e to tiv
f.!n. Ze. riclJu, Po~uč:e
~ Qa SVi ll\!tplat.
Po lije ~ laJte u ~ e je, lill. lo-ili, Još ili ojee v o.
\ l· l\1·
živi", J judi"'.
Zljec:· uSJdiU
...... l Pojedini broj 50 para
GOD. Vl BROj 5 List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po
naro č itoj tarifi. ŠIBENIK, 3 veljače 1935
Rukopisi se ne vraćaju -- Adresa uredništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.
Užqimo svijeće! Nekada smo se morali skri
vati u podzemlje, u katakombe. Rimski okrutnici na carskom prijestolju nisu dopuštali našoj prvoj kršćanskoj braći da se javno i otvoreno znamenuju znamenom križa. Morali su se noću . asta j ati, pod zemlju silaziti i tamo ispovijedati svoju vjeru u Krista . .
Noć je tamna, a n oć pod zemljom je još tamnij a. Zato su kršćani upaljivati baklje, da im se bar nešto vidi. - Ali, koJigod su te prve njihove crkve bile skrovite i tamne. toliko su oni bili svjetliji u svojoj duši! Uvijek, kudagod su išli, nosili su u sebi, u svojoj nutrini tri prižgana svijetla: svijetlo vjere, svijetlo ufanja
. i svijetlo ljubavi. Zar vam se ne čini da je danas
sve obratno l? Dana podižemo umjetničke katedrale i mramorne oltare; kupujemo srebrene i zlatne svijećnjake. U gradske crkve uvađamo električnu rasvjetu, a za seoske nabavljamo mnogo voštanih svijeća. Sve veliko, sjajno i svijetlo. l dok je tako u kamenitim crkvama, u sebi, u svojim dušama nosimo premalo sjajnosti i svijetla.
Prvi Kristovi borci imali su tamno podzemlje za crkvu, ali tim više su sami bili svijetli i puni topline! - Njihovi nasljednici ulaze u svijetle, velike crkve pod -otvorenim nebom, ali sa žmirkavim ili potpuno ugašenim svijetama u svojoj duši!
- Kršćanštvo nije znanost koja upoznaje ljude s prirodnim zakonima i njihovim tajnama. Ono ne propovijeda nijedan određeni politički ni socijalni sustav. Kršćanstvo je u prvom redu vj era koja hoće svakoga pojedinca proniknuti žarom Božjih istina, obasjati dobrotom svetaca i oplemeniti ljubavlju najboljih majki. Zato bi morao svaki kršćanin biti svijetao kao sunčana zraka koja jutrom ispija najčišću rosu sa stabala.
"Tako neka svijetll vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i proslave Oca vašega koji je na nebesima"!
Ako su danas mnogi izgubili vjeru u vel ku preporodnu snagu katoličkih načela, onda smo mi to skrivili. Krivi smo, jer naša svjetlost više ne svijetli pred lju'dima. Ljudi ne vide više ,,naša
Na braniku C'-Potrebnija od kruha
Ako . u već vi narodi, od početka pa do dana , imali neku vjeru koja ih je pratila kroL /ivot, onda !a pojava mora imati svoje jake i opravdane razloge. Pa kad bi va netko zapitao: Zašto u svi narodi vjerovali i još dana vjeruju.- Sto bi!>te odgovorili? -
ajpametnije bi odgovorio koji bi rckao: vi narodi u vjerovali i vjeruju, jer je vjera potrebna, nužna 7.a život.
i tinu, vjera je potrebna; potrebnija od kru ha !
vaki od nas se zanima odakle ovaj svijet, zašto živimo, kamo po lije sm rti idemo. To su ona teška pitanja koja ne daju mira učenom kao i neukom. A vidite, na va ta pitanja ne može nam odgovoriti nijedna prirodna znano5t. , amo j<::ra nam moLe na lo jasno i razumljivo odgovoriti i, tako, umiriti naš razum.
ve što znamo o svrsi ovog svijeta, o prekogrobnom životu, znamo po vj ri! - Dugo se već vremena tužimo na socijalnu bijedu i opće o iromašenje koje je zahvatilo sve slojeve današnjeg društva. - Je te li se kada pitali: !(oji su uzroci ovoj bijedi i o iromašenju? Ako znate dobro misliti, ako ste bili iskreni arnima ebi, morali ste odgovoriti: Zadnji uzroci u u pomanjkanju vjere !
Zar može onaj koji čvr to vjeruje u Boga i n jegovu vječnu pravdu: lera-
Katoličke pobjede -Govor s neba
!(ad bismo mi katolici imali samo Lurd, bilo bi to dostatno za istinitost naše vjere. Svake godine se u Lurdu, francu kom gradu, bezbroj puta Nebo pribliLi zemlj i i ~ ućama onih pobožnih ljudi, koji tamo dolaze na poklon svojoj Majci, propovijeda o Božjoj moći i veličan tvu.
U Lurdu e zbivaju prava čudesa. To potvrđuju one totine liječnika koji u nj dolaze i u liječničkom uredu ispituju i proučavaju iznenadna, neprotumačiva ozdravljenja na smrt bolesnih ljudi.
Tako nam i 15ad ~av ljaju iz Lurda
dobra djela", pa zato i ne " lave Oca našega koji je na nebesima" .
Nekoć, u ono davno doba, sijedi starac Šimun nazva DijeteIsusa "Svijetlom za rasvij etlj enje naroda". I toga se svake godine sj ećamo, kada na svij ećnicu blagoslivjamo svijeće.
Svijeće su mrtva tvar. ali, kad ih užgemo, gore, i njihova svjetlost obasjava svu oko linu. Zato svijeće i svijetlo označuju sav onaj život kojega kršćanstvo skriva u
sti, varati i smišljati načine kako da bližnjemu otme iz u tiju i onaj zadnji 7.alogaj kruha? e, to je nemoguće! -Samo onaj može tako (\initi koji malo ili ništa drži do vjere i do onih vječnih ćudorednih načela koje ]e Bog uti uo u ljudsko srce.
/andari i policija čuvaju javni pore~a'k i, ka./.n1;avaju svakoga !<oji ga krši. li ko će moći doznati ve one zločinačke odluke koje se porađaju u tanoj ti srca? l(o će kazniti ona bezbrojna zlodjela koja se izvršuju u noćnoj tami i na skrovitim mjestima u po bijela dana? Za to su bezuspješni sudovi i njihovi zakoni! amo vjera, jedini Bog se može proti takovima boriti!
A onda: Svi sc ne pokoravaju. Mora netko biti upravljač i go podar. - Do n jih mogu još teže dopri,jeti zakon ke kazne! Ko će spriječiti da e gospodari ne pretvore u okrutnike koji mogu vaki ča zlorabljivati zakon i s nepravdama mučiti podložnike? -Nitko nego vjera i Bog!
Kako vidite: na jeri e temelji čitav naš život. Zato svi moramo pritvrditi velikom američkom sinu i državniku: ,, Vjera i ćud o rede temeljni su stupovi javnoga blago tanja. Onaj ne ljubi svoje domovine ni svoga naroda, koji potkopava ta d\·a jaka potpomja ljudske reće." -
pobjedničku vije t: Liiečn ički ured u Lurdu, pod predsjedni"tvom dra Valleta, ustanovio je da je Marija Engel, rođena u Jarville-u 1912 godine, bo-. lovala od neizlječive bolesti na plućima i da je ozdravila nenadano nakon kupanja u lurd koj vodi.
Mje to kao što je Lurd nema nijedna druga vjera osim katoličke !
Tu nebo progovara zem lji!
Zrakoplovi u 5lužbi Kri5ta Katolički vjernici se množe, uspr
ko svih otpada u druge vjere radi zemalj kih kori ti i ženidaba. Papa šalje uvijek nove vjerovje nike među po-
svojoj nauci, a koji bi se morao odrazivati u d ,e l ima, u riječima i svakoj kretnji j dnog kr ćanskog vjernika .
Zaludu nam je na lavu postavljati obrazi ne, skrivatt se pod svilene zavjes i naslage šm inke - ljudi će nas uvijek rrepoznati, vidj eće, na prvi pogled, da li smo svijetli ili tamni.
Mnogi lutat u u tami, j er smo mi sami tamni. Kako će za lu tal i naći put do Boaa, kad posvuda vide samo " mrzost opustošenja"?
gan ke narode, da ih privedu Kristovom vijetlu.
Mi-.ijonari se, u svojoj mukotrpnoj lužbi, poslužuju modernim promelnim .redstvima samo da se što prije na tani Bog u ljudskim dušama. 'l ako će nadbi kup- kardinal u Kolnu blago loviti 24. veljače dva zrakoplova koji će se poslati misijonarima u južnoj Americi i Tovoj Gvineji. Dobiće imena v. Petra i sv. Pavla.
Samo k nama idu Zadnje vrijeme primiše katoličku
vj~eru ovi kita jski učenjaci: Karlo Chen, profesor sveučilišta u Pekingu; Cang Pejlun, profesor engleske književno ti na sveučilištu u Pekingu; brigadni genera l Jo ip Cang-Ju.:Ce; profesor i bivši tajnik podkralja u Mukdenu Jo ip Cang Jie.
l zračni junad su naši! Englez Sempill, poznati a•:ijatičar, bji je ornizirao japansku hidroaeronauUku i grčku vazduhoplovnu službu, prešao je zajedno sa svojom ženom u katoličku
rk u. Pa i do muzičara dopiru melodije
naše vjere! Oo poda Alicija Adelaide eeaham, gla ovita irska skladateljica
po tala je katolikinja. - Dosad je satavila preko 700 pučkih glazbe:nih
kompozicija, marševa i himni. Zato je prozvana .,Irskom harfom".
To su neka, izmedu onih mnogo. brojnih, obraćenja gla ovit ih ljudi na katoli'čku vjeru.
- J oš nismo čuli, da je netko iz dubokog uvjerenja, radi spoznate i tine, prešao iz naše vjere u drugu! -Kad na neki o tavljaju - . mi e obogaćujemo, jer tako imamo u svo joj sredini sve manje onih na koje pošteni ljudi s prezirom gledaju.
Čvrsti temelji
Djecu ne uzgajaju samo roditelji nego i učitelji. Zar nebi bilo strašno, kad bi učitel ji neuzgojno upli vali na dječje duše? - A, 1pak, ima takovih ućitel ja! katollčki roditelji mogu amo onda biti igurno za dobar uz •oj voje djece, ako ih uzgaJaJU katolički u č i te lji. !<Oji i žive po vo jOJ ,..v jen! -Takv i u učitelJi u ~kot koj. Citamo da je tamo 2.000 katol i čkih učitelja izabralo za svocr zašt1tnika v. Ivana Bo ka . To u čvrsti državni temelji l
O, mi, koji još nepokolebiva vj eruj emo u pravoga Boga i u jednu istinitu Crkvu užgimo sve blagoslovljene svijeće u našoj duši! N eka z 1plamsaju i za-wijetle svima koji lu taju daleko od Crkve, "u tami i u sjeni sm rtnoj ' . Svi ti moraju pre k· ' nas, u vje tl osti i lj epoti na ih duša, opet prepoznati Boga, uzlj t~ biti Crkvu i učvrstiti vj eru u preporodnu, spasiteljsku moć: naših l< a to li čkih nazora.
lg.
l
Strano 2. -------------- - - -----KATOLIK ----- ----
Nedjeljno evanđelje s pouJ~om
IV. N~djelja po Bogojavlj~nju EVt DELJE SV. MATEJ (8,
23-!!7 ) . U ono vrijeme: Kad Isus ude u lađicu, -pođoše za njim učenici njegovi. I, gle, oluja velika nastane na moru, tako da ladicu prolcrivahu va~ovi, a on spa a...:e. I pristupljvši k nJe· mu učenici njegovi, ptrobuđiše ga govoreći: Gosplode, spasi nas, pogib -smo. i\ Isus im reče: što sc stra~-itc, 'malovjerni? Tada ustav~i zapovjedi vjetrovima i moru, l nasta tišina veli· ka. i\ ljudi sc začudi š-e govoreći: Ko je ovaj, da ~a slušaju vjetrovi i more?
POliK:
J:~o\'it prizor razdja e pred našim ocima. Ribar ka lada nasred uzburkanog jezera, koju valo,·i baca1u de. no i li j \ ' O. ad je uronila u va19-ve i ne ,·idimo je, . ad opel e 1 okaze na vrho' ima valova. Ribari upinju ,.e sile, znoj im curi od muke, polako gu-be nadu u • pa_. ladi je Isu . oni e ipak bo je. l ao da nije u do.ad
idjeli nj govu S \'emogućno t! _N , vjerom Yeć trahom bude I usa 1 mole: " o pode, . pa i na. , P<:>gib~- mo"~
!(ad promatramo 0\'3J) pn7vor, 1 kad razmi ~ljamo o apo tohma , cudan nam je njihov tral! . Ta u ~adi je I u_ ; onaj koji je ~ol!ko b?le ~th_ ozd.~a~IO~ toliko otona 1 t ·erao Ll ljudi , koj i J 1 mrtve u krisio. ' oni e boje! Zato ih I u i kori radi n :illO\ e male vjere.
e čudjmo e apo to lima eć samima ebi. Ta ni j li na ~ život jednak lađi, o kojoj nam govori danavn je evanđelje? D~ . na ladu na eg dul~o:·nog životn, na život milo ti naval jUJU vi"e puta razne tra ti. ad puteno t, sad zavi t i oholo t, sad želja za novcem, sad neumjereno t. I mi? Zar nijesmo bili li čni apo tolima? Zar . e ni je mo pouzdavali sam~ L~ _voju . na: gu i moć? kad mo vtd j~h da ~rm ne možemo, tada smo pu !11 lad u Zl\'0-ta da je tra ti bacaju de no i lirJevo. Zaboravili smo na I u5a! u Jemu je sva naša snaga i moć, S\ e naše u-fanje. . . ..
te samo duvu, već 1mamo 1 bje-lo. Bog je sve tvorio. On se brine za nas. Ta ni jedna vlas s glave ne padne bez znanja Oca na ega, koji je na nebe ima. Možda nas muči be po lica, glad, bole t i druge nevolje. Zar da gubimo nadu i ufanje? 7 ar da to bude razlog da e odaleči mo od Boga? Zar je on kriv vto su ljudi zli i darove njegove na zlo upotrebljavaj_u? e! mi ne ćemo bježati od Oo podma, koji je doba r. I nevolje naše prikaz:aćerno mu, moleći 'ga: Gospode, pa 1 na !
'ećemo zdvajati ni onda, kad osjetimo nezahvalno t djece, prijatelja i braće. ećemo zdvajati kad na budu klevetali, sramotili, zlo o nama mislili, već puni vjere zavapićemo: Oospade, pa i na ! . . . . ..
Mnogi govore: kn v m1 Je ovaJ 1h onaj da sam ohladnio u vjeri; ~n je kriv da ne idem u crkvu, da ne 1dem
v
Covjek koji spašava Moli se za ovo i z..a ono. Za zdra
vlje, z.a p1•odnu ljetinu, za u pješnu trgovinu. eću reći da to nije pravo. Ali zar zbilja nemamo i većih potreha za koje bi mo se mora li moliti ? Mn ogo - mnogo je većih potreba l Ali jedna od najvećih je 7.<1 vaki narod:
Imati povtenih i necehičnih voda koji će ga voditi kroz sv~; cpasno ti u ljepšu i _ rctni ju budućnost! Imati voda. koji ·e. puni vj ere u pravdu i u Boga, 'lrtvO\ a ti i voj živo t za druge !
Povijest pozna lijepi broj Ljudi koji u. odgojeni u katoli čkoj rkvi, poslali htva za bližnje, za voj narod. Zar u takvi živj eli samo u prošlosti ? O. i dana ih ima koj i uvida ju, da je jedini spa ono ni put prema narodnoj obnovi: poli t i č ki živol p:> nai:·cl im a pravednosti, mirolju'b'l ja, ukra tko po načelima katoli č- ke rhe.
vdje ćemo našim čita te l j ima pr ikazali život i raci jednog takvog politi čkog i:·ov jeka, koji je već še l godina .na vlasti , a kroz lo vrijeme on je la ko radio, da dana" ne samo katolik nego
\iše na ispo\ ijed. e ! l ožda je on -mo jedan povod, ali uzrok je bio u tebi. ije:i imja Ži\'c, pr:cn e vjere ! v. Augu "tm, kad c;u ga na lazi le nevolje znao je ,.j e pula reći: ., Još d ~e, Oo-pod ine! l ·ao što e zlato kuša u va
tri tako i !a·;ćanin u nevoljama i borbama živob."
I u nam je dao primj r, a mi ti čn i l(ri t, njegO\·a Crkva, i dana nam go\ on . Ako je On trpio, ako su jega progonili i napadal i, zar ela mi budemo poštedeni ?
O ore src.'l ! 'e zdvajati i smalaksati . Krvćanin n pozna očaja. n ima vjeru, ima [(ri ta, koji pobljeduje bure i olu je, koji ti vava ve valO\·e.
Zar nam ne pjevaju pje mu po-bjede čete d je\' ica lj ila j nom u ruci?
\ili juni mučenika s pahmom lave? v e u to naša braća i e ·tre, ko j i u
trpjeli kao i mi, ali pobjedive pouzdanjem u l(ri ta, molitvom na ustim~ : o. pode, pa i na l
Z a· G o s p o d a r a s v i j e t a Uvi jek je bilo na vijetu zla. Bilo
je zločinaca , okrutnika i bogohulitelja. Znamo da u kroz s,·e vjekove živjeli oni koji u zaz ira li od crkve, mrzili većen tvo i na laja li ru '( iti sav njihov
rad. - Ali to e clogada u danavn joj komuni tičkoj Ru iji, toga jo ,·ijet ne vidj .
Ru iji ne samo da ruše crkve, zabranjuju bogo lužje i ubijaju svećenike nego na toje i korijen iti iz duša s,·aku vjeru. Bore e proti samomu Bogu!
Baš O\'ih elana je u Zagrebu otvorena izlo'lba koja prikazuje ve one, neviđene i neču,·en e strahot , koje u boljševici iznvili na vjernom ru kom narodu .. Ta toj izložbi e u brojkama, likama, crtežima i kn jigama prikazuje
raz0111i rad bolfe,ičkih neljudi i divljaka u borbi protiv vake vjere, a navla. tito kr ća n ha.
] ov e nikada nij čulo da je netko izrugivao i napadao J(ri ta kao lolu, kitnicu i bećara. , eto, takvi e nazori lužbeno vire u danavnjem, z.a komuni te, zemalj kom raju.
Covjek koji ni"'-ta ne bi vjcro\aO, ako je i malo plemenit, ne bi e mogao takvim nepojmljivo divljačkim red tvima boriti proti ekome komu
se vi vjekovi i \'a pokoljenrja klanjaju kao najmudrijemu, najnesebičnijemu, najči tijemu, najobljubljenijemu ...
Izložba, koja j već prije prošla kroz mnoge evrop ke gradove, prikazuje i protiborbu, rad vih jera, a o obito katoličke Crkve, proti tak im divljačkim i padima ru kih bolj evika. Zato e ta izložba zove .,Pro Deo", vto znači .,Za Boga"!
Već . e petnae t godina komun i t, bore proti Bogu. I mi lil i u, da će im, kroz to vri jeme, u pjeti zame ti vaki Božji trag. Mi se prevariše!
U amim njihovim no inama čitamo, kako je ogromna većina ru kog naroda jo duboko vjerna. Ono malo crkava, koje im jo ostaviše, vakom je
i bezvjerac, onaj koji mrzi Crkvu i Boga, priznaje i veli:
"Otkada j alazar na vladi, o-tada je reća i blago tanj u portuga lkoj zem lji.''
Je t, radi e o ala;aru i Portuga l koj, toj retnoj državi kojoj toj i na čelu -:ov; ek duhom i voljom nažan, katolik li,·eira a lazar.
ije ga Portugal ka tako lak clobila. l vade ct i nekoliko godina živjela je u kn i i plamenu. Politička borba je bila do, cgla voj vrhunac. U državi je vladao tako lrahoviti nered, ela je Portugal ka bila na rubu propa li. I tako L paćenoj izmučenoj i ne retnoj dolazi 1928 godin , njezin najbolji ~in a la/ ar, ela je spasi od propa. ti , da je podigne i u reć i.
Najprij e nešto o ala?arovom privatnom životu. On živi a kct kim životom, L j. odrič e kao vjemik mnogih ugodnosti samo ela što vi e lunapredu je u vom kršćan kom životu. ije nj em u talo do zabava i paracb. On svoje 'rijeme provodi u radu za domovinu i u molitvi.
' ov jek tako velik, da zauzima najveć i položaj u državi, icle u rkvu, ispovijeda se i pričešćuje. e amo lo l On kao čovjek od via ti na toji, ne putem sile nego dobrog primjera i svje-
prigodom prepun je n o~ . ,Os?bi to o ve-likim blagdatll llla · Bancu J • • krs~1 plem nit i nt"kl nar<?d n.eodoljl o_ l, Z-?-no no i: ka7.u·c .,.oje Vjer ·ke o J C~aje. Da pače u samim njihovim reclov_1ma, mlcd'u brgay1 iz1mnim ~om~n1 ~lina, mnogi o ' cćaju pot rebu VJere 1 taJnO u s~om srcu, klanjaju . e Oo podaru sve-mira. ,
Bo ljšcvi tt čki bezbožni ~ad ~;~e uništit i ' :eru u Boga. - n ce um titi n:ih! ; Ali zato ne mijemo u toj borbi ta ti prekriženih ruku.
'•itm im svojim životom: d je irna, mišl jenj m i (govorom propov_i jcdajmo moć i dobrotu ospodara V!Jela, našega Boga!
N. P. u. s. e. l p s.
3 4-
5 6 7 8 g
Kalendar Veljača
-IV N. oo Bog. - Sv. Blal G Ml aa.
nl ue
sv. Veronika - sv. AndriJa Korsl ll Agata dl mu c. - sv. lz ldnr m ll Doroteja dl. i muc. - sv. Tito O l sk. ll Romuald ooat " Ivan Matskl ll Aoolonl]a dl. - sv. ćiril Aleks
Sv. Blaž Sv. Blaž živio je u trećem vijeku.
Bio je rodom iz eba te u 1aloj zij i, iz imućne obitelji , a po zanimanju liječnik . Iz ž.arke ljubavi prema Bogu Blaž e je i ticao mnogim i izvanrednim djelima milo rđa prema iskrnjemu. Zato u ga njegovi ugradani toliko cijenili, da ga izabraše za bi kupa.
Tada u vremena bila nada ve teka za kršćan tvo. Tamnice u bile pre
pune kršćana, krv mučen i ka na potoke e lila. l u gradu eba ti i njego oj
okolici kršćani u bil i izloženi najt -žim mukama i progon tvima. Mnogi bi bili podlegli i kušenju i odrekli e l(ri ta, da im ni je bilo v. Blaža. li on, ne štedeći ebe, ne bojeći e nuti, obilazi, danju i noću, voje preplašena tado. I rijepi ga nadom vedrije bu
du ' no t.i, diže im duše put nebesa, gd je ih čeka vječna lava, ako u traju do kraja. Medutim, riječima i vetim primjerom, a nada ve s čude ima obraća mnoge pogane na hš(·ansku vjeru. Tako u se kršćani u eba ti i okolici, a lugom v. Blaža, e više.• množili, u prko sve žešćim progonima.
tari životopi ci pripovijedaju nam mnogobrojna čudesa, koja u e zbila po zagovoru v. Blaža. Liječio je vaku bole t, ozdravljao bolesnike samim dodirom ruke i znakom križa. Jednog dana donesove mu maleno dijlete, komu je zapela u gt-llu debela1 ko t i \ eĆ mu prij et ila nem inovna smrt.
veta e na pra vi znak eto ga križa i u i ti ča i pade djetetu iz grla ko t. Stoga još i dana vet.-cnici blago ivaju grla vjernika na dan sv. Blaža.
koliko je druge poticao na po-
tovanja, da e i drugi povedu za njim. 1 jegov kr :cćan ki život toliko je
već poznat narodu, da Portugalci znadu njegove doživljaje jednako, kao i mi pj me o Ivi enjaninu ili Juri kenderbegu. 1 ol iko je on već poznat Portuga lcirna, da je lo doprlo u č i tav vij t, p>..! i do nas.
l abar g las sc daleko čuje. alaza r, diktator Portugalske, poznat je č it avom 'i jelu. ije poznat kao Lenjin i , hljin iz Ru ije radi voje kr,·ožecln o. ti, niti kao Kale rad i ~ voje bje omučno li, niti kao Mu olini radi ,·oje bahato ti, niti b o liitler radi
-voje rrepotentno ti. Poznat je kao č -vjek vj C' re i po tenja, koji je dobrim rcem i dobrim zakonima pa io do
movinu od propa li, a narodu sačuvao vjeru i kulturu.
A to je to on učinio u Portugalskoj ?
ajprije da vidimo, kakvo je tanje bilo u državi, kad je on do ao na la t, pa ćemo lakše hvatiti, to on
znači za Portugal ku. Do l o I O godine Portugal ka je
bila kral j vina . Tada u nezadovoljnici uspjeli od Portugal ke stvorili republiku. o lo ni je samo po ebi zlo. ro može biti, čak, i dobro. Glavno je ela su ljudi dobri. i da su zakoni, što ih
Broj 5.
tojanost u vjen , u toliko je sv. Blaž sam bio u njoj čvr t.
"Dobar pa tier, jer što kaJe inom, I sam voj iem potvrđuje činom "!
Uhvaćen, neustra ivo iziđe pred sud carskog namje nika Agrikolaja.
amjesnik ga kuša nagovoriti obećanjem velikih nagrada da zaniječe svoju vjeru. A kad uvidi, da ništa ne može milom. posluži e ilom. Baci ga u tam nicu i muči ga gladu i žeđom. A nav svetac, poput tvrde kli ure,. sto) i posto jan u v jeri ! Tada ga namjesm_k dade išibati b ič vima a kožu mu razdirati že ljeznim 'ešl jima. Kad ni to nije pomoglo, Agrikolaj ga dade _baciti. u duboko jezero. li voda u Jezeru pod svečevim nogama postaje tvrda kao suho kopno. Na njoj stoji i propovijeda akupljenom naro?u, P?tiču~L ga da u tra;~ u 'v jerlno h Kn tu 1
jegovoj rkvi, vc dok mu n~ odrubiše glavu. Bilo je to 3 l 6 god m~ .. Ta sveta glava bila je u devetom. vije~ done ena sa i toka u Dubrovmk, gdje . e i ada čuva i U\'elike ča ti. - U borbi za vjeru velu i za u trajnost u njoj neka nam v. Blaž bude uzorom.
Patrijarh Varnava o sv. Savi
Ove godine pra\'O !avni vjernici. naše države sla\e 700 godišnjicu smrti svetitelj.a ave. Ovom prigodom, na Sa indan, rpski patrijarha Vamava uputio je \'Om svećen tvu i vjern icima po lanicu o \'elosav koj god ini. U njoj e nalaze i ove riječi: "Kao što je Oo, pod prije 20 vij ekova učinio najv~će dobro čovječan tvu, poslao na zemlju 'oga ljubljenoga ina, Gospoda L usa J(ri ta, da vojom uzvi v enom žrh·om i kupi svijet od grjehova, tako je i rpskom narodu prije vi e od seelam i pol vij kova podario najvišu, milo t voju i preblage odredio, da se tada u njemu rodi i pojavi veliki prosvjetitelj, preporoditelj i utemeljač či-te pravo !avne vjere i nacionalne svi-
je ti, - da e pojavi Sa\'a emanjić. Uloga i značaj Svetoga ave u
prošlo ti na ega naroda zai ta je tako· ogroma.n i pre udan, da e gornje porođenje _ Kri tom i ovaj primjer sam sobom i tiče ...
U povje nici svijeta nema zai ta. prim jera i lučaja, da je historija cijelog jednog naroda tako dub ko prožeta, nadah nuta i predodredena duhom i načelima svoga velikog Preporoditelja i Neimara. Zato avina pojava i lično t nije obična zema! j ka ...
Stoga e veliko djelo Svetoga Save dana · vi e ne rnože i ne smije promatrati a u kog vjer kog i plemen-kog gledivta. U vijetlo -ti hi torij ke·
pro lo t i i veličave sadašnjosti, ono se sada pojavljuje kao opća, narodna tekovina svih p lem ena na v ega naroda. Savino je djelo zajednička tekovina cijeloga našeg naroda. Svi njegovi di'jenovi trebal i bi da u ponosni, što smo u prošlosti imali ovak\ og Jle!ilwna . s kojim S(' ni najveći ljudi dragih naroda ne mogu n; približno u poređiPoti.''.
oni provadaju kori ni narodu i drža i! 1 o, nažalo t, u Portugal koj ni je bilo ni mira, ni reda, ni zakona. Tu e klalo i kralo. a če l o u države dolazili ljudi bez poštenja i vjere. arad u gulili, državu o iroma ili i ubacili u nju vatru mržnje i nezadovol j tva.
I to nije trajalo jednu nego 2 godina! 2" godina ' e muzla, kralo i ru vilo!
I kad mi · lilo: propa t je tu, - nevidljiva Božja ruka šalje preko
alozara pa i o lobodenje portugalkom narodu.
General Karmona dobiva u ruke via t, te on, poznavajući sposobno ti mladoa \eučiU.$1og profe ora alazara, poziva ga da tupi u vladu kao ministar financija. ~a lazar se odaziva, prihvaća e tcxkog po la, uzima u ruk ključ ve pokradene i prazne državne blagajne, i vojim katoličkim po tenim radom t vara čudesa: Portugalska ·e oporavlja, blagajna puni, narod mi.., ruje. U vakom pogledu ide se naprijed!
Portugalci, z.:1.hvalni1 biraju ga za pre j dnika vlade, daju mu u ruke diktatorsku via t. eć še t godina upravlja drža,·om, a kako, to e eto najbolje zna po tome, što Portugal ka, prije bu'n:t.ovna, rc vol ud ona rna. i op u tJela zemlja, danas luži kao primjer drzave
otac
Od Sa dJ 500
0111, n''!
l3roj 5.
Po dr:avi Dr. A. TFPINA U VATII 'A 1LI. Sv.
Otac je primio u privatnu nudtjcnclju zagrebačkog nadbiskupa- koadjutorn g. dru. Alojzija teplnca. Preuzv. e je već povratio l sluibeno otputovao u Beograd. f(aic e dn je to u vez.l sa sklap.1njem 11ašeg konkordata.
Dr. A. ARTU! IC U BE 1RADU. Bivši advokat u Gospiću , g. dr. Andrija Arlukovi<', koga u predale francuske vl asti nu.ima zbog- djela o zaštiti javr1e sigurnosi! i poretka u državi, sproveden je u Beograd i nalazi e )l uzama ud n za za •u tu države.
BR J CA Pl i\. Računa ' dn kod na izla7i ukupno oko 900 st ručnj lh časopisa, li · tov~ i RIO\ i.1a.
t l j tSAC f. lektričnl trnrnvnj, u našoj z mlji, Imaju ovi grado l: Beograd, Z:-.greb, Ljublj:l,lla, ubotica, 1 i·, Osijek; Sar:jevo, Novi ad i Dubrovnik. Prije smo porlje putoval i, a br/e napredovali u krepo tl . Dann : obratno!
ZA ?A ~l IT D J il A. )dgoden je na neiZ\·je·no vrijen e 1aka7ani zbor "Društvo zn za~tit u dužnika", u Zagrebu.
TAl\ E A C l( V1 E PLAT. l E. Od prvog veljnlle ove godine pO\ i uju se. Sada će e plaćali ovako: a • vole do 500 Din . 50 para. a svote od 500 do 5.000Din jedan dL1ar, od 5 l 0.000 Din jedan dinar i pol, Gd l 0.-50.000 Din 2 din .. od 50.-100.000 Diil -l din, a preko 100 hilj ada Din 5 dinara.
J<AlOLICI U BE GR D . Pri rnst katolika, u pro~ loj godini, u Beogradu izno i 400 du~a.
MASLJNAR KI TECAJEVI. Kroz mjesec ožujak održat će e maslinarski t ečajev i
l to u : Hvaru , Braču, Biogradu nfm, Korčuli , Makar koj, Preku, plitu i Šibeniku.
VU I AVALJUJU. U llercegovini sc vukovi i ,medvjedi, radi studeni, približavaju ovcnma. pa čak i lj udima, te ih, ma i oboružane, ra trgaju na komade. Tako e nedavno dogod ilo dvojici seljaka.
\'! 1 OORADARIMA. avez dalmatin-skih vinogradara podnio je banskom vijeću
u Splitu molbu da se ukine trošarina na vino. Tim bi e jače mZ\•ila trgovina vina koju je silno kočila trošarina.
KUK R Z CE E OBILNO IZVO-ZITJ. Ministar finansija je dokinuo davanje ki\H~jl' pri !7V07ll kukuru7:l 11 jPmal'lru. Ovim će e povećali iZ\•oz, ali i cijene kukuruzu.
BROJ l ODVJETNICI. U Zagrebu živi 312 odvjetnika. Od njih je 60°/0 poslijeratnih. Advokalskih pripravnika u Zagrebu ima 114. !(ako je danomice te.la zarada bilo bi poželjno da im broj ne ra te.
,RIBARSKA ZADRUGA. U Splitu je osnovana nova nabavljačka ribarska zadruga. Ona će e bavi ti nabavljanjem .vih ribarskih potrepština i prodajom morsk1h proizvoda.
Bl KUPSKI PRIPRAV I ODBORI za veliki euharislij ki kongres u Ljubljani, koji su se dosad a prijavili glavnom pripravnom odboru, djeluju već u MariborLI, u Bc_ogradu, u Subotici i u Kotoru . Po drug.l m se biskupijama već osn ivaju tahi odbon ufamo se da će početi u najkraćem času s potrebnom vjerskom pripravom vjernika na kongres.
koja napreduje kultu.rno i gospod~ski. - A zašto? Jer je ~ ru~an:a covjeka koji se boji Boga 1 vrš1 njegove zapovijedi!
Važno je to! I Rusija je u ru~ma jednog čovjeka ,ali otamo do~1r~ uzdasi i jauci. Odje Ije Bog, t~ J~ l blagostanj e narodno, gdj_e vl~daiu ljuđt s vjerom u Boga, tu 1 srece trna.
Dao Bog svim narodima ovakve ljude na čelo države!
Zvonko rrŽOJJ
Dobre knjige ,,Don Bosko" - Lemoyne - Ceria,
preveo prof. Marko oljačić. Strana 320. Presene<'eni smo s knjigom "Don Bo
sko''. Jedno vnaredno lijepo djelo za hrvatski narod o najvećem odgojilelju mladeži. Marljivi na ·i Salezijanci mnogo su tom knjigom uči nit i za na· narod i n odgojni sisle~ mladeži. Svako ko čila knjigu, dobiće nov1 vidik o odgoju koji je apostol XX. vijeka tako uspješno upotrebljavao za omladinu. Knjiga je pisana u Jakom i lijepom slogu. Knjigu svima, a osobito svećenstvu l učlteljstvu, toplo preporu čamo. Naručuje se kod· Uprave Sale7ijanskog suradni'tva, Vlaška ul. 38. Zagreb. Ukori čena u platno 50 Din. meko vezana 40 Din.
!(ATOLI K -----
Misli u 3irnskoj noći o bijedi današnjice
Zima je. Smrznut snijeg stoji prkosno tu na putu i ulici. Bura obilazi oko prozora: /ul , uu u, hu. Teško je čovjeku večeras ko vuku i gladnoj ptici.
l ja sam se skutrio. Bacam i bar:am drva na stari čađav komin, pa neka samo gore. Htio bih ogrijat sve, a k meni mrna ni crva. Svatko se stisnuo sam crnije bojlć se zore.
Dug, porez, i drsko : "Daj/" - lore no zapuh leda drma kućama praznim, gdje nemt ruha ni kruha. O Bože! - ne dai, da stvorovi T1oji stradaju sve s reda! - td znaš, da tiran za bijedu nena ni oka, ni uha.
Studeno je. Kasna je noć. Hu, uur., - jauče bura .. ~iromaše, o brate moj, bar neka na oko ti sneno donese san i zaborav ova ponoć1a ura ... - l ja ću otići spat - Ah J i kod 1a!re je studeno
Među nama - - VALTAZAR V!JOUC
DOS19Dl9SNJI RRD "KRTQJČ.KE KFIRITFIS" Kad je g. 1931 z .. m·ladala po čitavome
svijetu, pa i kod na , velika bijeda i silnn nezapo !enost, v. Otac Papa kra~nom endklikom pozvao je sve vjerne katolike na intenzivan karilativan rad. I katolici su se <:irom svijeta najodu•evljeni;e odazvali. 1 i ml nije.mo htjeli biti zadnji. Na poticaj na·ega preuzv. bi kupa , koji je u tu svrhu izdao po.cbnu lijepu po lanicu na svećen tvo l puk, sa tali smo e u decembru g. 193!. l o novali na u "l(atoličku l arilas". Po ::.vim našim crhama propovijedalo e o tom..:.' Clanovi i član i ce na ih katoličkih društava. napo-.e na i vrijedni Križari i l(rižarice. razišli su e gradom i zaredali od kuće do kuće, zavirili u vaki i najzabitniJi stan, da na licu mjesta upoznadu bijedu svoje braće te od vih gradana isprose za njih 'to obilal!ju pomoć u novcu, hrani l odjeći. l uspr-hv~ a d.L..11Ilt .;)un .. luj~, u-b .... 1.--1-, - .. rj-1- :
dosta učinilo.
Od 20. XII. 1931. do 31. V. 1932. svega je bilo akupljeno u gr~du Din. 34.7~2. Tako smo u ovom razdoblJu mogh podiJeliti b!J'ednlcima i nezaposlenim radnicima u
k D " svojoj Pučkoj l(uhlnji u "Ubo om omu 16.796 toplih obroka, a za Božić, ovu Godinu U krs i prilikom l O godi nj ice bi kupova,nja preuZ\• . bi kupa dali smo bolji i O·
!aliji objed, dok smo nedjelj~m _i bl~gdanom uvijek davali m o. Bilo Je mjeseCI (ožujak) , kad smo dijelili do 160 toplih obroka dnevno. z ovu imali smo i drugu Pučku I uhinju kod čč. Dominikanki u Menzi, gdje smo davali objed uz. ni ku cijen~ od Din 5. Opskrbili srno odiJelom, rubemnom i obu ćom 82 obitelji podijeliv·i lm u ve 413 komada robe. Otvorila se po ebna kancelarija, koja je redovito funkcio~1irala ..• ršilo se po redovanje za službe 1 namJeste-
Hrvatska Smotra" 11 novoj go-dini. "Prim ili mo siječanj ld broj " !IR ATSKE MOTRE", nacionalnoga i očijalnoga mj cčn ika, le smo ostali ugodno iznenađ eni nad reformama, koje su provedene u samom listu. Li t se štampa na finom papiru i u povećanom formatu (64 str.), dok mu je pretplata o tala i ta l. j . 50. - Dm. polugodišnje. za tlake i veučilišlarce Din 25. - polugodišnje.
I i l dono i raznovrsne članke: Vilko Rieger: l emelji narodne ideologije. - Dr. C. Truh elka: Zivot zemuničara . - Dr. Drago Cerovac: Radničke komore i marksi ti. - H. Jl.ferfel: Revolucija u moralu - B. ' Krmpotić: Li k Augusta Senoe. - Literarni prilog sadrži dvije pjesme Zla~ka Moj/ina: Moj bral pjeva oranici" i "MoJ brat polaz1
;;aljem", zatim socijaln u novelu Ide l(osulić: Katkad je zveknuo lanac, le konai'no "Dvije pjesme o tuzi moje majke" i ·:~ibari" od Vinka 1 ikolića. - Li lak adrz1: V. Rieger : "Temelji filozofije". - B. Stari: Dragovcf ki ,, lavonci". - V. P ero_š: "Cclj u st satane". - M. Keglević: A. frcude~~reicha : "Gluma". - V. i kolić: .,Pet knJIga stihova mladih". - M. Keglević: "!zložba Gabrijela Jurki ća i Viktora Si peka"· - l. Ban: Celju kinci . - A. Betlesorl: A~tikno grčko kaL.alište. - Z. JI-filković: DJ. Siva k: Kako je po tao svijet. - S. Stipić: "Književnik" i "Izložba u Veneciji." - V.
n ja, 1stavljale su e razne mol be, posjećivalo e gradske siromahe, vodila •e po ebna brigaza bol ne iromahe, davali su im e be pltno lijekovi l drva. Za Božić obdarilo se i·azveselilo latki'"ima i voćem djecu 24 oi telj l. Karitativne ckcije na · ih ka tolick ih lrušta\'a, napo'e l(rii.arice, tjedno, na po ebim sa lancima, praktičnom uputom i pred:anjima, intenzivno su odgajale članove !·lanice za šio svestraniju karitativnu ake! j
činilo se dakle mnogo. činilo se sve, o se moglo, i u koliko je bilo ra položiv sredstava. Pomagalo sc svu nnšu grad!U sirotinju i sve nezaposlere, bez razlike jere i UVJerenja. Baš stoga na još i dana S\i ti $!roma i prijazno usretaju i 7..a ovak• lltenzivan i vestran karitativn i rad blago livju. 2'alimo. ~Lo g.• l :.ada u tun r~mJeru ne moiemo razviti Za lJ nam o 1je noguće, o tome drugipu'
l 01 je već dosta, da e vidi, koliku je neislrn i~avio i koliku krivicu "Katoličkoj Ktias" nanio anonimni suradnik " arodne "ibu e", kad je u br. 162. 3. t. mj. n:~pi a oda Jd svega ovog na •eg rada, kako izgleda," 'olinja nije vidjela nikakve ko· risti ."
Po<vno medutim, i ovom prilikom, sve da na ,,Katoličku Karitas" u ovom plemenitbn·adu što izda nije pomognu.
dOf
š a l' te tretplatu l
Rieger: MCdgovor anonlmnima. - .\1. Mirić: Večeitacija naj mlade hrvalske lirike.
"1-IRVA SM TRA" će i nadalje izla7it l u po10m obujmu. Ogledni broj šalje e na ev besplatno. Uprava "Hrvalske motJnaJazi se u Zagrebu, Ilica 1 L. u knjiž.PREPOROD ".
jedino
ŠIBENIK
--
Strana 3.
Po svije u KA l OI IC l( I: ~KOl J·. U mr o·rim dr i I·
vama kafoli ri o nivaJU vlastite ~ble, u k<,jc šalju woju djecu da ili ta ko sal'uv;J ju od slabog odgoja J pogubnih nazora l ;vjerskih ul·i elja falw kalo!iri u T nglc-,koj lmaju do ad 1100 o .. novn lh ;ko1a.
l rAl J JA SI NAOIW i' \V A 'l aiJ 1anska vlada J već izradila nacrt dr/:lVnog proračuna 'l;! godinu 193<; 3(>. !Jok ll e smanjili prora(uni t-<! ,.;va ministarstv.t, proračun z..a vojničke svrhe sc je mnovo povećao. Računa &e na 18 milijardi dinara A lo je oko 6 milijardi više nego lmosi č itav naš državni proračun! rako, dok vl dri.1V lici l.lgovaraju i propovijedaju mir, dr/ave se naoružav:IJU kao da će sutra tupiti u ral.
O TA\ KA MI l l RA. U južnoameričko jdržavi Peru nedavno je uveden gradnn. ki brak. Takav sc brak, u sluraju sukoba, može i rastaviti - Tom prigodom je i sl upio il "lad· mini lar pravde l..a Riva. Kad . u ga pitali. zašto se nhvalio, reče: ,.ObitelJ je temelj našeg naroda. A taj zakon ru;i obitelj. e mogu kao ministar progla 1ti t.akone koje osuđuje moj razum i moja vjera!"
MR l l \'ODre. U Francuskoj se postavljaju putokazi koji znaju govoriti. Samo e u mali otvor ubaci sitniš i već je zvučna plota u gibanju. Putokaz govori · kako dugo treba putovali u različitim smjerovirna i kakvi u putovi.
ZL KA P l lUJA. Burlimpc;ta je glavni grad J\ladarske. U njOJ je odlučio mini tar unutra · nJih djela uve li žensku policiju koja bi najvi~ bila uposlena u ćudorednom oLjeku.
1 AJ r ARIJI Bl K P. Umro je ovih dana u 95 godini. livio je kao nadbbkup \X/ellingtona u ~ovoj Zelandiji. Zove se mons. Rcch\ood. Lanimljivo je to, da je umro kao naj tariji, a kad je postao biskupom bio je najmlađi bl kup S\'ijeta. - Znamo da je ada najmlađi nadbiskup zagrebački koadjutor dr. Alojzije tepinac.
SVEO KA IZ liRE. \'ode šved kog naroda su u velikoj brizi. Brojke prošlogodrnjeg kretanja pul:anstva u Sved koj dokazuju da je bilo više lije ova nego koljevka.
. a tavi li ·e tako, veđani će, jednom, nc·tali ·a Lcmlj~.e
u l';LR 1 JE POLJOPRIVRED IH ~ADJ'\IKA. li r:ngl· koj j~ objavlJen 1užbeni nacrt za osiguranje poljoprivrednih radnika. U obzir dolazi oko 750.000 radnika. O iguranje ć se temeljit i na sistemu uplata od strane poslodavaca, radnika i pores~;h obveznika.
1AGRADE1 A POZRTVOVNO T. Upravnrtvo Cunard-White Star Line nagradilo je dvostrukom mjesečnom plaćom one mornare koji su u čamcu, uz velike poteškoće, pasili 18 mornAra s parobroda Us~·orth" na Atlanskom Oceanu. - To je
11
ljubav prema bližnjemu!
2IDOVJ - V JEC I PUTJ I CI. Zidovi su e, po·lije razorenja Jeruzalema, razni po čitavom svijetu. ada je nastao pokret da se opet povrate u svoju staru domovinu Palestinu i da tamo osnuju samostalnu židov_ku državu. Tako se je kroz prošlu 1934 godinu do elilo u Pa lest inu 42.000 Zidova naprama 30.327 u g. 1933. - Pitanje j e, neće li ih opet želja odvući u svijet.
\ ' LI i( l STRA] K. Javljaju iz Tampica u Meksiku da. zbog nesuglasja s po lodavdma radi plaća, štraj kuje ovih dana 24.000 radnika. jihov štrajk je zau tavio svaki rad na petrolejskim poljima. - I učitelji u tom području trajkuju, jer već duže vremena ni u primili plaće. - I mi mo uz pravedne radničke zahtjeve!
CR .! - OBRACAJU. Malo pred Božić je franje ačka crkva u Chicagu doživjela ne~to po.ebno. Onaj dan je bilo krštenih 75 crnaca obraćenika. Prošle su dvije: godine i po da u franjevci otvorili lu crh'VU za crnce. Kroz to vrijeme u u njoj kr-tili 400 crnaca. - Uz crh.'Vu franjevci vode
i školu, koju pohađa 486 crnačke djece. -Tako mo u Kri tu, crnci i bijelci, jedno.
POZIV U LURD. Sv. Otac poziva u travnju katoličke narode u Lurd da kod nogu Bezgrešne zavr~e sve(-ano ti syele godine
!kupljenja, mole za .mir u vijetu i ozdravljenje od dana ' njih ctu·evnih kriza. -Tom prigodom će e u Lurdu održati velike euharl tij ke trodnevnice.
CE~!( l. SPREMA. Od 27 do 30 lipnja o. g. održaće se u Pragu prvi opći euhari tlj ki kongre za Cehoslovačku. Biće, dakle, laj euhari lij ki kongre istodobno, kad i naš u Ljubljani. - Kr i · t pobjeduje!
: UJE rr ~I 7 1\('r Pil !. 1 a de et dana zal\·ora o udena je jedna berlinska g radan ka, jer je za vrijeme l-li!lerova govora za izbor u an ru prstima 1:1č e pila u ir
l
trana 5,
i s i Ždrelac
\ ' l ( \ ·os 1 Ml.ADl \ \ISE Dan~. dne 20 L na·a je L. up:1 u sn!i'anom ruhu dočeka l a i ispra tila svog mjdtaninn mladomisn ika Don l rstu jcle n i ća. J\Uaclomisnik, u pratn ji svoga /upnika-k rsl itdp i dobroč ini t 'lp Don An te Pero~. danas voga manudnklon. i o. tale brare svećen i ka i bogosim a, n<l pragu o<-i n. kog doma, 'n:t jprl je e zahva lio Proddno ti Jložjoj a onda 7~11110-lio S\<lJe ·tare rotli tel je ;;l opro·t i bl:lgoslov.
Kod ku~ e svrsta!<• proce-,iJa, pra-teć i mlacloml ,; ni ka kr ižem i l arjaC' i 11'1 do župne crh·c. Pred glavnim oltarom pozdravio Je mhdomisni ka kuk lj iški dušobri žn iK Mandić krat ki m pobudn im govorom. l ad Je mladom isnik 'O jim mi11ozv ul'nim gla 01 11
zapjC\ ao prvi " lava" mnogo ::.e je oko oro ilo od rado. tL Prigodnu propovijed, s najvećim zano.om, izrekao je mp. o . . ' ikola Pa~i n i, konvent ua lac.
Poslije njega je uzašao na oltar mladombnikov man udukt r i župnik vlč . l on J\nte Peroš, koji je sav tron ut, rat.Vio temu " većenik drugi l rist".
a koncu bilo je obicajno ljubljenje posv~ćenih mladomcisn\ J;ovJh ruku i dij -ljenje pomen-sli čica.
U rodnoj ku ć i mladom isnika sabrala se lijepa kita uzvan ika, večarevih prija_t e l ~ a i rodbine. Za vricjme gozbe mladomt Jn kov župnik-pj ni k vel č. Peroš recitirao je . p r~ godnu pje mu . 1ajmlademu bratu sv:c e•:~ku-mladomi niku kao i njegovim rodlleiJ!ma nazdravio je ?upnik Mandić. Naj1ad e diže mladom i, ni k i zahvaljuje najprije Bogu pa svima na izraienim željama ..
-,ako je u na em el u pro lav lJena ova mila i ganutljiva svečano t na eg domoroca . Dao Bog da ga slijede i drugi na tom putu!
dam
Drniš STATISTIKA ZUPE. Početkom godine
192 . preuzeo sam upravu župe - Drni~. Tada je župa brojila oko o am hiljada duša. akon edam godina zanimljivo je pogledali kretanje stanovništva. Odatle se može lako vidjeli moralni napredak ili nazadak župe.
God. 1928. rođ. 297; umr. 209; vjenč. 58. God. 1929. rod. 299; umr. 157; vjenč. 45. God. 1930. rod. 316; umr. 1-18: vjenč. 68. God. 193L rođ. 286; umr. 149; vjenč . 4~ . God. 1932. rod. 287; umr. 152; vjenč. SL God. 1933. rod. 299; umr. 131; vjenč. 63. God . 1934. rod. 309; umr. 152; vjenč. 40,
Ukupno: 2093 1098 373 Dakle u sedam godina bilo je ukupno
2104 rođenih. Ako od 2104 odbijemo 10~1:? ostaje porast za J 006. Godišnji porast bto je za 143.07°/o! . . .
Kroz vrijeme od sedam godma btl~ Je pozakon jeno 1-l djece. To su većinom dJe~ ralnih udovica, koje nijesu mogle uredth vjenčanje, pošto sporo ide proglašenje smrti muževa, koji su poginuli u ratu. - Još ostaje šest nezakonito rodenih~ koji!~ rodite-lji nije5u još mogli uredili VJenčanJe. .
U čitavom razdoblju od sedam godma nije bila nijedna ra l av~ brak~! v • •
Iz gornjega se moze zakljuc_tl_l, da - ~noderna pokvara nije mogla ulwatttl k~nJ:na u Petrovompolju. I ako su u podruČJU zu~ pe čtt iri rudokopa, ipak se nije o j~lio loš1 upliv u pul:·anstvu. Poroka i mana tma, all le nijesu takove, da ruše obitelj lli da narod odvode od Boga, od Crkve l od njihovih pastira. Svakako je ova statistika utješljiva osobito u današnje doba, kad svak bježi od tereta, a tra/i samo udobnost u bračnom živ-otu. Recimo poznatom rij ečju : u doba, kad hara bijela kuga.
Aktualni župni/t·
Biograd PROSI J\VA NASE ZAST!TNiCE. Do
čekan od mno·tva naroda i svih mje nih vin ti stigao j dne 14. L prcuz. biskup dr. Mileta u naš Biograd. Ulorak, na da n Sv. Anastazije pokroviteljice mje t~ i bivše ;.adarske nad biskupije, preuz. 13tskup odr<.ao je svečan i pontlfikal uz aslslencij~ konsu llora apostolske administraciJe i broJnog .svećenstva koje je došlo Iz okolice. S pjevaujem je upravljao vlč. upr. 7.upe Don Ante Soša, a panegirik je Izrekao pošl. O B~durina. a svečanom ru čku osobito sc je dojmila nazdratvlo g. sreskog načelr, xka koji je it.razlo želju da preuzv. biskup češće posjeti Biograd, jer se Iza n}eg_ovog dolaska uvijek osjeća neko obnovlJenJe duha l vj re u na rodu. Popodne je bio svečani blagoslov 1 propovijed prcuzvišenoga. Uve ·er
Broi 5. KA TOLI!( --- ----------- ----------
Što drugi pišu
Nešto za liječnike U clako,ackoj " a rodnoj Obrani"
čilamo 0\e relke: .,U l 'raneu koj [>Otoj i već 50 godi na organ izacija ka lo
li čkih li jećn i l'a pod na lo, orn ,·. Dru"tvo ,-c toga Luke". \'i (·e te se čud iti, kad
ču jde , da lo dru~lvo danas broji 2.'300 čl a n ova li jcmika. čudil će le e zato, jer te na \·ikli na to, da vidalc oko scb li ječnike, koji e "n iti krste nil se Bogu mole".
l i u ,·am (·Jano' i društva v. l uke pobo/n i. ' vakog prvog petka )madu po raznim grado' ima ·voj u društv nil ' . \i u. rtt se za.j eln ički priče ću j u . ~va ke god ine imadu zaj tclničko hodočašće u l ari , gdj e u crk•i na
lonlmartru imadu . ,·oj u kapel icu koju ·u sami vojim novcem sagradii. U voji m druyl\ nim pra iiima inadu
n..a.značeno , da je svaki član lij<čnik du/.an da na to ji oko ljubavi p<cma bližnjemu i oko drugih kršćan ldh kre-
po ti. l" y • • t · N Ti su vam !]ecntcl pame 111 a v~j im m j~ ečn_im ~- tan~~n:a. ra )!'a V
ljaJu o omm pJtanJtma l iJecmčkdma-
nosli , koja u u vezi sa katoličkom vjerom i ćuclored crn. To je važno, jer je bilo dosada li ječnika, koji u tvrdili, da nema duše, a tvrdili u to samo 7A't to, JCr nisu lu dušu našli, kada su o[>C ri ral i koJeg čovjeka. Govori e na tim . a lancima o čude ima u Lurdu, o . pa lJ ivanju mrtvaca, o bijeloj kugi i s li čnim pitanjima.
l i u vam liječnici pravi apo toli. Oni rade u katoličkim đačkim organiZA't ci jama, u konferencijama v. Vinka za iromahe, u ~91toličkim šport k.im društv ima, urađuJU dru"tvima katol i č k i lt a polekara, prima! ja i bolnirarki, poučavaj u kandidate za misije u naj'nu/.n ij.em lije(:njčlrom znan'j'll i č i:ntC' jo ~ ti uću drugih dobrih djela.
Imaju oni i protivnika, kao lo ih uv ijek vaka dobra tvar brzo nade. U pnom su to red u francu ki !obodni zidari, koji ne mogu da vjeruju, da inte ligentan čovjek može bili uvjereni katolik, kao što lijepac ne može da vjeruje, da ima kra no nebo sa zvijezdama."
-------·----------__.. -Zivot Sibenika
VJEROUCITELJ !MNA lj!. Pred kra tko vrijeme bio je Imenovat suplen lom vjeroučiteljem na mjesnoj rtlnoj gimnaziji vlč. g. dr. A. Kre e Zorić. (ako je on ovih dana prestao izvršivati lu !!Žbu rad i razloga privatne na ravi, imenO\n je honorarnim vjerouči teljem vlč. don \nle Letinić, :lupski upravitelj u Vodicama.
ZADUS ICE ZA PK. DRA DUIBIC . Mjesno "Okružje Hrvatskog Katotkog Narodnog Saveza" priredilo je u potdjeljak, u ime svih dru lava Katoličke kcije u Sibeniku, svečane zadušnice za pk dra Dulibića u katedrali. Obredu su pristlvovali članovi i mnogi prijatelji.
ZASLU ZE ORADA. U sal1l ta-nu sv. Dominika, na 27. L mj . v~ča~ je uručena diploma g. ikoli Orčiću, S kjom sc, radi njegove 46 godi.nje nepekioe i vjerne lužbe u istom samo tan u, rrim; kao c ubr"l prov incije.
PRIREDBA KRIZA RICA. Na st Križari ce prošle nedjelje prikazi:tv;a[i dramu
Zlatni Križ" u 6 činova. Sam kond je vr~~ zgodan i primamljiv. Neke mtjkavosti je morala pokrili režija, š to laž st nije. Diletanlice su dale, ralmjerno, ?lX'U igru. Istakle su sc vojvotkinja, s. Ka ·B umber i dvorska dama, s. ives Male U igri se je još dopala s. Ljubica Ju u ulozi male seljanke. Primjetili treba, ;u sve u momentima čuda , bile neprirod f alilo je čuđenje, strahopočilanje, a don i bojazan.Treba pohvaliti s. Mariju T či ć, koja je ulogu kipa Majke Božje upr majstorski odigrala.Preko pauze svirao vrlo dobro, tamburaški zbor rukovođe d vrijedno" dirigenta gosp. l(olomba.
o Našim !(rl/aricama hvala ovoj pri-redbi!
ZA SIROMAHE. Obitelj. dra A. Dulibića, mje lo cvijeća na od okojnika, poklonila je U boškom Domu dinara.Uprava za hvaljuje.
OZIVLJFN TRECI RED crkvi sv. Dominik:!, na 27. o. mj., ož iv skoro uulrnuli Treći Red sv. Domin Tog dana je Starje~ina samostana primi d 22 člana l 8 članica.
DEVE l Nl A CAST C E LU RD-SKJ:: RKVI V. LOVRE vijeć'nlcu 2. t. mj. započela je devetni a t Gospe
su konzultori održali voj u icu na kojoj su raspravljali o nekim jima apostolske admin! !racije.
Betina BLAGOSLOV SL IKE
RE7.ljt:::. Dne 13. t. mj. ini bila je svečano blagoslovljena slik e sv. Terezije te postavljena na oltar sipa __ u župskoj crkvi. Slika je vjerna lukCJJa. Sveli člnog portreta, ŠIO ga j kala v.nJezlna rođena 5CSlra Celina, koj Hts ztvl kao redovnit·a u karmelitansk Usicuxu, gdje je Svetica · iv umrla. Vljolić, žu pnik Beline, kad caslfo u Usieux kupio je sliku i a darova? svojoj župskoj crkvi. lika j. dne ljepote, a njezinom sjaju do pri1 epl slalak i okvir, ; to je izradio etln ki drvo-
Lurd ke. Toga dana kao i u nedjelju biće u 4 s., dok radnih dana u 6 s. pos!. pod.
SVETKOVINA SV. BLAZA proslaviće e i ove godine u crkvi sv. Lovre. U nedje
lju 3. L mj. u 5 s. počinju štenja iz života sv. biskupa i mučenika, poslije kojih od lužiće se pjevana sv. Misa. Zatim lihe sv. Mi-e u 7, 8, i 9 s. Dok svečana v. Misa za
l u brovčane nastanjene u našem gradu biće u 4 s. popodne. Između sv. Misa vjernici će imali priliku da dobiju blagoslov grla.
RASPORED NEDJELji OG BOGO-SLU ZJA. K a l e d r a l a s v . J a k o v a : U 6 s. ~ upska tiha sv. Misa, u 8, 9 i 91/2 (škol.ka) lihe v. Mi e, u ll s. svečana pjevana sv. Mi a; popodne u 5 s. ura kl anjanja s propovijeđu i blagoslovom. - D o l a č ka .l upska c rkva: U 8 s. župska sv. Mi a; svakoga dana popodne u 5 s. veča-_.,. ~-~-'~:-- u 1-.4. bl- Coopo L'-4rdul.o.
V a r o š k a ž u p k a e r k v a : U 6 s. tiha, u l O s. pjevana sv. Mi a, u tJ s. popodneblago. lov. - rk v a s v. Fr a n e : Tihe v. Mise u 6, 7, 8 i l 01/2 s., pjevana u 8
s., blagoslov u 4 1/2 s. popodne. - er k v a s v. D o 111 i n i k a : 7 s. tiha, u 10 s. pjevana sv. Misa, u ll s. Misa za Kotorane, u 3 s. popodne blago lov. - er k v a s v . L u cc : U 9 s. tiha (škol ka) sv. Misa, u 41/2 s. popodne blagoslov. - N o v a Cr k v a : 'U 8 i 9 (školska) tihe v. Mi e. - er k v a s v' J v a n a : u 7 s. tiha sv. Mi a. - C r k v a s v . D u h a : U 6tj2 s. tiha sv. Mi a. - Cr k v a s v . N i k o l e : U 8 s. tiha sv. Misa. - S j e m e n i š n a e rk v a s v. M ar l i 11 a : U 8 s. tiha sv. Mi a za puk.
U FOND NA EO LISTA darovaše : preč. Don F. oša mje to čestitke pr vijetlom Pianu dinara 20; prof. M. Slipičević da poea li uspomenu blagopokojnog Dr. A. Dulibića dinara 20; biskup Miho Pu i ć
11pri
godom smrti izglednog katolika i rodoljuba Dr. Dulibića" dinara 25.
IZ K jl2.NICE "PAVLI OVIC". Uprava ove javne knjižnice, koja već 18 godina djeluje na kori t građanstva, osobito mladeži, moli sve du.lnike knjiga od duljeg vremena, da ih po'teno vrate. Ako su knjigu izgubili, neka dadu u za mjenu drugu doličnu ili novčanu o telu. Molimo i roditelje
djelac Petar Bilić. Mala sv. Terelija u Belini gleda dnevno svoje štovatelje, gdje kleče pred njome i otkrivaju joj voj u du' u. Dao Bog, da mila vetica iz Li ieuxa une e novi vjerski zano u dušu svih župljana Beli ne !
l{uktiica ORfNJ\ BRZOJA A TJ\ l A.
Nn _2? l. biln je ovdje svečano blago lovlje-11a 1 ;avnom saobraćaju preuana telegrafskolelefonska la nica u pri utno li iza lanlka direkcije po ' l:l i telegrafa, pre tavnika via -tl i ,mnogobrojnog naroda. Davno e o jećala potreba ova kove u tanove, jer je Ku kljica bila udaljena od svoje telegrafske stanice u Preku 7.a 9 kim. neprohodna pula. Zato lim više moramo zahvaliti vlasllma koje su nam došle u ·usret. dam.
dn potaknu svoju djecu, te tuđe vrate. Mil ODJ\RI "KATOLICKOJ KARI-
TAS". Da počasti uspomenu pk. dra J u l ij a O a rz z ar i : Radić Grgo Din 20. Da poča li uspomenu pk. Ljube Supuka: Radić rrgo Din 20. Da počaste uspomenu pk. V i n k a S u p u k a : Don Ante Radić i Grgo Radić po Din 20. Da počaste uspomenu pk. M i l e u d . P r e b a n d a : Radić Grgo Din 15 i don n tc Radić Din l O. Da počasti uspomenu pk. V j e k o s l a v a S k o d a : Osoblje Pošte u Sibeniku pre t ičak novca sakupljenog za vijenac Din 20. Da počasti u pomenu pk. j. J<•torij,e Paj a l~ć: Don Ante !{adi{· Din 10. Da počaste uspomen u pk. dra Ante Dulibića: karpa Mihovio, um ir. učitelj - S1arigrad Din 40; Zupanović Sime i obitelj Borell i po Din 30; Radić Grgo, lunić Toma, Babec Adam i don Male Berač po Din 20 ; don Ante Rad ić Din J O. Da počasti uspomenu p k. Kr u n a Pc l i ea r i ć a: Obitelj Borelli Din 30. -Ovi milodari u korbi ., Katoličke Karitas" za Pučku Ku hinju primaju se u Tr af i e~ "l( ar j t a s" (kraj dućana g. Orge Rad i ća) .
vima darovateljima Od'bor najharnl je za hvaljuje.
CLA OVIMA "DRUZBE SV. MO-t-IORJA" u Sibeniku i njegovoj okolici javljam, da mogu platili godrnju članarinu -20 Din kod povjerenika u samostanu sv. Lovre do 5 ožujka. ijedna slovenska obitel j ne bi smjela biti bez tih knjiga. Kod mene mogu dobiti dva siromašna iseljenika zadnje knjige badava. Samo neka se jave!
Fr. Rajmund Segula. DOPRl OSI ZA EUHARI TI JSKI
KONGRES. Kongres u Ljubljani biće naš drugi svedr/.avni euhari tijski kongres. Zato će za htijevati mnogo tro kova. Pripravni odbor poziva sve katolike u našoj državi da mu novčano pomognu u njegovom teškom radu. Ako želimo da koncem lipnja naš Krist zaista slavodobitno prođe ulicama slovenske pre tolnlce pritecimo svi bilo i malim doprinosom. U ' ibeniku se milodar! mogu uručiti u upravi našeg lista (soba kraj knji/.nice "Pavlinović") ili se mogu izravno slati Pripravnom odboru za Euhar islij5ki. kongres - Ljubljana, Mikfošićeva e. 7afL
Križarske vijesti NOVO KRIl R 1(0 BRA TS TVO os
novano je u Pako !anima, Okružje Sibenik. TECAJEVI. 'ovi tečajevi odriani su
u ovoj Gradivki, te Davoru. a l. 2. i 3. lL drzt se l ečaJ u •irov.i.tiCt, Moravču, Zlataru.
TECAJ U Z OREBU. Za tečaj sa duh. vježbama u Zagrebu, koji se drži od 10. do 16. veljače 193 5., primaju sc prijave zaključno do 5. I L Duhovne vježbe će početi u Domu duh. vježba u nedjelju 10. IL uveče u 7 sali, a tečaj svršava 16. I L U česnici će pri ustvovati pro !avi Papinskog Dana u Zagrebu.
f.CA f. PROSLAVE PAPI SKOG Dami odrzati će e po svim našim krajevima u nedjelju 17. ll. Križarska Bratstva spremaju za taj dan sv. Pričest omladine, te priredbe. Kri.lar ko Bratstvo u Banjaluci. drži veliku pro lavu Papinskog Dana u nedjel j u l O. l L na kojoj će sudjelovali izaslanik V. l(. B. br. D. Zanko. Križarsko Bratstvo u Petrinji priređuje isti dan veliku proslavu Papinskog Dana na kojoj će sudjelovali iza lanik V. K. B-a br. dr. Protulipac. 1\ri.larsko Bratstvo u Bjelovaru priređuje pro lavu Papinskog Dana l O. I L na kojoj sudjeluje iza lanik V. K. B-a br. S. Ramljak. Krl .la rsko Bratstvo u Virovitici imade pro lavu Papinskog Dana 3. IL na kojoj t:djeluje iza lanik V. K. B-a br. F. Grgić.
VJ E R 1(0 PROS JETNA Sl(OLA U ZAGREBU. Inleres Z<1 predavanja, koja je priredilo l rilarsko Okružje zagrebačko za zagrebačke l(rižare je nesmanjeno veliko, Prostorije su u ijek pune. U naredni tjedan drži predavanja sveuč. prof. dr. . 2ivković, i to u ponedjeljak 4. I L o temi: Između dobra i zla, a u petak . IL o lemi: Kršćanska porod ica i savremeno dru lvo.
l <~>~"''011YEA.q "rl,.
·~~· &e.s; O.UA~rt"<
Veliki izbor zimskih c ipela uz snižene cijene.
ŠIBE IK SPLIT Kralja Tom Islava Marulićeva 7. l
Vlasnik odgovorni urednik: Sveć. l gurev - UL Kralja Tomislava 53. - Tiskara Kačić (O B. Buljević)