Download pdf - Priručnik - skole.hr

Europska komisija izvršno je tijelo EU.

Više o projektu na www.ipa-oie.com

Priručnik

Instrument pretpristupne pomoći Obnovljivi izvori energije

Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for

Pre-Accession Assistance – IPA) pretpristupni je program

za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje

dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD.

Osnovni ciljevi ovog programa su pomoć u izgradnji

institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući

i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i

nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme,

ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju

te regionalnu i prekograničnu suradnju.

IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala

doprinosi jačanju gospodarske i socijalne kohezije, te

prioritetima Europske strategije zapošljavanja u području

zapošljavanja, obrazovanja, stručnog osposobljavanja i

socijalnog uključivanja.

Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile

postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine.

Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju

od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije

i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu

raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska

unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih

vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Energija biomase

Julije Domac

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Za sadržaj ove publikacije odgovorna je Srednja škola Oroslavje i ne odražava stavove Europske unije.

Ovaj projekt fi nancira Europska unija

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

Program Europske unije za Hrvatsku

Instrument pretpristupne pomoći – Obnovljivi izvori energije

Project fi nanced by the European Union

IMPLEMENTATION OF NEW CURRICULA:

Increasing knowledge and information on Renewables

Projekt je fi nanciran sredstvima Europske unije

IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULUMA:

Povećanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Provedbeno tijelo:

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO

Nositelj projekta:

Srednja škola Oroslavje

Partneri na projektu:

Tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu

Grad Oroslavje

Stručni suradnici:

Darko Cobović, dipl. ing.

Goran Nuskern, dipl. ing.

Davor Sokač, dipl. ing.

Damir Čukman, dipl. ing.

Autor:

Dr. sc. Julije Domac

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA

Suautor:

Mr. sc. Velimir Šegon [REGEA] – velika hvala na

volonterskom radu pri izradi nastavnih materijala

Izdavač:



Tehnički urednik:

Mario Lesar, graf. ing.

Dizajn i promocija:

Culmena d.o.o.

Web adresa:

www.ipa-oie.com

Sadržaj

Predgovor ........................................................................................... 2

1. Fizikalne osnove ................................................................................ 3

1.1. Što je biomasa ............................................................................. 3

1.2. Vrste goriva i karakteristike .............................................................. 3

2. Sustavi i tehnologije za iskorištavanje biomase u energetske svrhe ..................... 10

3. Održivost korištenja biomase i utjecaj na okoliša ......................................... 15

3.1. Održivost korištenja biomase ............................................................ 15

3.2 Utjecaj na okoliš ......................................................................... 18

4. Ekonomski i socijalni aspekti iskorištavanja energije biomase ........................... 19

5. Primjeri projekata iskorištavanja energije biomase ....................................... 22

6. Izvori informacija za one koji žele znati malo više ......................................... 24

Literatura na hrvatskom jeziku ................................................................. 24

Izbor posebno vrijedne literature na engleskom jeziku ...................................... 24

Internet .......................................................................................... 24

Implementacija novih kurikuluma: Povećanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije2

Predgovor Biomasa je najsloženiji oblik obnovljivih izvora energije jer kao sirovina obuhva a šumsku i po-ljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa razli itih industrija ili otpad u smislu komunalnog otpada, pro iš ivanja voda i kanalizacijskog mulja i sli no, a može se uzga-jati i na energetskim plantažama. Kao kona an proizvod – energija, biomasa može poslužiti kao obnovljivi izvor za dobivanje elektri ne energije i toplinske energije te kao goriva za promet.

Pri iskorištavanju biomase nužan korak je pretvorba po etne sirovine u energente koji mogu biti teku i (npr. biodizel, bioetanol), plinski (npr. bioplin) ili kruti (npr. peleti). Osim toga, za raz-liku od ostalih obnovljivih izvora energije, biomasa se može okarakterizirati kao uvjetno obnov-ljivi izvor energije. Temeljni uvjet koji je potrebno zadovoljiti u tom smislu jest održivost korištenja, što se najjednostavnije može prikazati za primjer iskorištavanja šumske biomase. Nai-me, ako se cjelokupna šuma posije e radi spaljivanja dobivenog drva, o ito se ne radi o održivom korištenju te se takvo iskorištavanje ne može okarakterizirati kao obnovljivi izvor energije. Ako se pak koristi samo onaj dio godišnjeg prirasta stabala koji osigurava stabilan rast i o uvanje šume u budu nosti, takvo iskorištavanje biomase svakako spada u obnovljive izvore energije.

S obzirom na veliku složenost i mogu ih izvora odnosno sirovine, procesa za preradu sirovine te tehnologija za iskorištavanje biomase, kao i u inaka iskorištavanja na okoliš, gospodarstvo i društvo op enito, kod odabira podru ja obra enih u okviru ove radne bilježnice bilo je prijeko potrebno ograni iti opseg obra enih izvora biomase, tehnologija prerade i iskorištavanja. Kao os-novni kriterij odabira obra enih podru ja uzeta je prakti na primjenjivost odnosno mogu nost iskorištavanja raznih oblika biomase u Republici Hrvatskoj. S obzirom na zna ajni potencijal šumske biomase te na sadašnje stanje korištenja biomase u Republici Hrvatskoj, pri emu je upra-vo šumska biomasa daleko najvažniji izvor za dobivanje energije iz biomase, ovo podru je ini najve i dio sadržaja radne bilježnice. Tipovi biomase koji su tako er obra eni u priru niku, ali u manjem opsegu s obzirom na stanje korištenja u Republici Hrvatskoj, jesu bioplin i biomasa iz poljoprivredne proizvodnje.

U okviru radne bilježnice dan je ve i broj prakti nih i ra unskih zadataka radi ilustracije prak-ti nih aspekata iskorištavanja biomase u kontekstu Republike Hrvatske, a prije samih zadataka dana su sažeta objašnjenja pojmova i mjernih jedinica koje se uobi ajeno koriste.

Radna bilježnica i priru nik o biomasi ine zajedni ki obrazovni materijal pa su teme kao što su izvori i iskorištavanje biomase iz poljoprivrede, utjecaj na okoliš i društvo, održivost korištenja i dr. obra ene u teoretskom smislu unutar priru nika.

Julije Domac, Velimir Šegon: Energija biomase [Priručnik] 3

1. Fizikalne osnove

1.1. Što je biomasa Što je biomasa? Biomasu ine brojni, najrazli itiji proizvodi biljnog i životinjskog svijeta kao što su grane, gran ice, kora drveta i piljevina iz šumarstva i drvne industrije, slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, ostaci pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostaci iz sto arstva, komunalni i industrijski otpadi dr.

U zadnjih 20 godina potrošnja energije u svijetu enormno je porasla. To je, uz korištenje atom-ske energije, zna ilo i zna ajan rast potrošnje fosilnih goriva. Usporavanje toga procesa i kona no obrat od stalno rastu e potražnje za energijom, predstavlja jednu od najvažnijih zada a suvremenog ovje anstva. Za preorijentaciju postoje dva razloga: ograni enost izvora fosilnih goriva te rastu e

optere enje atmosfere uz opasnost globalnih klimatskih promjena i potencijalno kobnog one iš e-nja okoliša. Kao posebna opasnost name e se emisija uglji nog dioksida (CO2), na koju je ve 1896. godine prvi upozorio znameniti švedski fizi ar Arrhenius. CO2 u spoju s vodenom parom i drugim plinovima u tragovima propušta prakti ki neizmijenjene Sun eve kratkovalne zrake kroz atmosferu, ali apsorbira dugovalne toplinske zrake sa Zemlje. Tako se donji dio atmosfere zagrija-va, a taj proces postao je poznat kao efekt staklenika. Posljedica je globalno povišenje temperature, kao i povišenje sadržaja vodene pare u donjem dijelu atmosfere, što dovodi do klimatskih promjena s katastrofalnim posljedicama. Isto tako je važno ne iscrpiti do kraja zalihe fosilnih goriva jer su one zna ajan izvor sirovina za cijeli spektar "neenergetskih" proizvoda. Jedan od na ina da se proi-zvodi energija bez trošenja fosilnih goriva i emisije CO2 jest upotreba biomase kao goriva.

ovjek se oduvijek služio biološkim energetskim izvorima koriste i proizvode fotosinteze bi-ljaka ne samo kao hranu nego i kao gorivo. Do po etka intenzivne upotrebe fosilnih goriva drvo je bilo primaran i gotovo jedini izvor energije. Zbog toga je potrošnja drveta bila vrlo velika pa su, primjerice, u Indiji potpuno uništene šume, što je zemlju pretvorilo u pustinju. Tamo su u sljede-im stolje ima životinjski ekskrementi bili glavno gorivo, a to je uvjetovalo smanjenje plodnosti

zemljišta. Korišteni su i drugi oblici biomase. Tako je poznato da su naseljenici na ameri kom zapadu u podru jima gdje nije bilo drveta za grijanje koristili životinjske otpatke (suhi bizonski i gove i izmet), klipove kukuruza ili sijeno. Danas se korištenje biomase za proizvodnju energije provodi uvažavaju i na elo održivog razvitka. Upotrebljava se isklju ivo drvna masa koja je nas-tala kao sporedni proizvod ili otpad u šumarstvu i drvnoj industriji odnosno višak slame i drugi poljoprivredni ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva biomasa upotrebljava se kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri ne i toplinske energije ili se prera uje u plinovita i teku a goriva za korištenje u prometu i ku anstvima.

1.2. Vrste goriva i karakteristike Energetski sadržaj biomase, ali i drugih goriva, može se prikazati njihovom gorivom vrijednoš u. S obzirom na znatnu nehomogenost biomase, na gorivu vrijednost utje e nekoliko imbenika.

Osnovni je pokazatelj raspoložive energije iz drvne biomase udio vlage. Tako se u ovisnosti o udjelu vlage goriva vrijednost drva kre e od 8,2 do 18,7 MJ/kg. Udio pepela u drvu iznosi uglav-nom oko 1 %, dok je udio ugljika oko 50 %. Goriva vrijednost drveta ovisi i o vrsti drveta, odnos-no razlikuje se prema tome je li drvo crnogori no ili bjelogori no (tablica 1.1.).


Tablica 1.1: Gorive vrijednosti krute biomase u ovisnosti o sadržaju vlage i pepela u MJ/kg sadržaj vlage u % suhe tvari

biomasa sadržaj pepela

u % 80 40 15 0 drvo 1 9,4 12,6 16,0 18,7 biljni ostaci 5 8,3 11,2 14,2 16,7 10 7,8 10,6 13,5 15,8 životinjski izmet 20 8,5 11,4 14,5 17,0

25 7,9 10,6 13,6 16,0

Pri razmatranju šumske biomase tzv. otpad kod sje e i izradbe – panjevinu, sitno drve e, gra-njevinu, ovršinu, cijepano drvo i druge oblike pri kona nom sijeku, iš enjima i prorjedima ili mješovitim zahvatima treba promatrati kao ostatak koji e se dalje koristiti. Ovisno o namjeni, uvjetima i drugim imbenicima, usitnjeno se drvo može podijeliti na:

gorivu sje ku, dugu 5-50 mm smrvljeno drvo komadno drvo, drvo cijepano u smjeru vlakanaca duljine od 5 do 25 cm, do 10 cm debelo gorivo drvo, cijepano drvo duljine 30 do 60 cm, ostale dimenzije manje od 15 cm uguš eno drvo i ostatak, npr. briketi, peleti sli ni oblici.

Slika 1.1. Šumska biomasa

Na energetsku vrijednost nedrvne biomase utje u podjednako sadržaj vlage i pepela. Udio pe-pela u nedrvenim biljnim ostacima može iznositi i do 20 % pa znatno utje e na gorivu vrijednost. Op enito, supstancije koje ine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost. U ovisnosti o udjelu vlage i pepela goriva vrijednost biljnih ostataka kre e se od 5,8 do 16,7 MJ/kg.

Briketiranje je postupak zgušnjavanja materijala u strojevima za briketiranje klipne ili pužne izvedbe, tj. mehani kog ili hidrauli nog pogona, pri emu se materijal tla i u cilindar kružnoga promjera od 20 do 120 mm i duljine do 400 mm. Briketi smiju biti proizvedeni samo iz istoga drva i kore. Nedopustivo je da se u njima na u ljepila i/ili umjetni materijali, biozenozna drva i sredstva za zaštitu trupaca, te lakovi i druga površinska zaštitna sredstva. Za brikete se postavljaju tehni ki zahtjevi glede minimalne gusto e, mokrine, ogrjevnosti, sadržaja pepela, sumpora, dušika i klora (tablica 1.2.).


Slika 1.2. Gotovi briketi

Tablica 1.2: Prikaz svojstava briketa prema Austrijskoj normi – ÖNORM M 7135 Briketi od drva Briketi od kore

Promjer briketa, mm 20-120 Najveća duljina, mm 400 Gustoća, kg/m3 min. 1000 Ogrjevnost, MJ/kg min. 18,0 Mokrina, % maks. 12 maks. 18 Sadržaj pepela, % maks. 0,5 maks. 6,0 Sadržaj sumpora, % maks. 0,04 maks. 0,08 Sadržaj klora, % maks. 0,02 maks. 0,04 Sadržaj dušika, % maks. 0,30 maks. 0,60

Korištenje peleta kao goriva za pe i u doma instvu, male kotlove za zgrade ili sustave podru-nog grijanja te za termoelektrane, nevjerojatna je pri a o uspjehu u proteklih 20 godina. Peleti su

kao gorivo iz drvnog ostatka otkriveni u kasnim sedamdesetim godinama 20. stolje a u SAD-u ,a danas su najnaprednije i najviše korišteno gorivo iz biomase. Razvoj tržišta peleta uzrokovan je nizom društveno-gospodarskih imbenika i izazvao je niz zanimljivih društveno-gospodarskih implikacija.

Slika 1.3. Peleti


Slika 1.4. Preša za pelete

Hrvatsko tržište predstavlja primjer razvoja proizvodnih kapaciteta za pelete bez organiziranih financijskih mehanizama poticaja. U pogledu potrošnje ono gotovo i ne postoji, a trenutno stanje upu uje na nedostatak nacionalnih zakonskih okvira i standarda kontrole kvalitete. ak i u ovim nepovoljnim uvjetimau posljednjih nekoliko godina proizvodnja peleta u Republici Hrvatskoj znat-no se pove ala, s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 210 tisu a tona godišnje. Treba me-

utim naglasiti i da je u svih osam postrojenja za proizvodnju peleta, ukupne proizvodne mogu nosti od 212 100 tona/godišnje, u 2009. godini proizvedeno svega 92 000 tona, od ega je 90150 tona (98 %) izvezeno, a samo 1850 tona (2 %) prodano je na doma em tržištu. Ukupan in-stalirani kapacitet proizvodnje peleta u Republici Hrvatskoj pove ao se od 2006. godine do danas na sljede i na in:

2006. – 0 t/god. 2007. – 17 500 t/god. 2008. – 140 500 t/god. 2009. – 212100 t/god.

Bioplin nastaje procesom anaerobnog truljenja. Naj eš e se sastoji od oko 60 % metana, 35 % CO2 te 5 % smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Njegova svojstva kao goriva u uskoj su vezi s udjelom metana. Goriva je vrijednost direktno proporcional-na koli ini metana, a zbog uglji nog je dioksida koli ina zraka, koji je potreban za izgaranje, ma-nja. Goriva je vrijednost bioplina od 25 do 26 MJ/Nm3. Anaerobno truljenje biomase uklju uje bakterijsku razgradnju, a odvija se u tri osnovne faze (faza hidrolize, kisela faza i faza metana). Za vrijeme hidrolize enzimi razbijaju velike molekule na manje koje su u stanju pro i kroz bakterij-ske membrane. U kiseloj fazi složene molekule kao što su bjelan evine, masti i ugljikovodici cije-paju se s bakterijama u kiselom mediju na organske kiseline, CO2, vodik i amonijak. Kona no, u posljednjoj fazi proizvodi se metan djelomi no iz CO2 i vodika, a najviše fermentacijom kiselina i alkohola. U postrojenju za proizvodnju bioplina sve tri se faze simultano odvijaju, a dominacija jedne faze znatno smanjuje proizvodnju metana.


Slika 1.5. Bioplinski motor

Osnovne su faze u procesu proizvodnje etanola priprema sirovine, fermentacija te destilacija etanola. Priprema sirovine sastoji se od hidrolize molekula škroba enzimima u še er koji može fermentirati. Uobi ajena tehnologija za proizvodnju etanola koristi fermentaciju u pe i s obi nim kvascem za proizvodnju 8-10 %-tnog alkohola nakon 24-72 sata fermentacije. Taj se alkohol za-tim destilira u nekoliko faza te se dobiva 95 % etanol. Za proizvodnju potpuno istog etanola, ka-kav se upotrebljava za miješanje s benzinom, dodaje se benzen i nastavlja destilacija te dobiva 99,8%-tni etanol. On se može proizvoditi iz tri osnovna tipa biomase: še eri (še erna trska, mela-sa), škrob (kukuruz) i celuloza (drvo, poljoprivredni ostaci). Sirovine bogate še erima vrlo su po-godne za proizvodnju etanola jer ve sadrže jednostavne še ere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate škrobom sadrže velike molekule ugljikovodika koje procesom saharifikacije treba razložiti na jednostavne še ere. To zahtijeva još jednu fazu u proce-su proizvodnje, a to pove ava troškove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavlje-ni su od još ve ih molekula i trebaju se konvertirati u še ere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najzna ajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola jesu še erna trska i kukuruz.

Slika 1.6. Še erna trska


Plin iz biomase može se proizvoditi procesom rasplinjavanja. Rasplinjavanje kao proces za dobivanje plina za spaljivanje poznato je ve više od 180 godina. Plin nastaje djelomi nim izgara-njem krute biomase u reaktoru s okomitim protjecanjem zraka u koji zrak ulazi odozdo, odozgo ili u sloj u kojem se nalazi kruta biomasa. Smjer strujanja zraka odre uje o kojem se tipu generatora radi. Pri rasplinjavanju se spaljiva kruta biomasa prevodi u spaljive plinove koji zadržavaju najve-i dio po etne gorive vrijednosti. Sastav dobivenog plina može se mijenjati ovisno o temperaturi,

tlaku, atmosferskim uvjetima i vrsti procesa koji se koristi. Drveni ugljen je gorivo koje uptrebljava širom svijeta. U zemljama u razvoju primarno se ko-

risti za kuhanje u urbanim podru jima, a u razvijenim zemljama koristi se u metalurgiji te kao go-rivo za roštilje. Korištenje drvenog ugljena poznato je gotovo tijekom itave povijesti ovje anstva, a prvi tragovi potje u još prije 30 000 godina kada su njime nacrtani prvi spiljski crteži. Proizvod-nja drvenog ugljena datira još iz bron anog doba i bila je klju na za razvitak metalurgije sve do prijelaza na fosilni ugljen na po etku 18. stolje a. On je i u novije vrijeme tehnološki važan mate-rijal zbog svojih svojstava upijanja. Potražnja za drvenim ugljenom i danas je razmjerno velika i stalno raste. Ukupna svjetska potrošnja prema FAO procjenjuje se na 40,5 milijuna tona godišnje, od ega samo 19,8 milijuna tona u Africi. U Hrvatskoj postoji samo jedan industrijski proizvo a drvenog ugljena, Beliš e d.d., te više srednjih i manjih proizvo a a koji koriste zidane pe i. Osim njih, postoji i više stotina pojedina nih proizvo a a u razli itim dijelovima Hrvatske koji proiz-vode u jamama ili zidanim pe ima, ali nisu registrirani za tu proizvodnju.

Slika 1.7. Proizvodnja drvenog ugljena – tradicionalni na in

Proizvodnja drvenog ugljena uklju uje termi ku razgradnju drveta i može se odvijati u otvo-renim jamama, pe ima ili retortama. Tradicionalna proizvodnja u jamama ili pe ima odvija se uz više ili manje kontrolirani dovod zraka pri emu se toplini razvija izgaranjem dijela drveta. Takva je proizvodnja neu inkovita, a u pravilu se odvija u ruralnim podru jima. U inkovitost pretvorbe obi no iznosi 10 do 15 %, odnosno za 1 kg drvenog ugljena potrebno je 7 do 10 kg drveta. U re-tortama se drveni ugljen proizvodi bez prisutnosti zraka pri emu se toplina mora dovesti iz dru-gog izvora, ali je u inkovitost pretvorbe znatno viša i može iznositi i do 30 % uz znatno smanjenje ukupne emisije štetnih tvari.

Piroliza je proces u osnovi sli an karbonizaciji, ali je temperatura procesa viša, uz drveni ugljen iskorištavaju se i nastali plinovi. Proizvodi pirolize su drveni ugljen (25 %), drvni plin (15 %), pi-rolignozna kiselina (45 %) te katran ili drvno ulje (15 %). Plinoviti i teku i proizvodi pirolize spa-


ljivi su i predstavljaju mogu e gorivo. Drvno ulje ima relativno malu energetsku vrijednost i višu temperaturu zapaljenja od komercijalnih loživih ulja. Prosje na goriva vrijednost iznosi 24 MJ/kg pa zbog toga, ali i drugih lošijih svojstava, drvno ulje zasad ne može konkurirati klasi nom loži-vom ulju. Tako se i ne proizvodi na komercijalnoj osnovi.

Slika 1.8. Proizvodnja drvenog ugljena u retortama (Beliš e)

Za proizvodnju biljnih ulja može se koristiti više razli itih biljaka. Ve ina uljarica daje prinos od 30 do 800 kg ulja po hektaru. U posebno pogodnim uvjetima prinos može biti i zna ajno ve i. Prinos ovisi o vrsti koja se uzgaja, klimatskim uvjetima, tlu i na inu uzgajanja. Biljna ulja od dav-nine su se koristila za osvjetljavanje prostorija. Danas se proizvodnja energije iz biljnih ulja teme-lji na dora enim biljnim uljima koja se mogu upotrebljavati umjesto naftnih derivata u motorima s unutarnjim izgaranjem. Pokazalo se da gorivo proizvedeno na bazi biljnih ulja (uglavnom repi in metil ester, RME) može uspješno zamijeniti dizelsko gorivo. Proces esterifikacije je proces pret-varanja masti, odnosno ulja, u vezi s alkoholom, a nastali proizvod tog kemijskog procesa jest RME, koji ima sli na svojstva kao i klasi no dizelsko gorivo.

Slika 1.9. Uljana repica


2. Sustavi i tehnologije za iskorištavanje biomase u energetske svrhe Postoje brojne mogu nosti za iskorištavanje biomase. Korištenje biomase za dobivanje energije sastoji se od niza složenih procesa koji uklju uju fotosintezu kao izvor biomase, razli ite procese sakupljanja i prerade te energetskog iskorištavanja jer se biomasa može koristiti u izvornom obli-ku, ali i prera ena u kruta, teku a i plinovita goriva (slika 2.1.).

Postoje razni na ini da se iz biomase dobije energija. Ona se može izravno pretvarati u energi-ju jednostavnim izgaranjem te se tako proizvesti pregrijana vodena para za grijanje u industriji i ku anstvima ili za dobivanje elektri ne energije u malim termoelektranama. Takva postrojenja nisu rijetkost u zemljama Europske unije, a kao gorivo služi drvni otpad iz šumarstva i drvne in-dustrije, slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalni i industrijski otpad.

BIOMASA

primarne tehnologije pretvorbe

sagorjevanje

-ložište s rešetkom-ložište s donjim dovodom goriva-fluidizirani sloj

rasplinjavanje

-odozgo-odozdo-popre no-u sloju

piroliza

-fluidizirani sloj

biokemijska pretvorba

-anaerobna i alkoholna fermentacija-esterifikacija

drvni plintoplina i para bio-ulje metan i teku a goriva

sekundarne tehnologije pretvorbe

-parni motor-parna turbina-Stirling motor

-motor s unutarnjim izgaranjem-mikro-turbina-plinska turbina-gorive elije

-motor s unutarnjim izgaranjem-plinska turbina

-toplina-elektri na energija

-teku e gorivo

Slika 2.1. Primarne i sekundarne tehnologije pretvorbe biomase

Malim toplinskim sustavom smatra se postrojenje za grijanje doma instava ili javnih prostorija i poduze a snage do 1 000 kW (1 MW). Radi se o manjim postrojenjima koja se djelomi no razli-kuju od sustava podru nog grijanja. U zemljama Europske unije takva su postrojenja brojna pa se procjenjuje da u Danskoj samo na slamu postoji preko 8 000 takvih postrojenja.


Slika 2.2. Mali toplinski sustav na biomasu

Za taj tip postrojenja kao gorivo se mogu koristiti sve vrste drvne i nedrvne biomase. Ona su u pravilu automatizirana, a vru i plinovi izgaranja nastaju direktnim izgaranjem biomase. Njihovim hla enjem u kotlu energija se prenosi na vodu koja se odvodi u toplinski sustav. Sustav se sastoji od skladišta goriva, automatiziranog ure aja za dopremanje goriva, ložišta, kotla te sustava za kontrolu. Pri gradnji postrojenja mora se voditi ra una da je goriva vrijednost i nasipna težina bi-omase manja od fosilnih goriva pa je potrebno predvidjeti ve i prostor za skladištenje goriva. Stu-panj iskorištenja goriva u takvim postrojenjima iznosi od 72 do 78 %.

Sustavi podru nog grijanja na biomasu naj eš e su sustavi za proizvodnju topline snage od 1 do 10 MWth, a esto se grade tako da rade u kombinaciji s postoje im sustavima na loživo ulje ili ugljen. Kao gorivo upotrebljava se slama ili drvna masa razli itog podrijetla. Kad za to postoji mogu nost, postrojenja na drvnu masu grade se uz ona na bioplin. Tako se postiže potpuna sigur-nost pogona, a sva potrebna energija proizvodi se iz obnovljivih izvora. Sustavi podru nog grija-nja na biomasu razlikuju se od onih na fosilna goriva samo u malom broju dijelova. Pri korištenju šumske drvne mase mogu e je posti i vrlo visok stupanj iskorištenja goriva (korištenje gornje go-rive vrijednosti) ako se postrojenje opremi sustavom kondenzacije vodene pare u dimnim plino-vima. U takvim se postrojenjima kondenziravodena para koja nastaje izgaranjem goriva. Budu i da je uobi ajeno da se toplina iz kondenzacijskog sustava ne ra una kao dio gorive vrijednosti goriva, mogu e je posti i stupanj iskorištenja goriva ve i od 100 %. Prosje na iskoristivost goriva kre e se od 92 do 115 % u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost.

Daleko najzna ajniji na in proizvodnje elektri ne energije iz biomase, danas su kogeneracij-ska postrojenja (istovremena proizvodnja toplinske i elektri ne energije). Osim malih, pojedina -nih sustava u sklopu europskih elektroprivreda trenuta no je instalirano preko 2 000 MWe. Biomasa (najviše otpad iz drvne industrije i poljoprivrede te komunalni otpad) koristi se za proiz-vodnju elektri ne energije u sustavima s konvencionalnom parnom turbinom. U SAD-u je u tak-vim sustavima instalirano više od 10 000 MWe. Iako su takva postrojenja prili no male snage, naj eš e oko 20 MWe, a zahtijevaju relativno visoke investicijske troškove, ipak je mogu e proi-zvesti elektri nu energiju koja je cijenom konkurentna tamo gdje su na raspolaganju dovoljne ko-li ine jeftine biomase. Višu efikasnost i niže investicijske troškove mogu e je posti i u sustavima koji e koristiti plinske turbine.


Slika 2.3. Ukrcaj biomase

U kogeneracijskim se postrojenjima elektri na energija proizvodi na isti na in kao i u klasi -nim termoelektranama, samo što se otpadna toplina ne predaje u okoliš putem sustava za hla enje, nego se koristi u toplinskim sustavima. Ova su postrojenja naju inkovitija i ekološki prihva ena rješenja za proizvodnju elektri ne i toplinske energije. Cijena jedinice energije proizvedene u nji-ma može biti i do 40 % niža od cijene iz centraliziranih energetskih sustava. Ukupni stupanj u in-kovitosti iznosi i do 93 %. Za energetsko iskorištavanje biomase posebno su pogodna mala kogeneracijska postrojenja, i to s plinskoturbinskim agregatom (metan, bioplin), parnoturbinskim agregatom (drvo, slama i ostala biomasa krutog stanja) te s gorivim elijama (metan, metanol) koja su još u fazi ispitivanja.

Gospodarski aspekti i isplativost kogeneracijskog postrojenja na biomasu, osim o korištenoj tehnologiji, u velikoj mjeri ovise o lokalnim uvjetima u kojima se postrojenje nalazi, posebice s obzirom na osiguranje potražnje odnosno potrošnje proizvedene topline i cijenu goriva. Op enito imaju ve e investicijske troškove od izgradnje pojedina ne elektrane i toplane odgovaraju e sna-ge, ali zbog ve e efikasnosti imaju i manju potrošnju energije. Tablica 2.1 prikazuju usporedbu sadašnje i predvi ene efikasnosti proizvodnje elektri ne energije za tri tehnologije kogeneracij-skih postrojenja na biomasu: Rankineov ciklus s parnom turbinom, rasplinjavanje s plinskim mo-torom te pirolizu s dizelskim motorom. Vidi se da usprkos ve oj efikasnosti proizvodnje elektri ne energije, i rasplinjavanje i piroliza još uvijek imaju ve u ukupnu proizvodnu cijenu od postrojenja koje koristi Rankineov ciklus.

Tablica 2.1: Sadašnja i predvi ena efikasnost kogeneracijskih postrojenja na biomasu Rankineov ciklus Rasplinjavanje Piroliza

Sadašnje Buduće Sadašnje Buduće Sadašnje Buduće

Instalirana električna snaga (MWe) 2 2 5 5 6,2 6,2

Instalirana toplinska snaga (MWth) 6,8 5,8 6,0 5,7 6,5 6,5

Električna efikasnost 17,5 23,0 23,9 32,4 24,7 31,5

Ukupna efikasnost 88,0 90,0 85,0 90,0 58,5 66,0

Omjer električne i toplinske instalirane snage 0,30 0,35 0,83 0,88 0,95 0,95


Prva kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj podignuta je 1881. godine u ur enovcu, u pilani grofa Ladislava Peja evi a. Tamo je uz parni stroj montiran generator od 120 kW koji je radio samo nedjeljom, jer je radnim danom parni kotao radio za pogon pilane. Ovaj je generator temelj prve elektrifikacije ur enovca jer su i stanovi rukovoditelja imali rasvjetu, a za pogon su se kori-stili otpaci iz pilana. Od tada do danas u pogonu je bilo nekoliko kogeneracijskih postrojenja na biomasu, ali su ona zbog razli itih razloga izvan pogona (Klas d.d. Nova Gradiška – uništeno tije-kom rata, DIP ur enovac – izvan pogona uslijed teško a u poslovanju itd.).

Fermentacija biomase u alkohol zasad je najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Takav se postupak najopsežnije razvija u Brazilu, gdje se godišnje dobiva oko milijun tona etanola za pogon vozila, a o ekuje se da e se ta proizvodnja i pove ati. Etanol se može miješati s benzi-nom i takva mješavina upotrebljavati u benzinskim motorima (bez ikakvih promjena na motoru), ime se tako er ostvaruju odre ene uštede.

Slika 2.4. Proizvodnja etanola u Brazilu

Uljena repica i neke druge biljke daju ulja koja se mogu izravno upotrebljavati u dizelskim motorima odnosno prera ivati u biodizel koji se može izravno koristiti u automobilskim motori-ma. Proizvodnja biodizela posebno je raširena u Austriji, Njema koj, Francuskoj, eškoj, a pogo-ni za proizvodnju postoje u gotovo svim europskim zemljama.

Zna ajnu ulogu u poticanju ve e proizvodnje energije iz biomase, osim problema globalnog zaga enja i klimatskih promjena, mogao bi imati i razvitak tehnologije. Na primjer, poboljšanja na avionskim motorima u civilnom i ratnom zrakoplovstvu te razvitak rasplinjavanja ugljena u i-nili su mogu im ekonomski isplativu proizvodnju elektri ne energije rasplinjavanjem biomase uz korištenje plinskih turbina. Upravo se od rasplinjavanja i ostalih tzv. novih tehnologija o ekuje najve i doprinos u proizvodnji energije iz biomase u budu nosti.

Rasplinjavanje je termokemijski proces pri kojem se sirovina (ugljik) djelomi no oksidira zag-rijavanjem do temperature od 1200 °C kako bi se proizveo stabilan gorivi plin. Postoji nekoliko na ina rasplinjavanja, dobiveni gorivi plin sastoji se od uglji nog monoksida, vodika i metana, a goriva mu je vrijednost relativno niska i iznosi izme u 4 i 6 MJ/Nm3. Od tehnologije rasplinjava-nja za proizvodnju elektri ne energije dosta se o ekuje ve u skoroj budu nosti pa do sada postoje mnogi primjeri istraživa kih i razvojnih projekata na tom podru ju. Jedina do danas komercijalno prihva ena tehnologija jest rasplinjavanje u cirkuliraju em fluidiziranom sloju (CFB, engl. Circu-lating Fluidized Bed).


Prvo komercijalno postrojenje za rasplinjavanje biomase pušteno je u pogon 1998. godine u Lahti, Finska. Energija se iz dobivenog plina proizvodi u sklopu kogeneracijskog postrojenja uku-pne snage 160 MWe i 250 MWth ,od ega se rasplinjavanjem pokriva 15 %. Drugi zna ajni prim-jeri su projekt Zeltweg BioCoComb u Austriji, kapaciteta 10 MWth, dovršen 1998. godine. Tu je i projekt Amergas BV u Nizozemskoj kapaciteta 83 MWth, odnosno godišnje proizvodnje elektri -ne energije 205 GWh, koji kao gorivo koristi otpadno drvo smanjuju i tako godišnju potrošnju ugljena za 70 000 tona uz izbjegnutu emisiju CO2 od 170 000 tona.

Integrirano rasplinjavanje u kombiniranom ciklusu (IGCC, engl. Integrated Gasification Combined Cycles Plants) predstavlja trenuta no najperspektivniju tehnologiju rasplinjavanja. U Europi su u pogonu tri IGCC postrojenja i to ARBRE kraj Yorka u Sjevernoj Engleskoj, Värnamo u istoimenom gradu u južnoj Švedskoj te Bioelettrica SpA Energy Farm kraj Pise u Italiji.

Postrojenje u Värnamu je kapaciteta 6 MWe i 9 MWth i toplinu predaje u gradski sustav pod-ru nog grijanja. To je prvo IGCC postrojenje koje koristi biomasu, a razvijeno je u suradnji Sydkraft AB-a i Foster Wheeler Internationala. Projekt je zapo eo 1991. godine, u pogonu je od 1996. godine te je do danas sakupio znatno pogonsko iskustvo. Tako je dokazano da je pri ka-pacitetu od 60 MWe IGCC tehnologija profitabilnija od spaljivanja u cirkuliraju em fluidizira-nom sloju, i to s prodajnom cijenom elektri ne energije od 0,033 eura/kWh uz cijenu biomase od 6 eura/MWh.

Integrirano rasplinjavanje u kombiniranom ciklusu (engl. Integrated gasification combined cycle, IGCC) pokazalo se uspješnim kao tehnologija za proizvodnju elektri ne energije ili kogene-raciju korištenjem fosilnih goriva. Ovo je ujedno i najperspektivnija tehnologija rasplinjavanja biomase jer omogu uje postizanje efikasnosti proizvodnje elektri ne energije i do 50 %, a budu-im razvojem o ekuje se smanjenje investicijskih troškova ime bi se omogu ila izgradnja postro-

jenja na komercijalnoj osnovi. Upravo zbog visokih investicijskih troškova trenutno u svijetu ne postoji komercijalno postro-

jenje integriranog rasplinjavanja u kombiniranom ciklusu na biomasu, ali postoji ve niz demon-stracijskih postrojenja, od kojih se kao dva najve a mogu izdvojiti kogeneracijsko postrojenje u švedskom gradu Värnamu te elektrana ARBRE pokraj Yorka u Engleskoj. Postrojenje u Värnamu u pogonu je od 1996. godine i predstavlja prvo IGCC postrojenje na biomasu u svijetu, instalirane snage 6 MWe i 9 MWth. Rasplinjavanje drvnog ostatka vrši se u fluidiziranom sloju, a proizvedena toplina predaje se u gradski sustav podru nog grijanja. Postrojenje ARBRE ima instaliranu snagu od 8 MWe te isto tako koristi rasplinjavanje u fluidiziranom sloju, a godišnje potroši oko 40 000 t drva, pretežno iz brzorastu ih nasada vrba.

Pri razmatranju uloge biomase u energetskom sektoru potrebno je posebno promatrati elektro-energetski i sektor teku ih goriva te toplinarstvo. Osnovna uloga elektroenergetskog sustava nep-rekidna je isporuka potrebnih koli ina elektri ne energije, odre ene kvalitete i uz prihvatljive ekonomske uvjete dobave. O radu i razvitku elektroenergetskog sustava ovisi korištenje prirodnih resursa, razvitak gospodarstva te unapre enje životnog standarda ljudi. Kako se u proizvodnji el-ektri ne energije i op em razvitku mogu iskorištavati razli iti primarni izvori energije, planiranje izgradnje elektroenergetskog sustava predstavlja vrlo specifi no podru je.

Za proizvodnju elektri ne energije iz biomase u Hrvatskoj mogu e je predvidjeti nekoliko scenarija razvitka. Treba odmah naglasiti da se od biomase ne o ekuje presudna ni osobito zna-ajna uloga u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, barem ne u bližoj budu nosti. Elektri nu

energiju iz biomase mogu proizvoditi nezavisni proizvo a i, podjednako privatni poduzetnici i lokalne zajednice (tzv. autonomna proizvodnja), ali uvo enjem odre enih tržišno-zakonskih me-hanizama, što je u ve u tijeku, i elektrane HEP-a, slika 2.5.


Velikakogeneracijska

elektrana

Velikatermoelektrana

Nuklearnaelektrana

Velikahidroelektrana

Prijenosna mreža - 220 i 400 kV

Distribucijska mreža - 110 kV

Distribuiranaproizvodnja

Srednjaindustrijskakogeneracija

Elektrana nadeponijski plin

Elektrana nabiomasu

Vjetroelektrana

Visokonaponska mreža 10 - 35 kV

ku anstvaku anstvaku anstvaku anstvaGoriva elija ili

mikroturbina

Niskonaponska mreža 220-400 V

Oto naproizvodnja

Slika 2.5. Prikaz mogu ih proizvo a a elektri ne energije iz biomase

3. Održivost korištenja biomase i utjecaj na okoliša

3.1. Održivost korištenja biomase Svake godine u poljoprivredi i šumarstvu nastaju goleme koli ine biomase. Najve i dio u poljop-rivredi se proizvodi namjenski za prehranu stanovništva. Odre ena koli ina biomase upotrebljava se u sto arstvu za ishranu stoke ili kao stelja, a dio služi i kao sirovina u drugim industrijskim granama. Uvažavaju i potrebu vra anja odre ene koli ine organske tvari u tlo, još uvijek ostaje znatna koli ina biomase koju je mogu e koristiti za proizvodnju energije. Primjena biomase dobi-vene uzgojem biljakaima niz prednosti za proizvodnju energije, ali i neke nedostatke. U poljopriv-redi i šumarstvu do sada su postignuti zna ajni uspjesi koji se mogu izravno primijeniti i za proizvodnju biomase kao goriva. Biomasu je mogu e uzgajati i na zemljištu koje nije pogodno za poljoprivredu. U Hrvatskoj postoji više od 100 000 ha neobra enih oranica što tako er može predstavljati odre eni energetski potencijal. Me utim biomasa ne može osigurati pokrivanje ve i-ne energetskih potreba neke zemlje jer bi na ogromnim površinama bilo potrebno uzgajati sasvim odre ene biljke. To bi vrlo negativno utjecalo na ekološki sustav i bioraznolikost u prirodi te sma-njilo poljoprivredna zemljišta i proizvodnju hrane.

Koli ina biomase koju je mogu e energetski iskorištavati ovisi o izboru poljoprivredne kulture i ekološkim uvjetima mjesta uzgoja biomase. Me utim op enito se, smatra da je za energetsko


korištenje mogu e upotrijebiti oko 30 % slame pšenice, a sli ni se odnosi mogu izra unati i za druge poljoprivredne kulturejer se energija može proizvoditi iz cijelog niza poljoprivrednih proiz-voda kao što su slama, kukuruzovina, koštice i ostaci vo a, ostaci uljarica i mnogi drugi.

Prema podrijetlu i karakteristikama biomase poljoprivrednog podrijetla me usobno se znatno razlikuju (tablica 3.1).

Tablica 3.1: Prosje na goriva vrijednost i vlažnost nekih vrsta biomase iz poljoprivrede Količina vlage u % u Vrsta

biomase

Goriva vrijednost u

MJ/kg stabljici oklasku bali pljevi sječki košticama

pšenica 14,5 10-20 10-20 10-20 10-20 kukuruz 15,5 14-35 14-55 10-20 14-55 suncokret 13,5 14-35 14-35 5-10 vinova loza 4,7 20-40 20-40 30-55 voće 2,3 20-40 20-40 30-55

Pri iskorištavanju i održavanju šuma nastaju velike koli ine biomase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. U energetske se svrhe može koristiti i drvo iz vjetroizvala, ledoloma, oboljelih stabala i s opožarenih površina. U Hrvatskoj se pri klasi nom iskorištavanju šuma koristi drvo debla, rašlja i grana iji je promjer s korom na tanjem kraju ve i od 7 cm. Na taj se na in is-koristi 60 do 70 % drvne mase zrelih sastojina, a mla ih samo 50 %. Ostatak pri sje i i izradi ine neupotrebljivi dijelovi krupnog drva, ali i gubici dijela obujma zbog propisanog na ina mjerenja šumskih proizvoda. Ošte enja drva trupaca uzrokuju radna sredstva na sje ini i stovarištu, a nasta-ju i zbog na ina rada, utjecaja iz okoliša te ljudskih pogrešaka. Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim imbenicima, a prosje no se za sve sastojke i vrste drve a pri sje i i izradi te privla enju može ra unati s nešto više od 20 % ostatka.

Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore tehni kog drveta, kao i onaj dio drva koji se zbog propisanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u pogone drvne industrije, uk-lju uje se u ostatak odnosno otpad pri obradi drva. Taj dio ostatka ovisi o iskorištenju pri obradi drva, na inu obrade i namjeni drva, a prosje no iznosi oko 30 %. Ve inu ostatka ine otpiljci pri uzdužnom i popre nom kra enju piljenica te neupotrebljivi dijelovi piljenica zbog unutarnjih gre-šaka drva. Neka svojstva drvne biomase s obzirom na mjesto nastanka dana su u tablici 3.2.

Slika 3.1. Biomasa iz drvne industrije


Tablica 3.2: Prosje na goriva vrijednost i vlažnost nekih vrsta drvne biomase Količina vlage u % u Podrijetlo

biomase

Goriva vrijednost u

MJ/kg komadima sječki piljevini blanjevini bruševini

šumska 4,6-10,1 45-75 okoravanje 7,3-10,1 45-60 45-60 pilane 11,7 45-60 45-60 masiva 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32 proizvodnja pokućstva 14,6 10-22 10-20 10-22 10-22 10-22

proizvodnja furnira 11,3 28-36 28-36 28-36

proizvodnja šperploča 10,9 32-40 32-40 32-40

proizvodnja iverica 11,7 25-32 25-32 25-32 25-32 25-32

proizvodnja drvenjače 5,5-10,1 45-70 45-70 45-70

Postoji nekoliko tipova energetskih plantaža na kojima se proizvodi biomasa za proizvodnju energije. Najduže istraživane i najpoznatije su energetske plantaže na kojima se uzgaja brzoras-tu e drve e kod kojega trajanje rotacije (vrijeme od sjetve do žetve) traje od 3 do 12 godina. Na njima se uzgajaju razne vrste drve a, a najve i se prinosi postižu s topolama i vrbama na kojima su izvršeni odre eni genetski zahvati. Prinos drvne mase na takvim plantažama kre e se od 8 do 25 tona suhe tvari po hektaru godišnje.

Na energetskim se plantažama uzgajaju jednogodišnje ili višegodišnje trave ili drve e za proi-zvodnju energije. Postoji više njih koje se mogu uzgajati, a uzgoj bi se mogao provoditi gotovo u svim dijelovima Hrvatske. Osim brojnih ekonomskih i energetskih aspekata koje je potrebno raz-matrati, uzgoj energetskih biljaka ima odre en utjecaj na okoliš.

Utjecaji na okoliš energetskih plantaža mogu se odražavati na kvalitetu voda i tlo, životinjska staništa, odijeljivanje CO2 te o uvanje bioraznolikosti.

Pri uzgoju energetskih biljaka potrebno je upotrebljavati manje kemijskih sredstava nego što se to ini u klasi noj poljoprivredi. Na taj se na in smanjuje koli ina kemikalija u površinskim vodama i mogu nost njihova prodiranja u osnovnu vodu (tablica 3.3).

Tablica 3.3: Prosje na koli ina kemijskih sredstava za uzgoj energetskih biljaka u kg/ha godišnje gnojiva pesticidi

vrsta N P2O5 K2O herbicidi insekticidi/fungicidi

topola, vrba, platana 50 15 15 0,25 0,01 joha, rogač 0 15 15 0,25 0,45 trave 90 67 67 0,15 0,03 trska 155 55 90 0,18 0,04

Zadržavanje tla i sprje avanje erozije jedna je od najve ih prednosti uzgoja energetskih bilja-ka. Pozitivan utjecaj energetskih plantaža na tlo ogleda se u poboljšanju njegove kvalitete nastan-kom humusa. Stalni korijenski sustav brzorastu eg drve a i izostanak oranja površina na kojima se ono uzgaja dodatni su pozitivni imbenik. Uzgaja li se brzorastu e drve e neposredno uz po-ljoprivredne kulture, može se o ekivati nešto smanjen prinos tih kultura. Stoga se u nekim eu-ropskim zemljama propisima odre uje najmanja dopuštena udaljenost plantaža energetskih biljaka od poljoprivrednih površina.


Mogu e prednosti energetskih plantaža koje mogu poslužiti kao staništa za divlje životinje još se istražuju. Kao pokazatelj utjecaja energetskih plantaža na životinje u prirodi promatraju se ptice i mali sisavci zbog njihovih me usobnih razlika u kretanju i povezanosti s vegetacijom na prostoru na kojem obitavaju. Vrijednost energetskih plantaža za te vrste mijenja se sa strukturom vegetacije odnosno kako biljke rastu, žanju se i ponovno uzgajaju. Dosadašnja su istraživanja pokazala da plantaže brzorastu eg drve a pružaju puno ve e mogu nosti za gnijezdenje ptica nego površine zasijane tradicionalnim poljoprivrednim kulturama. Plantaže brzorastu ih trava predstavljaju mo-gu a staništa za ptice koje se gnijezde na tlu. Energetske plantaže pokazale su se i kao pogodno stanište za male sisavce, a njihov utjecaj na velike sisavce još se istražuje. U usporedbi sa šumskim površinama energetske plantaže predstavljaju puno manje pogodno stanište za divlje životinje.

Uzgajanje energetskih biljaka na ve im površinama imalo bi znatan negativan utjecaj na bio-raznolikost. Me utim injenica je da je bioraznolikost znatno narušena i uzgajanjem tradicional-nih poljoprivrednih kultura, pa bi podizanje energetskih plantaža na napuštenom poljoprivrednom zemljištu predstavljalo ak i pozitivan pomak u tom smjeru.

3.2 Utjecaj na okoliš Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva neusporedivo manja emisija štetnih plino-va i otpadnih tvari. Ra una se da je optere enje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo jer je koli ina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka koli ini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke (slika 3.2.).

Slika 3.2. Kruženje CO2, nastajanje i korištenje biomase

Mogu i doprinos biomase u smanjenju emisije stakleni kih plinova najbolje pokazuje sljede i primjer. U postoje oj "živoj" biomasi na tlu je pohranjeno oko 600 gigatona (Gt) ugljika, oko 60 Gt godišnje se izmjenjuje izme u atmosfere i biosfere, a oko 6 Gt osloba a iz "podzemnih zaliha" kroz korištenje fosilnih goriva. Da bi se neutralizirala postoje a emisija iz fosilnih goriva, trebalo bi iskoristiti 10 % godišnje koli ine ugljika iz njegova kruženja u biogorivima za proizvodnju energije (zbog jednostavnosti se pretpostavlja jednaka efikasnost pri korištenju bio i fosilnih gori-va) ili kroz pošumljavanje pove ati "živu" biomasu godišnje za 1 %.


Pri ocjeni utjecaja na okoliš proizvodnje energije iz razli itih goriva naj eš e se promatraju emisija sumpornog dioksida (SO2), duši nih oksida (NOx) i estica. Izgaranjem ugljena i ulja za loženje dolazi do emisije niza drugih štetnih spojeva, me u kojima je najzna ajnija emisija teških kovina, dok je emisija teških kovina izgaranjem biomase zanemariva. Biomasa može imati rela-tivno ve e koli ine H2S i klora, a kod deponijskog plina i niz hlapivih organskih tvari me u koji-ma i halogene ugljikovodike.

U tablici 3.4 i 3.5 daje se prikaz tipi nih svojstava biomase i drugih goriva iz kojih je ra unata emisija one iš uju ih tvari, preuzeto iz razli itih izvora. U daljnjim analizama u vezi s ovom te-mom bit e potrebno prikazati raspon mogu eg sastava slame, bioplina i ostale biomase.

Tablica 3.4: Svojstva drva, slame, ugljena i teškog loživog ulja mase drvo slama kameni ugljen teško loživo ulje

C 31,5 34,6 74,6 86,6 H 3,9 3,3 4,5 11,5 S 0,01 0,08 1,1 1,1 O 28,3 27,5 5,4 0,4 N 0,3 0,3 1,2 - Cl - 0,08 0,1 0,2 F - - 0,01 -

H2O 35,0 30,0 7,0 - pepeo 1,0 4,1 6,0 0,1

Hd u MJ/kg 10,7 11,4 29,9 42,7

Tablica 3.5: Svojstva bioplina i prirodnog plina – tipi ne vrijednosti

vol. % bioplin

stajnjaka bioplin

fermentacije plin s deponije prirodni plin

CH4 64,8 68,6 63,8 95,3 C2H6 0,0 0,0 0,0 1,3 C3H8 0,0 0,0 0,0 0,2 C4H10 0,0 0,0 0,0 0,0

CO 0,0 0, 0 0,0 0,5 CO2 35,0 3,87 33,6 0,0 N2 0,0 24,5 2,4 2,5

H2S 0,2 3,1 0,0 0,0 Hd u MJ/m3 23,3 20,0 33,7

4. Ekonomski i socijalni aspekti iskorištavanja energije biomase Za potpuno vrednovanje biomase kao obnovljivog izvora energije potrebno je uzeti u obzir itav niz razli itih socijalno-gospodarskih posljedica. Korištenje biomase omogu ava zapošljavanje, tj. otvaranje novih i zadržavanje postoje ih radnih mjesta, pove anje lokalne i regionalne gospodar-ske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva. Osim toga se umjesto odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva uspostavljaju nov ani tijekovi u lokalnoj zajednici (investicije-zarade-porezi). Utjecaj na zapoš-ljavanje te navedeni socijalno-gospodarski aspekti predstavljaju najve u prednost korištenja bio-mase u odnosu na fosilna goriva, ali i na ostale obnovljive izvore energije. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih u inaka i stoga u znatnoj mjeri pomažu projek-te korištenja energije biomase.


Tablica 4.1: Povezanost, u inci i zna enje razli itih socijalno-gospodarskih aspekata korištenja energije biomase

Dimenzija Učinak

Socijalni učinci

Povećana kvaliteta života – okoliš – zdravlje – obrazovanje Socijalna kohezija i stabilnost – migracijski učinci (obuzdavanje napuštanja ruralnih područja) – regionalni razvitak – diverzifikacija sela

Gospodarski učinci Makro razina

Sigurnost opskrbe/rizik diverzifikacije Regionalni rast Regionalna trgovinska bilanca Izvozni potencijal

Gospodarski učinci Proizvodnja (Supply side)

Povećana produktivnost Porast konkurentnosti Prilagodljivost rada i populacije (inducirani učinci) Unaprijeđena infrastruktura

Gospodarski učinci Proizvodnja (Demand side)

Zapošljavanje Prihod, dohodak, bogatstvo Inducirana ulaganja Poticaj gospodarskim granama

Prema brojnim izvorima, jedna od najve ih prepreka ve em korištenju biomase jest injenica da se na energetskom tržištu ne vrednuju troškovi, štete i rizici koji nastaju korištenjem fosilnih goriva i nuklearne energije, te neizravne koristi iz korištenja biomase. Incidenti s izlijevanjem naf-te iz tankera postaju sve eš i, uzrokuju teške i dugotrajne štete za okoliš i živi svijet, ali i goleme troškove. Samo izravni troškovi incidenta Exxon-Valdez za iš enje obale iznosili su 2,2 milijarde dolara, dok se medicinski troškovi i troškovi dekontaminacije nakon nuklearnog incidenta na Otoku 3 milje procjenjuju na 1 milijardu dolara. Troškovi održavanja kanala za dobavu fosilnih goriva kroz vojne akcije trebali bi se tako er uzeti u obzir, kao i cijeli niz razli itih drugih imbe-nika (tablica 4.2.).

Tablica 4.2: Socijalni, gospodarski i ekološki aspekti razli itih izvora energije Aspekti / izvori energije Fosilna goriva Nuklearna energija Biomasa Obnovljivost ne ne da Smanjenje CO2 ne da da Smanjenje zagrijavanja ne ne da Obogaćivanje krajobraza ne ne da Izbjegavanje rizika velikih incidenata ne ne da Izraziti troškovi saniranja šteta na okolišu da da ne Smanjenje administrativnih troškova ne ne da Inovacije ne da da Otvaranje novih radnih mjesta ne da da Poticanje decentralizacije gospodarstva ne ne da Poticanje izvoza ne da da Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (razvijeni) ne da da Povećanje neovisnosti opskrbe energijom (u razvoju) ne ne da Povećanje prihoda poljoprivrednika ne ne da Dugo razdoblje zbrinjavanje otpada da da ne Preseljenje u urbana područja da da ne Povoljan odnos javnosti ne ne da Izbjegavanje međunarodnih sukoba i ratova ne ne da Moguće genetske deformacije ne da ne


Druga velika prepreka zna ajnijem prodoru biomase na tržište energijom su osjetne subvencije i podrška konvencionalnim izvorima energije. Sredstva razvijenih zemalja lanica IEA (Internati-onal Energy Agency) potrošena na istraživanja i razvitak od 1988. do 1990. godine iznosila su 73 milijarde USD za nuklearnu energiju, 12 milijardi USD za ugljen, 11 milijardi USD za sve obnov-ljive izvore te 1 milijardu USD za biomasu. Cijene energije u ve ini zemalja u razvitku subvenci-onirane su u iznosu od ak 30 do 50 posto.

Otvaranje novih radnih mjesta jedan je od imperativa hrvatske gospodarske i socijalne politike. Korištenje energije biomase pruža znatne mogu nosti za otvaranje novih radnih mjesta u Hrvats-koj, a osobito u manje razvijenim podru jima i podru jima od posebne državne skrbi izvan velikih gradova, gdje je to i najpotrebnije. Prema razli itim procjenama u Hrvatskoj bi se uslijed korištenja energije biomase u 2010. godini moglo otvoriti izme u 1 500 i 5 000 izravnih radnih mjesta.

Za pove anu proizvodnju energije iz biomase danas u Hrvatskoj postoje zna ajne prepreke kao što su uznapredovala plinifikacija i prelazak nekih drvno-prera iva kih pogona na nove teh-nologije. Iako su obje pojave same po sebi vrlo pozitivne, jedna od njihovih posljedica je i sve ve a koli ina neiskorištene drvne biomase. Drvna biomasa koja nužno nastaje pri proizvodnji u pogonima drvno-prera iva ke industrije ili pri redovitim radovima u šumi predstavlja vrijedan izvor energije koji ipak može postati i problem za okoliš i gospodarstvo ako se zanemari njezino iskorištavanje. Dodatne probleme predstavljaju tzv. netehni ke prepreke, pomanjkanje tržišta za energiju iz biomase te nedostatak svijesti o prednostima proizvodnje energije iz biomase. One su sli ne kao i u ve ini europskih zemalja, a zna ajno je istaknuti da od svih obnovljivih izvora za biomasu postoje najmanje prepreke, te da su rješenja poznata i razra ena (tablica 4.3.).

Tablica 4.3: Prepreke, rješenja potrebne aktivnosti za pove anu proizvodnju energije iz biomase u RH Prepreke Rješenja Potrebne aktivnosti Tehničke: Precijenjeni i/ili stvarni visoki investicijski troškovi.

Tržišno povjerenje u tehnologije korištenja biomase. Jednostavan sustav financiranja. Poboljšanja tehnoloških rješenja i razvoj tehnologije za korištenje biomase.

Identifikacija i spoznaja potrebnih informacija konač-nim korisnicima, bankama, proizvođačima, Vladi i dr. Iskorištavanje uspješnih projekata za dalju promociju i definiranje "najboljeg načina" korištenja biomase. Promocija stvarnog stanja tehnologije i prednosti biomase ciljanim skupinama.

Netehničke: Manjak političke podrške.

Donošenje nove energetske strategije Republike Hrvatske. Vjerodostojna baza podataka za stvaranje: – političke volje – pro-biomasa uvjerenja.

Učinkovito i pravovremeno informiranje o provedbi programa. Isticanje prednosti biomase za: – gospodarstvo – razvitak lokalnih zajednica – okoliš.

Netočne i nepotpune ocjene cijene energije iz fosilnih goriva.

Uključivanje vanjskih troškova u cijenu energije. Uklanjanje subvencija za opskrbu energijom.

Razvoj tehničkih, gospodarskih i ekoloških metoda za procjenu učinaka korištenja biomase. Promocija i edukacija vladinih tijela i investitora o posljedicama i dosezima korištenja biomase i fosilnih goriva.

Dugotrajan proces mijenjanja stava i navika, pomanjkanje informacija, znanja i zanimanja industrije i javnosti.

Stimulacija tržišta kroz stalne i pouzdane poticajne mjere. Uključivanje industrije. Obrazovanje: – studenata – zaposlenih u javnim službama – dobavljača – kupaca – planera – lokalnih zajednica. Kvalitetna promocija: – razvijenih proizvoda – uspješnih projekata.

Upoznavanje industrije i Vladinih službi s tržišnim potencijalom biomase. Poticanje izrade i donošenje hrvatskog standarda za biogoriva. Izrada i distribucija kvalitetnih promocijskim materijala o korištenju biomase. Pomoć pri izmjeni informacija unutar i izvan Hrvatske.


Prepreke Rješenja Potrebne aktivnosti Pomanjkanje sredstava i stručnog znanja.

Financijska podrška iz nacionalnog i proračuna lokalnih zajednica, iz sredstava EU za zemlje srednje i istočne Europe te ostalih razvojno orijentiranih organizacija UN-a, EU-a i međudržavne suradnje. Tehnička podrška razvijenih zemalja.

Uspostava i razvoj suradnje s međunarodnim organizacijama (Svjetska banka, ECi dr.) Poticanje izrade nacionalnog fonda za obnovljive izvore i biomasu. Izmjena informacija, pomoć u transferu tehnologije i znanja u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.

5. Primjeri projekata iskorištavanja energije biomase U Hrvatskoj iskorištavanje energije biomase (uglavnom ogrjevnog drva i drvnog ostatka) ima du-gu tradiciju. Tako još 1960. godine iz biomase zadovoljavalo gotovo etvrtinu ukupnih potreba za energijom. Danas Hrvatska korištenjem biomase pokriva samo mali dio svojih potreba za energi-jom, ostavljaju i tako neiskorišten znatan prirodni potencijal koji posjeduje. Razlog tome su prije svega tzv. netehni ke prepreke, pomanjkanje tržišta za energiju iz biomase te nedostatak svijesti o prednostima proizvodnje energije iz biomase,.

Prema službenim statistikama, udio biomase u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj posljed-njih je godina iznosio oko 5 %, iako brojne regionalne analize i provedene ankete Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazuju da je taj udio vjerojatno i znatno viši. Budu e mjesto biomase u energetskoj bilanci te njezino zna enje za ukupan energetski sektor teško je odrediti. Sigurno je da zbog raznolike primjene (kruto gorivo za elektrane i industrijske kotlovnice, plinovito gorivo za motore, teku e gorivo za vozila i sl.) te zbog svog ipak ograni enog potencijala nikad ne e postati dominantni izvor energije za hrvatski energetski sektor. Uloga biomase, što se do sad tek rijetko prepoznavalo u krugovima hrvatske energetske struke, jest da kao dodatni izvor energije i, što je posebno zna ajno, kao doma i, vlastiti energent, pridonese zadovoljavanju ukupnih potreba za energijom uz pozitivne u inke na okoliš te sve socijalno-gospodarske prednosti koje njezino ko-rištenje donosi.

Zemlje lanice Europske unije danas su svjesne zna enja biomase i ostalih obnovljivih izvora energije. Europska komisija postavlja ciljeve, donosi direktive koje obvezuju lanice te pokre e brojne programe financijske i institucionalne podrške. No zemlje laniceu pravilu ne ekaju da ih na korištenje obnovljivih izvora obveže Europska komisija – prednosti njihova korištenja poznate su i politi arima i javnosti. Tada podrška obnovljivim izvorima ne samo da postaje sastavni dio državne politike i dio programa politi kih stranaka Europske unije, nego i dio civilizacijskog nas-lije a lokalnih zajednica i cjelokupnog stanovništva koje takve projekte zahtjeva, podržava i pro-vodi. Na taj se na in otvaraju nova radna mjesta, pridonosi razvitku ruralnih podru ja, otvaraju nove mogu nosti zarade za poljoprivrednike, smanjuje uvoz energije kojom je Europa siromašna, uva vlastiti okoliš i smanjuje globalna emisija stakleni kih plinova te pridonosi zdravlju ljudi u

urbanim podru jima. Zbog svega toga nije neobi no da su tzv. male zemlje prve prepoznale prednosti biomase kao

izvora energije. Tako Finska etvrtinu svojih potreba za energijom pokriva iz biomase, Danska ve godinama intenzivno razvija program elektrana na slamu, a Austrija se ubrzano približava ud-jelu od 80% elektri ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora pri emu biomasa ima zna ajni udio. Zanimljivo je da biomasa svoje mjesto zauzima i u poslovnoj politici multinacionalnih naft-nih kompanija, iako neupu eni promatra to nikad ne bi o ekivao. Prije nekoliko godina pravu je senzaciju izazvalo osnivanje posebnog odjela za obnovljive izvore u Shellu. Od toga su vremena


tisu e hektara Shellovih nasada eukaliptusa ve narasli, Total uspješno dodaje biodizel u dizelsko gorivo, a ak i slovenski Petrol pokre e proizvodnju peleta.

Finska je vode a zemlja Europske unije u korištenju energije biomase i ima zna ajne mogu -nosti za pove anje udjela biomase u ukupnoj potrošnji energije sa sadašnjih 20 % na 25 do 30 % u skoroj budu nosti. Finska vlada postavila je cilj da se do 2005. godine postigne udio od 25 %. U razdoblju od 1993. do 1998. godine sredstva koja je država uložila u program istraživanja korište-nja biomase iznosila su ak 23 milijuna eura, a finske tvrtke uložile su dodatno još 12 milijuna eura. U ovom su razdoblju više od polovine sredstava potrošena na istraživanja proizvodnje bio-goriva iz šumske biomase. Danas u Finskoj 98 % biomase koja se koristi za proizvodnju energije dolazi iz šume, a ve ina se (80 %) koristi za proizvodnju topline (pare) i elektri ne energije u in-dustriji. Iz biomase se proizvodi više od 10 % elektri ne energije, a tržište je potpuno uspostavlje-no i regulirano. Postoji nekoliko nacionalnih operatera koji otkupljuju, distribuiraju i prodaju biomasu, a uspješni su i brojni projekti lokalnog poduzetništva.

Peleti su se u Republici Austriji prvi put po eli koristiti u stambenim sustavima centralnog gri-janja (npr. u 2006. godini oko 12,5 % svih prodanih kotlova za grijanje ku anstava bili su kotlovi na pelete) iz ega proizlazi da je ta zemlja svjetski tržišni lider po pitanju kotlova na pelete. Ova uloga rezultat je više od 20 godina istraživanja i razvoja na podru ju izgaranja drvne sje ke. Aus-trijske kompanije zaslužne su za uvo enje kotlova na pelete na njema ko tržište i na tržište neko-liko drugih europskih zemalja. Zastupljnost kotlova na pelete na tržištu u Republici Austriji ne može se uspore ivati ni s jednim drugim tržištem.

Trenuta no postoji oko 25 proizvo a a kotlova na pelete, a unato recesiji, austrijska industri-ja peleta o ekuje pozitivan rast tržišta i u 2010. godini. Za 2009. godinu o ekivani porast na tržiš-tu peleta bio je 25-30 % te je u velja i iste godine udruga ProPellets predvidjela rast tržišta kotlova i pe i na pelete ak do 50 %. Do kraja 2008. godine ukupan broj sustava za grijanje na pelete (<100 kW) iznosio je oko 62 400, što odgovara instaliranom kapacitetu od oko 1190 MW. Sustavi za grijanje na pelete prvi put su predstavljeni na sajmovima 1994. godine. Proizvodnja peleta u Republici Austriji pokrenuta je 1995. godine s kapacitetom od 5 000 t/god. te je kontinui-rano rasla tijekom godina dosegnuvši razinu od oko 450 000 t u 2005. godini i 800 000 tona u 2008. godini. Do 2002. godine uvoz i izvoz igrali su manju ulogu. Zbog brzog rasta proizvodnih kapaciteta za pelete u Italiju je porastao izvoz malih pakiranja peleta . U 2005. godini oko 50 000 t industrijskih peleta prodano je energetskim postrojenjima u Nizozemskoj, dok su tijekom nedosta-tne opskrbe u 2006. godini peleti pretežito uvoženi iz Italije.

U Švedskoj se proizvodnja energije iz ogrjevnog drveta udvostru ila od sedamdesetih godina i iznosi 72 TWh, a ukupno se iz biomase zadovoljava gotovo 18 % potreba za energijom. Najzna-ajniji porast korištenja biomase (uglavnom šumskog porijekla) bilježi se u podru nom grijanju

(kogeneracija) i proizvodnji elektri ne energije. Danas se godišnje proizvodi oko 2000 GWh elek-tri ne energije, a daljnji se porast o ekuje i u budu nosti. Postoji razra en program državne po-drške, subvencioniranja, ali i financiranja i poticanja istraživanja i razvoja tehnologije. Tržište je regulirano, pa ak i velike elektroprivrede imaju interesa proizvoditi energiju iz biomase. Najzna-ajniji aspekt korištenja drva za proizvodnju energije su kogeneracijska postrojenja (proizvodnja

toplinske i elektri ne energije) kojima se energijom opskrbljuje velik broj ku anstava. Rezolucijom o korištenju i opskrbi energijom, koju je donio slovenski parlament, predvi a se

pove anje udjela biomase s 4,6 % u 1996. na 10 % u 2010. godini. Ministarstvo gospodarstva je od 1994. do 1996. godine bespovratno sufinanciralo 8 postrojenja za grijanje s automatskim dozi-ranjem drva u drvnoj industriji, a subvencije su iznosile do 15 %. Danas se za projekte podru nog grijanja odobravaju subvencije do 25 %, a prvi realizirani projekt, Gornji Grad, s kotlovnicom snage 2 MW pušten je u pogon još krajem 1998. godine. Program državne financijske potpore stalno se razra uje i proširuje pa se tako za izradu studije izvodljivosti i potrebne dokumentacije


mogu dobiti subvencije i do 50 %. U slovenskoj drvnoj industriji do danas je instalirano 340 MW na drvnu biomasu, a u pogonu je i desetak novih projekata podru nog grijanja na biomasu. Na podru ju korištenja biomase uspostavljena je intenzivna suradnja s Austrijom, a korištena su zna-ajna sredstva iz brojnih europskih programa. Osnovane su i neprofitne financijske institucije za

podupiranje obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša, a Vlada je do danas uložilo oko 20 mili-juna EUR-a na projekte u inkovitog korištenja energije i obnovljivih izvora, od ega je 75 % utro-šeno na investicije, a ostatak na izradu studija i programa.

6. Izvori informacija za one koji žele znati malo više

Literatura na hrvatskom jeziku [1] Domac, J. (ur.) et al., BIOEN – Program korištenja energije biomase i otpada: Nove spoznaje i

provedba. Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, 2001. [2] Labudovi , B. et al: Obnovljivi izvori energije, EM, Zagreb, 2002.

Izbor posebno vrijedne literature na engleskom jeziku [3] Sims, R. E. H., The Brilliance of Bioenergy. James & James, London, 2002. [4] Richardson, J. et al., Bioenergy from Sustainable Forestry. Kluwer Academic Publisher, 2002. [5] Loo van S., Koppejan, J.: Handbook of Biomass Combustion and Co-Firing, Twente University Press,

Enschede, 2002. [6] EL BASSAM, N., Energy Plant Species. James & James Ltd. London, 1998.

Internet [7] www.aboutbioenergy.info [8] www.energetika-net.hr/skola/oie/energija-biomase [9] www.hrote.hr/hrote/znati/obnovljivi/biomasa.aspx [10] http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/knjiznica/skola_energetike/10_energija_biomase [11] en.wikipedia.org/wiki/Biomass [12] www.nrel.gov/learning/re_biomass.html [13] www.energyquest.ca.gov/story/chapter10.html [14] www.nef.org.uk/greenenergy/biomass.htm [15] www1.eere.energy.gov/biomass/biomass_basics_faqs.html [16] www.oregon.gov/ENERGY/RENEW/Biomass/BiomassHome.shtml [17] www.agores.org/SECTORS/BIO/default.htm [18] www.uidaho.edu/bioenergy/

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

Program Europske unije za Hrvatsku

Instrument pretpristupne pomoći – Obnovljivi izvori energije

Project fi nanced by the European Union

IMPLEMENTATION OF NEW CURRICULA:

Increasing knowledge and information on Renewables

Projekt je fi nanciran sredstvima Europske unije

IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULUMA:

Povećanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Provedbeno tijelo:

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO

Nositelj projekta:


Partneri na projektu:


Grad Oroslavje

Stručni suradnici:

Darko Cobović, dipl. ing.

Goran Nuskern, dipl. ing.

Davor Sokač, dipl. ing.

Damir Čukman, dipl. ing.

Autor:

Dr. sc. Julije Domac

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA

Suautor:

Mr. sc. Velimir Šegon [REGEA] – velika hvala na

volonterskom radu pri izradi nastavnih materijala

Izdavač:



Tehnički urednik:

Mario Lesar, graf. ing.

Dizajn i promocija:

Culmena d.o.o.

Web adresa:

www.ipa-oie.com

Europska komisija izvršno je tijelo EU.

Više o projektu na www.ipa-oie.com

Priručnik

Instrument pretpristupne pomoći Obnovljivi izvori energije

Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for

Pre-Accession Assistance – IPA) pretpristupni je program

za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje

dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD.

Osnovni ciljevi ovog programa su pomoć u izgradnji

institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući

i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i

nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme,

ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju

te regionalnu i prekograničnu suradnju.

IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala

doprinosi jačanju gospodarske i socijalne kohezije, te

prioritetima Europske strategije zapošljavanja u području

zapošljavanja, obrazovanja, stručnog osposobljavanja i

socijalnog uključivanja.

Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile

postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine.

Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju

od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije

i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu

raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska

unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih

vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Energija biomase

Julije Domac

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Za sadržaj ove publikacije odgovorna je Srednja škola Oroslavje i ne odražava stavove Europske unije.

Ovaj projekt fi nancira Europska unija