Poremećaji energetskog Poremećaji energetskog metabolizmametabolizma
Prof. dr.sc Tina Tičinović Kurir
Stupnjevi energijskog metabolizmaStupnjevi energijskog metabolizma
MASTIMASTI POLISAHARIDI BJELANPOLISAHARIDI BJELANČČEVINEEVINE
masnemasne glukozaglukoza aminokiseloneaminokiselone 1. stupanj1. stupanj
kiseline ikiseline i drugi drugi ššeeććerieri
glicerolglicerol
2. stupanj2. stupanj
acetilacetil--CoACoA
CoACoA
ATP ADPATP ADP
OO22 ee 3. stupanj3. stupanj
2 CO2 CO22
Stupnjevi stvaranja energije iz hraneStupnjevi stvaranja energije iz hrane
oksidativnafosforilacija
ciklu limunskekiseline
SUPSTRAT
ENZIMI O2
Temeljni oblici hipoenergozaTemeljni oblici hipoenergoza
I. Hipoksijske hipoenergozeI. Hipoksijske hipoenergoze
II. Disenzimske hipoenergozeII. Disenzimske hipoenergoze
III. Supstratne hipoenergozaIII. Supstratne hipoenergoza
I.I. Hipoksijske hipoenergozeHipoksijske hipoenergozesmanjeno stvaranje energije zbog smanjeno stvaranje energije zbog hipoksijehipoksije
1.1. Hipoksemijske hipoksijeHipoksemijske hipoksije
2.2. Hematopatske hipoksijeHematopatske hipoksije
3.3. Cirkulacijske hipoksijeCirkulacijske hipoksije
4.4. Poremećaji difuzijePoremećaji difuzije
5.5. Pretjerana aktivnost tkiva s obzirom na Pretjerana aktivnost tkiva s obzirom na dopremu kisika dopremu kisika
1. Hipoksemijske hipoenergoze1. Hipoksemijske hipoenergozeHipoksemija → smanjen PaOHipoksemija → smanjen PaO22 u arterijskoj krvi u arterijskoj krvi
Smanjenje pO2 u atmosferskom zrakuSmanjenje pO2 u atmosferskom zraku
Poremećaji funkcije plućaPoremećaji funkcije pluća
poremećaji ventilacijeporemećaji ventilacije
poremećaji difuzije plinova poremećaji difuzije plinova
poremećaji perfuzijeporemećaji perfuzije
poremećaji ventilacijsko-poremećaji ventilacijsko-perfuzijskog perfuzijskog odnosa odnosa
Desno-lijevi spojevi pri urođenim srčanim Desno-lijevi spojevi pri urođenim srčanim greškamagreškama
2. Hematopoetske hipoksije2. Hematopoetske hipoksije
Nastaju zbog smanjene sposobnosti krvi da Nastaju zbog smanjene sposobnosti krvi da prenosi kisikprenosi kisik
ANEMIJEANEMIJE – smanjena koncentracija – smanjena koncentracija hemoglobinahemoglobina
HEMOGLOBINOPATIJEHEMOGLOBINOPATIJE – poremećaji – poremećaji građe i funkcije hemoglobina: nasljednegrađe i funkcije hemoglobina: nasljedne
stečenestečene
3. Cirkulacijske hipoksije –3. Cirkulacijske hipoksije –hipoksijehipoksije zbog usporenog protoka krvizbog usporenog protoka krvi
OpćeOpće
- srčana insuficijencija- srčana insuficijencija
- šok- šok
Lokalne Lokalne
- različiti oblici periferne - različiti oblici periferne cirkulacijske insuficijencijecirkulacijske insuficijencije
4. Hipoksije zbog poremećaja difuzije u tkivima
Difuzija kisika ovisna:Difuzija kisika ovisna:
Gradijent pOGradijent pO22
Difuzijskoj površiniDifuzijskoj površini
Kvaliteta putaKvaliteta puta
Vrijeme raspoloživo za difuzijuVrijeme raspoloživo za difuziju
Fizičko opterećenjeFizičko opterećenje
Febrilna stanjaFebrilna stanja
HipertireozaHipertireoza
5. Hipoksije zbog pretjerane aktivnosti 5. Hipoksije zbog pretjerane aktivnosti u tkivimau tkivima
Kompenzacijski mehanizmi pri Kompenzacijski mehanizmi pri hipoksijihipoksiji
hipoksemija hiperventilacija
pCO2
Respiracijska alkaloza
Pomak disocijacijske krivuljeoksihemoglobina
sinteza 2,3-DPG eritropoetin
eritrocitoza
minutni volumenpreraspodjela krvi
smanjenje fizičke aktivnosti
smanjen pO2 u atmosferskom zraku
Lj D
POREMEĆAJI METABOLIZMA POREMEĆAJI METABOLIZMA UGLJIKOHIDRATA I BJELANČEVINAUGLJIKOHIDRATA I BJELANČEVINA
MozakMozak– Glukoza osnovni izvor energijeGlukoza osnovni izvor energije– UpotrebaUpotreba ~120g glu ~120g glukoze/d od ukupnokoze/d od ukupno 160- 160-
200 g/d200 g/d
Poremećaji metabolizma ugljikohidrataPoremećaji metabolizma ugljikohidrata
GlukozaGlukoza
Regulacija koncentracije glukoze u krvi je Regulacija koncentracije glukoze u krvi je ravnoteža djelovanja inzulina i antagonista ravnoteža djelovanja inzulina i antagonista ((kateholamina, glukokortikoida, glukagona kateholamina, glukokortikoida, glukagona i hormona rasta)i hormona rasta)
HiperglikemijeHiperglikemije
HipoglikemijeHipoglikemije
Uloga inzulina u sniženju koncentracije glukoze u Uloga inzulina u sniženju koncentracije glukoze u krvikrvi
Uloga inzulina u organizmuUloga inzulina u organizmu
DjelovanjeDjelovanje inzulinainzulina
AnaboliAnaboličko djelovanječko djelovanje, , odgovor na hiperglikemijuodgovor na hiperglikemijuJetraJetra– Potiče glikogenezu, lipogenezu i glikolizuPotiče glikogenezu, lipogenezu i glikolizu
MMišićno tkivoišićno tkivo - Potiče glikogenezu - Potiče glikogenezu
- Potiče transport aminokiselina u mišiće i sintezu - Potiče transport aminokiselina u mišiće i sintezu mišićnih bjelančevinamišićnih bjelančevina
Masno tkivoMasno tkivo– Potiče lipoprotein lipazu što povećava unos masnih Potiče lipoprotein lipazu što povećava unos masnih
kiselina iz hilomikrona i kiselina iz hilomikrona i VLDLVLDL– Potiče sintezuPotiče sintezu preteća preteća trigltrigliiceridceridaa
GluGlukkagonagon
KataboličkoKataboličko djelovanje, odgovor na djelovanje, odgovor na hipoglikemijuhipoglikemiju
JetraJetra– Aktivacija razgradnje glikogena, poticanje Aktivacija razgradnje glikogena, poticanje
glukoneogenezeglukoneogeneze
Masno tkivoMasno tkivo– Poticanje lipolize i oslobađanje masnih Poticanje lipolize i oslobađanje masnih
kiselinakiselina
Uloga glukagona u porastu koncentracije glukoze Uloga glukagona u porastu koncentracije glukoze u krviu krvi
• Kateholamini - β učinci: poticanje glikogenolize, lipolize, potiskivanje ulaska glukoze u mišiće - α učinci: smanjenje lučenja inzulina• Hormon rasta - smanjuje inzulinsku osjetljivost• Kortikosteroidi - potiču lučenje i učinkovitost glukagona (glukoneogeneza i glikogenoliza) - porast mobilizacije aminokiselina iz perifernih tkiva (primarno skeletnih mišića) - lipoliza - porast oslobađanja masnih kiselina - smanjenje utilizacije glukoze iz perifernih tkiva (postreceptorski učinak)
HiperglikemijeHiperglikemije
1. Manjak inzulina1. Manjak inzulina
2. Inzulinska neosjetljivost 2. Inzulinska neosjetljivost
1.Inzulinski manjak1.Inzulinski manjak
Smanjeno izlučivanje inzulinaSmanjeno izlučivanje inzulina
- tip I šećerne bolesti- tip I šećerne bolesti
- sekundarna šećerna bolest- sekundarna šećerna bolest
Nenormalni produkti Nenormalni produkti ββ-stanica-stanica
2. Inzulinska neosjetljivost2. Inzulinska neosjetljivost
Smanjena osjetljivost na inzulinSmanjena osjetljivost na inzulin
Smanjeni odgovor na inzulinSmanjeni odgovor na inzulin
1.1. Cirkulirajući antagonisti inzulinaCirkulirajući antagonisti inzulinaHORMONSKI ANTAGONISTI : hormon rastaHORMONSKI ANTAGONISTI : hormon rasta glukokortikoidiglukokortikoidi
glukagonglukagon kateholaminikateholaminiNEHORMONSKI ANTAGONISTI: protutijela na NEHORMONSKI ANTAGONISTI: protutijela na inzulin, protutijela na receptoreinzulin, protutijela na receptore
2.2. Oštećenja ciljnih tkivaOštećenja ciljnih tkiva: receptorska: receptorska postreceptorska postreceptorska
Šećerna bolest-sindromŠećerna bolest-sindromPrimarna ili idiopatskaPrimarna ili idiopatskaPrimarna ili idiopatskaPrimarna ili idiopatska SekundarnaSekundarnaSekundarnaSekundarna
T1DMT1DMT1DMT1DM T2DMT2DMT2DMT2DM
T1DM T1DM mladimladi
T1DM T1DM LADALADA
T2DMT2DMMODYMODY
PretilostPretilost
T2DM T2DM >25 g>25 g
T2DM b T2DM b 80% 80%
DebeliDebeli
T2DM aT2DM a10-20%10-20%MršaviMršavi
•Kronični pankreatitisKronični pankreatitis
•Ca gušteračeCa gušterače
•Ciroza jetreCiroza jetre
•GlikogenozeGlikogenoze
•Tumori s proizvodnjom Tumori s proizvodnjom kontraregulacijskih hormonakontraregulacijskih hormona
- kortizola- kortizola- HR- HR- A ili NA- A ili NA
Razlika T1DM i T2DMRazlika T1DM i T2DMKarakteristikeKarakteristike T2DMT2DM T1DMT1DM
pojavapojava 90%>25g90%>25g 90% <25 g90% <25 g
nasljednostnasljednost 80% nasljedna80% nasljedna sklonost(HLA-DR3/ sklonost(HLA-DR3/ DR4)DR4)
debljinadebljina 90% debeli90% debeli mršavimršavi
Sklonost KASklonost KA U slučaju U slučaju stresastresa
Svi - ako nema Svi - ako nema inzulinainzulina
terapijaterapija OHA, u stresu OHA, u stresu inzulin, potom inzulin, potom stalno inzulinstalno inzulin
inzulininzulin
komplikacijekomplikacije jednakojednako jednakojednako
Presentation title Slide no 26Date
Tip 1 dijabetesa:Tip 1 dijabetesa:
Primarno oštećenje: odsutna ili minimalna proizvodnja inzulina
Uzrok: Uništenje β-stanica gušterače (najčešće autoimuna porijekla)Simptomi se javljaju kad 90% stanica više ne funkcionira
Dvostruki uzrok nastanka T2DMDvostruki uzrok nastanka T2DM
Zašto je šećerna bolest tip 2 sve Zašto je šećerna bolest tip 2 sve učestalija bolest?učestalija bolest?
DIJABETES TIP 2
Debljina
International Diabetes Federation. Diabetes Atlas, 2nd Edition, 2003
Zapadnjački stil života
Genetska komponenta
Presentation title Slide no 29Date
Abdominalni tip pretilostiAbdominalni tip pretilosti
VISCERALNO MASNO TKIVO metabolički aktivno tkivo
Opseg struka M > 100 cm
Ž > 90 cm
Presentation title Slide no 30Date
Courtesy of Wilfred Y. Fujimoto, MD.
Distribucija visceralnog masnog Distribucija visceralnog masnog tkivatkiva
normalno tip 2 DM
Primary Care, Primary Care, 26, Ramlo-Halsted BA, Edelman SV, The natural history of type 2 diabetes. Implications for clinical practice, 771–26, Ramlo-Halsted BA, Edelman SV, The natural history of type 2 diabetes. Implications for clinical practice, 771–
789, © 1999, 789, © 1999, uz dopuštenje uz dopuštenje ElsevieElsevierara..
Razina inzulinaRazina inzulina
Inzulinska Inzulinska rezistencijarezistencija
GlukoneogenezaGlukoneogeneza
GUP nakon jelaGUP nakon jela
GUP na tašteGUP na tašte
Broj Broj stanica stanica
Napredovanje tipa 2 šećerne bolesti
PredijabetesPredijabetes
Dijagnoza šećerne bolesti
Šećerna bolestŠećerna bolest
4–7 4–7 godinagodina
Razvoj makrovaskularnih komplikacijaRazvoj mikrovaskularnih komplikacijaRazvoj mikrovaskularnih komplikacija
Razvoj šećerne bolesti tipa 2
Patogeneza šećerne bolesti tip IIPatogeneza šećerne bolesti tip IIToksičnost glukoze
lučenje inzulina potaknuto glukozom
oštećenje β- stanice
tkivna osjetljivost na inzulin
mutacije gena
druga oštećenja
okoliš
debljina
mutacije gena
proizvodnja glukozeu jetri
hiperglikemija
hiperinzulinemija
Iskorištenje glukoze u tkivima
Inzulinski receptori
postreceptorski poremećaji
ciljna tkivaprijenos glukoze
Presentation title Slide no 33DatePatogeneza kroničnih komplikacija –Patogeneza kroničnih komplikacija –osnovna mehanizmaosnovna mehanizma
HIPERGLIKEMIJA
glikacija bjelančevina
mikroangiopatija ubrzan razvoj ateroskleroza
ulazak glukoze u stanice neovisno o inzulinu
nagomilavanje sorbitola i fruktoze
osmotsko bubrenje stanica
DIJABETIČKA NEUROPATIJA
KATARAKTA OČNE LEĆE
DIJABETIČKA RETINOPATIJA
DIJABETIČKA NEFROPATIJA
PERIFERNA ANGIOPATIJA
Presentation title Slide no 34Date
MaMakkroangioparoangiopatijatijaOštećenje velikih Oštećenje velikih krvnih žilakrvnih žila uzrokovano uzrokovano aterosklerotskim aterosklerotskim procesomprocesom
Aterosklerotiski plakNaslage kolesterola
Bolesti perifernih krvnih žilaBolesti perifernih krvnih žila
Srčanožilne bolesti: Srčanožilne bolesti:
koronarna bolest srca, koronarna bolest srca,
srčano zatajenjesrčano zatajenje
Moždanožilne bolesti (CVI)Moždanožilne bolesti (CVI)
Presentation title Slide no 36Date
MiMikkroangiopatroangiopatijaija
Oštećenje malih Oštećenje malih krvnih žilakrvnih žila– RetinopatRetinopatijaija – NeNeffropatropatijaija– NeuropatNeuropatijaija
((autonomni i autonomni i periferni živciperiferni živci) )
Dijabetička retinopatijaDijabetička retinopatija
• Dijabetička retinopatija je
najčešći uzrok sljepila u
svijetu.
Prirodni tok dijabetičke retinopatijePrirodni tok dijabetičke retinopatije
Blaga neproliferativna dijabetička Blaga neproliferativna dijabetička retinopatijaretinopatija (NPDR) (NPDR)
UmjerenaUmjerena NPDR NPDR
TeškaTeška NPDR NPDR
Vrlo teškaVrlo teška NPDR NPDR
Proliferativna dijabetičkaProliferativna dijabetička
retinopatijaretinopatija
Presentation title Slide no 39Date
NeuropatNeuropatijaija
Najčešći tip je Najčešći tip je klasična klasična periferna periferna neuropatija neuropatija ((simetrična; simetrična; senzomotornasenzomotorna))
Watkins et al. Diabetes and its Management, Ed. 6. Blackwell Publishing, 2003; Pickup & Williams. Slide Atlas of Diabetes. Blackwell Publishing, 2004
AmputacijeAmputacije – – faktori rizika uključujufaktori rizika uključuju::
– Perifernu neuropatiju sa gubitkom senzibilitetaPerifernu neuropatiju sa gubitkom senzibiliteta– Periferna vaskularna bolestPeriferna vaskularna bolest– NEREGULIRANA GLIKEMIJANEREGULIRANA GLIKEMIJA– infekcijainfekcija
Dijabetička nDijabetička neeffropatropatijaija
Najčešći uzrok terminalnog zatajenja Najčešći uzrok terminalnog zatajenja bubrega u svijetububrega u svijetu
PRVI ZNAKPRVI ZNAK
MikroalbuminurijaMikroalbuminurija
> 30mg/dU> 30mg/dU
Presentation title Slide no 42Date
NefropatijaNefropatija
Trajanje dijabetesa, loša regulacija glikemije Trajanje dijabetesa, loša regulacija glikemije i krvnog tlakai krvnog tlaka povećavaju rizik nefropatijepovećavaju rizik nefropatije
StaStadijidiji::– normoalbuminurinormoalbuminurijjaa– mimikkroalbuminuriroalbuminurijjaa– mamakkroalbuminuriroalbuminurijja a iliili proteinuri proteinurijjaa– bubrežno zatajenjebubrežno zatajenje
Presentation title Slide no 43Date
Akutne komplikacije Akutne komplikacije šećerne bolesti:šećerne bolesti:
• dijabetička ketoacidoza
• neketotična hiperosmolarna
koma
• hipoglikemija
Patogeneza akutnih komplikacija šećerne bolesti
Manjak inzulina
Lipoliza, β –oksidacijaslobodnih masnih kiselina
Katabolizambjelančevina
Iskorištavanje glukoze
ketonska tijela u krvi glukoneogeneza HIPERGLIKEMIJA
metabolička acidoza osmotička diureza hiperosmolalnostIzvanstanične tekućine
unutrastaničnadehidracija
HIPEROSMOLARNA KOMA
DEHIDRACIJAelektrolitska neravnoteža
KETOACIDOTIČKA KOMA
Gubitak Na, K
HIPOGLIKEMIJAHIPOGLIKEMIJA
Kada je razina GUKKada je razina GUK < 2,5 mmol/l< 2,5 mmol/l
Simptomi se javljaju najčešće kada jeSimptomi se javljaju najčešće kada je
GUK < 3mmol/l, iako se mogu osjetiti i prijeGUK < 3mmol/l, iako se mogu osjetiti i prije
Simptomi hipoglikemijeSimptomi hipoglikemije
Ubrzan rad srcaUbrzan rad srca
DrhtavicaDrhtavica
ZnojenjeZnojenje
GladGlad
Blijeda kožaBlijeda koža
StrahStrah
VrtoglavicaVrtoglavica
Ako razina glukoze i daljeAko razina glukoze i dalje padapada......
Neprikladno Neprikladno ponašanjeponašanje
Zamućen vidZamućen vid
GlavoboljaGlavobolja
Slabost, zijevanjeSlabost, zijevanje
Poremećaj svijestiPoremećaj svijesti
do komedo kome
HipoglikemijaHipoglikemija
Izazvane hipoglikemije Izazvane hipoglikemije
- Zbog primjene izvanjskog inzulinaZbog primjene izvanjskog inzulina
- Hipoglikemije izazvane alkoholomHipoglikemije izazvane alkoholom- Postapsorpcijske reaktivne hipoglikemijePostapsorpcijske reaktivne hipoglikemije
Spontane hipoglikemijeSpontane hipoglikemije
- - Smanjena proizvodnja glukoze: manjak Smanjena proizvodnja glukoze: manjak
kontraregulacijskih hormona (Addison), oštećenjekontraregulacijskih hormona (Addison), oštećenje
jetrejetre
- Povećano iskorištavanje glukoze: inzulinom, - Povećano iskorištavanje glukoze: inzulinom,
mezodermalni tumori, kaheksijamezodermalni tumori, kaheksija
Metabolizam bjelančevinaMetabolizam bjelančevina
Aminokiselina se ugrađuju u Aminokiselina se ugrađuju u funkcionalne proteinefunkcionalne proteine
Sintezu biogenih aminaSintezu biogenih amina
Sinteza purinskih i Sinteza purinskih i pirimidinskih bazapirimidinskih baza
GlukoneogenezaGlukoneogeneza
LipogenezuLipogenezu
Izravna upotreba za energijuIzravna upotreba za energijuFrom: Summerlin LR (1981) Chemistry for the Life Sciences. New
York: Random House p 563.
Poremećaji metabolizma bjelančevinaPoremećaji metabolizma bjelančevina
Dušikova ravnotežaDušikova ravnoteža je uravnoteženaje uravnotežena
Sadržaj proteina odraslog organizma je Sadržaj proteina odraslog organizma je
konstantan.konstantan.
Dnevna potreba odraslog organizma Dnevna potreba odraslog organizma 0,8g/kgtt0,8g/kgtt
Ista količina aminokiselina dnevno se gubiIsta količina aminokiselina dnevno se gubi
Poremećaji dušikove ravnotežePoremećaji dušikove ravnoteže
Negativna dušikova ravnoteža: Negativna dušikova ravnoteža:
starost, gladovanje, bolest, ozljedestarost, gladovanje, bolest, ozljede
Pozitivna dušikova ravnotežaPozitivna dušikova ravnoteža
rast i razvoj, kronično fizičko opterećenje, rast i razvoj, kronično fizičko opterećenje, trudnoća, rekovalescencija nakon ozljeda i bolestitrudnoća, rekovalescencija nakon ozljeda i bolesti
Hormonski poremećajiHormonski poremećaji
Inzulin Inzulin - - potiče transport aminokiselina u mišiće potiče transport aminokiselina u mišiće i sintezu mišićnih bjelančevina, smanjuje i sintezu mišićnih bjelančevina, smanjuje katabolizam i dezaminaciju aminokiselinakatabolizam i dezaminaciju aminokiselina Šećerna bolestŠećerna bolest
TrijodtironinTrijodtironin - - Hipertireoza Hipertireoza gubitak mišićne gubitak mišićne masemase
Hipotireoza Hipotireoza razgradnja bjelančrazgradnja bjelanč
Glukokortikodi Glukokortikodi - - katabolizam bjelančevina u katabolizam bjelančevina u mišićima i vezivu, sintezu u jetrimišićima i vezivu, sintezu u jetri Cushingov Cushingov sindromsindrom
Poremećaji izlučivanja dušikaPoremećaji izlučivanja dušika
Zatajenje jetre s portalnom encefalopatijomZatajenje jetre s portalnom encefalopatijom
Zatajenje bubregaZatajenje bubrega
Manjak bjelančevinaManjak bjelančevina
Smanjena sinteza bjelančevinaSmanjena sinteza bjelančevina
- smanjen unos aminokiselina- smanjen unos aminokiselina- probavni i apsorpcijski poremećaji- probavni i apsorpcijski poremećaji- poremećaji iskorištavanja aminokiselina- poremećaji iskorištavanja aminokiselina- imobilizacija - imobilizacija
Gubitak bjelančevinaGubitak bjelančevina
Gubitak bjelančevinaGubitak bjelančevinaneposredni gubitak bjelnačevinaneposredni gubitak bjelnačevina::
- krvarenje- krvarenje
- gubitak plazmatskih bjelančevina- gubitak plazmatskih bjelančevina-oštećena koža, izljevi, nefrotički -oštećena koža, izljevi, nefrotički sindrom, gastroenetropetije sindrom, gastroenetropetije
- posredni ili metabolički gubitak- posredni ili metabolički gubitak - katabolička reakcija - katabolička reakcija (ozljeda,infekcija)(ozljeda,infekcija) - kaheksija – zloćudni tumori- kaheksija – zloćudni tumori
- endokrinopatije s kataboličkim - endokrinopatije s kataboličkim učinkom učinkom
Posljedice manjka bjelančevinaPosljedice manjka bjelančevina
MišićiMišići: gubitak mišićne mase, : gubitak mišićne mase, slabostslabostKoštano tkivoKoštano tkivo: gubitak bjelančevina koštanog : gubitak bjelančevina koštanog matriksa- matriksa- osteoporozaosteoporozaBjelančevine plazmeBjelančevine plazme: smanjenje koloidno : smanjenje koloidno osmotskog tlaka plazme- osmotskog tlaka plazme- edemiedemiSmanjena sintezaSmanjena sinteza ; globina, hemoglobina, ; globina, hemoglobina, imunoglobulina-imunoglobulina-anemije,imunodeficijencijeanemije,imunodeficijencijeSlabija obnova stanica:Slabija obnova stanica: eritrociti, leukociti, eritrociti, leukociti, stanice crijevne sluznicestanice crijevne sluznice
Posljedice manjka bjelančevinaPosljedice manjka bjelančevina
PothranjenostPothranjenost
Primarne- GLADOVANJEPrimarne- GLADOVANJE: nedovoljno unošenje : nedovoljno unošenje hranehrane
SekundarneSekundarne: posljedice bolesti;: posljedice bolesti;
- smanjene apsorpcije,- smanjene apsorpcije,
- pojačano gubljenja,- pojačano gubljenja,
- smanjeno iskorištavanje,- smanjeno iskorištavanje,
- povećane potrebe za hranjivim - povećane potrebe za hranjivim tvarima tvarima
GladovanjeGladovanje je energetski manjak i deficit je energetski manjak i deficit specifičnih prehrambenih čimbenikaspecifičnih prehrambenih čimbenika
Osnovno je smanjenje raspoloživosti Osnovno je smanjenje raspoloživosti glukoze glukoze
Adaptacijski mehanizmiAdaptacijski mehanizmi : :
glukoneogenezaglukoneogeneza
iskorištavanje masnih kiselina iskorištavanje masnih kiselina
ketogenezaketogeneza
GladovanjeGladovanje
Prva fazaPrva fazaProizvodnja glukoze iz glikogena u jetri u Proizvodnja glukoze iz glikogena u jetri u prvih par satiprvih par sati
Početak iskorištavanja masnih kiselina i Početak iskorištavanja masnih kiselina i glukoneogeneza iz aminokiselinaglukoneogeneza iz aminokiselina
GladovanjeGladovanje
Druga fazaDruga fazaMasne kiselineMasne kiseline su glavni izvor energije su glavni izvor energije
Proizvodnja ketonskih tijela iz masnih Proizvodnja ketonskih tijela iz masnih kiselina u jetrikiselina u jetri
Nakon tjedan dana mozak počinje Nakon tjedan dana mozak počinje iskorištavati ketonska tijela uz glukozu za iskorištavati ketonska tijela uz glukozu za energijeenergije
GladovanjeGladovanje Treća fazaTreća faza
Rezerve masti su smanjeneRezerve masti su smanjene..
ProteiniProteini postaju glavni izvor energije - postaju glavni izvor energije - propadanje mišićapropadanje mišića
Bubrezi – glukoneogezena > jetrene Bubrezi – glukoneogezena > jetrene glukonegeneze glukonegeneze
Nesencijalne aminokiseline potom i Nesencijalne aminokiseline potom i esencijalne aminokiseline u glukoneogeneziesencijalne aminokiseline u glukoneogenezi
Kronično gladovanjeKronično gladovanje
Opća pothranjenostOpća pothranjenost– Mehanizmi akutnog samo duži tijekMehanizmi akutnog samo duži tijek– Hipoalbuminemija edemiHipoalbuminemija edemi– Poremećaji endokrinih žlijezdaPoremećaji endokrinih žlijezda– Smanjenje nespecifične i specifične otpornosti Smanjenje nespecifične i specifične otpornosti
organizmaorganizma– Zaostajanje u rastuZaostajanje u rastu– HipovitaminozeHipovitaminoze
Kronična pothranjenost s pretežnim Kronična pothranjenost s pretežnim nedostatkom proteina- nedostatkom proteina- kwashiorkorkwashiorkor
Ugljikohidrati iz hrane podržavaju lučenje Ugljikohidrati iz hrane podržavaju lučenje inzulinainzulina
- usporava katabolizam - usporava katabolizam bjelančevina iz mišića bjelančevina iz mišića
- nedostatna sinteza albumina - nedostatna sinteza albumina jetre- jetre- edemiedemi
- masna infiltracija jetre- masna infiltracija jetre
Atrofija sluznice crijevaAtrofija sluznice crijeva
Kronična pothranjenost s pretežnim Kronična pothranjenost s pretežnim nedostatkom kalorija- nedostatkom kalorija- marazammarazam
Nema razvoja edemaNema razvoja edema
Opća izgladnjelost s potpunom atrofijom Opća izgladnjelost s potpunom atrofijom masnog tkivamasnog tkiva
Rast nije poremećenRast nije poremećen
Česta anemija, Česta anemija,
metabolička acidoza metabolička acidoza
zbog proljevazbog proljeva
Anorexia nervosaAnorexia nervosa
Patofiziološki premećaji sličniPatofiziološki premećaji slični
kod općeg gladovanjakod općeg gladovanja
Sekundarne pothranjenostiSekundarne pothranjenosti
Malapsopcija i maldigestijaMalapsopcija i maldigestija
Pojačano gubljenje hranjivih tvariPojačano gubljenje hranjivih tvari
Povećana potreba za hranjivim tvarimaPovećana potreba za hranjivim tvarima
Poremećeno iskorištavanje i pohranjivanje Poremećeno iskorištavanje i pohranjivanje hranjivih tvarihranjivih tvari
KAHEKSIJAKAHEKSIJA
Hvala !Hvala !