran40. Postupak izbora41. Prestanak mandata42. Nespojivost dužnosti43. Postupak kandidiranja, tijela za provedbu izbora44. Zaštita izbornog prava.

 PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi „Narodne novine“ – međunarodni ugovori 14/97, 2/07, 4/08 i 5/08)

2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11)

3. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" 86/06, 125/06, 16/07, 95/08 - Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10) – u dijelu koji se odnosi na temeljne odredbe

4. Zakon o Gradu Zagrebu ("Narodne novine" 62/01, 125/08 i 36/09)5. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

(“Narodne novine“ 33/01, 10/02 - Odluka Ustavnog suda RH, 155/02, 45/03, 43/04 - Odluka Ustavnog suda RH, 40/05, 44/05 - pročišćeni tekst, 109/07 i 24/11)

6. Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (“Narodne novine” 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Što označava stupanje na snagu Europske povelje o lokalnoj samoupravi u odnosu na

Republiku Hrvatsku?

Europska povelja o lokalnoj samoupravi je kao međunarodni ugovor sklopljena i potvrđena u skladu s Ustavom i čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi je iznad zakona.

Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republika Hrvatska prihvatila je 1997. godine dio odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi.Za Republiku Hrvatsku Europska povelja o lokalnoj samoupravi na snazi je od 01. veljače 1998. godine.

Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republika Hrvatska prihvatila je i obvezala se na poštivanje preostalih odredbi Povelje, a iste su stupile  na snagu 01. listopada 2008. godine.Time je Republika Hrvatska u potpunosti ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi.

2. Objasnite pojam lokalne samouprave prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi?

Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jednica da u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

To pravo provoditi će se preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Spomenuta tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna.

Navedena odredba se ne može ni na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova građana, referenduma ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja građana tamo gdje je to dopušteno zakonom.

3. Na što se odnose načela utvrđena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi?

Europska povelja o lokalnoj samoupravi sadrži osnovna načela lokalne samouprave.

U skladu s Poveljom lokalnim jedinicama treba omogućiti upravljanje lokalnim poslovima. Pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje se putem predstavničkih tijela čije članove biraju građani. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljaju lokalnim poslovima putem raznih oblika neposrednog odlučivanja.

Povelja traži da ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica budu određene ustavom ili zakonom, te ističe da lokalna jedinica ima slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju koje nije izričito izuzeto iz njezine nadležnosti ili dodijeljeno nekom drugom tijelu.U odnosu na dodjelu ovlasti Povelja zahtjeva da se poslovi povjere onim tijelima koja su najbliža građanima. Povelja naglašava da ovlasti lokalnih jedinica moraju biti potpune i cjelovite i da lokalne jedinice moraju imati određenu samostalnost kada obavljaju poslove koji su povjereni središnjim tijelima. Također, Povelja utvrđuje postupak pribavljanja mišljenja u svim pitanjima koja se neposredno odnose na lokalne jedinice naglašava referendum kao odgovarajući postupak za pribavljanje mišljenja u slučaju promjena granica lokalnih jedinica.

Nadalje, Povelja prihvaća načelo samostalnosti lokalnih jedinica u određivanju njihovog unutarnjeg ustrojstva i traži zapošljavanje osoba na temelju kvalitete, sposobnosti i stručnosti.Poveljom se utvrđuje da izabrani predstavnici u tijelima lokalne samouprave mogu neovisno obavljati svoje dužnosti, a takvo obnašanje dužnosti osigurava se i pomoću kriterija za opoziv obnašanja mandata izabranog lokalnog predstavnika.

Također, Poveljom je predviđena kontrola akata lokalnih jedinica putem upravnog nadzora te primjena načela razmjernosti.Vezano uz financijske izvore lokalnih jedinica Povelja prihvaća načelo financijske samostalnosti lokalnih

jedinica, zaštite financijski slabijih lokalnih jedinica te pristup lokalnih jedinica nacionalnom tržištu kapitala.

Povelja priznaje pravo lokalnih jedinica da se udružuju te zaštitu lokalne samouprave ostvarivanjem prava na sudsku zaštitu.

4. Koje su vrste i osnovna obilježja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

5. Može li se gradom utvrditi i jedinica koja ne udovoljava kriterijima iz Zakona (da je sjedište županije te da ima više od 10.000 stanovnika)?

Može, iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi - povijesni, gospodarski, geoprometni.

6. Tko donosi statut općine, grada i županije, kojom većinom i što se njime uređuje?

Statut donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije, većinom ukupnog broja članova predstavničkog tijela.

Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

7. Gdje se utvrđuju grb i zastava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tko odobrava njihovu upotrebu?

Jedinica može imati grb i zastavu, koji se utvrđuju statutom ili statutarnom odlukom, uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Upotrebu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa općine, grada ili županije može odobriti općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u skladu s mjerilima koja općim aktom utvrdi predstavničko tijelo.

8. Koje poslovi se nalaze u samoupravnom djelokrugu općina i gradova?

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje

komunalno gospodarstvo brigu o djeci socijalnu skrb primarnu zdravstvenu zaštitu odgoj i osnovno obrazovanje kulturu, tjelesnu kulturu i šport zaštitu potrošača zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša protupožarnu i civilnu zaštitu promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga općina i gradova odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

9. Koja su obilježja i samoupravni djelokrug velikih gradova?

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.Veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo brigu o djeci socijalnu skrb primarnu zdravstvenu zaštitu odgoj i obrazovanje kulturu, tjelesnu kulturu i šport zaštitu potrošača zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša protupožarnu i civilnu zaštitu promet na svom području održavanje javnih cesta izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu

dokumenata prostornog uređenja te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga velikih gradova odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

10. Koji poslovi pripadaju samoupravnom djelokrugu županije?

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnoga) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

obrazovanje zdravstvo prostorno i urbanističko planiranje gospodarski razvoj promet i prometnu infrastrukturu održavanje javnih cesta

planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu

dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga županije odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.

11. Može li se napraviti prijenos poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica?

Pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu se prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu, odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, u skladu sa statutom jedinice i statutom županije.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

12. Čime se uređuje obavljanje poslova državne uprave u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne i u jedinici područne (regionalne) samouprave određuju se zakonom.Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna.

Zakonom kojim se uređuje državna uprava pobliže će se urediti prava i obveze tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

13. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju?

Oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju su:

referendum izjašnjavanje na mjesnim zborovima građana predlaganje donošenja određenog akata ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga

predstavničkih tijela podnošenje predstavki i pritužbi na rad tijela jedinica, odnosno na rad upravnih tijela.

14. Koje su vrste tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Dvije su vrste tijela jedinica - predstavnička i izvršna tijela.

15. Koja su predstavnička tijela - u općini, gradu i županiji?

Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

16. Koliko traje mandat članova predstavničkog tijela i kako obavljaju tu dužnosti?

Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje četiri godine.

Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima.

Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

17. Kada se predstavničko tijelo smatra konstituiranim?

Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

18. Kako se bira predsjednik predstavničkog tijela te koje su njegova prava i dužnosti?

Predsjednika predstavničkog tijela biraju članovi predstavničkog tijela, većinom glasova svih članova.

Predsjednik saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo.

Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

19. Što u slučaju kada predsjednik ne sazove sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva?

U tom slučaju sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 15 dana. Ako ni tada sjednica ne bude sazvana, sjednicu može sazvati, na zahtjev jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

20. Koje poslove obavlja predstavničko tijelo?

 Predstavničko tijelo:

donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe

određene zakonom, drugim propisom ili statutom uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih

i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog

tijela.

21. Možete li objasniti način rada i odlučivanja predstavničkog tijela?

Predstavničko tijelo radi na sjednicama koje su javne, a nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno u slučajevima predviđenim posebnim zakonom i općim aktom jedinice.

Sjednica predstavničkog tijela može se održati ako joj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela.

Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

22. Tko su izvršno tijela u općini, gradu i županiji?

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan.

23. Na koji način se biraju općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici?

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

24. Kada nastupa prestanak mandata općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovim zamjenicima po sili zakona?

Općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:

danom podnošenja ostavke danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju

dužem od jednog mjeseca danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv

slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

danom odjave prebivališta s područja jedinice danom prestanka hrvatskog državljanstva smrću.

25. Kojim putem se može razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika može se razriješiti putem referenduma.

26. Tko i u kojim slučajevima raspisuje referendum o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Referendum o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika može raspisati predstavničko tijelo u slučaju:

kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

znatnu materijalnu štetu (u iznosu od 1% od proračuna jedinice; ako 1% iznosi preko 500.000 kuna, znatnom materijalnom štetom smatra se šteta u iznosu od 500.000 kuna).

Referendum se raspisuje odlukom predstavničkog tijela koja se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

27. Tko može predložiti raspisivanje referenduma o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Prijedlog za raspisivanje referenduma o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika može podnijeti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela.

Također, birači upisani u popis birača općine, grada, odnosno županije imaju pravo predstavničkom tijelu predložiti raspisivanje referenduma o pitanju razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

28. Koje su ovlasti i koje poslove obavlja općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan?

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju.Općinski načelnik obavlja izvršne poslove u općini, gradonačelnik u gradu i župan u županiji.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan:

priprema prijedloge općih akata izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000 000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina planirano u proračunu, a stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima

obavlja i druge poslove utvrđene statutom.

29. Koja su upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (vrste, djelokrug, način upravljanja upravnim tijelima)?

Upravna tijela mogu biti upravni odjeli i službe.

U općinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.

Upravna tijela ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice.Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

30. Koji su oblici mjesne samouprave?

Oblici mjesne samouprave mogu biti mjesni odbor, gradske četvrti i gradski kotarevi.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.

Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

31. Koja su tijela mjesnog odbora i način izbora?

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.

32. Što čini imovinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na koji način se njome upravljanja i raspolaže?

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čine njezinu imovinu.

Jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

33. Koji su prihodi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su:

općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima

ima udio ili dionice prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu drugi prihodi određeni zakonom.

34. Koji je temeljni financijski akt jedinice, tko ga donosi i što ako ga ne donese?

Temeljni financijski akt svake jedinice je proračun. Donosi ga predstavničko tijelo.

Ukoliko se godišnji proračun za narednu računsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca.Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo u skladu sa zakonom.

Ako predstavničko tijelo ne donese ni proračun ni odluku o privremenom financiranju, nastupit će razlog za raspuštanje predstavničkog tijela.

35. Opći akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – tko ih donosi i kako stupaju na snagu?

Odluke i druge opće akte donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu, u skladu sa svojim statutom.

Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice.Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

36. Pojedinačni akti – tko ih donosi, kako je osigurana pravna zaštita i koji se propisi primjenjuju?

Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

Iznimno, u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela kad je to određeno zakonom, pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose tijela državne uprave.Protiv pojedinačnih akata iz koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako posebnim zakonom nije propisan postupak pred tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnih pojedinačnih akata koje donose upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se pokrenuti upravni spor.

Sve navedeno se odnosi i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima su odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

37. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti općih akata?

Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

38. Tko može obustaviti opći akt od primjene?

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke.

Ako predstavničko tijelo to ne učini, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U postupku nadzora zakonitosti, kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ovlašten je i dužan, u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena.Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

39. Kako će postupiti nadležno tijelo državne uprave u slučaju obustave općeg akta?

Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom.

Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno donijelo središnje tijelo državne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za

poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi.

Kada nadležno središnje tijelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama.Ukoliko središnje tijelo državne uprave odluku o obustavi ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika.

Odluka središnjeg tijela državne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika.

40. Koje su ovlasti Vlade Republike Hrvatske u postupku obustave općeg akta?

Ukoliko središnje tijelo državne uprave obustavi od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Odluka središnjeg tijela državne uprave kojom je odluka predstojnika ocijenjena osnovanom te prijedlog Vladi Republike Hrvatske za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske dostavljaju se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno postupalo.

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općeg akta pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka.Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.

41. Tko, na koji način i u kojim slučajevima može raspustiti predstavničko tijelo?

Vlada Republike Hrvatske može raspustiti predstavničko tijelo na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.O raspuštanju predstavničkog tijela Vlada RH donosi rješenje.

Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo:

ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske

ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja

ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa

ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka

ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca ako u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno ako ne donese odluku o

privremenom financiranju

ako u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan.

42. Postoji li pravna zaštita u slučaju raspuštanja predstavničkog tijela?

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela je konačno i stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela može podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja.Upravni sud Republike Hrvatske odlučit će o tužbi u roku od 15 dana od primitka te presudu bez odgađanja dostaviti Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku raspuštenoga predstavničkog tijela.Presuda Upravnog suda objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Ukoliko je predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju podnio tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, a tužba je odbačena ili odbijena, Vlada će raspisati prijevremene izbore za predstavničko tijelo u roku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda Republike Hrvatske u »Narodnim novinama«.

43. Tko i u kojim slučajevima imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske?

Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave:

kada raspusti njezino predstavničko tijelo kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa

zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira

predstavničko tijelo ako na referendumu o pitanju razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog

zamjenika bude donesena odluka o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika.

44. Na koji način općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik mogu obavljati dužnost i koja im prava pripadaju po osnovi obavljanja dužnosti na koju su izabrani?

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik odlučit će hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno.

Općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik te zamjenik župana koji mogu odlučiti hoće li dužnost obavljati profesionalno, dužni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnoj službi u općini, gradu, odnosno županiji o tome hoće li dužnost na koju su izabrane obavljati profesionalno.

Za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti na koju su izabrani, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan i njihov zamjenik ostvaruju pravo na plaću, odnosno naknadu plaće, kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

45. Na koji način općine, gradovi i županije mogu ostvariti suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država?

Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji gradova, općina

i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih država, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, općina, grad i županija dostavlja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitošću ove odluke.

Kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka o uspostavljanju suradnje nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predložit će Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke.Vlada Republike Hrvatske može, u roku od 30 dana od primitka prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazložena, ukinuti odluku o uspostavljanju suradnje.

Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke o uspostavljanju suradnje, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od primitka prijedloga ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka o uspostavljanju suradnje donijeta u skladu sa zakonom.

46. Je li moguća međusobna suradnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Dvije ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (općine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički.

Za zajedničko obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima.

Međusobni odnosi jedinica lokalne samouprave u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga uređuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihovim statutima i općim aktima.

47. Kako se osnivaju općine, gradovi i županije?

Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06., 16/07. – ispr. i 46/10. – ispr.) utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tim je Zakonom na području Republike Hrvatske utvrđeno 20 županija te Grad Zagreb kao posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica.Zakonom je izrijekom utvrđeno koji gradovi i općine (uključujući i naselja u sastavu gradova i općina) ulaze u sastav pojedine županije.Zakonom je utvrđeno i područje Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske.

Županije na području Republike Hrvatske jesu:

I. Zagrebačka županija sa sjedištem u Gradu Zagrebu,II. Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini,III. Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku,IV. Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu,V. Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu,VI. Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici,

VII. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru,VIII. Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci,

IX. Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću,X. Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici,XI. Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi,

XII. Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu,XIII. Zadarska županija sa sjedištem u Zadru,XIV. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku,XV. Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku,

XVI. Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru,XVII. Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu,

XVIII. Istarska županija sa sjedištem u Pazinu,XIX. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku,XX. Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu.

48. Kako se utvrđuju granice jedinica lokalne samouprave?

Granice između općina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina.

Kada se granice rubnih katastarskih općina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine općine, odnosno grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u službenoj evidenciji prostornih jedinica. U slučaju da granice rubnih katastarskih općina, odnosno naselja, nisu jednoznačno prikazane u službenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno će uskladiti ove granice.

49. Mogu li se i na koji način promijeniti granice jedinica lokalne samouprave?

Jedinice lokalne samouprave mogu sporazumno izmijeniti međusobne granice. U tom slučaju odluku o promjeni granica jedinice lokalne samouprave donose njihova predstavnička tijela natpolovičnom većinom glasova svih članova, na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, nakon pribavljenog mišljenja građana s područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.

Na temelju odluke predstavničkog tijela općinski načelnici odnosno gradonačelnici sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju tekstualno, a kartografski prikaz obvezan je sastavni dio sporazuma.Potpisani sporazum dostavlja se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne samouprave, Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku.

Ukoliko jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavničko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloži promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama će odlučiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), po pribavljenom mišljenju građana područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.Vlada Republike Hrvatske utvrđuje sastav Povjerenstva i imenuje predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva.Protiv odluke Povjerenstva može se izjaviti prigovor Vladi Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana

dostave odluke.

50. Tko može predložiti promjene područja, promjene sjedišta i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave?

Promjenu područne pripadnosti naselja, odnosno izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici, mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području naselja za koja se predlaže promjena.Promjenu sjedišta jedinice lokalne samouprave ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području jedinice, odnosno naselja na koja se odnosi.

Predlagatelji svake područne promjene dužni su pribaviti mišljenje građana s područja na koje se odnosi promjena, te očitovanje županijske skupštine na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi.Svi predlagatelji promjena područnog ustrojstva Republike Hrvatske dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloženu područnu promjenu.

Vlada Republike Hrvatske izdat će ili uskratiti prethodnu suglasnost, ovisno o procjeni opravdanosti svakoga pojedinog prijedloga te ovisno o usklađenosti područne promjene s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i posebnim zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

51. Što uređuje Zakon o Gradu Zagrebu?

Zakonom o Gradu Zagrebu uređuje se položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba. Na sva ostala pitanja koja nisu uređena tim Zakonom, a odnose se na Grad Zagreb primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

52. Što uređuje Statut Grada Zagreba?

Statutom Grada Zagreba, u skladu sa zakonom, uređuje se njegov samoupravni djelokrug, obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba.

53. Kakav je status Grada Zagreba?

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, što je regulirano posebnim zakonom.

54. Koje poslovi su u djelokrugu Grada Zagreba?

Grad Zagreb ima poseban status iz kojeg proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije.

Grad Zagreb nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.

Pri obavljanju poslova državne uprave upravna tijela imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.

55. Tijela grada Zagreba - koje su vrste, kakav im je djelokrug i od koga su sastavljena?

Tijela Grada Zagreba su Gradska skupština Grada Zagreba i gradonačelnik Grada Zagreba.

Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

Gradska skupština ima 51 člana. Gradska skupština ima predsjednika i potpredsjednike čiji se broj utvrđuje Statutom.

Gradonačelnik je izvršno tijelo Grada Zagreba. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu.

56. Kako se biraju gradonačelnik i njegovi zamjenici?

Gradonačelnik Grada Zagreba i njegova dva zamjenika biraju se na način propisan Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

57. Kako obavljaju svoju dužnost zagrebački gradonačelnik i njegovi zamjenici?

Gradonačelnik Grada Zagreba dužnost obavlja profesionalno.

Zamjenici gradonačelnika odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa, o čemu su dužni u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnoj gradskoj službi.

58. Kada se imenuje povjerenik državne uprave u Gradu Zagrebu?

Ako gradonačelnik Grada Zagreba ne postupi po naredbama koje mu Vlada Republike Hrvatske može davati u obavljaju poslova državne uprave, na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika državne uprave u Gradu Zagrebu.

Povjerenik je dužan osigurati izvršenje naredbi Vlade Republike Hrvatske, ovlašten je provoditi nadzor nad obavljanjem poslova državne uprave u upravnim tijelima Grada Zagreba najdulje 6 mjeseci od dana imenovanja.

59. Što su upravna tijela Grada Zagreba?

Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela.

Upravna tijela Grada Zagreba su:

gradski uredi zavodi službe.

60. Tko imenuje pročelnike upravnih tijela Grada Zagreba, koliko im traje mandat i kome su odgovorni?

Pročelnike upravnih tijela na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove državne uprave, na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije.

Pročelnici se imenuju na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na istu dužnost.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba pročelnici odgovaraju gradonačelniku.

Pročelnici upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga obavljaju samo poslove državne uprave za obavljanje tih poslova odgovaraju gradonačelniku koji u odnosu na njih ima ovlasti predstojnika ureda državne uprave u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama Zakona o

sustavu državne uprave.

61. Kakav je odnos Grada Zagreba i Zagrebačke županije?

Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Sporazumom Grada Zagreba i Zagrebačke županije određuju se ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i međusobna prava i obveze u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Gradska skupština Grada Zagreba i Županijska skupština Zagrebačke županije radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa osnivaju zajedničko vijeće.Zajedničko vijeće čine gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova predstavnička tijela iz reda svojih članova.

Gradska skupština Grada Zagreba i Županijska skupština Zagrebačke županije mogu zajedničkom vijeću povjeriti rješavanje određenih pitanja iz njihovog djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za obje strane, o čemu se donosi odluka većinom glasova svih članova tijela.

62. Kako se financira Grad Zagreb?

Grad Zagreb ima svoje prihode kojima u okviru svog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Grada Zagreba su:

vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima Grad

ima udio ili dionice prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skupština novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad propiše udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom drugi prihodi određeni zakonom.

Prihodi i rashodi Grada Zagreba utvrđuju se godišnjim proračunom.

63. Na koji se način biraju članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koliko im traje mandat i kada se održavaju izbori?

Članove predstavničkih tijela biraju građani na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine. Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četiri godine.

Ukoliko je mandat članova predstavničkih tijela prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela iz zakonom utvrđenih razloga, održavaju se prijevremeni izbori za tu jedinicu.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja izbora.

64. Tko može birati i biti biran za člana predstavničkog tijela?

Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

65. Kakve je prirode mandat člana predstavničkog tijela?

Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. Također, član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu

odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela.

66. Što znači nespojivost mandata člana predstavničkog tijela JLP(R)S?

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisani su slučajevi nespojivosti mandata, odnosno dužnosti člana predstavničkog tijela, te je utvrđeno da član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice.

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave taksativno su nabrojane i druge dužnosti čije obavljanje je nespojivo s istovremenim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice, tako član predstavničkog tijela jedinice ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika, pomoćnik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pročelnik i djelatnik u pravnim tijelima i službama iste jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač.

Osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnosti, osim djelatne vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, međutim ukoliko na izborima bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna se pri konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti koju će od dvije nespojive dužnosti nastaviti obnašati.

67. Što je mirovanje mandata člana predstavničkog tijela u slučaju obnašanja nespojive dužnosti (razlozi za stavljanje mandata u mirovanje, trajanje mirovanja, prestanak mirovanja)?

Mogućnost mirovanja mandata vezana je i može se koristiti u slučajevima kada bi osoba koja je izabrana za člana predstavničkog tijela istovremeno trebala obavljati i neku drugu dužnost koja je određena kao nespojiva, odnosno inkompatibilna s dužnosti člana predstavničkog tijela. Stoga, mirovanje mandata nije moguće u slučajevima koji nisu predviđeni Zakonom, kao što je npr. izostanak zbog bolesti, odnosno bolovanja ili izvršenja vojne obveze ili sl..

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik. Član predstavničkog tijela koji u tijeku mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je u roku 8 dana od prihvaćanja dužnosti o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela, tj. obavijestiti ga o stavljanju mandata u mirovanje.

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti u predstavničkom tijelu na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pismeni zahtjev predsjedniku predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, te da mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestaje osmog dana od dana podnošenja pismenog zahtjeva.

Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

68. Kada nastupa prestanak mandata, koji su razlozi za prestanak mandata člana predstavničkog tijela prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata?

Sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave članu predstavničkog tijela mandat može prestati prije isteka redovnog četverogodišnjeg mandata predstavničkog tijela kada nastupi koji od razloga propisanih Zakonom. Jedan od razloga prijevremenog prestanka mandata sukladno Zakonu je podnošenje ostavke na dužnost člana predstavničkog tijela, u kom slučaju mandat prestaje danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.

Ostali razlozi prijevremenog prestanka mandata člana predstavničkog tijela propisani Zakonom su sljedeći:

ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna - sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke;

ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude;

ako odjavi prebivalište s područja jedinice, danom odjave prebivališta; ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko

državljanstvo, danom njegovog prestanka; te smrću.

69. Tko je zamjenik člana predstavničkog tijela, iz kojih razloga se on određuje i tko ga može odrediti?

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane iz zakonom propisanih razloga prije isteka vremena na koje je izabran.

Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. Pri tome se zamjenik određuje između neizabranih kandidata s liste neovisno o redoslijedu kandidata na samoj listi.

Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

70. Konstituiranje predstavničkog tijela - kada se predstavničko tijelo smatra konstituiranim, tko saziva konstituirajuće sjednice i u kojim rokovima?

Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj (konstituirajućoj) sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica, saziva se u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata. Konstituirajuće sjednice općinskih i gradskih vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti, a konstituirajuće sjednice županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba saziva Vlada Republike Hrvatske.

Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač odmah saziva novu konstituirajuću sjednicu koja se treba održati u roku od 15 dana.

71. Kako je osigurana zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu?

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne

samouprave i predstavničkim tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave zajamčeno je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te se uređuje statutima jedinica.

Ukoliko se na redovnim lokalnim izborima ne postigne odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u kojom se ostvaruje pravo na zastupljenost u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i statutom jedinice, broj članova predstavničkih tijela jedinice povećava se do broja koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena, a izabranima se smatraju oni pripadnici određene manjine koji su bili kandidirani na izbornim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima.

Ako se na navedeni način ne postigne odgovarajuća zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice, u jedinici će se raspisati dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

72. Postupak kandidiranja za izbore za članove predstavničkih tijela - tko predlaže liste za izbor, broj potpisa potrebnih za pravovaljanost liste, rok za predaju kandidacijskih lista?

Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu za izbor članova predstavničkih tijela.

Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste dužni su prikupiti određeni broj potpisa građana:

100 potpisa za općinsku listu 150 potpisa za gradsku listu 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada

Zagreba.

Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste.Prijedlozi lista moraju biti zaprimljeni u nadležnom izbornom povjerenstvu jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime birača, adresa prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja.

Naziv liste navodi se punim imenom stranke, odnosno stranaka koalicije, a ako postoji, navodi se i skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je listu predložila. Ako je listu predložila skupina birača, njen naziv je »nezavisna općinska lista«, »nezavisna gradska lista«, »nezavisna županijska lista«, odnosno »nezavisna lista Grada Zagreba«. Nositelj liste prvi je predloženi kandidat na listi.

73. Koja su tijela za provedbu izbora članova predstavničkih tijela jedinica LP(R)S, kako su sastavljena i koje su im dužnosti?

Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori.

Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izbore članova Gradske skupštine Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Općinska, gradska, županijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni i prošireni sastav. Stalni sastav izbornog povjerenstva jedinice čine predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici. Predsjednik izbornog povjerenstva mora biti diplomirani pravnik.

Državno izborno povjerenstvo imenuje stalni sastav županijskih izbornih povjerenstva i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. Županijska izborna povjerenstva imenuju stalni sastav općinskih, odnosno gradskih izbornih povjerenstava na svome području.

Izborna povjerenstva obavljaju slijedeće poslove vezane uz izbore:

brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove predstavničkih tijela imenuju članove biračkih odbora za općinske, gradske, odnosno županijske izbore određuju biračka mjesta za općinske, gradske, odnosno županijske izbore nadziru rad biračkih odbora obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju općinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu

općinsku, odnosno gradsku listu nadziru pravilnost izborne promidžbe prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području te kada se radi

o županijskim izborima objavljuju rezultate izbora i obavljaju i druge poslove određene Zakonom.

Birački odbori izravno provode glasovanje birača na biračkim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

74. Što je zaštita izbornog prava (tko može podnijeti prigovor na postupak kandidiranja ili izbora, tko rješava po podnijetom prigovoru za zaštitu izbornog prava, rokovi podnošenja prigovora)?

Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove u skladu s odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo podnijeti prigovor nadležnom izbornom povjerenstvu imaju političke stranke, udruge nacionalnih manjina, kandidati, najmanje 100 birača ili 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.Protiv rješenja na prigovor, nadležnog izbornog povjerenstva, u zaštiti izbornog prava političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni spor).

Ukoliko je kandidacijsku listu predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kada ga je podnijela samo jedna politička stranka. Nositelji nezavisnih lista prigovor, odnosno žalbu podnose osobno.Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo, a prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova predstavničkog tijela jedinice podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.

Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati, računajući od dana kad je primljeno pobijano rješenje, a podnosi putem nadležnoga izbornog povjerenstva.Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane Zakonom.

75. Kako se biraju općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba (način izbora, raspisivanje i održavanje izbora)?

Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba propisano je da se općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba te njihovi zamjenici biraju neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku.

Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba održavaju se svake četvrte godine, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom određuje datum njihova održavanja.

76. Tko ima pravo birati i biti biran na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba?

Općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju pravi birati svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata, te se nitko ne može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne samouprave i u jedinici područne (regionalne) samouprave.

77. Do kada traje mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba?

Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglašenja službenih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

78. Kakav je postupak izbora općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba?

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinom glasova svih

birača koji su glasovali. Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili gradonačelnika Grada Zagreba izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora).

79. Što ako ni jedan kandidat ne bude izabran u prvom krugu izbora?

Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora.

U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata koja su u prvom krugu izbora dobila najviše glasova. Ako drugi i treći kandidat na listi dobiju isti broj glasova, te se ne može utvrditi koji od njih ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, izborni postupak ponovit će se u cijelosti. Ako jedan ili oba kandidat s najviše glasova u prvom krugu izbora odustanu od drugog kruga izbora, pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora imat će sljedeći kandidati po broju glasova birača.

U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Ako u drugom krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izbori će se ponoviti u trećem krugu izbora s istim kandidatima na način i po postupku propisanom za drugi krug izbora. Ukoliko u trećem krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

80. Opišite prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata (posljedice prijevremenog prestanka mandata)?

Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji uređuju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Ukoliko mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane prije isteka mandata, raspisuju se prijevremeni izbori.Prijevremeni izbori raspisuju se u roku od 60 dana od dana prestanka mandata.

Međutim, ako mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba prestane u kalendarskoj godini u kojoj će se održati redoviti izbori, a prije njihova održavanja, u toj se jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neće provesti prijevremeni izbori. Prava, obveze i odgovornosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašat će zamjenik.

Ako mandat općinskog načelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjenikuUkoliko mandat prestane i zamjeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika koji će obnašat dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe izbora.

81. Što je nespojivost mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba?

Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba utvrđeno je da općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Također, Zakonom su taksativno pobrojane i druge dužnosti čije je istovremeno obavljanje s dužnošću nositelja izvršne vlasti nespojivo. Slučajevi nespojivosti istovremenog obnašanja zakonom propisanih dužnosti odnose se na obavljanje dužnosti općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, ali jednako tako i na obnašanje dužnosti njihovih zamjenika.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:

Predsjednik Republike Hrvatske predsjednik, potpredsjednik i član Vlade Republike Hrvatske predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke glavni državni revizor i njegov zamjenik pučki pravobranitelj i njegov zamjenik sudac glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnoga državnog odvjetnika ili državni

odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora tajnik i zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske državni tajnik pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik pomoćnik ministra tajnik ministarstva zamjenik državnog tajnika u središnjim državnim uredima ravnatelj, zamjenik i pomoćnik ravnatelja državnih upravnih organizacija predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju ravnatelj i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje direktor, zamjenik i pomoćnik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje rektor i prorektor sveučilišta glavni državni rizničar predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske ravnatelj zavoda kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske dužnosnik u Uredu predsjednika republike kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske pročelnik, službenik i namještenik u upravnim tijelima i službama iste ili druge jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne) samouprave član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave ravnatelj i djelatnik ustanove kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave osnivač.

82. Kako teče postupak kandidiranja osobe koja obnaša dužnost nespojivu s dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana?

Osoba koja obnaša nespojivu dužnost sa dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dužnost.

Ako navedena osoba ne podnese ostavku na nespojivu dužnost, neće moći preuzeti dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.Navedeno se primjenjuje i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba ili njihove zamjenike ne smiju se kandidirati djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike hrvatske.

83. Kako teče postupak kandidiranja za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (tko predlaže liste za izbor, broj potpisa potrebnih za pravovaljanost liste, rok za predaju kandidacijskih lista)?

Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njegove zamjenike mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata.

Birači mogu predlagati nezavisne kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike.U jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime za općinskog načelnika, gradonačelnika i ime i prezime njihovog jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, županijama i Gradu Zagrebu na listi stranačke i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i ime i prezime njihova dva zamjenika sukladno odluci o raspisivanju izbora.

Za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti određeni broj potpisa birača:

50 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini do 1.000 stanovnika; 100 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini iznad 1.000 stanovnika, a

manje od 10.000; 200 potpisa birača za gradonačelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000 stanovnika; 500 potpisa birača za općinskog načelnika i dva zamjenika, te gradonačelnika grada i dva

zamjenika s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika; potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 35.000, a manje od 100.000

stanovnika; 2.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 100.000 stanovnika; 2.500 potpisa birača za župana i dva zamjenika; 5.000 potpisa birača za gradonačelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu. U obrascu se, uz potpis birača, navodi ime, prezime, adresa prebivališta birača, te broj i mjesto izdavanja važeće osobne iskaznice.Prijedlozi kandidatura moraju biti dostavljeni nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

84. Navedite tijela za provedbu izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba?

Tijela za provedbu izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba su Državno izborno povjerenstvo te izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i birački odbori imenovani za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izbor općinskog načelnika provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbor.Izbor gradonačelnika provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbor.Izbor župana provode županijsko izborno povjerenstvo, općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izbor gradonačelnika Grada Zagreba provode Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Kada se izbori održavaju istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neće se imenovati zasebna izborna tijela, već će ista izborna tijela provoditi sve izborne radnje. Ista izborna tijela provode ponovljene i prijevremene izbore. Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, i zamjenici članova mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo i nisu kandidati na izborima.

Na imenovanje, sastav i djelokrug izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i biračkih odbora, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje izbor članova predstavničkih tijela.

85. Opišite zaštitu izbornog prava (tko može podnijeti prigovor na postupak kandidiranja ili izbora, tko rješava po podnijetom prigovoru za zaštitu izbornog prava, rokovi podnošenja prigovora)?

Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.

Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika i gradonačelnika rješava županijsko izborno povjerenstvo, a prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora župana i gradonačelnika Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavlja prigovor. Nadležno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor.Ako nadležno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje mogu bitno utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje u postupku i odrediti da se radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.

Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori.Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva može se pokrenuti izborni spor podnošenjem žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalbu mogu podnijeti političke stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor.Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od dana primitka pobijanog rješenja.Ustavni sud će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od primitka žalbe. Prigovor i žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji u skladu sa Zakonom.

Upravni postupak i upravni sporovi

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine" 47/09)

2. Zakon o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10)

Osnove sustava Europske unije

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. "Europa u 12 lekcija", Pascal Fontaine, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 2011.2. "Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor", Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2009.3. "Hrvatska na putu u EU - od kandidature do članstva", (6. izdanje), MVEP, 2012.4. Pročišćena inačica Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o fukcioniranju Europske unije, (prvih 26 stranica), MVEP

ČPP