POST ARIMA PLAC EH
LIST IZLAZI TJEDNO. - GOD6NJA
30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.
OGLASI PO NAROeiTOJ TARIFI.
GODINA IX. BROJ 28.
Šibenik, 1 O. srpnja 1938. 1-1
ADRESA UREDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 11.
RUKOPISI SE NE VRAtAJU. -
Mladomisnici SrpanJ nije samo mjesec iltnoga
klasja l ietelatke pjesme koja se prelijeva l diže Iznad rodnih ravnica, ne·go i mjesec lijepih mladomlsnltklh slavlja, kada novi Kristovi apostoli, punl mladenatke svjeiln~ l iara, po prvi
.. puta stupaju k Bofjlm frtvenlclma l darivaju sebe l svoj narod Bogu mladosti nale. - Srpanj je mjesec novih, mladih svećenika, mladomlsnltkl mje.sec.
Mladomlsnltka su slavlja uvijek svelana i lijepa, jer Ih ne priređuju
sami mladomlsnlcl nego lltav narod. l .zapravo su to prava narodna slavlja, slavlja onog naroda Iz kojega su svi nail mladomlsnlcl nikli, l među koji te se sutra opet povratiti.
HaJ katolllki narod se veseli mladim Misama svojih sinova, jer zna da će svi oni još Istog dana postati njegovi savjetnici, tjeliteljl l vođe da će se s nJime veseliti l s njime tugovati, -s nJime se boriti i s njime pobjeđlva~.
Hrvatski narod nije od juler. Stoljeća su prohujala preko njegove glave. l kroz lltavu tu dugu, lesto puta mutnu l krvavu, povijest svećenik je živio s narodom l za narod. Dok su mnogi drugi staleil u prošlosti, kao l u sadalnjostl, bill Izvan narodnih redo-va, a lesto l proti narodu, dotle su svećenici uvijek orali l siJali na narodnoj njivi.
Jakost naroda je u njegovoj kuJuri, u prosvjeti. Nekulturan narod: l
niJe narodi A ko je luvao, Jlrlo l ~izao kulturu hrvatskog narodaJ Hlsu nl plemići, nl Imućnici, nego, većinom, nepoznati seoski svećenici. Kada niJe bilo nl škola, nl ulltelja, svećenici su bill već na terenu l, uz mno
-ge poteškoće, obrađivahu njivu na-:rodne prosvjete.
Pa l sada, kada se već l po zabitnijim selima posagradiš~ osnovne ikole, svećenici su prvi l najvažniJI .narodni prosvjetlteljl. Jer prava lstln:ska prosvjeta niJe poglavito u tome -da neko zna pisati, lltatl I ralunatl, nego u plemenitosti srca l dobroti čuše. A tu plemenitost l dobrotu nlleo ne širi u tolikoj mjeri l u takvoj -llstoćl kao svećenlkl
Hrvatski narod to zna razumije, pa zato, uz rijetke Iznimke, l štuje .svoje svećenike.
C:esto puta su se Hrvati morali bo-1'1tl za svoj narodni opstanak. Mullše nas tamnicom l glađu; udarahu nas korballma l ubijahu strelicama, puška·ma l topovima. l u toj tisućljetnoj narodnoj borbi za goll ilvot, za opstaJJtak, u borbi koja još l danas traje,
Savremena potreba
Priqodom Euharistijskoq Konqresa Kri t voj duvi nije bilo ne
urednih nagona. jegovu reu nije bilo neči tih težnja. Bio je či-
tij i od dj evica i andela, j er j e bio ne amo čovjek nego i Bog. Medu onima koji podo· e za Njim avrveniji i bolji u oni koji Ga vi"e i avje nije lijede. vctiji u oni koji u vemu podo·e za jim i voj život hoće da učine •to lič
nijim Njeaovu. nedokučivo ti Ljubavi oje Kri t je o tavio moćno i jako red tvo za nave usa ršavanje. Zatvorio e u Tabernakulu i po tao našom hranom. »Tko jede T ij elo moje i pije Krv moju, o -taje u meni, i ja u njemu.« (Iv. 6, 57) On je obećao da ćemo primanjem , jegova Tijela biti u jemu i On u nama. On će u nama učiniti da i navi neuredni nagoni i niže težnje budu po na manje opa ne: Učiniti će, jer je On bio bez njih .
Ovo je. t.,tgodno i taknuti ba v dana prigodom kongresa. Dok neči toća Javi lavlje, dok tijelo tri umfira nad duhom, dok se ljudi puštaju do životinje i ispod nje,
priredujeJDo ba v u ovom ra travanom i nenormalnom vremenu euhari tij ke kondre e. I zato je zgodno i taknuti i nagla iti potrebu Euharistije za čis toću. A či toće nam danas po ebno treba.
Omladina ne pozna uzdržljivost i ne cijeni nevinost. Poznate su joj pripo ije ti o lobodnoj ljubavi, i čovjeku-životinj i . Obitelji e temelji ruše i brakovi se klapaju
Odgovorni Imaju rljel!
radi tijela, a ne radi stvaranja i odgajanja djece. I zato e brakovi ra kidaju i ra tave u potreba vremena. 1 ijedna fotografija ili kip, reklama, film ili kazali~ni komad ni u zabranjeni, jer golotinj a je prirodna, a mi mo avremeni. KupaWta, a i ·etaWta ljeti, a ple ne d orane zimi u mje ta rezervirana za neči toću i grijeh. Tamo e već ide amo za to i ni za što drugo. Moderno je to. O žen kom odje anju i ne treba po ebno govo-riti. To e u prvom redu.
A zatim izrablji anje onih jadnih preko vih mogućih i nemogućih granica. I onda napeto ti medu narodima, mogućno ti revolucija, ~radan kih ratova i jednog divljeg, vjet kog klanja.
To je dana · njica. I u takovoj dana· nj ic i prireduj erno euharistijske kongre e da na njima ot oreno i povjedimo vjeru uKri ta i nadu u Njegov pa čovječan t a. On može i dana izgraditi heroje ne-
ino ti i čistoće, junake ljubavi prema bližnjemu i uzore povtenja. Samo treba poći za j im, treba Ga lijediti i primati. Treba uči niti ve da u nama djeluje ne labi čovjek, nego eliki Bog. I kao •to e tjele na h rana uzima če to, treba e i Njime če to hraniti. On, Prečisti I us, u nama odgojiti !Se nas u prvom redu za čistoću , a onda će doći sve drugo.
D a to nagla irno i i taknemo, zato euharistijski kongre 1, zato i ovaj na v u Benkovcu. R.
Da ne bude prekasno! Novine su ovih dana pune te
ških i osudujućih riječi protiv pokvarene štampe. O amnaestogodišnji naučnik Drago Peracković i propali dak petnae tgodišnj i Vlado Pari ubili su šesnae tgodivnjeg naučnika Zdenka Puha. ' bili su ga zato da bi ukrali auto i njime pobjegli u bosanske planine gdj e bi živjeli od lova. I zločin malodobnika i njihove pripreme na nj, pa i sama obrana u točno po uzoru romana
uvijek se Isticahu svećenici. Oni su bill s narodom l onda kada Je trebalo puniti tamnice l umlratll
Zar je sve to hrvatski narod mogao zaboravltiJ NIJe l neće! Zato on svoju ljubav l zahvalnost prema Crkvi l svećenstvu pokazuJe l prilikom mladomlsnlčklh slavlja, kada se u onako velikom broju kupi oko svojih odabra· nlh sinova, oko najmlađih narodnih boraca - svećenika.
Ml se Jol, kao narod, nismo popeli na brdo svoJih Ideala. Još moramo Izgrađivati svoJu narodnu dušu u pie-
po dinar i kriminalnih filmova. J kada to ovi jadni otro ani mladići i ne bi tokom i trage bili posebno naglasili, po svemu bi e jasno vidilo da su u njihove ruke uti-nuli nož i čekić, kojima u oni
prolili krv i li ili života pamenutog naučnika Z. Puha, amo ne avj ec;ni pisci i još ne avje niji izdavači kojekakvih novina, tripo a i tvorci divljih, kriminalnih film -va. Oni,
menltostl l prosvjeti; Još moramo postići mnoga prava koja nam kao narodu pripadaJu. - Budi uvjeren, hrvatski narode, da te u tom mutnom penjanju, Izgrađivanju l borbi, neće zapustiti tvoj katolički svećenik. On će tl, dapale biti prvi predvodnlk, ulltelj i borac,
A vi, mladomlsnlcl naši, koji će
te ovih dana posvećivati drage trudove seiJafklh ruku: bijelu pšenlcl l mirisno vho, koJI ćete zanosno pJevati svoj prvi: nSfava na vlinjih Bogu« -prlslonlte uši na grudi svoga naroda
u krivci, oni u u ovom lučaju zlo ~inci i ubojice. Ne
reto i i pokvareni malodobnici su amo žrt e tih koji bi za novac u
či nili ve pa i prodali ebe i voje. Njh treba o uditi i na njih pokazati kao ne avje ne trovatelje mladih du· a i ubojice.
Zanimljivo je da i zagrebačke » ~o o ti« medu o talim pi·u:
» lotiv, koji e ukazuje u vim takovim zločinima malodob
nika, uvijek je jedan te i ti, on po-taje društveno pitanje, koje vapi
za što bržim i energičnijim rje·enjem. Kriminalni romani, koji se prodaju u vc cima po jedan dinar, filmo i, u kojima e prikazuj e ž i ot zločinaca, obavijen aureolom pu tolovina i njihovih privlačivo ti - već ·u više puta utisnuli ubilačko oružje u ruke nezrelih mladića, j o y ~otovo dj e cc-, i do,·cli ih do jezovitih djela, u kojima u se zapečatite sudbine ne amo
jednog, već i mnogih lica, koja ni kriva ni dužna bivaju upletena u nesretnu udbinu.
Krajnje je vrijeme da e već jednom stane na put tom trovanju dječjih du v a, koje se potpuno !obodno i bez ičijeg nadzora po
put korova ·iri na ve trane, ne nailazeći na otpor. Romani po dinar i kriminalni filmovi postaju dana rak rana druyt a i potrebno je da vi dignu gla da ne tane tog zla.«
Ovakovo pisanje je i pravno, ali je mijevno da »Novosti« ustaju proti arnih ebe. Je t, treba o-aditi i tati na put kojekakvoj
v tampi i filmovima. Samo lopov neka ne viče: »Držite lopova!«,· jer tim neće akriti vojih zlodjela! Tako i par spomenutih rečenica, inače točnih i ispravnih, neće opravdati gospodu oko »Novo ti« koji znaju da izdaju koješta.
Zar ljudi oko »Novo ti« misle da niko ne zna ko izdaje avr·erw kriminalni list >;Oko«, a da o drugim i ne dovorimo. Odakle onda »No o tima«, a i nekim drugima, pravo da napadaju pu tolovno kriminalne tripove, romane i filmo e? Znamo da i to ima voju vrhu. Samo je neko ovaj put pro
mavio cilj. Je t, treba univtiti umnjivu i
gang ter ku literaturu, a izdava v e i
i pomnjivo slušajte kuca)e njegovog srca. Ljubite i radite za narod, pa će vam narod, prije lli kasnije, uzvratiti ljubavlju l zahvalnošću.
Ako hoćete da hrvatski narod bude BožJI narod, onda vi budite u svemu l uvijek pravi narodni ljudi -ljudi koJI će sa svojim narodom Junalke pjesme pjevati, all l suze žalosnice IJevati, koJI će ga krijepiti velikim Otajstvima vjere, ali koji će znati, kada to ustreba, l borbenim malem vitlati. ~ Bilo, dabogda, l ostalo takoJ
lg.
,_ /
r~~~~~~------------------------------------------~~-~~~~~----------------------------------------~~~---B~r--oj 28.
!TRANA l.
e ~ · lj'ubac koji se onda redom predaje pi cc t reb t gzcmplarn kaz~it} .
mij dozvoli ti ela o1 :~v i -
mo j ov koji ! ~čuj papu_~ z oem a P rackovi ć-}>an. e m tJ e e d oZYoli t i d a n a" n es 1:eća potrese..' dn izazove i iz p .-.! ra km acu t pl ~ clat;t kc i ni ~ t u v i ~e. J edn <l n vma J ć ov ih d an n ~a g i a · ila el a u vi n e-
r e tni ci \,') bc ži~o al i kao o trov k ojcfu:.. e vzdra_v ? rf! aniza:n . m o ru č.Jp : u ti. Ta en J L to . ll J o a ne reća ožigosa la i izdavače i pi · ce ncvalj a lih h ·a ri. Poš teni ljudi
i le u njim a amo i kvnrene i anji! du --::e, nc k araktcrc, z loč in ce i ~boj ice k o j e treba uč ini ti neo p a-nim po lju l l o druš t o, koje tre
ba o jetno kazniti i on mo~u ~ iti da u~ trcnvaju sot n ski otro v u mh· dc du "' c.
Zavr~ i ćemo >' Hrvat kim Jncvnikom « koji priao dom žalos nors dogodaja pi ~ e vako:
» ikakv o č ud , da j e tako .• -ko proveta mo ulicama naveg bijelog Zadreba, vidjet ćemo, da je sve od običnog plakata za reklamu žen kih čarapa pa d k'ncmatograf k ih aWa računato na jedan cilj: probuditi kod omladine najni že in tinkte, koji u i o n ako moćni u dob a puberteta, i tako zavladati du v ama mladež i za . v oj profi t. 1-e pita ju z:1t0, "- to d a na vnja omladina znač i utra ~ njc mužeYe, buduća pokoljenja, koj <t će odlučivati o udbini i vojoj i tudaj. Dobiti omladinu pobud ujuri u njoj zle klono ti, znači odHatiti je onog područja, gdje bi mogl:t raditi i kori titi i ebi i vom uarodu. tjecaji, koji e na taj na čin vrše na dana~nju mladež , idu za tim, da joj o labe i ubiju dobru volju i zdrav polet, koji u hitno potrebni u vukom t aranju . Gospodar ka kriza kvari mora l poslovnog svijeta, u koje u e u ukli i mnogi skorojevići. Ti u bez ikakvih krupula kao pravi ganasteri počeli voje jeftino poslov.tnje eto i s mladim du v ama.
Izgleda, da je ba v kod nas pravi Eldorado za takvu djelatnos t. Na zdravo narodno tablo popdi su e namet~ici, koji na toje i i .1ti njegovu nagu. Nitko ih ne poziva na odgovorno t. A trebalo bi samo pogledati izloge nekih knjižara i antikvarijata, pa bi e vidjelo, da se tu prodaje sumnjiva i otroYna književno t. Treba lo bi otići u nekoliko kinematografa pa da se vidi, koliko njihove pred tave poooduju najnižim stra tima i kako život vjetskih bludnika, zločinaca, rasipnika i gangstera kuj u u zvijezde. To e naziva i prodaje kao neka umjetnost Ali kad na svijetu i ne bi bilo druge umjetnosti osim te, nije nam do Sherlok Holme a, Ethel King i ostalih stvari. Nama je do reda, do igurnosti ljudskoo života i njegove poštene imovine. Nama je do zdravog ljudskog društva.
Nave druvtvo mora amo reagirati proti svog ra ula.
Trebalo bi provesti strogu kontrolu i revi~iju pomenute literature i kinematografije. Trebalo bi
tačno u t an o \ iti , t k o u ti \~j udi, odlu čno i tjerao kojekakve mu tee k k l . nb ·uJ·u iz u\av e zalut_alih poJ·edinaca. A fić- drugima. . . k oj i t a ncs rop u zno tzr... J e- Slij'edi iz toga, da 1e polJubac, ko-l d. h t kog n a roda ~rc ćiri ć i, koJ· i J. o~ u policiJ. skim Lanci- b om a mu n a · -
1.i daJ'emo svojoj braći, polju ac samo-balo bi rcYi cl irat i v a pr ~t a i ;vJ.a- m, traže če-:a lj , d a dotjeraju fri- aa Krista. . -:tenj a, u kolik o t a uopcc p o ·oJe, zuru, iz<~ubili bi volju za život u Svi kršćani bratski sjedinjeni u a n a koja e o ni p oz iva ju. Tre alo planinama, k a da bi morali nekoli- . ~ . po bi v likom m e tl o m či titi sa taj ko puta pro zeb ti u h ladnim pia- njemu. Takvo je znacenJe ovoga -d l t . · L · t "- 't' nin kim noćima i kada bi morali ljubca mira. ga n a r l nog tJ e a 1 za v .,n t ................. ..,.. ..................... . Ye kana l , kojim a je on do :tda hodajući za tad.om po 10 puta na š koje trane k nama dolazio. ~ dan poki nuti i o u~ i t i e kraj va- to drugi pišu v ijet je začuđen radi p~ote- tre i dima u čoban koj kolibici.« .. samouprava« glavni organ J. R. Z. od nj a hrv a t k og n a roda , koje u je- na odgovornima dn 3. t. mj. donosi: mu jov ž ivi . Taj narod brzo 1 i i F. . u Dubrovniku su pnsta!Jce b. HSS -}--------------~-~--- htclc da prirede jedan manifcstacioni zbor Z., IVOT S CRKV p M u najvećem jeku turističke sezone. Vlast je e= bra t tvoj ima nešto protiv t c b ~. 0 sta vi on- ovaj zbor zabranila, jer je imala dovoljno Crkveni kalendar dJ e dar svoJ· pred oltarom j po li te sc pn- iskustva sa prošlim zborovima, koji su u-Je pomi ri s brntom svo jim, pa \lnda d o đi vck donosili skandale i - lupanje izloga edj clJ n, l O. YI I. : v. Feltdtu , mučeni- J·ugoslovcnski o riJ' entisanih u ~ovtna . Gospo-prinesi dar svoj.
., a. ZivJela JC u Rimu polovi \Jill drugoga da iz b. HSS ne mogu sc tužiti da je nji-' ij cka. Za ljubav Knstovu podn ijela je mu- POLJUBAC MIRA hova sloboda zborova ogrnmt:cna i da ih: čenič ku smrt za jedno sa 7 J'/o jtlt si nova. U d ~ Jlcko ometa. All. ta sloboda ne ~me ,la pre· anasnjoj sv. Misi Crkva nam Ponedjeljak, ll . VIf. : '>(. l'to. Papa i daje vrlo važnu pouku, koju bismo korači granice, kao što je baš u Dubrovni· muče nik . prav lj ao je v. JCrkvom od g. morali duboko usaditi u svoje srce: ku bilo s lučajeva, gde je gotovo s11aki zbor 158 do 167 g. pouku o ljubavi prema bližnjemu. imao svoj epilog u udu. Sem toga ko zna torak, 12. Yll .: Sv. t-l ermagom. bi,k up K .. · t 'd 1 k Ck kako rđa vo dcluJ·u 0 akovt· zborovi u J·eku OJI je o 1 ea, oji r va ima i mučenik . Bi jaše u čeni 'J: sv. 1\larka evan- d v· • E · d · turt' stt'čke sezone 1· kako naš1' konkurenti u pre octma! vo: zaJe nrca u sje-delistc. Bio je posve ćen za biskupa od v. dinjenju u ljubavi i u Kristu. Bolje: turi zmu ovakve pojave iskori šcuju 1 uve!i-' arka i osnovao je crkvu u Oglnju . obitelj kršćansku najimtimnije sjedinje- čavaju . Kome je na srcu naš turizam u ina-rijeda, 13. JI. : v. A llak l<: t Papa. Po nu s Kristom po milosti i čiji su članovi če pasivnOJ Dalmaciji toga neće ni malo da todu bio je Grk iz Atene. akon vto je 9 među sobom sjedinjeni iskrenim ve- iznenadi ova zabrana. Gospoda mogu da godina up ravl jao sv. Crkvom zav t ~ io JC 7i · zom ljubavi. zborišu punih 9 meseci, što oni t rade, ali vot prepati i teško mučcni ' tv 7a K11 ta. 0 b't 1· 1 · k 1·zglcda da su on t· baš i zakazall ovaJ· zbor vu o r e J na azrmo na o upu, Cctvrtak, 14. VII. : S v. Bc •,wvelllllrn , da sudjeluje kod žrtve sv. Mise koju sa najiskrcnijom žel jom da Jill sc - za-kardinal i nau čit c lj sv. Crkve. Rodto sc g. prikazuje skupa sa svećenikom: brani. jihova je ljutnja dakle "i~c platon-1221. U 2 godini stupi u frnnJcvačkt ted. Pustimo za ovu nedjelju te se ne ske prirode. Uostalom ova mera nije jedno· Bio je jedan od najučenijih ljudi svog vrc· ćemo osvrćat i na sami tekst današnje strana i važi za sve zborove bez obzira na mena. vjet lost mudrosti i k repo ·ti svugdje sv. Mise, koje smo pouku uostalom stranke. je prosipao. Umro je 15. srpnja 1274 g. već u uvodu naglas ili i prihvatili. Ra- A ako sc za ove tri godine nijo održa-Petak, 15. Yll.: S v. H ellrik , krnlj Zi· dije ćemo se časak zaustaviti da pro- lo zborova u našoj Z.!mlji, nije nigde u sve-vio je u Il vijeku. Bio je svtjcstan svoje učimo jedan vrlo kratak obred, što tu. Uostalom saziv&či su dobro znali. da su. uzvišene lu! bc i ča ti , pa je g\lvorio· ~i · se vrši kod svečane sv. Mise i kojega od l-IV do 30-IX sve javne skupštine jesam postavl jen da gradove, narode i crkve možda nikada nijesmo shvatili ni ispi- zabranjene u turističkim mestima. P l J' ačkam i pliJ'cn im, nego da ih ču var1 i t l' · d 1· · a' l ozna 1 pravr smisao. Namjera »Hrvatska Straža« od 5. t. mj. donosi:
branim. nam · d · ~ Je, a progovorrmo par rijeci o »Liozer- Volksblatt«, katolički austrijski Subota, 16. VII.: Gospa od l\.nllll t 1rr . polj'ub · cu m1ra. list koji je izdavalo katoličko biskupijsko.
Danas sc blagosiva ju i dijele škapulari Go- Rij'eč evandeiJ'a.· >>Pomt'rr· se prt'j'e d · · d · udruženje za štampu, omo Je ne avno Je· spc od Karmela vjernicima. eda noseći 1nak s bratom SVOJ"rm, pa onda dodr' ·
1 pr·1_ • h h
1 d k dan članak. svoje »gle1c sc a tovanec re a -Bl. Dicvice MariJ·c budu oslobođeni od du· nesr' d · 1 b d' ar SVOJ« uve a se u o re rma cije u kome se bez ijedne riječi zamjerava-šcvnog i tjelesnog zla. Mise prelijepi običaj poljubac mira. nja prikazuje nacionalsocijalistička svečanost Prvi kršćani izmjenjivali su polju- davanja imena, koja bi imala zamijeniti
V. NEDJELJA PO DUHOVIMA Cita11je knjige bln~en oga Pen a apostola
(f 3, 8- 15) : Predragi! Budite svi icclooclušni u molit vi, milostivi , bratoljubivi, milosrdni, krotki i poni zni. e vra ć<.jtc zlo za zlo, ni kl etvu za kletvu, nego nasuprot blagos ivaJtC, jer ste na to pozvan1 da ba štinitc blago lov. Jer koji je rad da živi i da vidi dane dobre, neka susteže JC!.ik svoj oci zla, i usne njegove da ne govo re Zlobno.
eka sc uklanja od zla i neka čin i dobro. neka traži mir i neka ga sliJcdt. !cr su oč i Gospodnje nad pravedni cima i uši NJe gov na molit vc njihove, a lice JC vOSyodnJC pro ti onima koji zlo čine . I ko da vum naud i ako revnujete za dobro? Ali ako i p1ctrpi· tc štogod radi pravde, blaženi ste. Ne dajl•' sc od njih zastrašiti i ne plašttc se; nego Gospodina Isu a Kri ta častite u srcima svojim.
t Slijedi s v. Evnndelje po M!!teju ( 5, 20- 24). U ono vrijeme reče Isus učenicina svojim : Ako ne bude pravcdno~t v1.1 ' a veća nego .li knj iževnika i farizeJa, neće t e u(i u kraljevstvo n~bcsko. Culi ste da je rečeno starima : e ubij, a ko ubije, bit će krivac sudu. A ja govorim vama da će svaki ko· ji sc srdi na brata svojega, bit i krtv,tc •u· du. A ko reče bratu svojemu ·oluda('c .., , bit će krivac skupštini. A ko reče •nitkove•. oit će krivac ognju paklenome. Ako dnklc pri·
bac mira prije Prikazanja: $Većenici sa katoličko krštenje i u obredu i u izboru isvećenicima; ljudi s ljudima; žene sa mena. »Osservatorc Romano« s inclignaciženama. Oni su doslovce shvatili na- jom popraćuje taj slučaj »iskorištavanja karedbu Isusovu. toličke štampe u svrhu neo-poganske pro-Prije negoli bi pristupili oltaru, da pagandc.« v povijesti štampe. vl'lt dalje prinesu svoje darove, izražavali su organ Svete Stolice, koja ipak pozna mnoovim poljubcem svoju želju, da živu u ge bolne stranice nepo tivanja i krsenja slomiru sa svojim ljudima i dokazivali bode u svojoj misiji , ipak nema nijednog su, da nijesu u svađi sa bližnjim svo- prccedensa ovakve vrsti. Postoji ::~amctnuta. jim. šutnja, potiskivanjc i osakaćivclnJc istine. Zagrliti bi tako ono-ga, _koji !m je Postoji zabrana obrane protiv sve smionibio blizu u kući BožJ'aJ·· jih n.;padaja, ali nikada nije bilo ni traga, Danas se kod Mise pripravlja nas pa ni u najtežim slučajevima društvenih.. za taj čin: »Jaganjče Božji, koji uzi- smutnja, ovakvog varanja koje JC prije svemaš grijehe svijeta, daruj nam mir«. ga krupna uvreda jednoj vjeri i jednom i Molitva za mir pita: »DostoJ· se,
po volji svojoj, svoju Crkvu umiriti i ujediniti«.
Oh, kako je ganutljiv ovaj poljubac prije gozbe Jaganjca Božjega, koji nam je, svojom smrti, htio donijeti mir. »Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem!« ·- On je kazao.
Međutim ovaj poljubac ne znači samo bratsku, već i naše sjedinjenje u Kristu. Pazimo : Svećenik prije ljubi oltar, zatim daje poljubac đakonu, koji opet prije toga ljubi oltar, pak onda daje poljubac dalje drugima. Sto znači taj poljubac oltara? Oltar je Krist sam. Od Njega dakle dolazi taj po-
menu. e
»HRVATSKA STRAZA« od 6 t. mj. donosi: »Linzer Volksblattc, bivši katolički. a do pred par dana gleichschaltovani list, koga smo i jučer ovdje citirali, kako javlja »Prager Presse«, početkom ovoga mjeseca prestao je i takav izlaziti. U reorganiziranju austrijske štampe oba dncvnk.a Linzu,_ i •Linzcr Volksblatt« i »Arbeitersturmc, borbeni list austrijskih nacional-socijalističkih radnika, prestali su izlaziti. Na l. ovog mjeseca izašao je prvi broj novog stranačkog lista »Volksstimmc« u nacional-socijalističkoj nakladi, koja je apsorbirala i prijašnje katoličko štampar ko poduzeće. ------------------------------------------------·---------~------------------------------~
Lujo P/epel:
Oh itelj vijetu, u kojem danas ZIVJ
mo, najdivnije dvije ustanove jesu - Vjera i Obitelj.
Obitelj i kao naj l ađa i najmilija, je i bedem proti ra kalašeno ti, i temelj ljud koga društva. Nijedna moć, znaje, umjetnost, sila, bogatstvo, vojska u obrani doJ)10vine, ne može s e mjeriti s obitelju.
Zbog toga i moć vjere, i snaga čovječjega društva, i sve moći duševne moraju jednodušno biti složne u obrani obitelji, proti kojoj se danas udružile sve opake komunističke si le zlih ljudi, kojima u njihovom rušilačkom nasrtu i crni vrag pomaže.
Dana se najernijom mdnjom i zelenom zlobom vodi borba proti katoličke obitelji, i ta je borba straš na - na život ili smrt.
Zlo je po današnje druvtvo, što se ljudi više zanimaju svim, nego li pitanjem obitelji, kao hotimjč .. no zaboravljajući, da obitelj u ' vomu postanju, i od svoga po tanja nosi na sebi i izvor i pečat Božji.
Obitelj nije poput drugih ustanova ljud kih djelo uma ili moći čovječje. Ona je djelo Božje.
Kad bi ona bila djelo ljudsko, kako je ree čovječje prevrtljivo, ono bi je u jednom danu stoput i orilo i stvorilp. A već vidimo i osjećamo kako bi je komtlni ti trvožderi, ne amo hametom raz
metnuli, već kad bi mogli u njezinoj bi je ro~lenoj krvi i izcjrli, i proždrli, i stubokom iskorje~ili.
Ali to niti će im uspjeti1 niti može uspjeti zbog toga, što je obitelj djelo Božje, što sama po sebi ja no na ebi no i znakove Božjeg dj ela, vl a t obi telj ku božahstvenu, po većenje, pečat, biljeg, i znamen božanstveni.
N akon što j e stvorio Bog VISIne nebe ke i nizine zemaJj k b, tvorio je odmah i ženu, majkp roda ljud koga, i u tanovio je i ,aredia
nek budu njih dvojica kao tijelo jedno, i srce jedno.
Eto obitelji, eto Božjega djela, kojemu Bog dade zakon da e širi, i množi do konca vijekova, budu zemlji gospodari. I blagoslovi ih Bog!
Dok to Bog nije učinio, obitelji nije bilo.
I tako je Bog sam sobom posvetio, i vazda i posvećuje i sobom veže obitelj. Zbog toga ono i nije obitelj koja žive u životinjskoj zajednici čovjeka s ženom bez Orkve i Boga, jer ih niti posvećuje niti združuj e Bog, pa makar ih zakon državni bez Boga, kao takove u voje knjige zaveo, jer ovi i ovaki obitelj nisu jer im manjka Bog.
tom i sastoji se uzvi~ enost i ljepota obitelji što Bogom blagoslo ljeni, u Bogu združeni, nežiY4 kao blago pod pla tom, ili kao toka na paši, pa ma.j.\.ar stoku o
nu i država štitila. Otuda ono pravo Crk i da bra
ni obitelj i drži je za voju, ~ ne kao što hoće raznih dlaka pokva-
renj aci i komunisti, da sruše ženidbu katoličku, upisujući sinove katoličkih roditelj a u popis sinova. domovine, kao da sinovi katoličkih obitelji Bogom združene i po-većene, prije su sinovi domovine.
nego li sinovi Božjj, sinovi otaca, majka, roditelja svojih, i Crkve
oje koja od postanja nosi Božju vla t nad obitelju, i nosiće je dok bude i jednoga čovjeka i žene u obi telj i.
Ovakovo razdiranje prava Crleve j roditelja jest razbojstvo i proti Božjem, i naravnom, i ljudskom, i roditelj kom pravu!
Dužnost je države pomagati Crkvu, a po Crk--vi i roditelje u othranjivar)ju i odgajanju djece, i ne pačati se u prava ~ožja, i ne otimati prava roditelj&ka namečući rđavim zakonima nepravednu vlast nad Crkvom i roditeljima.
Pravo očevo nad obitelju njegovom, samo je njegovo pravo. Otac je kralj obitelji, jer otac uz: Boga je t stvoritelj svoje obitelji. Ovo, i ovakovo pravo može biti krnjeno, vrijeđano, gaženo, prego-
niti ti, ni iest \'j ra nova tn is le tn rt\ ili na kao
su u. izloga
GosPoit nji. da ih.
Ja Pre.
Iz na~ih hrajeva TALIJANSKI KRSTASI SIBEN-
SKOJ LUCl. 1 t 25 o. mj . doplo it Lc u Ubcnsku luku i osrnti u ibeniku čctin dtl~~ .>t:thm talijan ·k ih ratnih krstu · u tipu Bolznno 1 Gori;.du. Kr tuši imaju ron i,l
11(1 lO.oOn tonn i ukupnu pcsndu o·; llko l()()O ljudi.
POLA MILIJUNA STETE OD PO:It,ARA TVORNICE SARDINA nNEPfUN« U KOMI21. Prilikom poi.nrn u jcdllOJ od nnjvcćih i najmodernijih tvornica sardimt na Jadranu, u tvornici »l cptun<< J Komiži, počinjena je xtcta od oko pola milijunn dinnrn. Po:lnr je uništio dio jcdllOg skladišta, tc su trudule ogromne koli-čine robe za iZ\' OZ, i skoro nv pribor za i'lkovanje. Poiur je zauzeo velike <limenlije i prijetio du uništi čitavu tvornicu, tli inten·encijom komiškog pučanstvu vatra je brzo loktlliziruna.
U SNU MU SE ZMlJA OMOTALA OKO VRATA. Neki seljak u \uvoniji
sijeno nu livttd.i O podne, le Ivan legao mt kup ijenu. ćovjek je raspao i u nu mu sc učinilo, da ga nešto ;,ladno teže oko vratu . Cim je to osjetio lkočio je i u njedrima je osjetio zmijski rep. Trčeći po livtldi pao je na zemlju . Kad je došao k sebi uhvati se za vrat, ali rmijc nije više bilo. On e toliko preplnlio, dn se nije mogao sa livade ni maknuti, :fak ga seljaci nisu odveli liječniku, gdje ;e je ustanovilo dn ga zmija nije ujela.
NESREćA NA MORU. 4 t. mj. oko l sata poslije podne krenuli su u barci lltlkrcanoj travom 2 žene i jedan mu ' knrac, naime g. \. Franić n ženom i su;jedom, svi ilt latine na ostrvu Ciovu . Krenuli su iz Poljudu. Putem ih je izmedu Splita i Slatina zahvatio vrlo jaki vjetar. ferct trave u bacili u more, ali to nije pomoglo, jer se barka. svejedno prevrnula. C:itnva 2 satu borili su se s valovima držeći se barke. Upravo u zadnji čas naišao je parobrod :..Crikvenica« iz Splita koji je Išao za latinu i spasio brodolomcc. Kapetanu g. S. Filipoviću i momčadi su priredene srdačne ovacije u znak zahvalnosti kada je parobrod stigao u latine. I čamac je
· dovučen u mjesto i spa· en. MORSKU LISICU su uhvatili pr·!d ne
koliko dann sušački ribari. Dugn je vi še od 3 metra. Ubili su je nedaleko Crikvenice. Mot ku lisicu zovu inače i mor.> koun zastavom. """"'~....,. ..... """ .................................................................. ~
Širom svijeta KAZNJEN JE NAJVECI RUMUNJ
SKI DNEVNIK zabranom da ne smije izlaziti tri dana. Vlada je izrekla tu kaznu protiv lista zato što redakciJa nije htjela
. da se pokori odredbama o kontroli finansijskih sredstava novina.
BORBA S MORSKIM PSOM. Jedan ronioc u Australiji spustio se do potonulog broda •Kahariki c ispred pristaništa u Meiburnu. Ušao je u brod i tu u blagovaohi<:l zatekao morskog psa, dugog preko 6 mc-tara. Morski pas je napao ronioca. Borba je trajala više od jednog sata, ali je ronioc na koncu uspio da nožem ubije morskog psa.
OPADANJE DJECE U SVAJCARSKOJ. Prema zvaničnim statističkim poda
' cima hiljadu žena sposobnih za rađanje rodi najviše 800 djece. Računa se da će, u koliko se nastavi ovakovo stanje, već 1950 početi naglo opadanje stanovništva Sva) · carske.
~------------------...... njeno ognjem mačem, globom, tamnicom, pa i vješalima, ali se niti dade niti može slomiti, ni oteti, ni predobiti, jer obitelj uz Boga jest vječna, jer vazda rađa i stvara nova pokoljenja. I kad zločinci misle da su uništili, ili barem umrtvili i pravo i svetost obitelji, ona kao preporođena niče i kliče:
- Evo me. Živim jer sam nerazdruživa cjelina božanstvenih prava, kojima me vječni Stvoritelj obdario!
Zbog toga Crkva božanstvenim pravom i uzgaja i brani obitelj, jer braneći kršćansko katolički uzgoj obitelji, brani i dušu i tijelo sinova čovječanskih.
Ako su j pogani branili se i borili za obitelj i vjeru >>pro aris et focis«, ~oliko više danas svi ka-
l tolici svijeta, a napose mi Hrvati katolici, to divno i neslomivo povjesničko predziđe kršćanstva, imamo svim silama braniti i vj eru i svetu kršćansku obitelj našu, jer sva ljudska djela propadaju, a vjera i obitelj ostaju kao djela Božja.
......._ (Nastavlja se.)
»K A T O L 1 K ..
Vell?.anstvena skupltlna HSS u Slbenlltu
Dal ati s U nedjelju 3. t. mj. održana je u
Sibeniku velika skupština HSS. Gotovo 30.000 ljudi manifestiralo je svoju vjernost Hrvatskoj i njenom vodstvu. Sve je bio odlučno i muževno, ali i na visini. Savršen red i disciplina preko čitava dana pokazali su visoku svijest ovih desetaka tisuća. Od rana jutra su stizali iz letnici i odmah odlazili na Gradu. Tu je dočekan izas lanik dra V. Mačka g. ing. A. Košutić. U njegovoj pratnji je bila gđa Peštaj, g. Jukić, urednik vanjsko-političke rubrike »Hrv. Dnevnika« i g . Belamarić, senator. Gđica O. Vlašić, kćerka preminulog zastupnika dra S. Vlašića, predala mu je kitu cvijeća i pozdravila ga u ime brojnih tisuća koje su odušev ljeno klicale. Zatim je odmah krenula povorka predvođena mnogim bi ciklistima. Za njima je išlo 50 konjanika u da lmatinskoj nošnji, ing. A. Košutić sa narodnim zastupnicima, presjednicima kotarskih organizacija i općinskim načelnicima. Iza ovih su u savršenom redu stupali pristiše HSS sa svojim zastavama. Povorka je išla čitava dva sata kroz gusti špalir građana. Aplauzom i cvijećem građanslvo je pozdravilo disciplirane pristaše HS'S koji su ponosno i muški stupali ulicama drevnog Krešimirovog grada.
Povorka se zaustavila pred govorničkom tribinom na obali. Narodni zastupnik g. D. Skarica najav ljuje blagoslov zastava. Mnoštvo kliče preuzvišenom g. dru Jeronimu Mileti koji je prije blagoslova održao govor isprekidan oduševljenim povicima odobravanjem.
Govor Preuzv. biskupa: Milo mi je, što sam pozvan, da
blagoslovim ove zastave, a na osobiti način mi je drago, što je naš narod istakao želju, da im baš biskup udijeli ovaj blagoslov. Ovo se ·slaže sa riječima sv. Pavla apostola: »Svaki veliki svećenik izabran iz ljudi, postavlja se za ljude za one stvari koje se odnose na Boga, da prikazuje darove i žrfve za grijehe (lid. V, 1 )«. Zelja dakle vaša da vam ja udijelim ovaj blagoslov, je vjerski čin. To dokazuje da vi želite da ove zastave koje ću ja b lagosloviti, budu vama', ne samo znak ljubavi prema našoj miloj hrvatskoj domovini, nego i znak ljubavi prema Bogu. Time se i o vama obistinjuju riječi Davida proroka: »Blažen puk čiji Bog je Gospod (Ps. 143, 15)«.
U ovomu vi slijedite svijetli primjer otaca naših Hrvata koji, kad su otrag 1300 godina došli u ove naše krajeve, prigrlili su katoličku vjeru, fe zatim, kroz vjekove braneći svoju grudu, ujedno su junački branili svoju vjeru. Sa papom sv. Agatonom, 40 godina iza svoga dolaska u naše Krajeve, sklopili su pakt o nenapadanju drugih naroda, imajući kao načelo: ne
Program kongresnih svečanost u Benkovcu
Petak 8. VII.
U 1 O sati ujutro d o č e k p r e u z v. b i s k u p a dra Jeronima M ilete pred kućom g. Jakovčeva. Preuzvišenoga pozdravlja upravitelj župe, načelnik mjesta i jedna djevojčica. - Povorka kreće u crkvu. Kor pjeva llEvo svećenik veliki«. Nakon govora preuzv. biskupa pjeva se Papina himna. - Iz crkve svi kreću u veliku dvoranu Hrv. Kat. Doma na a k a d e m i j u u počast preuzv. biskupa dra J, Milete sa slijedećim programom: 1. Pozdravni govor. 2. Vijte u p jesmu - pjevački zbor uz pratnju klavira. 3. Zašto sl<1va - deklamacija. 4. Na jorgovanu -pjevački zbor uz pratnju klavira. 5. Predavanje o preuzv. g. dru J. Mileti. 6. Ljubimo te naša diko - pjevački zbor uz pratnju klavira. 7. Ovu kitu cvijeća - deklamacija. 8. Predavanje o kat. episkopatu. 9. Papina himna od Rossatia - pjev. zbor uz pratnju klavira.
U 5 sati poslije podne u crkvi primanje kat. društava ovim redom: _ 1. Zaziv 1>Duha Svetoga« - pjeva zbor uz pratnju harmonijp. 2. Prima11je kat. muževa prema obredu. 3 .. Blagoslovljen - pjeva zbor. 4. Primanje kat. žena prema obredu. 5. Veliča -pjeva zbor. 6. Primanje odraslih mia-
dirati ude ali junač ki branili svoje; te aste} ući vazda vjerni ovome načelu, vojeva~ i su i umirali za krst časni i slobodu zlatnu. Odonda je prošlo 13 vjekova. Prohujao je dugi niz godina, i n astupilo je novo doba . Nestalo je mn oga toga, ali hrvatski narod poslije to likih borba, još je tu ponosan i složal'1. A zašto? - Jer je ostao vazda r·-.atolički narod. Ni Bogumili, ni Prate. !anti, ni Kalvinisti, a da ne govorim u nekrstu, nisu mogli da ga odvrate od djedovske vjere, te je hrvatski narod ostao vazda katolički narod. Da naš narod nije ostao vjeran svojoj katoličkoj vjeri, ni imena hrvatskoga, pored tolikih i lako jakih neprijatelja, ne bi više bilo . Zalo je sa punim pravom biskup Dr. \4iktor Burić, dne 18 prošlog mjeseca lipnja rekao ogromnom mnoštvu sakup ljenom u uskočkom gradu Senju na euharističkom kongresu: »Dok god nas bude katolika, bit će i Hrvata«. Naši oci osim križa, imali su i svoje zastave za herojske borbe za krst časni i slobodu zlatnu. Crkva je u prošlosti kao i sada, blagoslivljala ove zastave junaka. Na zastavama koje ću ja sada blagosloviti napisano je geslo: »Vjera u Boga i seljačka sloga«, a na jednoj od ovih zastava napisano je: »Hrvatski radnički savez, podružnica Sibenik«. Rad seljaka i radnika kao i svaki pošteni rad, Isus je posvetio, kada je u svom skromnom životu pomagao u radu svoga hranitelja sv. Josipa. Sa gornjim riječima: »Vjera u Boga << naš narod razumi da: »Ako Gospod ne sagradi kuću, uzalud se trude oni koji je grade (Ps. 126)<< a sa riječima »i seljačka sloga« isti naš puk razumi da »slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari<<.
U molitvi, koju ću sada uzdignuti Bogu, zazvat ću pomoć Njegovu, »da svi koji pod ovim zastavama vojuju zasluže na ovom svijetu nadvladati svoje vidljive i nevidljive neprijatelje, a poslije pobjede slaviti slavlje na nebesima<<.
A vi, draga braćo, pratite bogoljubno ovu moju molitvu, jer, dok blagoslivljem ove mile zastave, blagoslivljem i lijepu našu hrvatsku domovinu.
Iza blagoslova. preko kojeg je pjevao zbor Sjemeništaraca, govorili su brojni narodni zastupnici: gg. D. Skarica, M. Goreta, dr K. Zunjević, dr B. Smoljan, J. Mratinović, P. Krce, P. Kaliterna, l. P. Mladineo, dr. J. Berković i S. Matijević. Zatim gg. prof. R. Mišetić, l. Zečević, S. Belamarić, J. Silobrčić, presjednik HRS-a g. J. Orsag l na koncu ing. A. Košutić, koji je medu ostalim rekao:
»Hrvafski narode! Ova velika hrvahka narodna skupština na obali hrvatsKog mora imade svoje veliko i neprolazno značenje, već zato, što se je hrvatski narod iz tako udaljenih
dića u Križare. 7. Križarsku himnu -pjeva zbor (l dio). 8. Primanje odraslih djevojaka u Križarice. 9. Križarsku l:limnu - pjeva zbor (ll dio). 10. Primanje Malih Križara i Križarica. 11. Završetak križarske h imne - pjeva zbor. 12. Blagoslov svih drušfvenin zas tava. 13. izlaže se Svetotajs tvo. 14. Zbor pjeva 1>Tebe Boga hvalimo<<. 15. Poslije blagoslova pjeva se »Hoćemo Boga«. - Primanje obavlja lično preuzvišeni biskup dr J. Mileta, koji će ujedno održali prigodnu propovijed.
Subota 9. VII.
U 6.30 s. sv. ispovjied. U 7.30 s. Sv. M isa preuzv. bisKu
pa dr J. Milete, preko ko je je prva sv. pričesf i ;>ričest odraslih. Prva sv. pričest tačno prema obredu. Iza loga zajednički z•jufrak prvopričesnika u dvorani. Ovdje deklamira »Moj najljepši dan<< M Miletić.
U 1 O s. 5večana sv. Misa. Sv. krizma poslij~ sv. Mise. Za vrijeme krizme pjeva lbor »Dođi Duše<<.
U S'/2 sati navečer b lagoslov Doma ovim redon: 1. Blagoslov alvar~ gosp. Vu j ić Josp, pravnik iz Benkovca, kratkim poz:lravnim govorom. 2. l3iskup b!ago$ivle Dom. 3. Govor preuzvišenog biskuta. 4. Zatim u dvorani govor o Kat. Ak·iji. 5. Isusu Kralju od T. Fosića, pjeva bor uz pratnju klavira. 6. Pozdrav gGfima po l. Kornere-
l
STRAHA 3.
OVOif 8 l kraje va ovdje sastao i u tolikom broju stoj e ći u v i jećanju nek..oliko sali na suncu gladan i umoran. O 1 skupština u Krešimirovu gradu p ref-. rc-rila se u pravi sabor hrva lskog naroda.
Ovaj hrvatski narodni sabor na obalama hrvat skog mo ra započeo je sa velik im i svečanim činom: blagoslovom zastava mjesn ih organ izacija HSS, koje nijesu samo zastave jedne stranke kao političke organizacije, već su one zastave, koje predstavljaju cijeli hrva tski narod. (Tako je!) Kada je organizacija HSS pokazala takovu snagu, kakovu pokazuje danas, onda je posve prirodno, da su zastave mogle primiti blagoslov preko crkvenih dostojanstvenika. Svi hrvatski su staleži danas u jednoj političkoj fronti, koja se zove HSS. (Pljesak) . Svečani čin je danas po prvi put obavljen u historiji po hrv. kat. biskupu dru Jerolimu Mileti (livio!) Culi smo gla sove naših biskupa sa juga. Dobar natpastir danas ravna sa našim crkvenim stvarima u Boki Kotorskoj. Taj je zaželio da sam služi sv. misu za neumrle vođe. U Sarajevu je pak nadbiskup dr Sarić otvoreno govorio prošlih dana prigodom proslave svoga jub ileja. Danas smo pak doživjeli treći sličan dogođaj.
Mi se nadamo, da će i župnici u hrvatskim krajevima po primJeru ovin naših hrvatskih biskupa pokazati, da su vjerni ispovjednici Kristove vjere i vjerni sluge svoga naroda. Ono, što smo odavna želieli, hvala Bogu danas smo doživjeli. Sibenski biskup dao je narodu Božji blagoslov. Mi molimo Boga, da i šibenskom biskupu dade blagoslov za ovaj mudri sveti čin, koga je ovde obavio. (livio!)
Približujemo se pobjedi naših ideala. S ovog narodnog sabora pnumisao ide uspomeni hrvatskih naro~ni~' mučenika, koji su dali živote :'a slobodnu Hrvatsku. (Slava!) ~'Burno odobravanje, koje traje nelrtbllko minuta). Neka živi predsjednik • i vođa dr Vladko Maček. (Buna kli·t:anje. livio!)
(Govor štampa['\ prema ))Jadranskom Dnevniku« - op. ur.)
Iza ot~~van~ ' himne »Lijepa naša .. · << p'rimljeri je prijedlog da se pošalje brzojavni pozdrav dru V. Mačku.
Iza zajedničkog račka i konferencije narodnih zastupnika razvilo se na Poljani narodno veselje. Navečer je kod katedrale H. G. D. »Tomislav« iz Splita održalo uspjeli koncerat.
Litav dan je protekao bez i najmanje~ incidenta što svima učesnicima i onima u gradu i onima koji su došli izvana služi na čast. Red su održavali po;ebni redatelji HSS. Pokaza li su se za •o zbilja sposobni, jer su povjerenu duž1tost sa razumijevanjem i puno takll'l I?:Vršili.
F. B.
to. 7. '~us u Euharistiji, deklamuje T. Uršić. t. Ustaj rode, pjeva zbor uz pratnju. 9. Zahvati lamjana, krasnoslovi Z. Gulin. 1 O. Dječji igrokaz »Kristu KraljU<<, 11. Na Nehaju, pjeva zbor uz pratn}J.
U 8 sati doček krčkog bisKupa preuzv. dra J. Sr e b r n ić a.
U ~ sati navečer rasvjeta mjesta, koja trJje do ponoći, te bakljada, vatromet. pucanje iz topa i zvonjava na obim ;rkvama.
U 1 O sati u crkvi zaziv Duha Sveloga P•~d izloienim Svetotajstvom i kratki govor preuzv. biskupa kao otvor kongresa, zatim klanjanje do ponoći.
U 12 sati u noći sv. Misa preuzv. biskupa dra Josipa Srebrnića.
)'(~djelJa 1 O. VII.
U 5 sati ujutro svečana zvonjava na opim crkrama, pucanje iz topa, budnica glazbom.
U 5.30 ali ujutro ispovijedanje i sv. Mise. J·
u 7 srt ujutro zajedničKa sv. pri-čest. u~ sati ujutro javno zborova
nje, na ojemu će govori ti istaknuti hrvats intelektualci.
t 10 sati ujutro svečana sv. Misa preu . dr J. Milete, kroz koju pro~ pov eda preuzv. dr J. Srebrnić.
U 11.'15 sati ujutro procesija sa Svet>tajsfvom kroz mjesto. Svaka žu-
,·
STRANA 4.
f pa stupa po~ sv<;> jim n~~pisom,, s.a svojim zasfav~1ma 1 sa SVOJim svecenlkom. Svaka župa posebno za sebe pjeva ili molii baz obzira na dru~e skupine ili svjiranje glazba. - PosliJe procesije po•sveta naroda presv. Srcu Isusovu. l,.;; pjevaju uz pratnju glazba »Do •nebesa <<.
l.!f j sala poslije podne slaleško z'b~rovanje napose i na odjelitom mjestu: za muževe, žene, djevoj ke, mladiće, djecu ispod 14 godina i svećeni ke. Svećenicima govori o Kat. Akciji preuzv. dr J. Srebrnić.
U 4.15 sati svi na okup na mjestu kongresnih svečanosti. Blagoslov s Presvetim. Pjeva se »Divnoj dakle« i na koncu »Hoćemo Boga«. Zatim či tanje rezolucija, zaključ ni govo r preuzvišenog dra Jerol ima Milete, te razlaz.
U 6 sati uvečer u Hrv. Kat. Domu Križarska Akademija.
U 9 sati uvečer vatromet. U slobodno vri jeme : ručka, veče
re, i t. d . koncertirat će glazbe pred Hrv. Kat. Domom.
Naši dopis·i GORICA • RAŠTANE
24. Vl. l. g . proslavljen je kod nas na svečani nači n zaJiilnik župe sv. Ivan Krstitelj. Svečanu sv. Misu olslužio je vlč . g . don
• Stanko H or v a l iz Galovca, a lijepi govor o život u i d jelovanj u sv. zaštitnika izreka o je vlč. g. don Robert M i l a n ja iz Skabrnja. Crkva je b ila prepuna domaćih i stranih vje rnika. - Na kon sv. Mise izmo ljena Je posveta presv. Srcu Isusovom i podijeljen b lagoslov s Presvetim. Ovoj svečanos t i p ris ustvovalo Je osam okolišnih svećenika na čelu sa preč. g . don Franom A n l u n o v i će m, konsullorom i prodekanom iz Zemun ika.
Pobožna drullva, osnovana prilikom ne'davnih misija , rarvijeju veli ku djelatnost na
khsvakom polju vjerskoga života. Najviše je - .:e' ·..nda uznapredovalo Djevojačko društvo. uCLVJ ._
Z<0 Euharistijski Kongres u Benkovcu vla-
d d . ._ -"~liko zan iman je. Makar je pul a ov )v .... dosta dalek, p oći će iz ove župe dana 1 O. VII. veliki broj vjc.·nika u Benkovac pod vodstvom svog omiljel~fg župnika v lč. g. don Mirka L o v k o.
t~AN
Prva prlčest djece. ir$l<olska djeca nakon pripreme za prvu sv. prič~,> l nestrp lji vo su čekala radosni dan 19. Vl. l ~ g . da po p rvi pul prime dragoga Spasitelja u s~oja nevina prsa . !enska djeca b il a su u bijelo obučena sa krunom na glavi, a muška djeca u svečanom od ijelu sa lijepim cvije tom i narodnom vrpcom na prs ima le su izgled:J ii kao pravi anđeli. Prvopričesnici su se nav e d enoga dana u našoj lijepoj i prostrano) le svakovrsnim cvijećem ok ićenoj crkvi isprod krst ion ice sakupili, da obnove krsni zavi'Jt. Naš dobri župnik don Sime M ar o n l ć održao je prvopričesnicima odulji zanosni govor o sv. pričes t i, lako da je svakoga ~ ·ušaoca i rod ite lje duboko u srce dirnuo. Prvopričesnike je opomenuo, da ne za bora• e česlo primali dragoga Spasite lja u svoj 1 nevina prsa, kao što se i lenjski prvor·ičesnici svake mlade nedjelje ispovijedaju 1 prii;ešću ju. Zatim je slijedila sv. pričesl. t-eka dragi Bog poživi našega don Simu, d- os1ane u našem selu !manu do njegovG Juboke starosti . Budi hvala našem preuz<. biskupu Milet i, de nam je poslao ov11ko skromnoga župnika, koj i najpobožnije vrš i svJje . ~-.~ ;.no• sli te je sa sveki m bez r<'llllke jt.dnak · nt miješa se u seoske posle, a osob'lo je naklon bo les niku, koga dnevno v iše- 7ula potusđa fe ga tješi i moli se za njegow duševno i tjelesno zdravlje. Nekon svršen i službe Božje prvopričesnici su se radosro razHi i svojim kućama noseći u rukame ctagocjenu uspomenu prve sv. pričesti.
Svibanjska pobofnost. Napomenuli Je, d e je svi banj ska pobožnost u našem selu !manu ove godine odveć lijepo prošla. Narod je u crkvu hrlio kao ne sajam, d a se pomol i pred oltarom Majke Jožje od Zdravlja i da od nje isprosi sve milost i, koje su mu potrebite xa dušu i li)elc. Ovu pobožnost nakon sv. ruzarija i prcpov ijedi )oš su v iše uveličale lilanije i razm pobožne Marij ine pjesmice, što je školska mladež pjevala uz pra1'2ju naše hvalevrijedna 1 ospođice učitel jice Pa lme M a n d a k o v ić, koja ih je u pjevanju poučava l a.
Majlln dan proslavio se u 'lašem selu Zmanu 15. V. l. g . Pros torije su z, ovu proslevu bile lijepo uređene i dupk~ pune naroda . Priredbu su počela naša Jkolsk11 d jeca najprije predavanj em o majci, ~ ·t lm su Izvela više veselih tačaka ne potpuno '1ado-
VLASNIK l ODGOVORNI
"K A T O L I K"
voljslvo cijeloga mjesta i s velikim uspjehom. Na ovoj sjajnoj priredbi zahvalili je vrijednom gosp. učitelju ivi Pelričiću i gđiri u čileljici Palmi Mand11ković, koji su ulož li mnogo truda, dok su školsku djecu prlp~ clVlli za ovu lijepu priredbu.. 1 ~
1i manac
BA JE CI
BLAGOSLOV TE fELJ OG KA l~ E .\ OVE CRK E
Danjevčan1 su proš le godine .:o dlučili da grade novu crkvu u svome pelu. Od proš log listopada kopali su ka mt .{Je. palili kJ ači nu i planirali teren. Kad bi, .e $<lV rad računao i platio, iwos10 bi tro>ak po pri·
li ci oko 40.000 Dn. Temeljni kam e n nove crkve postavljen je na dan njihova :taštitnil,a sv. Jvan Krstitelja.
Crkveni obred razvijao sc je mi rno dostojanstveno, bez velike buke i bez veli· koga vanjskr.>ga SJaja. Murtcr3i;l majstori Damjan Mudronja i Dane Božikov spremili su četvorni kamen, da sc posta vi na uredenu postavu. Drveni križ bio je metnul na mjesto, gdje će biti veliki oltar. Procesija se je uputila iz stare r.rkve prema mjestu, gdje će biti nova. Uz lijepo izraueni, a g. 1925 u spomen J OOf'l-godišnjcc h rvatskog - ~
kralj evs tva postavljeni križ, pocl ig nu)'a je sjenica, sva od zelenila i cvije<:. , gdje je bila sv. mi~a u trojci. Blagoslov lc ncljnoga kamena u imc Prcuzv. šibenskoga biskupa Dr. Jeronima Milete, propov1jed 1 ~ v. misu obavio je starešina samostana isvvca. koJemu je banjevačka župa punim rnvom SJedlnj ena, Vrca n fra Ciril. Asistirali s~ Biluši·:: fra P ile, L.upnik stankovački i Poljak fra Jozo. župnik peruš i ćki. Tu su bilJ 1 prcčasna gg. tješnja nski dekan i L.upnik P.:l ina don Toma. župnik bcnkovačk !, Juravić don Jerc i župnik pris tcški Dorčić don Ive
Prvi kum temeljnoga kamena t-io je U· gledni i hrvatskome narodu sjeve1 ne DalmaciJe dobro poznati Petar Novaković, kojega je zamjenjivao Dr. Mite Zrilić. Jn ' su kumovali načelnik stankovačke općine Grgo Petković, Antun Miletić i više viđenijih lica iz samih Banjcvaca. Učestvov:~lo je mno· štvo naroda iz bliže oklice, sa Primoqa i iz Ravnih K otara..
Poslije v. mise procesija se i" vrat1 la opet u staru crkvu, gdje je bio dovršen blagoslov a Presvetim.
Na sjenici je bio natpis. !(oji j o: izra dio učitelj g. Josip Stojanov »U ime Božje naprijed svršetku!« l mi želimo, da Banjevčani čim prije sretno završe, ~to s•1 sretno počeli l
Zivot Sibenika OVIM DEKANOM TOL . OG KAP
TOLA imenovala je Sveta tolica prcč. don J vu Bj ažića, kanonika. Svečano ustoličenje
e biti u nedjelju 24 t. mj. Cc titumo! t HENRIK SE RSlC. P r i zaključku na
šeg li sta doznajemo na je 3 t. mj. umro u Zadru pcnsionirani župnik Apostolske administracije vlč. don Henrik Seršić. Pokojnik je ro4en u Zadru J 5 ju la 1874. Zaređen je tl sep tembra 1898. Zadnja mu j župa bila Zaton kod ina. Počivao u miru!
t DUMICA BALJKAS. 4 t. mj preminu la je nakon dugog bolo vanja čl anica mjesnog Križaričkog Sestrinstva l sestra Dumica Baljkas, krojačka pomoćnica. Pokojnica je bila dugo vremena u or:.;anizaci · ji u kojoj je vršila i odborničku dužnost. Odlikovala sc dubokom pobožnošeu. Svoje društvene, odborničke i staleške du7nosti vršila je savjesno i uzorno. Za vrijeme svoje teške bole ti predala se sva u r•Jke Božje. Kad su joj za vrijeme bol esti dolazil e scstre iz o rganizacije i prijateljice samo je kršćanskom strpljivošću i pouzdanjem u Svevišnjeg govorila: »Eto, d o Volj-: Bo.l.jel" l u zadnjim svojim danima pokazala j.: kako sc i u teškoj kušnji može služiti Svcvi;njemu.
U utorak 5. t. mj. priređen joj je lijep sprovod . Ma da je nekoliko Križanca skupa sa svojim duhovnikom otputova lo na duh. vježbe i tečaj , na sprovod u smo vidjeli mnoge sestre. Sve, koje "u mogle. su došle da jo j pokažu koliko su je cijenili j što s u s njom izgvbili. Osim njih sprovodu je prisustvovala glazba, dosta Kri~ara j os· talog svijeta, jer je pokojnica bila poznata kao dobra i pobožna djevojka. Nad grobom sc od pokoj ni ce op rosti la s. Ljubica Ju šić, A zbor Križarica je otpjevao pod ravnanjem vl č. J. Spanića »O ses t ro prcmil a .. ·"
Pokojnici Jaka zemlja, a obitelji i rodbin i naše saučešće!
DEVETNICA U CAST GOSPE KAR· MELA počela je u srijedu '6. t. mj . u katedra li. Svake veče r i sv. ru žarij i devetnica.
BLAGDAN GO PE KARMELA slavi se u subotu 16. t. mj . u katedra li sv. Jakova. Ujutro u 5 s. biće lekcije. U 6 s. pjevana sv. Misa zn braću i sestre bratovšine Gospe od Ka rm ela. T ih e sv. Mise biće u 7, 7.30, 8, 8.30, 9 i 9.30 s. U ll s. svečana sv. Misa. Popodne u 6 s. blago lov sa Presvetim.
NA EUHARISTIJSKI KO o<G RES U BENKOVCU se polazi iz Sibcnika u nedje· Iju 10 t. mj. točno u 4 sata izju tra sa Poljane. Povratak iz Benkovca nuvcčcr oko 8 sa ti . Polaz sc autobusin11l teretnim automobi lima sa sjedalom. Cljena za tamo i natrag autobusom 30 dinam , a inače 10.
Prijave se primaju u trafici kod du<.ana g. Grge Radića (kraj Kazališta).
NA KRIZARSKI DACKl LOGOR, koji sc održaje u Fužinama pošlo je iz Sibenika u srijedu 6 t. mj. 15 srednjoškolaca pod vodstvom v l č. don Ante Spika gimnazijskog katehete.
NA DUHOVNE VJEZBE I KRIZARICKI TECAJ KOJI SE DRZE U BANJALUCi (Nazaret) otputovalo je u ponedjeljak 4 t. mj. 9 Križarica pod vodstvom prcč. don Ante Radića, Križari~kog duhovnika.
DVA P02A RA dogodila su l' u na • cm grad u u no ć i između 2 i 3 t. mj I zbio je ve liki požar u kući g. Nikole Li vića na Gorici. Pretpostavlja sc da je po~ar nastao uslijed kratkog spoja. U is toj noći kasnije vatra je un iš tila dio maonc g. Linurda Martinčevića koja je tek poče l a vršiti vezu izmedu Sibcnika i Martinskc.
SV I M CLA ICAMA »ZIVOGA SVIJ ETLA« javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći tjedan (11.- 17. VII.): d a p l o d o v i e u h a r i s t i j s k o g k o n g r esa u Benkovcu budu što veći u o b i m n a š i m b i s k u p i j a m a - Don Ante Radić.
»KATOLJCKOJ KARITAS « darovala je gđa Skalko ud. Lucija Din tO, da počasti uspomenu pk. Ante Forni. - Odbor h arno blagodari .
,..~ ~ :. . . . . ' ~ .. Javna zahvala
Svima koji su nam u našoj velikoj žalosti prigodom ranog gubitka naše dobre
Dumice Baljhas na bilo koji način olakšali bol ovim putem zahvaljujemo. Posebna hvala mnogo poštovanom fra Nikoli Pasini, kao i vlč. fra Vjenceslavu Lovriću, preč. g. Beraku don lvi i vlč. gg~ Spiki don Anti, Juričevu don Anti i Spaniću don Josipu. Jednako hvala mjesnoj Hrv. glazbi, Križaricama i Križarima koji su pokojnicu otpratili do vječnog počivališta, kao i svima onima koji su je za vrijeme teške bolesti posjetili.
Još jednom svima hvala, a od Svevišnjeg plata l
Sibenik, 6. VII. 1938. O žalo ćena obitelj M. Baljka
~~~~O~EI ' - , S~~~ ~ ~ast mi je pbavijestiti ~g: župni~e. t~ cij_. ~rkvene ?ratov- ~ !3 štine 1 samo tan , da u SVOJOJ tvormc1 IzrađuJ em v o s t a n e !3 ~CJ v i j e će iz najVoljih voštanih surogata, koje e ne krive ni u ~ ~ najvećoj vrućini, lijepo gore te ne kaplju niti dime, za š to imam ~
~ ~un~~fn7ff~n ~7rrl itflNiK"O~iRAs~11BENJK i 0~~~~~~~
Prigooom s~upštino H. s .s. u ~i beni »Hrvatski Dnevnik« od 5. t. m). dono Naš kratki izvještaj, koji smo ju čer o
javiti o skupštini HSS u Sibcniku •• počeo riječima: »Manifcsta ciona sk11pš tma H : koja je danas održana u Sibeniku u pris1 nosti izas lanka predsjed nika dra Mačka, n rodnog zastu pni ka ing. Augusta .Kbšutil predstavlj a la je rijetko viđeno slavlje.«
istinu bilo je to 'rijetko viđeno nar dno političko slavlje. Ali je bilo i više. 1 je bio događaj od velikog značen ja ne sa za pri staše HSS Sibenika i Dalmacije, n go j za cjelokupni hrvatski naroci. U kra kom izvještaju, koji sc m ogao donijeti, je bilo ni iz daleka moguće izniJeli vjo nu s li ku ovog događaja u Sbentk•J.
Nije to prvi put, da donosimo izvj š taj sa skupštine HSS. Bilo je joS sličn skupština, o kojima smo pisah m<.njc vi"c. Još nekoliko skupština b1lo je upri čeno baš uz posvetu zastava, kao ~to je i jučer bio lu čaj u Sibeniku. Ltir.a, br posvećenih zastava u Sibcniku bio je imp zantniji i veći nego obično. l to je sigur bio momenat, koji je povećao 51'cča nos t. ~ Ji ju je uzvcličala i druga činjenica i da joj posebno zn ačenje. Zastave JC posvet šibenski biskup dr Jerolim Mileta. 1
Hrvatski narod nije nikada zancm ar svoje katoličke vjere i crkva 11 nJ egovo kulturnom i duhovnom životu nije nika bila dcgradirana na neku drugorazrednu Jogu. Zbog toga nije hrva tski narod im šte te. Naprotiv, ono, š to je hrvatski nar( učinio za svoju vjer u i crkvu, ~ t vori lo je visok ugled i osiguralo mjesto u zaje n ic i prosvjećenih naroda Eu rope i svij t a. To je došlo d o izražaja na razne n ači n a potvrđeno je 1 u najvažnijim pnlikarr mnogo pu ta. S ove s taze ne da ski narod skrenuti n i na kakve tice.
Mi smo s i svijesni gc, koju je katolička crkva odq_uala u vo tu hrva t kog naroda. Ničim nepomućc1 odnos crkve i hrvatskog naroda pokaziv., , .... , ... ,,. je svoje značenje i svoju djelotvornu m u raznim prigodama i historijskim časov ma : ne samo kad je trebalo ne;to u mir proslaviti i uzve li čati, nego i onda. kad u burnim i nemirnim vremenima trebalo br niti i obraniti kulturu i civilizaciju Hrvat U ozbiljnim vremenima naš li su fe i o biljni ljudi među hrvatskim katoličkim d stojanstvenicim a, koji su čuli glc.s Provj nosti i po tom gla u slijedili SVOJ narod tako s tvo rili djela neprolazne vrijednosti za c rkvu i za narod.
Za volju pojedinaca n arod se ne mo od reći temelj a svog života, SVOJih tradicii svoj ih prava, zahtjeva i ciljeva, k.o ji su m po prirodnom j Božjem zakonu sveti i vje ni. To narod ne može učiniti n ilromu z volju, ni za volju pojedinaca.
Ne može sc od hrva tskog naroda traž ti j očekivati, da počini samouboJstvo . tim• t reba biti na čistu i sa činjenicama treba pomiriti. I onda za poj d ine neo jcnt irane školovane ljude i crkvene kao svjetov ne ostaje samo jedno njiho\'o po tičko pit a nje u današ nj im vrcmemmn, n t je pitanje kako nać i put svom narodu gdje u tom narodu na ć i svoje DIJCSto.
Slijedeći ovaj nauk i uputu ~vojih skupa hrvatsko svećenstvo potv rdit će r i ječ i Isusa Krista, koj i je rekao, da njego vc crkve ne će nadvladati ni paklena vr ta . Potvrdit će d a je ne će nadv!a dati na posc u Hrvatskoj i u na rodu hrvatskom.
Tu sc treba dati na posao i 'o odma i bez odgađanja, jer poganstvo JOŠ živi n · zemlji. Iskus tvo starih vijekova $lorilo j la tinsku izreku: »Proximus sum egomet mi hi« - »J n sam sam sebi na jbliži «. I ta s poganska izreka češće u život provodila kada su prilike uklonile svaki drugi blaž ili čovjcčanskiji izlaz. Kršćanski nauk uzdi· gao je čovječanstvo iznad ovog starog po; ganskog mudrovanja, kad se uzelo Kristo· vu nauku o ljubavi prema bli~njcmu kao Božji zakon za ljude i narode. Prosvijetljeni narod najbliže je Bogu. Hrvatsko svećen· stvo može biti sretno zato, što živi u prosvijcćcnom narodu hrvatskom Samo treba nać i svoje pravo mjes to u svom narodu, da uzmogne blagosloviti ž ivot , rad l napore h rvat kog narod a za pobjedu pravirr i slo· bode.
•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Svi u Benkovac na Euharistijski Kongresi ---------MOLIMO DA SE UVAZI ! Uredništvo je primilo više dopisa
i vijesti, ali u pomanjkanju nije sve moglo uvrstiti.
DON ANTE RADIC: -/ SIBENIK ULICA Bl. NIKOLE TAVELIC:A f07. - JISKARA •KAC:IC:• (O. BERNARDO BULJEVJC:).
l l l
Recommended