e to tiv­

f.!n. Ze. riclJu, Po~uč:e

~ Qa SVi ll\!tplat.

Po lije ~ laJte u ~ e je, lill. lo-ili, Još ili oje­e v o.

\ l· l\1·

živi", J judi"'.

Zljec:· uSJdiU

...... l Pojedini broj 50 para

GOD. Vl BROj 5 List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naro č itoj tarifi. ŠIBENIK, 3 veljače 1935

Rukopisi se ne vraćaju -- Adresa ured­ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Užqimo svijeće! Nekada smo se morali skri­

vati u podzemlje, u katakombe. Rimski okrutnici na carskom pri­jestolju nisu dopuštali našoj prvoj kršćanskoj braći da se javno i otvoreno znamenuju znamenom križa. Morali su se noću . asta j ati, pod zemlju silaziti i tamo ispovi­jedati svoju vjeru u Krista . .

Noć je tamna, a n oć pod zem­ljom je još tamnij a. Zato su kr­šćani upaljivati baklje, da im se bar nešto vidi. - Ali, koJigod su te prve njihove crkve bile skro­vite i tamne. toliko su oni bili svjetliji u svojoj duši! Uvijek, kudagod su išli, nosili su u sebi, u svojoj nutrini tri prižgana svi­jetla: svijetlo vjere, svijetlo ufanja

. i svijetlo ljubavi. Zar vam se ne čini da je danas

sve obratno l? Dana podižemo umjetničke katedrale i mramorne oltare; kupujemo srebrene i zlatne svijećnjake. U gradske crkve uva­đamo električnu rasvjetu, a za se­oske nabavljamo mnogo voštanih svijeća. Sve veliko, sjajno i svijetlo. l dok je tako u kamenitim crkva­ma, u sebi, u svojim dušama nosimo premalo sjajnosti i svijetla.

Prvi Kristovi borci imali su tamno podzemlje za crkvu, ali tim više su sami bili svijetli i puni topline! - Njihovi nasljednici ula­ze u svijetle, velike crkve pod -otvorenim nebom, ali sa žmirka­vim ili potpuno ugašenim svije­tama u svojoj duši!

- Kršćanštvo nije znanost koja upoznaje ljude s prirodnim zakonima i njihovim tajnama. Ono ne propovijeda nijedan određeni politički ni socijalni sustav. Kršćan­stvo je u prvom redu vj era koja hoće svakoga pojedinca pronik­nuti žarom Božjih istina, obasjati dobrotom svetaca i oplemeniti lju­bavlju najboljih majki. Zato bi morao svaki kršćanin biti svijetao kao sunčana zraka koja jutrom ispija najčišću rosu sa stabala.

"Tako neka svijetll vaša svjet­lost pred ljudima da vide vaša dobra djela i proslave Oca vašega koji je na nebesima"!

Ako su danas mnogi izgubili vjeru u vel ku preporodnu snagu katoličkih načela, onda smo mi to skrivili. Krivi smo, jer naša svjetlost više ne svijetli pred lju­'dima. Ljudi ne vide više ,,naša

Na braniku C'-Potrebnija od kruha

Ako . u već vi narodi, od početka pa do dana , imali neku vjeru koja ih je pratila kroL /ivot, onda !a pojava mora imati svoje jake i opravdane raz­loge. Pa kad bi va netko zapitao: Zašto u svi narodi vjerovali i još da­na vjeruju.- Sto bi!>te odgovorili? -

ajpametnije bi odgovorio koji bi rc­kao: vi narodi u vjerovali i vjeru­ju, jer je vjera potrebna, nužna 7.a ži­vot.

i tinu, vjera je potrebna; potre­bnija od kru ha !

vaki od nas se zanima odakle o­vaj svijet, zašto živimo, kamo po lije sm rti idemo. To su ona teška pitanja koja ne daju mira učenom kao i neu­kom. A vidite, na va ta pitanja ne može nam odgovoriti nijedna prirodna znano5t. , amo j<::ra nam moLe na lo jasno i razumljivo odgovoriti i, tako, umiriti naš razum.

ve što znamo o svrsi ovog svi­jeta, o prekogrobnom životu, znamo po vj ri! - Dugo se već vremena tužimo na socijalnu bijedu i opće o i­romašenje koje je zahvatilo sve sloje­ve današnjeg društva. - Je te li se kada pitali: !(oji su uzroci ovoj bijedi i o iromašenju? Ako znate dobro mi­sliti, ako ste bili iskreni arnima ebi, morali ste odgovoriti: Zadnji uzroci u u pomanjkanju vjere !

Zar može onaj koji čvr to vjeruje u Boga i n jegovu vječnu pravdu: lera-

Katoličke pobjede -Govor s neba

!(ad bismo mi katolici imali sa­mo Lurd, bilo bi to dostatno za istini­tost naše vjere. Svake godine se u Lurdu, francu kom gradu, bezbroj pu­ta Nebo pribliLi zemlj i i ~ ućama onih pobožnih ljudi, koji tamo dolaze na poklon svojoj Majci, propovijeda o Božjoj moći i veličan tvu.

U Lurdu e zbivaju prava čudesa. To potvrđuju one totine liječnika ko­ji u nj dolaze i u liječničkom uredu ispituju i proučavaju iznenadna, ne­protumačiva ozdravljenja na smrt bo­lesnih ljudi.

Tako nam i 15ad ~av ljaju iz Lurda

dobra djela", pa zato i ne " lave Oca našega koji je na nebesima" .

Nekoć, u ono davno doba, sijedi starac Šimun nazva Dijete­Isusa "Svijetlom za rasvij etlj enje naroda". I toga se svake godine sj ećamo, kada na svij ećnicu bla­goslivjamo svijeće.

Svijeće su mrtva tvar. ali, kad ih užgemo, gore, i njihova svjet­lost obasjava svu oko linu. Zato svijeće i svijetlo označuju sav onaj život kojega kršćanstvo skriva u

sti, varati i smišljati načine kako da bližnjemu otme iz u tiju i onaj zadnji 7.alogaj kruha? e, to je nemoguće! -Samo onaj može tako (\initi koji malo ili ništa drži do vjere i do onih vječ­nih ćudorednih načela koje ]e Bog uti uo u ljudsko srce.

/andari i policija čuvaju javni pore~a'k i, ka./.n1;avaju svakoga !<oji ga krši. li ko će moći doznati ve o­ne zločinačke odluke koje se porađaju u tanoj ti srca? l(o će kazniti ona bez­brojna zlodjela koja se izvršuju u noć­noj tami i na skrovitim mjestima u po bijela dana? Za to su bezuspješni su­dovi i njihovi zakoni! amo vjera, je­dini Bog se može proti takovima bo­riti!

A onda: Svi sc ne pokoravaju. Mora netko biti upravljač i go podar. - Do n jih mogu još teže dopri,jeti za­kon ke kazne! Ko će spriječiti da e gospodari ne pretvore u okrutnike ko­ji mogu vaki ča zlorabljivati zakon i s nepravdama mučiti podložnike? -Nitko nego vjera i Bog!

Kako vidite: na jeri e temelji čitav naš život. Zato svi moramo pri­tvrditi velikom američkom sinu i dr­žavniku: ,, Vjera i ćud o rede temeljni su stupovi javnoga blago tanja. Onaj ne ljubi svoje domovine ni svoga naroda, koji potkopava ta d\·a jaka potpomja ljudske reće." -

pobjedničku vije t: Liiečn ički ured u Lurdu, pod predsjedni"tvom dra Val­leta, ustanovio je da je Marija Engel, rođena u Jarville-u 1912 godine, bo-. lovala od neizlječive bolesti na plu­ćima i da je ozdravila nenadano nakon kupanja u lurd koj vodi.

Mje to kao što je Lurd nema ni­jedna druga vjera osim katoličke !

Tu nebo progovara zem lji!

Zrakoplovi u 5lužbi Kri5ta Katolički vjernici se množe, uspr­

ko svih otpada u druge vjere radi ze­malj kih kori ti i ženidaba. Papa ša­lje uvijek nove vjerovje nike među po-

svojoj nauci, a koji bi se morao odrazivati u d ,e l ima, u riječima i svakoj kretnji j dnog kr ćanskog vjernika .

Zaludu nam je na lavu po­stavljati obrazi ne, skrivatt se pod svilene zavjes i naslage šm inke - ljudi će nas uvijek rrepoznati, vidj eće, na prvi pogled, da li smo svijetli ili tamni.

Mnogi lutat u u tami, j er smo mi sami tamni. Kako će za lu tal i naći put do Boaa, kad posvuda vide samo " mrzost opustošenja"?

gan ke narode, da ih privedu Kristo­vom vijetlu.

Mi-.ijonari se, u svojoj muko­trpnoj lužbi, poslužuju modernim pro­melnim .redstvima samo da se što prije na tani Bog u ljudskim dušama. 'l ako će nadbi kup- kardinal u Kolnu blago loviti 24. veljače dva zrakoplova koji će se poslati misijonarima u juž­noj Americi i Tovoj Gvineji. Dobiće imena v. Petra i sv. Pavla.

Samo k nama idu Zadnje vrijeme primiše katoličku

vj~eru ovi kita jski učenjaci: Karlo Chen, profesor sveučilišta u Pekingu; Cang Pejlun, profesor engleske knji­ževno ti na sveučilištu u Pekingu; bri­gadni genera l Jo ip Cang-Ju.:Ce; pro­fesor i bivši tajnik podkralja u Muk­denu Jo ip Cang Jie.

l zračni junad su naši! Englez Sempill, poznati a•:ijatičar, bji je or­nizirao japansku hidroaeronauUku i gr­čku vazduhoplovnu službu, prešao je zajedno sa svojom ženom u katoličku

rk u. Pa i do muzičara dopiru melodije

naše vjere! Oo poda Alicija Adelaide eeaham, gla ovita irska skladateljica

po tala je katolikinja. - Dosad je sa­tavila preko 700 pučkih glazbe:nih

kompozicija, marševa i himni. Zato je prozvana .,Irskom harfom".

To su neka, izmedu onih mnogo­. brojnih, obraćenja gla ovit ih ljudi na katoli'čku vjeru.

- J oš nismo čuli, da je netko iz dubokog uvjerenja, radi spoznate i ti­ne, prešao iz naše vjere u drugu! -Kad na neki o tavljaju - . mi e obo­gaćujemo, jer tako imamo u svo joj sre­dini sve manje onih na koje pošteni ljudi s prezirom gledaju.

Čvrsti temelji

Djecu ne uzgajaju samo roditelji ne­go i učitelji. Zar nebi bilo strašno, kad bi učitel ji neuzgojno upli vali na dječ­je duše? - A, 1pak, ima takovih ući­tel ja! katollčki roditelji mogu amo onda biti igurno za dobar uz •oj voje djece, ako ih uzgaJaJU katolički u č i te ­lji. !<Oji i žive po vo jOJ ,..v jen! -Takv i u učitelJi u ~kot koj. Citamo da je tamo 2.000 katol i čkih učitelja iza­bralo za svocr zašt1tnika v. Ivana Bo ka . To u čvrsti državni temelji l

O, mi, koji još nepokolebiva vj eruj emo u pravoga Boga i u jednu istinitu Crkvu užgimo sve blagoslovljene svijeće u našoj du­ši! N eka z 1plamsaju i za-wijetle svima koji lu taju daleko od Crkve, "u tami i u sjeni sm rtnoj ' . Svi ti moraju pre k· ' nas, u vje tl osti i lj epoti na ih duša, opet prepoznati Boga, uzlj t~ biti Crkvu i učvrstiti vj eru u preporodnu, spasiteljsku moć: naših l< a to li čkih nazora.

lg.

l

Strano 2. -------------- - - -----KATOLIK ----- ----

Nedjeljno evanđelje s pouJ~om

IV. N~djelja po Bogojavlj~nju EVt DELJE SV. MATEJ (8,

23-!!7 ) . U ono vrijeme: Kad Isus ude u lađicu, -pođoše za njim učenici nje­govi. I, gle, oluja velika nastane na moru, tako da ladicu prolcrivahu va~o­vi, a on spa a...:e. I pristupljvši k nJe· mu učenici njegovi, ptrobuđiše ga go­voreći: Gosplode, spasi nas, pogib -smo. i\ Isus im reče: što sc stra~-itc, 'malovjerni? Tada ustav~i zapovjedi vjetrovima i moru, l nasta tišina veli· ka. i\ ljudi sc začudi š-e govoreći: Ko je ovaj, da ~a slušaju vjetrovi i more?

POliK:

J:~o\'it prizor razdja e pred na­šim ocima. Ribar ka lada nasred uz­burkanog jezera, koju valo,·i baca1u de. no i li j \ ' O. ad je uronila u va19-ve i ne ,·idimo je, . ad opel e 1 okaze na vrho' ima valova. Ribari upinju ,.e sile, znoj im curi od muke, polako gu-be nadu u • pa_. ladi je Isu . oni e ipak bo je. l ao da nije u do.ad

idjeli nj govu S \'emogućno t! _N , vjerom Yeć trahom bude I usa 1 mo­le: " o pode, . pa i na. , P<:>gib~- mo"~

!(ad promatramo 0\'3J) pn7vor, 1 kad razmi ~ljamo o apo tohma , cudan nam je njihov tral! . Ta u ~adi je I u_ ; onaj koji je ~ol!ko b?le ~th_ ozd.~a~IO~ toliko otona 1 t ·erao Ll ljudi , koj i J 1 mrtve u krisio. ' oni e boje! Zato ih I u i kori radi n :illO\ e male vjere.

e čudjmo e apo to lima eć sa­mima ebi. Ta ni j li na ~ život jednak lađi, o kojoj nam govori danavn je e­vanđelje? D~ . na ladu na eg dul~o:·­nog životn, na život milo ti naval jUJU vi"e puta razne tra ti. ad puteno t, sad zavi t i oholo t, sad želja za nov­cem, sad neumjereno t. I mi? Zar ni­jesmo bili li čni apo tolima? Zar . e ni je mo pouzdavali sam~ L~ _voju . na: gu i moć? kad mo vtd j~h da ~rm ne možemo, tada smo pu !11 lad u Zl\'0-ta da je tra ti bacaju de no i lirJevo. Zaboravili smo na I u5a! u Jemu je sva naša snaga i moć, S\ e naše u-fanje. . . ..

te samo duvu, već 1mamo 1 bje-lo. Bog je sve tvorio. On se brine za nas. Ta ni jedna vlas s glave ne pa­dne bez znanja Oca na ega, koji je na nebe ima. Možda nas muči be po li­ca, glad, bole t i druge nevolje. Zar da gubimo nadu i ufanje? 7 ar da to bude razlog da e odaleči mo od Boga? Zar je on kriv vto su ljudi zli i daro­ve njegove na zlo upotrebljavaj_u? e! mi ne ćemo bježati od Oo podma, ko­ji je doba r. I nevolje naše prikaz:aćerno mu, moleći 'ga: Gospode, pa 1 na !

'ećemo zdvajati ni onda, kad o­sjetimo nezahvalno t djece, prijatelja i braće. ećemo zdvajati kad na bu­du klevetali, sramotili, zlo o nama mi­slili, već puni vjere zavapićemo: Oo­spade, pa i na ! . . . . ..

Mnogi govore: kn v m1 Je ovaJ 1h onaj da sam ohladnio u vjeri; ~n je kriv da ne idem u crkvu, da ne 1dem

v

Covjek koji spašava Moli se za ovo i z..a ono. Za zdra­

vlje, z.a p1•odnu ljetinu, za u pješnu trgovinu. eću reći da to nije pravo. Ali zar zbilja nemamo i većih potreha za koje bi mo se mora li moliti ? Mn o­go - mnogo je većih potreba l Ali je­dna od najvećih je 7.<1 vaki narod:

Imati povtenih i necehičnih voda koji će ga voditi kroz sv~; cpasno ti u ljepšu i _ rctni ju budućnost! Imati vo­da. koji ·e. puni vj ere u pravdu i u Boga, 'lrtvO\ a ti i voj živo t za druge !

Povijest pozna lijepi broj Ljudi koji u. odgojeni u katoli čkoj rkvi, poslali htva za bližnje, za voj narod. Zar u takvi živj eli samo u prošlosti ? O. i dana ih ima koj i uvida ju, da je jedini spa ono ni put prema narod­noj obnovi: poli t i č ki živol p:> nai:·cl im a pravednosti, mirolju'b'l ja, ukra tko po načelima katoli č- ke rhe.

vdje ćemo našim čita te l j ima pr i­kazali život i raci jednog takvog poli­ti čkog i:·ov jeka, koji je već še l godina .na vlasti , a kroz lo vrijeme on je la ko radio, da dana" ne samo katolik nego

\iše na ispo\ ijed. e ! l ožda je on -mo jedan povod, ali uzrok je bio u te­bi. ije:i imja Ži\'c, pr:cn e vjere ! v. Augu "tm, kad c;u ga na lazi le nevolje znao je ,.j e pula reći: ., Još d ~e, Oo-pod ine! l ·ao što e zlato kuša u va­

tri tako i !a·;ćanin u nevoljama i bor­bama živob."

I u nam je dao primj r, a mi ti ­čn i l(ri t, njegO\·a Crkva, i dana nam go\ on . Ako je On trpio, ako su jega progonili i napadal i, zar ela mi bude­mo poštedeni ?

O ore src.'l ! 'e zdvajati i smalak­sati . Krvćanin n pozna očaja. n ima vjeru, ima [(ri ta, koji pobljeduje bure i olu je, koji ti vava ve valO\·e.

Zar nam ne pjevaju pje mu po-bjede čete d je\' ica lj ila j nom u ruci?

\ili juni mučenika s pahmom lave? v e u to naša braća i e ·tre, ko j i u

trpjeli kao i mi, ali pobjedive pouz­danjem u l(ri ta, molitvom na usti­m~ : o. pode, pa i na l

Z a· G o s p o d a r a s v i j e t a Uvi jek je bilo na vijetu zla. Bilo

je zločinaca , okrutnika i bogohulitelja. Znamo da u kroz s,·e vjekove živjeli oni koji u zaz ira li od crkve, mrzili većen tvo i na laja li ru '( iti sav njihov

rad. - Ali to e clogada u danavn joj komuni tičkoj Ru iji, toga jo ,·ijet ne vidj .

Ru iji ne samo da ruše crkve, zabranjuju bogo lužje i ubijaju sveće­nike nego na toje i korijen iti iz duša s,·aku vjeru. Bore e proti samomu Bogu!

Baš O\'ih elana je u Zagrebu otvo­rena izlo'lba koja prikazuje ve one, neviđene i neču,·en e strahot , koje u boljševici iznvili na vjernom ru kom narodu .. Ta toj izložbi e u brojkama, likama, crtežima i kn jigama prikazuje

raz0111i rad bolfe,ičkih neljudi i di­vljaka u borbi protiv vake vjere, a na­vla. tito kr ća n ha.

] ov e nikada nij čulo da je ne­tko izrugivao i napadao J(ri ta kao lo­lu, kitnicu i bećara. , eto, takvi e nazori lužbeno vire u danavnjem, z.a komuni te, zemalj kom raju.

Covjek koji ni"'-ta ne bi vjcro\aO, ako je i malo plemenit, ne bi e mo­gao takvim nepojmljivo divljačkim red tvima boriti proti ekome komu

se vi vjekovi i \'a pokoljenrja klanjaju kao najmudrijemu, najnesebičnijemu, najči tijemu, najobljubljenijemu ...

Izložba, koja j već prije prošla kroz mnoge evrop ke gradove, prika­zuje i protiborbu, rad vih jera, a o obito katoličke Crkve, proti tak im divljačkim i padima ru kih bolj evika. Zato e ta izložba zove .,Pro Deo", vto znači .,Za Boga"!

Već . e petnae t godina komun i t, bore proti Bogu. I mi lil i u, da će im, kroz to vri jeme, u pjeti zame ti vaki Božji trag. Mi se prevariše!

U amim njihovim no inama čita­mo, kako je ogromna većina ru kog naroda jo duboko vjerna. Ono malo crkava, koje im jo ostaviše, vakom je

i bezvjerac, onaj koji mrzi Crkvu i Bo­ga, priznaje i veli:

"Otkada j alazar na vladi, o-tada je reća i blago tanj u portuga l­koj zem lji.''

Je t, radi e o ala;aru i Portu­ga l koj, toj retnoj državi kojoj toj i na čelu -:ov; ek duhom i voljom nažan, katolik li,·eira a lazar.

ije ga Portugal ka tako lak clobila. l vade ct i nekoliko godina ži­vjela je u kn i i plamenu. Politička borba je bila do, cgla voj vrhunac. U državi je vladao tako lrahoviti ne­red, ela je Portugal ka bila na rubu propa li. I tako L paćenoj izmučenoj i ne retnoj dolazi 1928 godin , njezin najbolji ~in a la/ ar, ela je spasi od pro­pa. ti , da je podigne i u reć i.

Najprij e nešto o ala?arovom pri­vatnom životu. On živi a kct kim živo­tom, L j. odrič e kao vjemik mnogih ugodnosti samo ela što vi e lunapre­du je u vom kršćan kom životu. ije nj em u talo do zabava i paracb. On svoje 'rijeme provodi u radu za do­movinu i u molitvi.

' ov jek tako velik, da zauzima naj­već i položaj u državi, icle u rkvu, is­povijeda se i pričešćuje. e amo lo l On kao čovjek od via ti na toji, ne pu­tem sile nego dobrog primjera i svje-

prigodom prepun je n o~ . ,Os?bi to o ve-likim blagdatll llla · Bancu J • • krs~1 plem nit i nt"kl nar<?d n.eodoljl o_ l, Z-?-­no no i: ka7.u·c .,.oje Vjer ·ke o J C~aje. Da pače u samim njihovim reclov_1ma, mlcd'u brgay1 iz1mnim ~om~n1 ~lina, mnogi o ' cćaju pot rebu VJere 1 taJnO u s~om srcu, klanjaju . e Oo podaru sve-mira. ,

Bo ljšcvi tt čki bezbožni ~ad ~;~e uništit i ' :eru u Boga. - n ce um ti­ti n:ih! ; Ali zato ne mijemo u toj borbi ta ti prekriženih ruku.

'•itm im svojim životom: d je irna, mišl jenj m i (govorom propov_i jcdajmo moć i dobrotu ospodara V!Jela, na­šega Boga!

N. P. u. s. e. l p s.

3 4-

5 6 7 8 g

Kalendar Veljača

-IV N. oo Bog. - Sv. Blal G Ml aa.

nl ue

sv. Veronika - sv. AndriJa Korsl ll Agata dl mu c. - sv. lz ldnr m ll Doroteja dl. i muc. - sv. Tito O l sk. ll Romuald ooat " Ivan Matskl ll Aoolonl]a dl. - sv. ćiril Aleks

Sv. Blaž Sv. Blaž živio je u trećem vijeku.

Bio je rodom iz eba te u 1aloj zij i, iz imućne obitelji , a po zanimanju li­ječnik . Iz ž.arke ljubavi prema Bogu Blaž e je i ticao mnogim i izvanred­nim djelima milo rđa prema iskrnje­mu. Zato u ga njegovi ugradani toli­ko cijenili, da ga izabraše za bi kupa.

Tada u vremena bila nada ve te­ka za kršćan tvo. Tamnice u bile pre­

pune kršćana, krv mučen i ka na potoke e lila. l u gradu eba ti i njego oj

okolici kršćani u bil i izloženi najt -žim mukama i progon tvima. Mnogi bi bili podlegli i kušenju i odrekli e l(ri ta, da im ni je bilo v. Blaža. li on, ne štedeći ebe, ne bojeći e nuti, obilazi, danju i noću, voje preplašena tado. I rijepi ga nadom vedrije bu­

du ' no t.i, diže im duše put nebesa, gd je ih čeka vječna lava, ako u traju do kraja. Medutim, riječima i vetim primjerom, a nada ve s čude ima o­braća mnoge pogane na hš(·ansku vje­ru. Tako u se kršćani u eba ti i o­kolici, a lugom v. Blaža, e više.• množili, u prko sve žešćim progoni­ma.

tari životopi ci pripovijedaju nam mnogobrojna čudesa, koja u e zbila po zagovoru v. Blaža. Liječio je vaku bole t, ozdravljao bolesnike samim dodirom ruke i znakom križa. Jednog dana donesove mu maleno di­jlete, komu je zapela u gt-llu debela1 ko t i \ eĆ mu prij et ila nem inovna smrt.

veta e na pra vi znak eto ga križa i u i ti ča i pade djetetu iz grla ko t. Sto­ga još i dana vet.-cnici blago ivaju grla vjernika na dan sv. Blaža.

koliko je druge poticao na po-

tovanja, da e i drugi povedu za njim. 1 jegov kr :cćan ki život toliko je

već poznat narodu, da Portugalci zna­du njegove doživljaje jednako, kao i mi pj me o Ivi enjaninu ili Juri ken­derbegu. 1 ol iko je on već poznat Por­tuga lcirna, da je lo doprlo u č i tav vi­j t, p>..! i do nas.

l abar g las sc daleko čuje. ala­za r, diktator Portugalske, poznat je č it avom 'i jelu. ije poznat kao Le­njin i , hljin iz Ru ije radi voje kr­,·ožecln o. ti, niti kao Kale rad i ~ voje bje omučno li, niti kao Mu olini radi ,·oje bahato ti, niti b o liitler radi

-voje rrepotentno ti. Poznat je kao č -vjek vj C' re i po tenja, koji je dobrim rcem i dobrim zakonima pa io do­

movinu od propa li, a narodu saču­vao vjeru i kulturu.

A to je to on učinio u Portu­galskoj ?

ajprije da vidimo, kakvo je ta­nje bilo u državi, kad je on do ao na la t, pa ćemo lakše hvatiti, to on

znači za Portugal ku. Do l o I O godine Portugal ka je

bila kral j vina . Tada u nezadovoljnici uspjeli od Portugal ke stvorili repu­bliku. o lo ni je samo po ebi zlo. ro može biti, čak, i dobro. Glavno je ela su ljudi dobri. i da su zakoni, što ih

Broj 5.

tojanost u vjen , u toliko je sv. Blaž sam bio u njoj čvr t.

"Dobar pa tier, jer što kaJe inom, I sam voj iem potvrđuje činom "!

Uhvaćen, neustra ivo iziđe pred sud carskog namje nika Agrikolaja.

amjesnik ga kuša nagovoriti obeća­njem velikih nagrada da zaniječe svo­ju vjeru. A kad uvidi, da ništa ne mo­že milom. posluži e ilom. Baci ga u tam nicu i muči ga gladu i žeđom. A nav svetac, poput tvrde kli ure,. sto) i posto jan u v jeri ! Tada ga namjesm_k dade išibati b ič vima a kožu mu razdi­rati že ljeznim 'ešl jima. Kad ni to nije pomoglo, Agrikolaj ga dade _baciti. u duboko jezero. li voda u Jezeru pod svečevim nogama postaje tvrda kao suho kopno. Na njoj stoji i pro­povijeda akupljenom naro?u, P?tiču~L ga da u tra;~ u 'v jerlno h Kn tu 1

jegovoj rkvi, vc dok mu n~ odru­biše glavu. Bilo je to 3 l 6 god m~ .. Ta sveta glava bila je u devetom. vije~ done ena sa i toka u Dubrovmk, gdje . e i ada čuva i U\'elike ča ti. - U borbi za vjeru velu i za u trajnost u njoj neka nam v. Blaž bude uzorom.

Patrijarh Varnava o sv. Savi

Ove godine pra\'O !avni vjernici. naše države sla\e 700 godišnjicu smr­ti svetitelj.a ave. Ovom prigodom, na Sa indan, rpski patrijarha Vamava uputio je \'Om svećen tvu i vjern icima po lanicu o \'elosav koj god ini. U njoj e nalaze i ove riječi: "Kao što je Oo, pod prije 20 vij ekova učinio naj­v~će dobro čovječan tvu, poslao na zemlju 'oga ljubljenoga ina, Gospo­da L usa J(ri ta, da vojom uzvi v enom žrh·om i kupi svijet od grjehova, tako je i rpskom narodu prije vi e od se­elam i pol vij kova podario najvišu, milo t voju i preblage odredio, da se tada u njemu rodi i pojavi veliki pro­svjetitelj, preporoditelj i utemeljač či-te pravo !avne vjere i nacionalne svi-

je ti, - da e pojavi Sa\'a emanjić. Uloga i značaj Svetoga ave u

prošlo ti na ega naroda zai ta je tako· ogroma.n i pre udan, da e gornje po­rođenje _ Kri tom i ovaj primjer sam sobom i tiče ...

U povje nici svijeta nema zai ta. prim jera i lučaja, da je historija cije­log jednog naroda tako dub ko prože­ta, nadah nuta i predodredena duhom i načelima svoga velikog Preporoditelja i Neimara. Zato avina pojava i lič­no t nije obična zema! j ka ...

Stoga e veliko djelo Svetoga Sa­ve dana · vi e ne rnože i ne smije pro­matrati a u kog vjer kog i plemen-kog gledivta. U vijetlo -ti hi torij ke·

pro lo t i i veličave sadašnjosti, ono se sada pojavljuje kao opća, narodna te­kovina svih p lem ena na v ega naroda. Savino je djelo zajednička tekovina ci­jeloga našeg naroda. Svi njegovi di'je­novi trebal i bi da u ponosni, što smo u prošlosti imali ovak\ og Jle!ilwna . s kojim S(' ni najveći ljudi dragih naro­da ne mogu n; približno u poređiPoti.''.

oni provadaju kori ni narodu i drža i! 1 o, nažalo t, u Portugal koj ni je bilo ni mira, ni reda, ni zakona. Tu e klalo i kralo. a če l o u države dolazili lju­di bez poštenja i vjere. arad u gu­lili, državu o iroma ili i ubacili u nju vatru mržnje i nezadovol j tva.

I to nije trajalo jednu nego 2 go­dina! 2" godina ' e muzla, kralo i ru vilo!

I kad mi · lilo: propa t je tu, - nevidljiva Božja ruka šalje preko

alozara pa i o lobodenje portugal­kom narodu.

General Karmona dobiva u ruke via t, te on, poznavajući sposobno ti mladoa \eučiU.$1og profe ora ala­zara, poziva ga da tupi u vladu kao ministar financija. ~a lazar se odaziva, prihvaća e tcxkog po la, uzima u ruk ključ ve pokradene i prazne državne blagajne, i vojim katoličkim po tenim radom t vara čudesa: Portugalska ·e oporavlja, blagajna puni, narod mi.., ruje. U vakom pogledu ide se na­prijed!

Portugalci, z.:1.hvalni1 biraju ga za pre j dnika vlade, daju mu u ruke dik­tatorsku via t. eć še t godina uprav­lja drža,·om, a kako, to e eto najbolje zna po tome, što Portugal ka, prije bu'n:t.ovna, rc vol ud ona rna. i op u tJela zemlja, danas luži kao primjer drzave

otac

Od Sa dJ 500

0111, n''!

l3roj 5.

Po dr:avi Dr. A. TFPINA U VATII 'A 1LI. Sv.

Otac je primio u privatnu nudtjcnclju za­grebačkog nadbiskupa- koadjutorn g. dru. Alojzija teplnca. Preuzv. e je već povratio l sluibeno otputovao u Beograd. f(aic e dn je to u vez.l sa sklap.1njem 11ašeg konkor­data.

Dr. A. ARTU! IC U BE 1RADU. Bivši advokat u Gospiću , g. dr. Andrija Ar­lukovi<', koga u predale francuske vl asti nu.ima zbog- djela o zaštiti javr1e sigurnosi! i poretka u državi, sproveden je u Beograd i nalazi e )l uzama ud n za za •u tu države.

BR J CA Pl i\. Računa ' dn kod na izla7i ukupno oko 900 st ručnj lh časopi­sa, li · tov~ i RIO\ i.1a.

t l j tSAC f. lektričnl trnrnvnj, u našoj z mlji, Imaju ovi grado l: Beograd, Z:-.greb, Ljublj:l,lla, ubotica, 1 i·, Osijek; Sar:jevo, Novi ad i Dubrovnik. Prije smo porlje putoval i, a br/e napredovali u krepo tl . Dann : obratno!

ZA ?A ~l IT D J il A. )dgoden je na neiZ\·je·no vrijen e 1aka7ani zbor "Dru­štvo zn za~tit u dužnika", u Zagrebu.

TAl\ E A C l( V1 E PLAT. l E. Od prvog veljnlle ove godine pO\ i uju se. Sada će e plaćali ovako: a • vole do 500 Din . 50 para. a svote od 500 do 5.000Din jedan dL1ar, od 5 l 0.000 Din jedan dinar i pol, Gd l 0.-50.000 Din 2 din .. od 50.-100.000 Diil -l din, a preko 100 hilj ada Din 5 dinara.

J<AlOLICI U BE GR D . Pri rnst katolika, u pro~ loj godini, u Beogradu iz­no i 400 du~a.

MASLJNAR KI TECAJEVI. Kroz mje­sec ožujak održat će e maslinarski t ečajev i

l to u : Hvaru , Braču, Biogradu nfm, Kor­čuli , Makar koj, Preku, plitu i Šibeniku.

VU I AVALJUJU. U llercegovini sc vukovi i ,medvjedi, radi studeni, približava­ju ovcnma. pa čak i lj udima, te ih, ma i obo­ružane, ra trgaju na komade. Tako e nedav­no dogod ilo dvojici seljaka.

\'! 1 OORADARIMA. avez dalmatin-skih vinogradara podnio je banskom vijeću

u Splitu molbu da se ukine trošarina na vi­no. Tim bi e jače mZ\•ila trgovina vina ko­ju je silno kočila trošarina.

KUK R Z CE E OBILNO IZVO-ZITJ. Ministar finansija je dokinuo davanje ki\H~jl' pri !7V07ll kukuru7:l 11 jPmal'lru. Ovim će e povećali iZ\•oz, ali i cijene ku­kuruzu.

BROJ l ODVJETNICI. U Zagrebu živi 312 odvjetnika. Od njih je 60°/0 po­slijeratnih. Advokalskih pripravnika u Za­grebu ima 114. !(ako je danomice te.la za­rada bilo bi poželjno da im broj ne ra te.

,RIBARSKA ZADRUGA. U Splitu je osnovana nova nabavljačka ribarska zadru­ga. Ona će e bavi ti nabavljanjem .vih ri­barskih potrepština i prodajom morsk1h pro­izvoda.

Bl KUPSKI PRIPRAV I ODBORI za veliki euharislij ki kongres u Ljubljani, ko­ji su se dosad a prijavili glavnom pripravnom odboru, djeluju već u MariborLI, u Bc_o­gradu, u Subotici i u Kotoru . Po drug.l m se biskupijama već osn ivaju tahi odbon ufamo se da će početi u najkraćem času s potrebnom vjerskom pripravom vjernika na kongres.

koja napreduje kultu.rno i gospod~­ski. - A zašto? Jer je ~ ru~an:a co­vjeka koji se boji Boga 1 vrš1 njegove zapovijedi!

Važno je to! I Rusija je u ru~­ma jednog čovjeka ,ali otamo do~1r~ uzdasi i jauci. Odje Ije Bog, t~ J~ l blagostanj e narodno, gdj_e vl~daiu lju­đt s vjerom u Boga, tu 1 srece trna.

Dao Bog svim narodima ovakve ljude na čelo države!

Zvonko rrŽOJJ

Dobre knjige ,,Don Bosko" - Lemoyne - Ceria,

preveo prof. Marko oljačić. Strana 320. Presene<'eni smo s knjigom "Don Bo­

sko''. Jedno vnaredno lijepo djelo za hrvat­ski narod o najvećem odgojilelju mladeži. Marljivi na ·i Salezijanci mnogo su tom knji­gom uči nit i za na· narod i n odgojni sisle~ mladeži. Svako ko čila knjigu, dobiće nov1 vidik o odgoju koji je apostol XX. vijeka tako uspješno upotrebljavao za omladinu. Knjiga je pisana u Jakom i lijepom slogu. Knjigu svima, a osobito svećenstvu l učl­teljstvu, toplo preporu čamo. Naručuje se kod· Uprave Sale7ijanskog suradni'tva, Vla­ška ul. 38. Zagreb. Ukori čena u platno 50 Din. meko vezana 40 Din.

!(ATOLI K -----

Misli u 3irnskoj noći o bijedi današnjice

Zima je. Smrznut snijeg stoji prkosno tu na putu i ulici. Bura obilazi oko prozora: /ul , uu u, hu. Teško je čovjeku večeras ko vuku i gladnoj ptici.

l ja sam se skutrio. Bacam i bar:am drva na stari čađav komin, pa neka samo gore. Htio bih ogrijat sve, a k meni mrna ni crva. Svatko se stisnuo sam crnije bojlć se zore.

Dug, porez, i drsko : "Daj/" - lore no zapuh leda drma kućama praznim, gdje nemt ruha ni kruha. O Bože! - ne dai, da stvorovi T1oji stradaju sve s reda! - td znaš, da tiran za bijedu nena ni oka, ni uha.

Studeno je. Kasna je noć. Hu, uur., - jauče bura .. ~iromaše, o brate moj, bar neka na oko ti sneno donese san i zaborav ova ponoć1a ura ... - l ja ću otići spat - Ah J i kod 1a!re je studeno

Među nama - - VALTAZAR V!JOUC

DOS19Dl9SNJI RRD "KRTQJČ.KE KFIRITFIS" Kad je g. 1931 z .. m·ladala po čitavome

svijetu, pa i kod na , velika bijeda i silnn nezapo !enost, v. Otac Papa kra~nom end­klikom pozvao je sve vjerne katolike na in­tenzivan karilativan rad. I katolici su se <:i­rom svijeta najodu•evljeni;e odazvali. 1 i ml nije.mo htjeli biti zadnji. Na poticaj na·ega preuzv. bi kupa , koji je u tu svrhu izdao po.cbnu lijepu po lanicu na svećen tvo l puk, sa tali smo e u decembru g. 193!. l o novali na u "l(atoličku l arilas". Po ::.vim našim crhama propovijedalo e o tom..:.' Clanovi i član i ce na ih katoličkih društava. napo-.e na i vrijedni Križari i l(rižarice. ra­zišli su e gradom i zaredali od kuće do kuće, zavirili u vaki i najzabitniJi stan, da na licu mjesta upoznadu bijedu svoje braće te od vih gradana isprose za njih 'to obi­lal!ju pomoć u novcu, hrani l odjeći. l uspr-hv~ a d.L..11Ilt .;)un .. luj~, u-b .... 1.--1-, - .. rj-1- :

dosta učinilo.

Od 20. XII. 1931. do 31. V. 1932. sve­ga je bilo akupljeno u gr~du Din. 34.7~2. Tako smo u ovom razdoblJu mogh podiJe­liti b!J'ednlcima i nezaposlenim radnicima u

k D " svojoj Pučkoj l(uhlnji u "Ubo om omu 16.796 toplih obroka, a za Božić, ovu Go­dinu U krs i prilikom l O godi nj ice bi ku­pova,nja preuZ\• . bi kupa dali smo bolji i O·

!aliji objed, dok smo nedjelj~m _i bl~gda­nom uvijek davali m o. Bilo Je mjeseCI (o­žujak) , kad smo dijelili do 160 toplih obro­ka dnevno. z ovu imali smo i drugu Pu­čku I uhinju kod čč. Dominikanki u Menzi, gdje smo davali objed uz. ni ku cijen~ od Din 5. Opskrbili srno odiJelom, rubemnom i obu ćom 82 obitelji podijeliv·i lm u ve 413 komada robe. Otvorila se po ebna kan­celarija, koja je redovito funkcio~1irala ..• r­šilo se po redovanje za službe 1 namJeste-

Hrvatska Smotra" 11 novoj go-dini. "Prim ili mo siječanj ld broj " !IR AT­SKE MOTRE", nacionalnoga i očijalno­ga mj cčn ika, le smo ostali ugodno izne­nađ eni nad reformama, koje su provedene u samom listu. Li t se štampa na finom papi­ru i u povećanom formatu (64 str.), dok mu je pretplata o tala i ta l. j . 50. - Dm. polugodišnje. za tlake i veučilišlarce Din 25. - polugodišnje.

I i l dono i raznovrsne članke: Vilko Rieger: l emelji narodne ideologije. - Dr. C. Truh elka: Zivot zemuničara . - Dr. Dra­go Cerovac: Radničke komore i marksi ti. - H. Jl.ferfel: Revolucija u moralu - B. ' Krmpotić: Li k Augusta Senoe. - Literarni prilog sadrži dvije pjesme Zla~ka Moj/ina: Moj bral pjeva oranici" i "MoJ brat polaz1

;;aljem", zatim socijaln u novelu Ide l(osu­lić: Katkad je zveknuo lanac, le konai'no "Dvije pjesme o tuzi moje majke" i ·:~iba­ri" od Vinka 1 ikolića. - Li lak adrz1: V. Rieger : "Temelji filozofije". - B. Stari: Dragovcf ki ,, lavonci". - V. P ero_š: "Cc­lj u st satane". - M. Keglević: A. frcude~~­reicha : "Gluma". - V. i kolić: .,Pet knJI­ga stihova mladih". - M. Keglević: "!z­ložba Gabrijela Jurki ća i Viktora Si peka"· - l. Ban: Celju kinci . - A. Betlesorl: A~­tikno grčko kaL.alište. - Z. JI-filković: DJ. Siva k: Kako je po tao svijet. - S. Stipić: "Književnik" i "Izložba u Veneciji." - V.

n ja, 1stavljale su e razne mol be, posjeći­valo e gradske siromahe, vodila •e po ebna brigaza bol ne iromahe, davali su im e be pltno lijekovi l drva. Za Božić obdarilo se i·azveselilo latki'"ima i voćem djecu 24 oi telj l. Karitativne ckcije na · ih ka toli­ck ih lrušta\'a, napo'e l(rii.arice, tjedno, na po ebim sa lancima, praktičnom uputom i pred:anjima, intenzivno su odgajale člano­ve !·lanice za šio svestraniju karitativnu ake! j

činilo se dakle mnogo. činilo se sve, o se moglo, i u koliko je bilo ra po­loživ sredstava. Pomagalo sc svu nnšu grad!U sirotinju i sve nezaposlere, bez raz­like jere i UVJerenja. Baš stoga na još i dana S\i ti $!roma i prijazno usretaju i 7..a ovak• lltenzivan i vestran karita­tivn i rad blago livju. 2'alimo. ~Lo g.• l :.ada u tun r~mJeru ne moiemo razviti Za lJ nam o 1je noguće, o tome drugipu'

l 01 je već dosta, da e vidi, koliku je neislrn i~avio i koliku krivicu "Katoli­čkoj Ktias" nanio anonimni suradnik " a­rodne "ibu e", kad je u br. 162. 3. t. mj. n:~pi a oda Jd svega ovog na •eg rada, kako izgleda," 'olinja nije vidjela nikakve ko· risti ."

Po<vno medutim, i ovom prilikom, sve da na ,,Katoličku Karitas" u ovom plemenitbn·adu što izda nije pomognu.

dOf

š a l' te tretplatu l

Rieger: MCdgovor anonlmnima. - .\1. Mirić: Večeitacija naj mlade hrvalske li­rike.

"1-IRVA SM TRA" će i nadalje izla7it l u po10m obujmu. Ogledni broj šalje e na ev besplatno. Uprava "Hr­valske motJnaJazi se u Zagrebu, Ilica 1 L. u knjiž.PREPOROD ".

jedino

ŠIBENIK

--

Strana 3.

Po svije u KA l OI IC l( I: ~KOl J·. U mr o·rim dr i I·

vama kafoli ri o nivaJU vlastite ~ble, u k<,jc šalju woju djecu da ili ta ko sal'uv;J ju od slabog odgoja J pogubnih nazora l ;vjer­skih ul·i elja falw kalo!iri u T nglc-,koj l­maju do ad 1100 o .. novn lh ;ko1a.

l rAl J JA SI NAOIW i' \V A 'l aiJ 1anska vlada J već izradila nacrt dr/:lVnog prora­čuna 'l;! godinu 193<; 3(>. !Jok ll e sma­njili prora(uni t-<! ,.;va ministarstv.t, prora­čun z..a vojničke svrhe sc je mnovo povećao. Računa &e na 18 milijardi dinara A lo je oko 6 milijardi više nego lmosi č itav naš državni proračun! rako, dok vl dri.1V lici l.lgovaraju i propovijedaju mir, dr/ave se naoružav:IJU kao da će sutra tupiti u ral.

O TA\ KA MI l l RA. U južnoame­ričko jdržavi Peru nedavno je uveden gra­dnn. ki brak. Takav sc brak, u sluraju suko­ba, može i rastaviti - Tom prigodom je i sl upio il "lad· mini lar pravde l..a Riva. Kad . u ga pitali. zašto se nhvalio, re­če: ,.ObitelJ je temelj našeg naroda. A taj zakon ru;i obitelj. e mogu kao ministar progla 1ti t.akone koje osuđuje moj razum i moja vjera!"

MR l l \'ODre. U Francuskoj se po­stavljaju putokazi koji znaju govoriti. Sa­mo e u mali otvor ubaci sitniš i već je zvu­čna plota u gibanju. Putokaz govori · kako dugo treba putovali u različitim smjerovi­rna i kakvi u putovi.

ZL KA P l lUJA. Burlimpc;ta je glavni grad J\ladarske. U njOJ je odlučio mini tar unutra · nJih djela uve li žensku po­liciju koja bi najvi~ bila uposlena u ćudo­rednom oLjeku.

1 AJ r ARIJI Bl K P. Umro je ovih dana u 95 godini. livio je kao nadbbkup \X/ellingtona u ~ovoj Zelandiji. Zove se mons. Rcch\ood. Lanimljivo je to, da je umro kao naj tariji, a kad je postao bisku­pom bio je najmlađi bl kup S\'ijeta. - Zna­mo da je ada najmlađi nadbiskup zagre­bački koadjutor dr. Alojzije tepinac.

SVEO KA IZ liRE. \'ode šved kog naroda su u velikoj brizi. Brojke prošlogo­drnjeg kretanja pul:anstva u Sved koj doka­zuju da je bilo više lije ova nego koljevka.

. a tavi li ·e tako, veđani će, jednom, nc·tali ·a Lcmlj~.e

u l';LR 1 JE POLJOPRIVRED IH ~ADJ'\IKA. li r:ngl· koj j~ objavlJen 1už­beni nacrt za osiguranje poljoprivrednih rad­nika. U obzir dolazi oko 750.000 radnika. O iguranje ć se temeljit i na sistemu upla­ta od strane poslodavaca, radnika i pore­s~;h obveznika.

1AGRADE1 A POZRTVOVNO T. U­pravnrtvo Cunard-White Star Line nagradi­lo je dvostrukom mjesečnom plaćom one mornare koji su u čamcu, uz velike poteško­će, pasili 18 mornAra s parobroda Us­~·orth" na Atlanskom Oceanu. - To je

11

lju­bav prema bližnjemu!

2IDOVJ - V JEC I PUTJ I CI. Zidovi su e, po·lije razorenja Jeruzalema, razni po čitavom svijetu. ada je nastao pokret da se opet povrate u svoju staru domovinu Palestinu i da tamo osnuju samostalnu ži­dov_ku državu. Tako se je kroz prošlu 1934 godinu do elilo u Pa lest inu 42.000 Zidova naprama 30.327 u g. 1933. - Pitanje j e, neće li ih opet želja odvući u svijet.

\ ' LI i( l STRA] K. Javljaju iz Tampica u Meksiku da. zbog nesuglasja s po lodav­dma radi plaća, štraj kuje ovih dana 24.000 radnika. jihov štrajk je zau tavio svaki rad na petrolejskim poljima. - I učitelji u tom području trajkuju, jer već duže vre­mena ni u primili plaće. - I mi mo uz pravedne radničke zahtjeve!

CR .! - OBRACAJU. Malo pred Božić je franje ačka crkva u Chicagu do­živjela ne~to po.ebno. Onaj dan je bilo kr­štenih 75 crnaca obraćenika. Prošle su dvije: godine i po da u franjevci otvorili lu cr­h'VU za crnce. Kroz to vrijeme u u njoj kr-tili 400 crnaca. - Uz crh.'Vu franjevci vode­

i školu, koju pohađa 486 crnačke djece. -Tako mo u Kri tu, crnci i bijelci, jedno.

POZIV U LURD. Sv. Otac poziva u travnju katoličke narode u Lurd da kod no­gu Bezgrešne zavr~e sve(-ano ti syele godine

!kupljenja, mole za .mir u vijetu i oz­dravljenje od dana ' njih ctu·evnih kriza. -Tom prigodom će e u Lurdu održati veli­ke euharl tij ke trodnevnice.

CE~!( l. SPREMA. Od 27 do 30 li­pnja o. g. održaće se u Pragu prvi opći eu­hari tlj ki kongre za Cehoslovačku. Biće, dakle, laj euhari lij ki kongre istodobno, kad i naš u Ljubljani. - Kr i · t pobjeduje!

: UJE rr ~I 7 1\('r Pil !. 1 a de et dana zal\·ora o udena je jedna berlin­ska g radan ka, jer je za vrijeme l-li!lerova govora za izbor u an ru prstima 1:1č e pila u ir

l

trana 5,

i s i Ždrelac

\ ' l ( \ ·os 1 Ml.ADl \ \ISE Dan~. dne 20 L na·a je L. up:1 u sn!i'anom ruhu dočeka l a i ispra tila svog mjdtaninn mlado­misn ika Don l rstu jcle n i ća. J\Uaclomisnik, u pratn ji svoga /upnika-k rsl itdp i dobro­č ini t 'lp Don An te Pero~. danas voga ma­nudnklon. i o. tale brare svećen i ka i bogo­sim a, n<l pragu o<-i n. kog doma, 'n:t jprl je e zahva lio Proddno ti Jložjoj a onda 7~11110-lio S\<lJe ·tare rotli tel je ;;l opro·t i bl:lgo­slov.

Kod ku~ e svrsta!<• proce-,iJa, pra-teć i mlacloml ,; ni ka kr ižem i l arjaC' i 11'1 do župne crh·c. Pred glavnim oltarom pozdra­vio Je mhdomisni ka kuk lj iški dušobri žn iK Mandić krat ki m pobudn im govorom. l ad Je mladom isnik 'O jim mi11ozv ul'nim gla 01 11

zapjC\ ao prvi " lava" mnogo ::.e je oko o­ro ilo od rado. tL Prigodnu propovijed, s najvećim zano.om, izrekao je mp. o . . ' ikola Pa~i n i, konvent ua lac.

Poslije njega je uzašao na oltar mlado­mbnikov man udukt r i župnik vlč . l on J\nte Peroš, koji je sav tron ut, rat.Vio temu " većenik drugi l rist".

a koncu bilo je obicajno ljubljenje posv~ćenih mladomcisn\ J;ovJh ruku i dij -ljenje pomen-sli čica.

U rodnoj ku ć i mladom isnika sabrala se lijepa kita uzvan ika, večarevih prija_t e l ~ a i rodbine. Za vricjme gozbe mladomt Jn kov župnik-pj ni k vel č. Peroš recitirao je . p r~ ­godnu pje mu . 1ajmlademu bratu sv:c e•:~­ku-mladomi niku kao i njegovim rodlleiJ!­ma nazdravio je ?upnik Mandić. Naj1ad e diže mladom i, ni k i zahvaljuje najprije Bo­gu pa svima na izraienim željama ..

-,ako je u na em el u pro lav lJena ova mila i ganutljiva svečano t na eg domoroca . Dao Bog da ga slijede i drugi na tom putu!

dam

Drniš STATISTIKA ZUPE. Početkom godine

192 . preuzeo sam upravu župe - Drni~. Tada je župa brojila oko o am hiljada du­ša. akon edam godina zanimljivo je po­gledali kretanje stanovništva. Odatle se mo­že lako vidjeli moralni napredak ili nazadak župe.

God. 1928. rođ. 297; umr. 209; vjenč. 58. God. 1929. rod. 299; umr. 157; vjenč. 45. God. 1930. rod. 316; umr. 1-18: vjenč. 68. God. 193L rođ. 286; umr. 149; vjenč . 4~ . God. 1932. rod. 287; umr. 152; vjenč. SL God. 1933. rod. 299; umr. 131; vjenč. 63. God . 1934. rod. 309; umr. 152; vjenč. 40,

Ukupno: 2093 1098 373 Dakle u sedam godina bilo je ukupno

2104 rođenih. Ako od 2104 odbijemo 10~1:? ostaje porast za J 006. Godišnji porast bto je za 143.07°/o! . . .

Kroz vrijeme od sedam godma btl~ Je pozakon jeno 1-l djece. To su većinom dJe~ ralnih udovica, koje nijesu mogle uredth vjenčanje, pošto sporo ide proglašenje smr­ti muževa, koji su poginuli u ratu. - Još ostaje šest nezakonito rodenih~ koji!~ rodite-lji nije5u još mogli uredili VJenčanJe. .

U čitavom razdoblju od sedam godma nije bila nijedna ra l av~ brak~! v • •

Iz gornjega se moze zakljuc_tl_l, da - ~no­derna pokvara nije mogla ulwatttl k~nJ:na u Petrovompolju. I ako su u podruČJU zu~ pe čtt iri rudokopa, ipak se nije o j~lio loš1 upliv u pul:·anstvu. Poroka i mana tma, all le nijesu takove, da ruše obitelj lli da narod odvode od Boga, od Crkve l od njihovih pa­stira. Svakako je ova statistika utješljiva o­sobito u današnje doba, kad svak bježi od tereta, a tra/i samo udobnost u bračnom ži­v-otu. Recimo poznatom rij ečju : u doba, kad hara bijela kuga.

Aktualni župni/t·

Biograd PROSI J\VA NASE ZAST!TNiCE. Do­

čekan od mno·tva naroda i svih mje nih vin ti stigao j dne 14. L prcuz. biskup dr. Mileta u naš Biograd. Ulorak, na da n Sv. Anastazije pokroviteljice mje t~ i bivše ;.a­darske nad biskupije, preuz. 13tskup odr<.ao je svečan i pontlfikal uz aslslencij~ konsu l­lora apostolske administraciJe i broJnog .sve­ćenstva koje je došlo Iz okolice. S pjeva­ujem je upravljao vlč. upr. 7.upe Don Ante Soša, a panegirik je Izrekao pošl. O B~­durina. a svečanom ru čku osobito sc je dojmila nazdratvlo g. sreskog načelr, xka koji je it.razlo želju da preuzv. biskup češ­će posjeti Biograd, jer se Iza n}eg_ovog do­laska uvijek osjeća neko obnovlJenJe duha l vj re u na rodu. Popodne je bio svečani bla­goslov 1 propovijed prcuzvišenoga. Uve ·er

Broi 5. KA TOLI!( --- ----------- ----------

Što drugi pišu

Nešto za liječnike U clako,ackoj " a rodnoj Obrani"

čilamo 0\e relke: .,U l 'raneu koj [>O­toj i već 50 godi na organ izacija ka lo­

li čkih li jećn i l'a pod na lo, orn ,·. Dru"tvo ,-c toga Luke". \'i (·e te se čud iti, kad

ču jde , da lo dru~lvo danas broji 2.'300 čl a n ova li jcmika. čudil će le e zato, jer te na \·ikli na to, da vidalc oko sc­b li ječnike, koji e "n iti krste nil se Bogu mole".

l i u ,·am (·Jano' i društva v. l u­ke pobo/n i. ' vakog prvog petka )ma­du po raznim grado' ima ·voj u dru­štv nil ' . \i u. rtt se za.j eln ički pri­če ću j u . ~va ke god ine imadu zaj tclni­čko hodočašće u l ari , gdj e u crk•i na

lonlmartru imadu . ,·oj u kapel icu ko­ju ·u sami vojim novcem sagradii. U voji m druyl\ nim pra iiima inadu

n..a.značeno , da je svaki član lij<čnik du/.an da na to ji oko ljubavi p<cma bližnjemu i oko drugih kršćan ldh kre-

po ti. l" y • • t · N Ti su vam !]ecntcl pame 111 a v~j im m j~ ečn_im ~- tan~~n:a. ra )!'a V­

ljaJu o omm pJtanJtma l iJecmčkdma-

nosli , koja u u vezi sa katoličkom vje­rom i ćuclored crn. To je važno, jer je bilo dosada li ječnika, koji u tvrdili, da nema duše, a tvrdili u to samo 7A't to, JCr nisu lu dušu našli, kada su o­[>C ri ral i koJeg čovjeka. Govori e na tim . a lancima o čude ima u Lurdu, o . pa lJ ivanju mrtvaca, o bijeloj kugi i s li čnim pitanjima.

l i u vam liječnici pravi apo toli. Oni rade u katoličkim đačkim organi­ZA't ci jama, u konferencijama v. Vinka za iromahe, u ~91toličkim šport k.im društv ima, urađuJU dru"tvima kato­l i č k i lt a polekara, prima! ja i bolnirarki, poučavaj u kandidate za misije u naj­'nu/.n ij.em lije(:njčlrom znan'j'll i č i:ntC' jo ~ ti uću drugih dobrih djela.

Imaju oni i protivnika, kao lo ih uv ijek vaka dobra tvar brzo nade. U pnom su to red u francu ki !obodni zidari, koji ne mogu da vjeruju, da in­te ligentan čovjek može bili uvjereni katolik, kao što lijepac ne može da vjeruje, da ima kra no nebo sa zvijez­dama."

-------·----------__.. -Zivot Sibenika

VJEROUCITELJ !MNA lj!. Pred kra tko vrijeme bio je Imenovat su­plen lom vjeroučiteljem na mjesnoj rtlnoj gimnaziji vlč. g. dr. A. Kre e Zorić. (ako je on ovih dana prestao izvršivati lu !!Žbu rad i razloga privatne na ravi, imenO\n je honorarnim vjerouči teljem vlč. don \nle Letinić, :lupski upravitelj u Vodicama.

ZADUS ICE ZA PK. DRA DUIBI­C . Mjesno "Okružje Hrvatskog Katotkog Narodnog Saveza" priredilo je u potdje­ljak, u ime svih dru lava Katoličke kcije u Sibeniku, svečane zadušnice za pk dra Dulibića u katedrali. Obredu su pristlvo­vali članovi i mnogi prijatelji.

ZASLU ZE ORADA. U sal1l ta-nu sv. Dominika, na 27. L mj . v~ča~ je uručena diploma g. ikoli Orčiću, S kjom sc, radi njegove 46 godi.nje nepekioe i vjerne lužbe u istom samo tan u, rrim; kao c ubr"l prov incije.

PRIREDBA KRIZA RICA. Na st Kri­žari ce prošle nedjelje prikazi:tv;a[i dramu

Zlatni Križ" u 6 činova. Sam kond je vr­~~ zgodan i primamljiv. Neke mtjkavosti je morala pokrili režija, š to laž st nije. Diletanlice su dale, ralmjerno, ?lX'U igru. Istakle su sc vojvotkinja, s. Ka ·B umber i dvorska dama, s. ives Male U igri se je još dopala s. Ljubica Ju u ulozi male seljanke. Primjetili treba, ;u sve u momentima čuda , bile neprirod f alilo je čuđenje, strahopočilanje, a don i boja­zan.Treba pohvaliti s. Mariju T či ć, koja je ulogu kipa Majke Božje upr majstor­ski odigrala.Preko pauze svirao vrlo do­bro, tamburaški zbor rukovođe d vrijed­no" dirigenta gosp. l(olomba.

o Našim !(rl/aricama hvala ovoj pri-redbi!

ZA SIROMAHE. Obitelj. dra A. Dulibića, mje lo cvijeća na od okojnika, poklonila je U boškom Domu dinara.­Uprava za hvaljuje.

OZIVLJFN TRECI RED crkvi sv. Dominik:!, na 27. o. mj., ož iv skoro u­ulrnuli Treći Red sv. Domin Tog dana je Starje~ina samostana primi d 22 čla­na l 8 članica.

DEVE l Nl A CAST C E LU RD-SKJ:: RKVI V. LOVRE vijeć'nlcu 2. t. mj. započela je devetni a t Gospe

su konzultori održali voj u icu na ko­joj su raspravljali o nekim jima apo­stolske admin! !racije.

Betina BLAGOSLOV SL IKE

RE7.ljt:::. Dne 13. t. mj. ini bila je svečano blagoslovljena slik e sv. Tere­zije te postavljena na oltar sipa __ u žup­skoj crkvi. Slika je vjerna lukCJJa. Sve­li člnog portreta, ŠIO ga j kala v.nJezlna rođena 5CSlra Celina, koj Hts ztvl kao redovnit·a u karmelitansk Usicuxu, gdje je Svetica · iv umrla. Vl­jolić, žu pnik Beline, kad caslfo u U­sieux kupio je sliku i a darova? svo­joj župskoj crkvi. lika j. dne ljepote, a njezinom sjaju do pri1 epl slalak i okvir, ; to je izradio etln ki drvo-

Lurd ke. Toga dana kao i u nedjelju biće u 4 s., dok radnih dana u 6 s. pos!. pod.

SVETKOVINA SV. BLAZA proslaviće e i ove godine u crkvi sv. Lovre. U nedje­

lju 3. L mj. u 5 s. počinju štenja iz života sv. biskupa i mučenika, poslije kojih od lu­žiće se pjevana sv. Misa. Zatim lihe sv. Mi-e u 7, 8, i 9 s. Dok svečana v. Misa za

l u brovčane nastanjene u našem gradu biće u 4 s. popodne. Između sv. Misa vjer­nici će imali priliku da dobiju blagoslov grla.

RASPORED NEDJELji OG BOGO-SLU ZJA. K a l e d r a l a s v . J a k o v a : U 6 s. ~ upska tiha sv. Misa, u 8, 9 i 91/2 (škol.ka) lihe v. Mi e, u ll s. svečana pje­vana sv. Mi a; popodne u 5 s. ura kl anja­nja s propovijeđu i blagoslovom. - D o l a ­č ka .l upska c rkva: U 8 s. župska sv. Mi a; svakoga dana popodne u 5 s. veča-_.,. ~-~-'~:-- u 1-.4. bl- Coopo L'-4rdul.o.

V a r o š k a ž u p k a e r k v a : U 6 s. tiha, u l O s. pjevana sv. Mi a, u tJ s. popodne­blago. lov. - rk v a s v. Fr a n e : Tihe v. Mise u 6, 7, 8 i l 01/2 s., pjevana u 8

s., blagoslov u 4 1/2 s. popodne. - er k v a s v. D o 111 i n i k a : 7 s. tiha, u 10 s. pje­vana sv. Misa, u ll s. Misa za Kotorane, u 3 s. popodne blago lov. - er k v a s v . L u cc : U 9 s. tiha (škol ka) sv. Misa, u 41/2 s. popodne blagoslov. - N o v a Cr ­k v a : 'U 8 i 9 (školska) tihe v. Mi e. - er k v a s v' J v a n a : u 7 s. tiha sv. Mi a. - C r k v a s v . D u h a : U 6tj2 s. ti­ha sv. Mi a. - Cr k v a s v . N i k o l e : U 8 s. tiha sv. Misa. - S j e m e n i š n a e r­k v a s v. M ar l i 11 a : U 8 s. tiha sv. Mi a za puk.

U FOND NA EO LISTA darovaše : preč. Don F. oša mje to čestitke pr vi­jetlom Pianu dinara 20; prof. M. Slipičević da poea li uspomenu blagopokojnog Dr. A. Dulibića dinara 20; biskup Miho Pu i ć

11pri­

godom smrti izglednog katolika i rodoljuba Dr. Dulibića" dinara 25.

IZ K jl2.NICE "PAVLI OVIC". U­prava ove javne knjižnice, koja već 18 go­dina djeluje na kori t građanstva, osobito mladeži, moli sve du.lnike knjiga od duljeg vremena, da ih po'teno vrate. Ako su knjigu izgubili, neka dadu u za mjenu drugu doli­čnu ili novčanu o telu. Molimo i roditelje

djelac Petar Bilić. Mala sv. Terelija u Be­lini gleda dnevno svoje štovatelje, gdje kle­če pred njome i otkrivaju joj voj u du' u. Dao Bog, da mila vetica iz Li ieuxa une e novi vjerski zano u dušu svih župljana Be­li ne !

l{uktiica ORfNJ\ BRZOJA A TJ\ l A.

Nn _2? l. biln je ovdje svečano blago lovlje-11a 1 ;avnom saobraćaju preuana telegrafsko­lelefonska la nica u pri utno li iza lanlka direkcije po ' l:l i telegrafa, pre tavnika via -tl i ,mnogobrojnog naroda. Davno e o jeća­la potreba ova kove u tanove, jer je Ku kljica bila udaljena od svoje telegrafske stanice u Preku 7.a 9 kim. neprohodna pula. Zato lim više moramo zahvaliti vlasllma koje su nam došle u ·usret. dam.

dn potaknu svoju djecu, te tuđe vrate. Mil ODJ\RI "KATOLICKOJ KARI-

TAS". Da počasti uspomenu pk. dra J u l i­j a O a rz z ar i : Radić Grgo Din 20. Da po­ča li uspomenu pk. Ljube Supuka: Ra­dić rrgo Din 20. Da počaste uspomenu pk. V i n k a S u p u k a : Don Ante Radić i Grgo Radić po Din 20. Da počaste uspomenu pk. M i l e u d . P r e b a n d a : Radić Grgo Din 15 i don n tc Radić Din l O. Da počasti uspomenu pk. V j e k o s l a v a S k o d a : O­soblje Pošte u Sibeniku pre t ičak novca sa­kupljenog za vijenac Din 20. Da počasti u pomenu pk. j. J<•torij,e Paj a l~ć: Don Ante !{adi{· Din 10. Da počaste uspo­men u pk. dra Ante Dulibića: karpa Mihovio, um ir. učitelj - S1arigrad Din 40; Zupanović Sime i obitelj Borell i po Din 30; Radić Grgo, lunić Toma, Babec Adam i don Male Berač po Din 20 ; don Ante Rad ić Din J O. Da počasti uspomenu p k. Kr u n a Pc l i ea r i ć a: Obitelj Borelli Din 30. -Ovi milodari u korbi ., Katoličke Karitas" za Pučku Ku hinju primaju se u Tr af i e~ "l( ar j t a s" (kraj dućana g. Orge Rad i ća) .

vima darovateljima Od'bor najharnl je za hvaljuje.

CLA OVIMA "DRUZBE SV. MO-t-IORJA" u Sibeniku i njegovoj okolici jav­ljam, da mogu platili godrnju članarinu -20 Din kod povjerenika u samostanu sv. Lo­vre do 5 ožujka. ijedna slovenska obitel j ne bi smjela biti bez tih knjiga. Kod mene mogu dobiti dva siromašna iseljenika zadnje knjige badava. Samo neka se jave!

Fr. Rajmund Segula. DOPRl OSI ZA EUHARI TI JSKI

KONGRES. Kongres u Ljubljani biće naš drugi svedr/.avni euhari tijski kongres. Zato će za htijevati mnogo tro kova. Pripravni od­bor poziva sve katolike u našoj državi da mu novčano pomognu u njegovom teškom radu. Ako želimo da koncem lipnja naš Krist zaista slavodobitno prođe ulicama slo­venske pre tolnlce pritecimo svi bilo i ma­lim doprinosom. U ' ibeniku se milodar! mo­gu uručiti u upravi našeg lista (soba kraj knji/.nice "Pavlinović") ili se mogu izravno slati Pripravnom odboru za Euhar islij5ki. kongres - Ljubljana, Mikfošićeva e. 7afL

Križarske vijesti NOVO KRIl R 1(0 BRA TS TVO os­

novano je u Pako !anima, Okružje Sibenik. TECAJEVI. 'ovi tečajevi odriani su

u ovoj Gradivki, te Davoru. a l. 2. i 3. lL drzt se l ečaJ u •irov.i.tiCt, Moravču, Zlataru.

TECAJ U Z OREBU. Za tečaj sa duh. vježbama u Zagrebu, koji se drži od 10. do 16. veljače 193 5., primaju sc prijave za­ključno do 5. I L Duhovne vježbe će početi u Domu duh. vježba u nedjelju 10. IL u­veče u 7 sali, a tečaj svršava 16. I L U česni­ci će pri ustvovati pro !avi Papinskog Da­na u Zagrebu.

f.CA f. PROSLAVE PAPI SKOG Dami odrzati će e po svim našim krajevima u nedjelju 17. ll. Križarska Bratstva spre­maju za taj dan sv. Pričest omladine, te priredbe. Kri.lar ko Bratstvo u Banjaluci. drži veliku pro lavu Papinskog Dana u ne­djel j u l O. l L na kojoj će sudjelovali iza­slanik V. l(. B. br. D. Zanko. Križarsko Bratstvo u Petrinji priređuje isti dan veliku proslavu Papinskog Dana na kojoj će su­djelovali iza lanik V. K. B-a br. dr. Protu­lipac. 1\ri.larsko Bratstvo u Bjelovaru pri­ređuje pro lavu Papinskog Dana l O. I L na kojoj sudjeluje iza lanik V. K. B-a br. S. Ramljak. Krl .la rsko Bratstvo u Virovitici i­made pro lavu Papinskog Dana 3. IL na kojoj t:djeluje iza lanik V. K. B-a br. F. Grgić.

VJ E R 1(0 PROS JETNA Sl(OLA U ZAGREBU. Inleres Z<1 predavanja, koja je priredilo l rilarsko Okružje zagrebačko za zagrebačke l(rižare je nesmanjeno veliko, Prostorije su u ijek pune. U naredni tjedan drži predavanja sveuč. prof. dr. . 2ivko­vić, i to u ponedjeljak 4. I L o temi: Između dobra i zla, a u petak . IL o lemi: Krš­ćanska porod ica i savremeno dru lvo.

l <~>~"''011YEA.q "rl,.

·~~· &e.s; O.UA~rt"<

Veliki izbor zimskih c ipela uz snižene cijene.

ŠIBE IK SPLIT Kralja Tom Islava Marulićeva 7. l

Vlasnik odgovorni urednik: Sveć. l gurev - UL Kralja Tomislava 53. - Tiskara Kačić (O B. Buljević)