ove i

Pojedini broj 50 para.

---' GOD. VI BROJ 17 List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi. ŠIBENIK, 28 travnja 1935

Rukopisi se ne vraćaju - Adresa ured­ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Ustrajna dobrota Crkve su nam još pune mi­

Tisnog kada koji se na veliki uskrsni blagdan ovijao oko stu­pova naših žrtvenika. J oš nam u ušima šumi radosna pjesma Us­·krsa! Čini nam se kao da još traje Uskrs i da, iz punih grudiju, pje­vamo: Veseli se i raduj, kraljice neba aleluja, jer uskrsnu, kako xeče, aleluja!

Te naše osjećaje, kao nitko, ·razumije Crkva, koja u svojoj li­turgiji spominje uskrsna otaj~tva

punih osam dana. Zato i naš na­rod naziva Bijelu Nedjelju Malim Uskrsom.

11 baš sada, u uskrsnoj osmi­ni, kad ste već oluptli blagoslov­ljena jaja i pokupili zadnje mrvi­•Ce uskrsnih pogača, htio b!h vas ·zapitati, onako po prijateljsku- : Jeste li osjetili, doživjeli u tišini svoje duše, veliku misao uskrsnog ,otajstva?

Vaše su se oči, moguće, ra­-dovale bujnom zelenilu livada i raskoši sunčanih zraka; moguće .su zadovoljno počivale na punim .stolovima koji su ovih dana za­mirisali ukusnijim jelima i opoj­nijim kapljicama.- Sve to još nije .zlo. Može biti i dobro!

Samo, eto, to nije ono glavno. Nešto drugo smo morali doživjeti: Okupati se u sunčanom žaru us­krsnog jutra, ustati, kao Krist, iz groba - sa svijetlim tijelom i još svjetlijom dušom!

Vjerujem, da nas je mnogo .koji smo doživj-eli baš takav Uskrs.

Kroz Veliki Tjedan sam obi­l ·azio crkve, i u svima nađoh re­dove skrušenih, pognutih glava koje su, mirno i sabrano, čekale

da se spuste na koljena i prime Božje odrešenje.

Da, mnogi su se skrušili i mnogi oživjeli! - I baš vama, koji ste zaživjeti novim životom i tako, zaista, uskrsnu li, namjenju­jem ove uvodne riječi.

Lijepo je, preporođen i umi­ven kao trolisna djetelina u jutar­njoj rosi, uskrsnuti s Kristom. Ali · je još ljepše i mnogo važnije, ako to uskrsnuće ostane uvijek u na­ma svježe, ako trajno ostanemo umiveni i čisti.

Da li me razumijete? Ako vam .se čini da previše slikovito govo­rim, onda evo nešto bez slika i

'Ukrasa: - Konačno pobjeđuje

ZahljučaR velihoqa jubileja Na Bijelu Nedjelju, dne 28

o. mj. svršava se jubilejski oprost Svete Godine prošire­ne po cijelom svijetu. Pri ra­stan!w sa svetim vremenom, u lwjem je čovječanstvo pri­malo toliko izvanrednih milo­sti i nebeskih utjeha, osjeća se neka neodoljiva potreba da se podigne Bogu što jača i vruća molitva, e da Božje milosrđe i dobrota još i da­lje drži raširene ruke nad kršćanskim dušama, narodi­ma i nad cijelim svijetom.

Radosno je stoga svuda odjeknuo poziv Kristova Na­mjesnika da se zaključak ju­bileja proslavi, na osobito svečan način, u L urdu: s ne­prekidnim prikazivanjem sv. Mise za tri dana i noći, na 26, 27 i 28 o. mj.

Lurd, divni ures katoličke Crkve, postaće za tri dana svijetlo žarište molitve čita­vog čovječanstva. Narodi, u­jedinjeni jednim osjećajem i mišlju, l<lečaće pred Bijelom Djevicom u Masabjelskoj pe­ćini.

Biće prisutna i Uzvišena Osoba Sv. Oca po svome Uzoritom tajniku Pacelli-u, Kardinalu Legatu!

Sa svih strana svijeta, iz najudaljenih krajeva zemlje, polaze hodočašća, da u one svete dane prisustvuju tako velikoj manifestaciji i sve­općoj molitvi Crkve! Biće za­stupani svi narodi! Još jedno,

onaj koji ustraje u dobroti do konca!

Dobrota nije cvijet od jedno­ga dana. Nije ni od mjesec dana. Covjek bi morao od rođenja do smrti, dan i noć, njegovati u se­bi cvijet dobrote. Nikada mu niti jedna latica nebi smjela požutjeti, a kamo li da sasvim uvene i osuši se!

Ispovjedili smo se. Poslije is­krenog pokajanja sišao je u nas, lakši od ljiljanove lati, Krist sa svojim bogatstvom, neizmjernošću i svemogućstvom. To je bila na­ša pobjeda. Naš Uskrs!

A naše odluke? - Čvrsto smo odlučili, da više nećemo ni-

jedinstveno i veliko, duhovno hodočašće sa svih kontine­nata zemlje, uputiće se pre­ma Lurdu. To h odočašće će svoje m is li, čežnje, vapaje i molitve obraćati u one dane pr ama onom posvećenom mje­stu, gdje Marija neprestano prosi Božje milosti bijednim ljudima, ozdravlja tjelesne ne­moći i ulijeva u duše nadu i vjeru; gdje Marija tako divno vrši djelo Suspasiteljice ljud­skoga roda!

Cijela će, dakle, Katoiička Cr!!va biti duhovno sjedinjena pred Bijelom Djevicom u nje­nom svetištu.

Kad je Sv. Otac navije­stio svijetu proširenje izvan­rednoga jubileja, od Maloga Uskrsa PtOšle godine do Ma­loga Uskrsa I 935, naznačio je i posebnu nakanu, a ta je: da se svagdje na svijetu po­vrati Crkvi potrebna sloboda; da se svi narodi privedu mi­ru, slozi i pravom blagosta­nju; da napreduju misije, te se svi nesjedinjeni povrate u jedan ovčinjak Isusa Krista. Sv. Otac je nadodao još je­dnu nakanu: da se u toku jubilarne godine dižu moli­tve i vrše djela pokore, e da budu nadoknađene prete­ške uvrede, koje nanose Božjem Veličanstvu oni koji danas voju.iu zločinskom kri­laticom "Bez Boga i protiv Boga."

kada biti okrutni i zli. Nikada vi­še zamrziti Ljubav koja nas ljubi, ni odbaciti Dobrotu koja nas mi­luje l- A pošteni ljudi ne pre kršu ju zadanu riječ . Ti izvršuju svoja obećanja!

Uvijek, kad se sjetim one sta­re grčke priče o nesretnom Sizi­fu, zadrhće u meni žica samilosti. Sizifu je bilo od bogova, za kaz­nu, suđe no da uza strmo brdo valja teški kamen. l Sizif se na­pinjao, znojio se i valjao. Ali kad bi došao tik do vrha, kamen bi se izmakao i skotrljao u dolinu. I tako se uvijek, taj nesretni ju­nak, mučio valjanjem teškog ka­mena, a nikad mu ne uspije do-

Izvanredne prilike i potre­be nužno traže i izvanredne pomoći koje kršćanstvo mo­ra isprositi od Boga moli­tvom i pokorom. Između svih molitava, koje se sa zemlje dižu k nebu, Sv. Misa je, za­stalno, najmoćn i ja, najuspje­šnija i najsvetija, jer je to molitva samoga Isusa Krista koji se prikazuje na našim oltarima svome nebeskom O­cu za spas čoviečanstva. -ZatQ ~~ neobično -lijep·~ ·i sve­ta ideja, koju je dao pobožni engleski svećenik P. Wate­keyn, a Sv. Otac je očinski prihvatio i svojom najvišom vlasti potvrdio, da se u Lur­du, pri završetku jubileja, prikazuje za tri dana i tri noći žrtva Sv. MISE za teške potrebe sadašnjice i za mate­rijalne i moralne nevolje u kojima se nafazi čovječan­stvo Sv. Misa, koju će izgo­varati svećenici iz svih na­roda na svijetu, biće ona žrtva pomirnica za tolika zla koja počinjaju danas ljudi, a biće i žrtva prosna da se Bog smiluje izmorenom čo­vje~anstvu, koje, kao nikad, danas potrebuje pomoći s Neba!

Dragi vjernici! Kao Vaš pastir pozivljem Vas da se, osobito u Nedjelju, duhovno sjedinite sa sretnim hodočas­nicima koji će biti u Lurdu,

( 1astavak na drugoj stran i)

kotrljati ga na vrh brda. Grci su vjerovali u sudbinu.

Za njih su i bogovi mogli biti okrutni. - Ali mi, sinovi Božji i b raća uskrsnulog Krista, znamo da nam je Bog, neizmjerno do­bar, dao slobodnu volju i s njom svoju Milost. Zato, ako nam se, svako malo vremena, izmiče iz ruku kamen dobrote i kotrlja niz brdo, u močvarni glib, krivi smo samo mi!

Ne okrećimo se više natrag. Tamnu prošlost prepustimo molj­cima tame, a budući dani neka budu naši i Božji! - Ustadosmo, ali sada i ustrajmo do konca!

lg.

l

Strana 2.

Nedjeljno evanđelje s poukom

BUsla nsdjslja - Osmina Uskrsa EV ĐELJE SV. IVA A (20, 19-

31). U ono vrijeme: l<ad bi uveče onaj da n, prvi po suboti, i vrata bijahu zatvorena, gdje se bjehu učenici skupili zbog straha od Ži­dova, dođe Isus i stRde na s redinu i reče im: "Mir vama 1" l ovo re­kavši pokaza im ruke i rebra. A učen i ci se obradovaše vidjevši Gospoda. I reče im opet: .. Mir va­vama t I<ao što Ota c pos la mene, i ja šaljem vas." Ovo re kavši dah­nu i reče im: "Primite Duha Sv e­toga. Kojlma oprostite grijehe, opraštaju im se, a kojima zadržite, zadržani su ." A Toma, jedan od tlvanaestorice, koji se zov e Bli za­nac, ne bijaše s njima, kad dođe Isus. Rekoše mu dakle drugi uče­nici: Vidjesmo Gospoda. A on im reče : Dok ne vidim na rukarna njegovim šupljinu od čaval a i ne metnem prst svoj u mjest{) od ča­vala i ne metnem ruku svoju u rebro njegovo, ne ću vjerovati. A poslije o c:; am dana opet bijahu učenici njegovi unutra i Toma s njima. Dođe Isus, dok vrata bjehu zatvorena, l stade na sredinu i reče: . Mir vama l" Potom reče Tomi: . Stavi prs1 svoj ovdje i vi­dl ruke moje, i pruži ruku svoju i metni u rebra moja: i ne budi nevjeran, nego vjeran l" Odgovori To.ma i reče mu; Gospod moj i Bog moj l Reče mu Isus: "jer si me vidio, Toma, vjerovao si. Blaženi, koji ne vidjoše, a vjerovaše l" A i mnoga druga čudesa učini Isus pred učenicima svojim, koja nije­su napisana u ovoj knjizi. A ova su napisana, da vjerujete, da je Isus Krist Sin Božji, i da vjerujući život imate u ime njegovo.

POUKA: , umnjivi Toma je savremen. On

ne vjeruje riječima apo tola, kad mu pripovijedaju da u vidjeli u krsnulog J(ri ta. Tek onda, kad je vidio šuplji­ne jegovih rana, pada zastiđen niči­ce i, grca.j u ći u uzama, vapi: 11 00 po­din mQj i Bog moj !"

Zar nije Toma, kako rekoh, ba po toj vojoj umnji savremen? Sum-1!1ja, ph. i nevjera, na tanjena je u 1nno­gim kršćan kim rcima. Te~ko im je vjerovati u Božja ataj tva koja su već to liko puta, na razne načine, dokazana kao jedina, vječna i neprom'jenljiva i tina.

Toma je umnjao. Svojom tvrdio­glavom umnojm po tade preteča i i­menjak vih vjersk ih umnjivaca. li on nije dugo vremena živio u um nji. Po lije o_am dana, potpuno ratoružan,

Očišćene duše an je ve elja! ovog života !

kr nuća ! Takvi u gla -ovi zvonili u zraku

kad u djeca ve lo do kakutala k ocu.

I ona u kliktala skupa onim gla ovima da dadu oduška nutarnjoj rado ti, koju potpuno ne razumi jeva­hu, ali joj e sasvim - podavahu.

e elje i oduševljen'je nevine dječice je ra plam tio živi večan i i n obtično o jeća j ni govor n'jihove učiteljice je­re. - Ona im pr i podobi boli I usove udarcu, koji katkada zadadu stariji, s trnjem što im e u bose nožice uvukl ,

ranom koju zadobiju u padu, dok kakutaju za ov-:icom.

Vj ra je pripo ijedala dalje, a malene glave u ·e lagano micale, kao da e svemu čude. Na koncu su, kao ukopane, za tale u svetoj tišini, a niz lišca im kapahu tople suze ... Učile­ljica sc najednom raiblaži , mi'ješak! zaigra oko njezinih f inih usana le 'njež­no progovori: Ali , draga djcčico, ve­selimo ·se s I u om, s Marijom', s 'Apo-lolima i vim kršćanima, jer je Isu

živ, preobražcn i prelijep u krsnuo. j egave su boli pre tale: sad vlada

svijetom kao u krsli Bog !

KATOLIK

kao i sa svim katolicima svi" jeta, k oji će po crkvama di" zati svoje molitve Bogu i vapiti za pomoć u sadašnjim potrebama i za mir među na­rodima.

Katolici ! U nedjelju svi pohrtite u crkvu da pobožno prisustvuj ete Sv. Misi, i da pristupite Gospodnjem Stotu!

A vi, dragi Šibenčani, ne­faljeno do đite u našu velebnu

Na braniku

katedralu Sv. Jakova, u ne­djelju popodne u 6 sati, gdje ćete , u duhu ujedinjeni sa katolic ima cijelog svijeta, svečano zaključiti Vekild Ju­bil ej.

Šibenik, na Uskrs 1935

+Fr • .."Be11.•oi•n.a

biskup, adm. ap.

Četiri neoboriva stupa Mi vjerujemo, i na:a v~ m je čn­

ta. - A ko nam kaže da ve to vje­rujemo nije pu . ta laL? Odije e nalaze naše v jer ke istine?

Budimo igurni i mirni! I line ll koje mi vjeru;cmo nalaze e, točno i v,jerodo tajn , , r.api~ane u knJjigama če­tiriju eva ndel i ta: •\aleja, J\larka, Lu­ke i Ivana. E,·and o ke k'njige, to u ona č-etiri neobori\a tupa na kojima, kao na tancu kamenu, počiva na a vjera.

!(o Je napisao Evan del je? Zar kakvi nepoznati lj udi koji u živjeli nekoliko totina godina po lije !(ri-tove mrti? - e! a pisal i u ih

l(ri lovi apostoli koji u ve, št za­pisaše, vidjeli via titim očima: i lu:aJ i via litim u ~ ima. To u Matej i I\'an . Druga dva, Marko i Luka, ni u bili apo loli, ali bijahu učenici apostola, i kao takvi mogli u od njih doznati vu i tin u.

Evandelja u napi~ana već u pr­vom vijek u po lij l(ri ta, kad u još bili u životu mnogi I u ovi avreme­nici . Zato evandeli ti i nisu mogli na­pisati ni·ta lažno, jer bi proti nj ima u tali vi Zicllo,·i, neprijatelji l(ri to­vog nauka, koji zna ijahu to 1je l ri t učio i to rad!io. A o tome nemamo nigdje ni riječi!

Zid ov ke poglavice ni -u napadali apo tole radi toga što napisa e ne;to

plače od dubokog kajanja i ispovi­jeda vjeru u l(ri ta, ljaču i dub'lju nego što je bila njegova prvašnja umnja.

e, apo tol Toma nije vi e u­mnjivac nego v jem ik ! Jednom za vaz­da, mj to vih na , gledao je vi•jetle znakove l(ri tavih rana i priznao l ri-ta vojim Oo padinom i Bogom.

Vjera je potrebna. e samo za ukroćivan;e čovječjih lra ti i za po -teni i pravedni uredaj društvenih za­jednica., nego za ono što je jedino potrebno i glavno: za naše pasenje! Bez v jere u l(ri la Boga nema pase-111ja. A lbez toga je ni tetan i proma-en čila v na5 život!

To je razigralo dječja srda ea. i sad u dos kaku tala k ocu da se i on pridruži njihovom ve_ Ij u. - On ·e odmarao na lmmenu, pred kućom . Ole­dao, pred so1Jom, oranice u proljetnom dah u : sve klija, ra le, oživljava i pre­porađa e.

- "S ta je, cl'ragi Mi lane? - Sto i ve ela, Maro?" - potapšavši , upi­

la ih. A djeca. mu e posaclila na kolje­

na, na kamenje oko njega, te uz1)udeno di u. I u jedove je d'jece tu.

ato počnu isprekid~no pripovi­jedati. Prvi će mali Milan:

- 11 Znaš, ćako, rekla nam je go pođica učiteljica ... "

11 J(oja učitelijca ?" - 11 0o podica Vjera." - 11 Pa šta je rekla?" - "Da više nema škole, jer e s

roditeljima moramo ve eliti i vetko­vali uskrslog l u5a."

I jo~ je rekla, da moramo sh.t~ati roditelje, ići u crkvu, ne govorit i ruž­no, ne griješiti i pomiriti e s onim, s kojim smo u svađi , pa ćemo tako biti i mi preporodeni: slavit ćemo Uskrs !

Mali plje ne rukama, skoči s oca i potrči majci u kuću. Otac o tadle sam. Razmišljao je ,ka ko su clljeca potpuno drukčija od tar ijih . Djeca se tako n dužno ve ele Uskrsu, a stari ji su više pula hladni kao gomila snije­ga. - Bit će to loga, što imamo na

lažno o I usu. Jedino u od njih t ražil i da o jemu n išla ne govore!

i u nam e sačuvali papiri na kojima _u evandeli ti prvi pula npi al i voja Evandelja. Papir ue trošan , pa 'e

dugom upotrebom obrabi i uništi. Ali nam , zato, sačuvalo mnogo ti uća prijerisa i prevoda iz pn·otnog gr­čkog i aram j kog jezika u druge ~e­zike. [ vi ti prijepi i i pre,·odi, prem­da na ladove u raLn im i udaljenim krajevima, potpuno se među sobom lažu.

Da e poslije ne to, kao kri otvo­reno, uvuklo u evandeo ke knj ige, to bi odmah bilo opazilo, jer e mogao svaki novi prijepi il i prevod uspo­ređivati mnogob rojnim tarij im knji ­gama.

Dana e po školama čitaju i uče mnoge knj ige grčkih i latinskih pisaca od kojih u neki l.ivjel i i pri;e [(ri ta. Za vJerodostojnost tih knj iga nemamo ni tati clio dokaza kao za -­vandelja. A ipak mnoge ćudo redne pro­pali čvršće vjeruju kakvom po je ni­čaru Tacitu nego dobrom i či tom apo tol u I anu, koji je iz dna duše mrzio vaku pa i najmanju, laž. -Zar ćemo mi lijediti takve propal ice, kod kojih, mje to razuma, goVIOri tra t?

Pa, na koncu, za to bi oni iro­mašni r ibari lagali? Slo u dobi li za to? - Prezir, proganjanje i muče-

Po lije umn jivca. Tome pojavi e e Jla ovom vijel u mi lijarde ljudi. I

milij uni u vjerovali čvr lom Tomi­nom vjerom! r ekj, slavni i učen i , ko­ji su u početku umnjali u sve ~o ne vidješe i ne qpipa e, ]Yctl i u kao Toma na koljena i prihvatili za i ti­nu ve što je naučavao Kri t. To u mnogobrojni katoličk i obraćenici.

l mi vjerujemo ! Ako ko uo ima­lo umnja, neka ga patre e ri j č U -kr.n ulog Boga, koju je razumio Toma i nepregledne če t e njerrov ih slj edbenika: " e 'budi ne jeran nego vjeran .. . Bla­go onima koji ne vidješe a Vljerovaše" !

I u tade šjor Mate, te e uputi u elo, k lj udima. Tamo će e malo po­

razgovoriti , pa će onda u rkvu. -o misao o vetkovanju Uskrsa ga ne

o tavlja:oce. Male e ujutro ranije probudi,

jer e imao pripravil i na -vetu ispovi­jed. - skrs je - treba Boga primi­ti u srce! - Razgleda a o je dane vog ~ivota i promišl jao:

Ta, eto, vi mo grešn i. I e­'enik mi i, pa katkada i on pogr ij i, a da ne bi čovjek ko j i e briga za vo­ju obitelj. u Mati Ije nešto na dux i šio mu ne da mira. R ć i će on i to već niku, ali treba zadovolj it i za gri­

jeh: ukradeno vratit i, omrzlo uzl jubi ti, ogovarano pohvalili . ..

lo, pro lo je nekolilro mje eci da je prekopavao i redio nji u u Ma !inici, pa je htio pod ign uti zid . Taj zid omedivaše njegov i u jeda Marka po j d. tane ga rušit i, a .Marko efi : 11 Ne miješ, to je moje."

- 11 ije nego moje, moj pol{onji otac ga je zidao. "

- "Bio je on dobra duša, pa nam ga samo pomogao gradit i."

- " ije tako" - ljutio se Mate. - "Ti lažeš, to je moj zid, moj ga o-lac gradio, a ti ga sad prisvajaš. "

Tako e on i natezali, dok se oz­biljno ne porj ečka§e i po adi e.

Broj 17.

ničku smrt ! - Kad se već jednom la7e­- laže se za svoju korist. A nitko još nije doživio da netko laže na svoju štetu!

Svaki pametan mora pritvrditi francu kom piscu Wallon u koji je za­pisao u jednoj svojoj knj izi : "Kad bi e traži ti to li ki uvje ti i clbkazi, da se

dokaže i tinitost svih tarijih i novijih knj iga, ko li ko e uvjeta i do kaza traži d'l e dokaže istinito t knjiga ovoga. Zavjeta, tada ne bismo imali još ni­kakve povije ti! Jer nemam o toli ko tvrd ih i nepob-itnih vj edočanstava nL za koj u knjigu, koliko ih imamo za kn jige !ovoga Za jeta" .

Cetiri Evanđel ja - četir i su stu­pa naše katoličke vjere. C:vršća su od' granita!

T Defensor

Na Bijelu N~dj~lju

Na Bijelu Nedjelju

doći će Krist

l ll ćilom Milosti

oličlti mo ju dušu, U Njegovoj ee pratnji biti

pram Svjetlosti

koji obasjava tamu,

a aprllsko sunce prosuće putem·

žeženo zlato,

Isus će na Bijelu Nedjelju

ozdra viti moju bolesnu dušu , • •

TONKO

šaljite pretpfatur §X.;;~;~~~·~~~=;~]~;i;;m'l

U 5PL1TU. (Zag rebačka 7. 1.)

Osigu rava svojim čl anovi ma uz mal enu mjesečnu č l anarin u posmrtnu pripomoć p rem a ta rifi. f8

Kao z;~stur n lk jednog veli kog osigura­vajućeg dru'tva sl<lapa sve vrsti osigura­nja ž! ota, kao i osiguranje protiv požara, sve uz najpovoljnije uv jete l uz maks! · mainu sigurnost.

nedjelje od 81/t do lO pr. pod. i od 411t do 6 p. p. u Kato li čkom Dom , a preko sedm ice Informacije se doblju u Trafici . I arltus •. Adresa povjereniš tva: . Put Uboškog doma (ku ća Olivari).

a:l@Wtaui!D2~WQBO~

Bil~tarnica PUTNIK" ,, .

u Sibeniku Nalazi se na POLJANI ...........................

Ni u više go orili ni pozd'ravljali: e. - A sad je red da se pom ire!

Mate e opremi i uputi k crkvi. Velika ubota, pa je oživ jelo cijelo selo, ma da u tek prvi unčevi zraeL podraga ti ovršje krošan ja i krovove­kuća . Kad prođe pokraj Markove kuće, opazi ga u dvorištu, i htjedne mu nazvat i dobro jutro, no ka da ga je nešto teglo u grlu, a u svije ti mu blej ne o jećaj koga je imao kod zida u Ma l inici: Marko je ukrao, a on da ga pozdravi? ! - Kad tupi u cr­kvu, opet naval i u nj uvjerenje, da se mora izmiriti. l molja e za to.

Blago popodne. Mate icle na is­povl jed. U put će e javiti Marku i pozvati ga u crkvu, te e tako pomiri­ti. Dođe db njegove kuće, pozdravi mu ženu , i upita je:

- " Odje je kum Marko?" - " Otišao je u el o." - 11Tako rano ?" - "Pa i n ije rano. Treba e ure-

diti za utra, Uskrs je. A što vam tre­ba, kume?"

- E, pa tako: ništa . ego htio am ga z ati da idemo u crkvu.

Kad Bog oprašta·, moramo i mi ljudi jedan drugomu.

- Tako je, kume Mate, tako. Ne­Ra vas Bog !Jlago lo i. Potl:ite v1 amo u crkvu, moj Marko će već hiti tamo.

Mate e ispovjed'io, ali nij e vidio. Marka. I povjed'nik mu je rekao da

kurca ram

mošr.i pri lik

oo je im b ~hu ti star

lU

~Iju

dušu , •• TONKO

B t ut

~na!

Po dr:avi l R-D A Ll TA. Dr. Vlatko Mai'ek

je pro~l i h dann predao izborn u li·ttl. l i ta je oaobrenn. >- im Dr. \at: cka fm .tju svoje lis t gg. Jevtić, ! jolić i J\laksimović. l lod­žcritta i Topa lo,· i va l Lt a je odbtjcna.

ZA U l lARI TIJ Kl KOt JR ··~ n Ljubljani od'r<.'den je po·ebni papin ki po­slanik u o obi 'j. mincncijc Dr. lllond'a .

i oki do:;!ojnrs.vettik je kardinal i primas Poljske.

OOL KA 1\ll lJ '1 ARSTVA . l 'ako je poznato u 7adnjc vri;eme je bio kod n:1s zakonom nweden lije::nički pregled prije vjenčanja. Provodenje L-tog zakona je bilo veoma teško zbog toga 'to je pregled mo­rao bi'l pia tt. !\ako . e nije pokaZJo zgod­nim i ti je zakon privremeno uki'nut.

ZBOG 1: PO LE ' STJ. Te;ka vre-mena koja zadnjih godina proiivljavamo pogu~la u i ~e ,pomorce. ln g. i :mno­gi · u o tali bez po la. Da se tome lane na kraj traže uvadanjc naizmjenične službe. O. im tc lu ž be po redu traže osam at ni d nevni rad na parobrodima.

LOV t PU2VE I KORAl JE. a i pomorci koji e bave vadenjem pužava i koralja, iz l(rapnja i Zl:lrina, otido~e sa 1 O rlada i 50 ljudi na voj godi;nji lov.

PR Sl A A ZRI l O-FRA l OP AN-SKOG D t • 30 travnja e navr·uje go­dišnj ica velike hrvat ke pogibije. Težak je to bio udarac tl našoj povijesti, ali udarac koji je junački podne•en. Poput mnogih drugih udruženja i ,,Klub Hrvatskih l nJ i­ževnika i mjehlika" iz Osije:;a priređuje

pro lavu u pomen fih na::: ih junaka. OVI R D IK. U crveniku kraj Ben­

kovca otvoriće e novi rudo1ik, fosfata i mramora. Time će e donekle pomoći !a­mo njim seljacima da lak~e prebrodc teške prilike.

TU ZBA RAD l K . Radnici nekih na­ših tvormca, okoline plita, poduze"e za­konske korake protiv sniženja nadnica. -Zar mnogi jo· mi le d:t onda kad daju naj maTJje, jo uvijek daju premnogo?

OPET STRAJK! U zadnje vrijeme mnogi radnici, kad ne mo~oše poboljšati svoje nesnosno slanje, pristupiše štrajku. Rudari zapo leni u rudniku Jvanovcu odlu­čiše se na štrajk zbog toga što već 6 mjeseci ne dobivaju plaće!

SPJELA STOC1 A IZL02BA. edav­no je u 'ovom adu priređena bogata sto­čarska izložba . Mnogi izložen i predmeti bi­jahu odlične vrste. Izložbu je otvorio mi­nistar g. janković.

100-GOD lS JICA ILI RSKOG PO-KRETA. Ove se godine navr~uje prvo sto­ljeće od i' irskog pokt e ta. Mnoga naša mjesta i d'ruštva proslavi;e ovaj važan povijesni pokret. Tako je i u isku ovih dana upri­li čena taha proslava.

RADNICI STRAJKUJU. 360 radnika, koji u uposlen i u jednoj pilan i u Pakracu, organiziraše of>(i štrajk zbog ni kth nadnica.

NAPREDAK STA O NISTVA. Broj sfanovnika Poljske povećao se kroz 1934 za 402.000. Prema tome ona sada broji 33,400.000. Dok neke zemlje na za.JY<IdU sigurno propadaju, slavenska Polj ka na-preduje. • • v " - - " ·

l

mora zaboraviti na ,·e, i opro titi. - - - jutrom rano se veseli

zvuci uskršnjih zvopa razlijegali do­l?m i stapali s proljetnim buđenjem prirode u veli~u molitvu i zahvalu. Seljaci su, . čisto odjeveni, ve ela žu­z:ilj u crkvu. Iclb i Mate 1 ali on još ne osjeća uskršnju radost. Tišti ga izmi­renje s .fv1ar~OQ1. Kako će lo izvest i ?

Dođe pred crkvu. Ma,rko Je upra­vo izlazio iz župnog dvora neda leko crkv.e. Požuri se k njemu i pozdravi ga. On mu ljubazno odzdravi, prihvati ruku i čestita - sretan uskrs. - To je ganulo Matu i on, kao zaskočena dJevojka, lade se izvinjavati:

- Oprosti, Marko. Ništa, Mate, dobar si ti. Uvrijedio sam te. Nisi. Onda mi opraštaš? I ti meni? Da ! - - Mala seoska crkvica je

odjekivala od rado nog pjeva vese lih čistih duša. Cvijeće je mirisalo a pla­mečci svijeća igrali medu kolutovima ta111(janova dima. Pjesma uskrsnuća je prodirala kroz vrata i plovila nad raz­bujalim livadama, a u njoj su bile je­dinjene čiste duše malog Milana, dob­re Vjere i slo~nog Mate i Marka.

Zvonimir Malić

--!:.l.--!(A TOLJI(

Razgovor s čito~~::

'

Jesam li čovjek ili životi n ja? PIT: l u mom elu ima nelwll­

lw koji e onu ep/jollaju komt111izmom . Kod e oslonu s drugim mlac/ilima, o-ovito OJ/ill/O iz krtfolić/,ifl cfmštO 11a ,

zano 110 počnu ffOIIOriti o Mar/csu, l e­~tjitl fll V o 'dooJia~'lljoj Ru iji. Ali oni ras-1HOI'ljajtt l o l'.eiJkim pitnnjuna: O Bo­gu, o a'uŠ'i, rP~ o lome, kako je lo11jek 1/{•/wć b'o ži11otinja mnjmull, a onda e polako raz1'io lt razumnog čovje!. a.

Zamolio b;/1 110., zalo, da baš o tom nešto no piše fr u ,Jr atolilw", jer mi­l im da se tn!.-l'i !.·ri1'i nazori šire već

po tnJIOgim elima .

ODGO VO R : jedan j tari filo-zof o;načio ČO\ jeka: "D' no/na živo­lin ja b 'l perja ." 1 ki ša.Ljivčija ·e htio njime na'(1liti i jednoga dana mu donese orerušanog pijetla, i zn­pita: "Je li i O\ O ' O\• jek?"

emojte e vi previše čuditi tom tarom filozofu . I ja ću vam nešto

pričati iz mog Ži\'ota. Bilo je to dok sam još jedio u rednjo· kolskim klu­pama.

jedamput nam je neki profe or govorio o t'Ovjeku:, i pričao, kako mo mi ljudi potomci životinje, pa ča k da su na i pravi pracljedo\ i morske živo­tinje, naime ribe. Tad sam ja malo gla nije ka.cao: " 1i smo, dakle po­tomci cipala!" - To je g. prof. tako uzru jalo, da e izderao na mene, naz­vav·i me "bedakom", zato •to mu ja u ta njego\a pričanja ne \~erujem.

Dakl , g .prof. j od na tražio vjeru, jer nam, nara ki, vo~e pričanjc nije mogao dokazati. aši ll mozg'O\i tada bili jox premaleni, da hvale la i ·oka i repa ta razglabanja.

Pa mi lite li, da je to nešto nO\·o, što je nama gO\ orio taj profe or? -O, ne! - i ta nova pod uncem! eć e v. Justin čudio raznim mozgo­

vima, koji u o čovjeku vega t\rdili: " ad sam be mrtan i rado tan, sad opet smrtan i žalo tan i , ad me trga­ju na če tice i progla·uju me za. vodu, zrak, oganj, sad me opet pretvaraju u divlju zvijer, u ribu. apokon se pojavi Empedfl,klo i progla i me za. dim."

Tako e je filozof Ju t in izruga­vao pogan kim mi liocima. A zar u današnji bolji?

Moderno je doba o90bito zavo­Ijelo p e i majmune !

Ima li misia pobijati ovu o­trcanu nauku? Stoput u je već u prah oborili naJ ,·cći urno\ i vijcta, r a ipak je neki hoće un i dalje ši re. e­ka dana. progovori carne gla90vili

ausscllc: "Kako je rnogao pametan (0\ jek

da . t', i ;a č:1 , i1jednači majmunu? !(oji je napredak, i u čem u, pokazao taj majmun tijekom mnogih vjekova vog propinjanj1 po vumama? Covje­

ka, naproti\ , vid imo gdje e ponosito ~eta po red bogatstva i plodO\·a svog duha, što nalaze u knjižnicam~ i u muzejima Ri ma, Par iza, Jv\onakova ili l ondona.. . Cujte ga kako u hitno i gla no go\ ori: Spjevao sam Ilijacltt i napisao umma theologica sv. Tome. j a sa m ri totel, Platon, ligu tin, Bo uet. kajdio sam Ro sini jc\e i OliickO\ e klaclbc. Zadivio "am tari i novi \'ijek r ijefj u Pindara, 1- uripida, Racine-a , 01·nelli-a. acidao cam Par­tenon i uzd igao nebu rod oblake kube v. Petra. IzmJerio sam zvijezde, i tra­

žio njihova počela i upoznao pul ko­jim e kreće unce u neiZl11jernosti neba. tkrio sam nepoznate strane vi ­jela, i kao go pouar mora, prebrodio ve oceane... Kada mi kogod poka­

že gradove, knjige, umjetničke i knj'i­ževne pro iz\ ode i kada mi pokaže i razna izna l'ia·ća ovih mamjuna ili dru­gih životinja , za koje e ima mjelosti tvrditi, da u moji prarodilelji, - ta­da ću tek mi liti, da oni o tome oz­biljno govore."

Tedavno nam je poznati slovenski liječnik i prof. uni\erze u jednom ,·om predavan ju prikazao sav besmi­

sao nauke koja uči da mo e razvili iz majmuna, i kako najnovija znano t ruši ve njezine h rd nje. Tad e je ogla io jedan akademičar i zapitao g. doktora: ,, zašto, ipak, neki profeso­ri, pa i na vivim kolama, za lupaju tu nauku?"

" zašto? - Za • to ima već skoro 20 vjekova da je Kri t došao na ze­mlju, pa ipak ima i dana ljudi koji ga ne prizna vaju?" - odgO\·orio je g. doktor.

- Sjajno je odgovorio, zar ne? Moderni čovjek voli biti životinja, sa­mo da može, pro t od ćudorednih za­kona, i živ jeti kao životinja.

Pa neka im bude! Mi s takvima nećemo nikada!

P. e.

Pauk i komarac Većina s prezirom! i nekom boja­

žlj i vošću gleda ju na pauka i komarca. Prvi je, na pogled, više neprijatan, i otuda u nama onaj prezir, dok smo prema drugome, tboog njegovog raz­bojničkog života, više nepri jatelj ki skloni. - Zau tavimo se kod pauka.

Eto, naše domaćice bi znale dići čitavu tužbu na pauka. A njegova je drskost svima poznata.

Ka ko se obično namješta u gor­njim djelovima kućnih prostora, Ta­zumljivo je, da se na nj manje obazire­mo. Ipak revnoj domaćici zadaje mno­go skrbi. Da se riješi neprijatne pau­čine, marljivo e prihvaća metle.

Prođe neko vr ijeme, a pauk, kao za. inad, ponovno plete svoju mrežu.

erna druge - treba je što prije od, stran iti, dok ne postane široka i gu­sta, kao najprikladnije tbiralište za prašinu.

elc.tko se, i preko vol je, d'oma­ćica smirila sudbinom. Ta isti će e lučaj opetovat i bezbroj puta. Nikako

se nije mogla dosjetiti onoj: ulJi j pau­ka, pa će ne tati i paučine!

- Dok je pauk više nametljiv i neprijatan S\'Ojom paučinom, komarac je više ratbojnički ra položen. Zato ga se 'bojimo.

Citamo u novinama da će se u buduće ratovi voditi u zraku. U tu vrh u svaka drl.ava na toji izgraditi

što više aeroplana. - ašemu ko­marcu omogućena je ta vr ta borbe već odavna. Ti naši krilati neprijatelji noću 1 kao iz busije, navaljuju na vo­je žrtve. - U samoobrani ljudi su izmišljali načine, kako da se obrane od tih krvnih neprijatelja. I vaki se pomože kako može, jer nitko ne bi želio dobiti komarčevu bole t. A jedno od na~u pješnijih sred lava za. njiho-o uništenje je: o ušiti baru ll kojoj

se legu . Možda se već do jećate, da ovo

nije samo zanimljiva priča nego i ži­votna i tina. Ja ću vam otkriti tajnu: Dok se ne ubi je pauk i ne pre uši ba­ra, neće nestati ni paučine ni malarije. Istom onda, kad vaki u ebi ubije grijeh, o vanuće zemlji bolji dani.

gf.

~~96~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

~ LUKA ŠARIĆ ~ Š.IBENIK Trgovina pomodne i kratke robe

VELIKO SKLADIŠTE TRIDENT konca, sve vrste D. M. C. za ručne radove, kao svile i vune.

VELIKI IZBOR damskih dugmeta , šnala, rukavica, čarapa , tašna, kombinezona, kupaćih odijela, .. BENGER" ešira, ki­šobrana, ručnika, rubaca, košulja, kapa, ovratnika, kofera i t. d.

~trana 3.

Po svijetu Bl AGOSI OV CT fA\ OM Sv IJT·TU.

v Olae 1'1p:t Je r.a L krs d o !,la oslov l

valiJ ke l oi e \'atikans~ e: hazt,jkc rij elom svi­jelu. OvaJ je blago-lov prenaš.1la f~~dio­slanlca Vatikana Papin k.1 mb t u v Petra i'.1po{cla je oko I 01/2 <a f /a v n jeme funk­ctjc preko l~adia davalo e turna• cnjl' u raznim j ;f ima. latino;ki, tal.janski, fran­cuski, engleski , n, emačJ.: i , l o'andcs~f. polj kl, španjol ki, porlugisk i itd. Sve su stanice prcna-.;tlc

O AKO S l R Dl! Da bi se jednom slalo na put javnom nećudorcdu, ka:olilka belgijska omladina odlučno je stupioa u borl:ru ''ije samo od ~ete oJI acila nemo­raln u k11j ·.tu i film, r.e o je po~la i dalje. Da bi do;la do z.. kon ·kih odredaba u tom pravcu ~kup lja p<> pi&e odl i ćnijih lju­di. 1 e će pot pi e preda i kralju u obliku spomenire. - Kako Je kod nas u tom pogledu?

2"ru01.JIC. J ICA KRL. ' l ,\NjA. (Jve će se godtne odrzati svc··ano 'i u po·::a t engl~ ko~ kralja Du e , pri ·o<.lom prosla­ve 2:;. godi;njice krunbanja. r-ngiC/i e spre­maju da :>to jo~JiliJe uspije ta s•e·mo t.

ZA~ jl: MOGuCE? Ru i u, kako je vc· poznato, p odali mandžu sku žel~emicu Japanu nov1Je vrijcn·e or.et postOJI boja­zan da će u komuni ičkom raJU pre:;tat i teći mlijeko i rr.cd Da se to ne dogod i odlučiše se na prodaju otoka Sahalira. bti je bogat mnogim izvor ima petro'eja.

Sli\E'IA PR0\1ETU. Boljtevci uRu­siji. u svrhu .,t.savr~avanja prometa ', odre­d( sru ili katedralu sv. ofije u KiJevu. Katedrala polJe e iz ll. slo je a . Kako da nazovemo ovah·o postupanje sa kulturnim sporr.enicin· a? l arba st\ o je pre\ re blag na­Zi'/ 7a O\'ahe pod' ige ludaka.

TO U I(A 1 OL !CT! 1\jemat ko dnbtvo Mira (Dru·t,o za saobraćaj u misijama) preduzelo je da i najnoviJe izume čovječ­jeg uma :.ta,·i u službu mi ija. Katolički piloti Koh l i enis podo~e redavno iz 1(61-na u Rim jednim takovim mi ijskim apara­tom . v. Otac ih je primio u audijenciju i blagoslovio njihov rad na polju misija.

i\li\D:ZAR KA JE GL OVALA. Ne­davno je na izto1 ima za parlamenat vladina Iranka dobi a vet inu glasova . 'ovine p ·u

da je uzrok toga veliko vladino nasi!je i kojekakve z'oupotr~be. 1eki pii.u i o mnv~ ma. - Zar je lo potrebno?

PREVELIK PROMET. Ogromni ame­ri čki velegradi moraju zbog velikog pro­meta graditi zračne ceste. Te su ceste re­dovito napravljene od č eli ka . jednu takovu zračnu cestu grade da u Chicagu.

JP K JE PRE\ I 'E. Javl jaju novir:e da e u Loncfonu, u jednoj tvornici aeroplana ,

gradi aeroplan koj i bi imao doseći v1 inu 1-1.000 metara. - Pri l ično visoko, zar ne?

AJDU 7! \0 T. U menet se iz-medu n Fran i b i Oaklanda g rad i mo t koji će biti dug L3 kilometara. Tro·kovi, potrebni za izg radnju i tog, izna..~ju 70.000. 000 dolara. - Kao da više nema kri ze!

' \ l Fil t. ~adamo se da će doskora u našu državu stići film o \'atikanu . Film sadrži lanJSke jubilarne sve'ano ·ti, sve va­tikanske zgrade i rtove. tc jo' mnogo to­ga što će zanimati :;vakog ka olika. Novost da je fi lmovan i sv. Otac '))resladja jedini slučaj u povijesti kr;ćanslva.

OP AD ' TA 1JE. U sjevernom Ki-taju je objavljeno opsadno s anje zbog po­bune eljaka. Do pobune je do'lo radi uvo­denj:t monopola na sol. Imact:e, i s jedne i s druge slrane. mrtvih.

KARDI AL GRADITELJ. Pari~ki nad­biskup kardinal \ 'erdier je opazio da ll

predgrađa Pariza izložena pog ibli komu­nizma zbog ne ·ta ice crkava. Da bi doskočio tom zlu raspi o je zajam od 200.000 fra­naka. Tako je istodobno spa io predgrađe

od igurne moralne propopli i upo lio r.eu­po Jene radnike . U dvije godine ~građeno je do eda md el crkava. - Vjera je jaka!

Cl TI OR D . J\\ed u najči'će gradO\C svijeta ide njemački grad J\l ii nchen. U lom gradu se veoma strogo pazi na održanje či.!oće. vaki onaj koji napravi i n ajmanje što smeta čis oći, biva coma strogo kJ.žn~ .

AJCll A !JA K J lO A. Od izuma štampe do dana milijuni knjiga i bro;ura podoŠć u iJe!. Mnoge u od nj ih doživjele nekoliko izdanja . veto Pismo ide ll knjige koje su doživje!e tisuće izdanja. Danas se ono štampa u 900 jezika. - Zar je po nje­govim načelima ne avremeno živjeti ? Ce­mu onda la og romna izdanja!?

S ECE ' T\'0 U BROJ l Al\ l . !'ato­li čka crkva broj i danas 32 1.000 svećenik:\ . Od tilt je 257.000 svjetovn ih S\ećenika, a 64.000 redovn ika. - Velike brojke, all još uvijek malo.

l

St rana 4.

Naši dopisi Novigrad n im

OSNUT l( I R\D P jE\ Ac i(OG DRL "'l \A. \ 'er ·e odanla osje 'ala potreba da na:;., župa osnuj e SI'Oje pjeva ' ko dru š~'.o . Lijepi i dobri gla ·ovi, po · ev::. i od naJ ~t~ nijeg tlo najdublje..,., uzaludno su se gubili u uli čuoj d reki i buci

/auzimanjcm sada~nje.J ;!upnika v l č. ~on [o ipa Bobi ra sv i su . e glasovi skup1 l ~ u

Jedno d ru šll•o koje je već do . ada, na Jav­nim na fupi M u ct kYi , pok:l!a 'o dobar na-predak. .

dru ~ t1o je ušio 40 dobrih pj evača· od tog:.~ 20 oprana i 11 11 a 20 teno . i bu­sa. Dj~.: ca su imala prvi j :wni na l u~ n;1 Papin da n i· 1)1je1·av::. i ,, l el· e Boga h ~· alt m~ i !!oremo Boga' '. - 7 a vrijeme ko 1zmcmh p~taka , na blago lovu s Presve im Sak.ra­menlom, dječji zbor je pjevao nekoliko pje~ama , dok u odra :1 pje1•_ali dvo~lasno

miluJ· e meni" i " l ivnOJ d;~kle . 1 a ,, l o pu od edam 2a.losli. pored o ta og,

muški je zbor otpjevao trog! a ·no Du.~anovu , Puna tuge". Ova žalo na pjesma na·eg ~znalog glazbenika tako je djelov;\la ~1a pri utne da se je moglo vidjeti li ca oro,e­nih uza ma. a \ el. rijedu , Ce vrtak, l e­tak mu·ki zbor je pje1·ao pomenu ti " mi­luj e meni'' . Na U krs je otpjevana l aolet­tijeva dvogla na taro loven. ka mi·a, a na Prikaza11j u če t 1eroglasno Adam i ćeva " Pre­ja na Kral j ice".

vi pjeva, i za lul.ll i su pohvalu a o~o­biio sopran 'evenka ! novč i ć koja je SVOJim krepkim g la om, uz još dvije drugarice, is­pjevala, po lije epi to le na U kr , koralno ,,2.rlvi u krsnu(e" .

Dragi pje1·a či gojite crkveil u pjesmu, jer na ona dil.e k nebu. E to vam na koro

· dana kad ćete moć i na pro !avi u Kari nu, zajedno s va ' im mlad im zbo rovodom J\ lar­kom inovci:em, da pokale'e svim okolišn m župama ' to mo:!ete i što s'e uči nil i kroz ova tri mjeseca.

Samo ust rajno naprijed na slavu Boga ! r js.

Drniš ODLAZAK RIJ ED OG UCA. Ovih

a ana, po neodgodivoj po trebi službe, pre­mješten je u Pol<trevac sreski udija g. l. Sime! in. 1 a e je vijest bolno dojmila svega Drni ' a i okol ice. G. Simeti n je kod nas proboravio dvije godine i kroz ovo, 'do ta kra tko, vrijeme s lekao je im patije svi ju bez razlike. Iz malena odgojen u kato l ičkom

pokretu i duboko zadojen ve' ikim idejama slavnog biskupa Malmi ća , uvijek se i ticao kao ispravn i rodoljub i pravi vjern ik, te je, u jednom i drugo m pogledn , bio svima uzor. l ako je njegov rastanak s 'nama mo­rao bili žuran, premda je gledao i zbjeći

svakom i s p ra ć-aj u, ipak, uza sve nepogodno vrijeme, u pje io je njegovim prijateljima i štovatelj ima iz varoša i okoln ih ela da ga u velikom broj u isprate do žel j ezničke la­nice. Na lan ici e s njime oprostio, u ime svega naroda i prijatel ja, Dr A. M il ić-Str­

kal j , odvjetnik, za7eliv· i mu sre1an pul i š to sko riji pov ratak u našu sredinu.

C 'TRDE tT "J O K! AN].\NJ E. Ovdje e je , i ove god ine, oba1 ilo obi čaj no čet rdese t alno klanjanje. l(roz to vrijeme p ropovijedao je O. fra lade dr. Radon ić, profesor na klasičnoj g imnazij i u lilJU. Njegove u propoviJedi bile zan imlj ive i pr i vlači ve: na pri t upačan nači n je radagao velika ota j l va na· e sve:c vjere. Crkv1 je vazda bi la prepuna pobo/.nog svij cL.I .

PJ EVA J VEUK F. F DJ E LJ E. 'aš marn i zborovođa g . D. i količ, velikom zau;.etnošću, kupio je i pripravio muški zbor od preko četrdeset pjevača, koji su krat.: ti lavo ovo vrijeme svoj im li jepi m i jakim gla ov ima, uzveličavali slui bu Bo­žj u. Nadamo se, da će na e •n zborova d i uspjet i ovaj jaki zbor uzd1ržati J tako (~(e nastupal i u crkvi .

'AROD GARD . l(od na je lijepi o bi čaj , jo· od starih j una i: ki h vtememl, da mladi (! u narodni m nošnjama čuvaju Go­spodinov Grob. Divno je bilo g ledati one kršne mlad i će kako radosno izmjenjuju kod Groba kako, nj ih sto i !ride c l, po­nosno stupaj u u procesij i Velikog Petka i po:; li je svete 1ise na Veliku Subotu veselo prate voje sve · Cil i ke do župskog tana. j i­hova obi ~ajna palj ba morala je ove god ine izostati zbog nenadanih zapreka.

Polača NE AD O POVRA CE SLUH. Na

prvi ovog mje eca Uroš Cup i ć pk. i kole

Broj 17_. _ _ K rOL~II~< ___________________________________ __

----- · zadnj'u uru od 5- 6 s. PP· propovijed Odno i n a Onoga koj i je n~ n Jemu Kalendar

Travanj

N. 2 s BIJela Ned]. (Mall Us rs) P. 29 sv. Pclar, muc. u. 30 ,. Ka!arlna Sl]enska

Našašće sv. Križa (Sv. Jelena l{rizarica)

Sto u d a na vješala, t o j e ve do nul i Isu O\'e bio l riž. mrt na hižu b ila je naj . ra.motn i ~ a, )_e r se s n jo m kažn j av~lo 1:aJ gor~ zl~~mce . .

P o m r t! l(n tO\'OJ lmz po taJe zna k pa e nja i Yjere, zna k nar~et ka . i p ro v jete ! lada kr v ćan i .če to 1 S\'OJe crhe g rade u o b liku kn ža, ~ C1:kva r e i kri/.ev ima veto po. ude 1 m1 : no ru ho, zasad u je ga u grob~ ja i p~. ta·vl·ja na poča no mje l? na . v1m ·v?Jim a-

tan ci ma , iborov1ma 1 o phod ima . l(riž je prva i na j veli ja za ta\'a ~

Ra d i n jego ve Yelo .t i J uzv! eno ti v1 pro vi jetl j eni narod~ CIJ ene 1 _ ča~:te.~nak križa . l r~ćan ke d rzave u me cu knz na vo je barjake i grbo \'e, a i okrun jene

a lave e pono e to se medu l>i e r je m "'jaj i križ na n j iho voj kruni ..

Stu i uć i križ mi ne tuJ em o ono uho drJ o , nego e lo na e š tovan je

"W"' -

v a !(ako blagoslov. u mro rad i na i naseg pa ~n J . . . · VAROSKA lU l SKA CRKVA. M a l i ča tim o sl ike I u Ov\~c •. Bl. D J. Manj e .l U s kr s : U 51/2 s . li h a sv. Misa, u l O s. velaca , tako i to c i.m mo s drvom kr~- l

Št Pa 1 p]·evana sv. Misl , u 4 s . pp. blagos ov. ~a, [JO kojem u Uj emo na eg -RKVA SV. FRAN E. Mal i U s kr~:

1elja .Po lije J(r i love sm rt ~ POffa ni, ?a Tihe sv. Mise u 6, 7, 9 i 101/2 s., pJe-sa t r u i b\·a k i trag g rob u 1 krizu Je- vana u 8 s ., blagoslov u 5 s . PP· govom , za uše . velo ~je lo zemljom RKVA sv. LO ' RE. Mali Us.krs : i ka men j m, l agrad ise na . nj e mu Tihe v. Mise u 6, 7, 8, i 101/ 2 s' pJevana h ram rogan koj bo/.ici cnen . . sv. J\llts1 u 9 s., pp. u 5 s. blagoslov.

!(ad je g o d . 12 . ca r Ko~ la n t ll1 RI(\' A sv. DOM! t !KA. Mal i Us-Ve li ki u zna ku kri ža pobijed io sv<:g kr s : u 6 s. li ha, u 1 o s. pjevana sv. Mi· s u pa r n ika ca ra Ma l~ enci ja, .?a i kaz~~ sa, u 4 s . pp . blagoslov. svoj u allva ln o t Kr! tovu kn7U, . odlu~! HI<\ A v. LUCE . M a 1 i U s kr s : pod i ć i crkvu n a m Je lu, ~a ~OJ ~n:_ Je v. Mi a u 7 s., blagoslov u 41/2 s. pp. Is u svoJo m sm rću o tku pio c:ovj eca~ - RKVA. Ma li U kr s:: Sv. tvo. j ego va ma j ka \' . J e le na, s ta n-

ca- od O godi na , u puti se god. 32_~ ­u J cn va. le m da pronade ! u. ov. lm z . Ita dt1gog i naporno g tn~z~nJa 1 pr e­kopa vanja u pi je jo j o t k~· 1ti. gr_ob l .t:-ov uza n j , u posebnoJ Ja mi : knz,

tabli cu s na tpi o m i čavle . a tom m je t u S\' . J e lena - u n a"em ~ arod:1 p rozvana : l(r ižarica -- . sagrac~1 . veh­čan tven u crkv u, u kojOJ o ·tavi Jeda!l d io kr iža , d o k d rug i pošalje v?m SI­

nu u R im , gdj ca r Ko ns ta ntm. po: d igne d ivnu bazil ~ ~u , koja se JOŠ 1 d a na zove : v. !(nz u Jeruza lemu.

O kak vo s ve to u zbuden je za h va ti čovjek~ d o k k leč i ·p re d o ltaro m .. u .crkv i sv. Križa u Jeruzolimu, a .bi jeli mu f rata r, pr i u /.eženim. vo ta ~1 ~ama, uz glasnu mol itvu, otknva mo ... n1 k, u ko­mu e čuvaj u drage i mile u pomen.e I uso e m uke : jeda n d io kr iža , ta bli­ca nat p i om u židovskom , la tin ko m i grčkom jeziku , pa r drača iz trnove kr une i čav li!

Križu ve t i, drvo sva ko Za vid i ti čami sja j,

tak im l iš (e m , cvij ećem , granjem e ma ga n i koj i gaj.

Mi a u 71 2 s.

RK\A V. lVA. 'A. 1\la l i Usk rs: Sv. Misa u 61/2 s.

RKV V. D U J·! A. \ali Uskrs: v. Misa u 6 s.

RK\ A S '. I KO LE Mali Uskr s: Sv. Mi a u 8 s.

RKVA SV. EDJEI J ICE U CR !Cl. M a 1 i U k r s : v. Misa u 6 s. U srijedu, 1. V. ,blago ·lov polja

SJEM F 1J 'A RKVA SV. M RTl-. M a 11 U s k r s : v. Misa u 8 s.

Glavna skupština osig'!a-~va­juće z;adruge "Croatla

Dne 15. o . mj u 4 a!a posli je podne odrhna je u sjednirkoj dvorani palače

Croatiae" 49. glavna kupš tina ovoga naše­~a naj tarijeg domaćeg osiJU ~?vaj uteg. zae voa a, kojoj je pri uslvovao ltjep broJ za­družnih čla nova .

kupš i , j je pt e' jedao pre!sjednik _za-d ruge, s euč. prof. arh. g. Jan~o .liolJ~:· bivvi načelnik grada Zagreba, koji Je pnje o tvorenja skupštine kome .no rirao trag i čnu smrt Blaženopo: ivšeg Vi teškog Kralja A-lek and ra I . jedinLe:ja.

Zivot Sibenika

Prelazeć i na dnevni red pro ilao je iz­vješta lelj ravnate ljstva g lavnoj skupštini ~­d ružni general ni ravna te lj g. Mihovil NL­kolić.

P ROCE I j A VELI l( OG PET KA. ve· čer Vel ikog Petka vrijeme je bilo mirno i ugoano; zato e je mogla lijepo, posl ije po­tre ne propovijedi o. D. Zeca, da razvije uobičajena proce.oija. Uz pjevanje ,,Cecili­jan kog Zbora", "Zbo·a je t11 eni; ta", crkve· nih pjevača mjesn ih crkava i uz tužnu pratnj u ,,G rad ·ke Glazbe" proce ija se po· micala gradom, osvijetljena bezbrojem voš­tan ih vijeći ca s1 ku ćn i h prozora.

U P J ELA PRI RI:DBA . Kriia i o .nla­dinci daval i su na U krs u ,, Katoli čkom Do­mu" dvije lijepe igre, prodah nu te dubokim vjerskim osjećajem: ,, Pasi ovce moje" i ,,Maj{ina krunica" . p , i.;uln i su bili zadovolj ­ni igrom na ih di letana ta ,o>obito u "Maj č i ­noj kr unici" .

BROJ LA ACA. Na područj u grad-kog pog lavarstva - Siben ik upisano je u

bi ra i'ke spiskove 9604 glasača. U amom Sibeniku Imaj u pravo g lasovanja 3985 -a o lalo pada na Zaton, Rogozn icu, Pri­movten, Krapa nj , Ma1da 'i ,a, Vrpolje, Dubra­va, Konjevrate, Vrulje i Danilo-Kralj ice.

DAROVI UBO 1(01\1 DOMU U SI­BEN IK . - Da ' počas te uspomenu poli . Otilijc Posini : vijeta ud . Iva n 20 di'nara; l(virin Smodaj 20; Marija ud . GazzarL 50; Obitelj j o ipa Tarle 50 ; j us o Del­lagiovanna l O; Lj ubo Montana 25; Vera j okanov i ć 20; Di na ra ud . Prebanda 20; Obitelj i nol li l O; Skalko l(lon imir 20 ;

bi!elj pok. Dr. An te Dulibi ća 50. -Da počast i uspomenu pok. ofije Tejić:

Krstanov i ć Konstantin 20. - Da počasle uspomenu po/l. Pa.il<a Gole ' : Poduze '·e O­livari 30; O bitelj inka M.a tačić 20; S i~ me Tikulin 15; ime Baranović 20; Obitelj

ladim ira ngaro 20; Ivan Fulgo:;i 30 ; Lud mila Pa ini 20. - Da počas le uspome­nu pok. I ve rrua : Sime Tik ulin 15; Obi­telj Ba tigelli 20; Luka Sari ć 10; Bra ća 1-lj ad ica-G rbe' i ć 20; An te Z<~nhović 2 ; S.me An ti (~ 50 ; 1\larko Bači n i ć 10; Pavao ikario 10; Porobi ć Beć i r 10 ; Jo~ip Baranov i ć 20. -- Da po i:'aste uspomenu pok. I vana Moren­zi: J van u puk pok. leksandra 20 ; Sime Tiku lin l O; Bećir Po robi ć l O; Gu berina

piro 20; Ern t Disopa 100; jo ip BarJ­novi ć 20. - Da poča te uspomenu pok. Dr Luida Pini : Marija ud. Gar.mri 20; Obitelj l ia Terzanol'i ć 20. - Da počaste u pamen u pok. I vana Bmjoki: Luka Sarić 20; ~ i me 1 ikulin l O; Dr l ažimir Pa-ini 20; bi tel j pok. Dr J ulija au a ri 100; F rano Pa ,!nl 20; Obi.e 'j Si me Maruš i ć 10; Don Jerko .Ju rin I O; Grad. poduze(e Grgo Olivari 30 ; Batlgel li Luidi 20 ; ing. De pot jakov 20; Mate Zlatoper 20; ovak Uro 20 ; ju to Dellagiovanna 20; Ma'e jadro :-~ja 25; Obitelj !(ortinsky 20; late Ben ković 20.

ODIJ ELA, PO E BNE J !(ETE 1.-ILACE kupiće le najjeftinije u novoj slove­načkoj trgovini r. Kraj eli u ibeniku, Kra­lja· Tomislava ulica (na vrhu stepenica Do­brić). Za Uskrsnu prodaju veliko sniženje cijena. Zajamčeno dobra roba.

Crkvene vijesti KATED RA LA V. j KOVA. M a l i

U s k r s : 51/2 s. župska sv . Mi a, u 8 i 9 s . tihe sv . Mise, u ll s. sve ana sv. Mi a uz ponli fikaln u asistencij u preuzv. bi­skupa. Od 6- 7 s . popod ne zaključak veli­koga j ubileja svete godi ne, procc ija sa Svelotaj tvom oko bazilike, propovijed vlč .

don io je svom župniku tavjeln i dar za crkvu svetog Kutme i Damjana zbog povraćenog izgubljenog .sl uha udovi jerki Cupl ć pk.

ikoJe po zagovo ru spomenutih Bo:!jih u­godnika . - Bol nira je bila bez sluha dvi­je gouine, a po lije aJ.vj eta , u či nj enog sv. !(uzm u l. Damjan u, u j utro nj ihove svetkovi­ne, nenadno joj e pov ratio potpuno itgub­ljen i luh . - Za istinitost događaja jam či

Don Ljubomir Car, župni/i.

don A. Radi ća, "Tebe Boga hvali mo" i blago lov. Ovu popodnel'nu s lui bu Bo:!ju obavlja preuzv . bi kup.

DOL ACI<A Z P l( H. l A. J\ l a 1 i U s kr s : U 7 s. pjevana v. Misa, u 12 s . it.l o/ enje ve 'o ta)lva na javno klanjanje,

Zlo polje

P VRATA! ' U RKVU. U ovoj je iu-pl, otrag nekol iko godina, nekoliko radn ika

bilo i lupi lo iz ka toli čke Crkve. Tad\\ su

istupili zbog ram ih obećanja . Ti rad'nici

su se u n tdnje vrijeme (svi o im jednoga!),

na radbs l i. mir svoje župe, ponovno povra­

ti li u krilo svoje majke ka toli čke Crkve.

Račun ka je godina u na toč teških pri­vrednih prilika, kako se lo iz izvještaja ra­zabire, završila povolj no, čemu je mnog_o doprinijelo stručno i solidno poslovanJe

Croa tiae' ' nje7ina dobra fundacija i snažn,a, ~drava o: ~n i tadja, pa poznati, ku latn i po­stupak u slučaje ima štela.

Od svoga postanka ispla ila je zadruga u ime š tela i dospje:ih osiguranih glav­nica Din 194, 424 .187.11. Svoj jaki likviai­tel ačuva:a je ,,Croa l!t'' i u ovim vremeni-· ma tevke privtedne krize.

Pol u čena brul.o-p• emija u svim poslov­nim granama iznašala je u god. 1934. Din 42,037.609.03.

Broj zadrul.ni h čla iova osiguranika do­segao je zna tnu vi inu od 90.351.

kupš ti na j e prihvati la predlol.e.1e joj zaključne račune te odobrila razdjeljenje po lovnog vrka za g . 1934. od Din 780.419. 30 zaklju čiv vi, da e od is toga dotiraju u misiu s atu la zadružne pri čuve sa Din 643.

048.55. lakan provedenja spome .m!ih zaklj u­

čenih do acija, ko~e najbo!je ilu tri raju veli­ko značenje pri 1ctpa u, a;amnosli, na kojemu počiva ,, roat ia" , s tajat će na raspoloLbi zadruge jamčevna sredstva od Din l 02, 078. 0.74 .

Misl imo, da će s'ika o s'anju 0 3igurava­juće zadruge ,,Croatiae" povodo m njezine 49. glavne skupš!ine, svakoga na;ega čovje­ka napun iti sa zadovoljstvom i ponosom, jer e rad ovoga na~eJa najstarijeg doma-ćeg o iguravaj ućeg zavoda osniva prije sve­ga na poslovnom moralu i etici, a ond'a na stručnim temeljima, pa je priznato soli-'d an i kulanta n, čemu se mi iskreno veseli­mo lo vi ' e, jer je "Croatia" i ključivo do­maće 'poduzHe l j r je upravo na e svećen-Ivo s potpunim pravom ,,Croatiu" svuda

i oa uvijek propagiralo i preporučiva lo.

~IDO~~ -fj~(;'t;, ... ~{)'

:,g~. e~,. WJAU1~

Veliki izbor prolj~tnih cipela za dame, gospodu i djecu.

ŠIBENIK SPLIT Kralja To mislava Mandićeva 7.

Vlasnik i odgovorni urednik: Sveć. Ivo Grgurev - Ul. Kralja Tomislava 53, - Tiskara Kačić (0. B. Buljević)

s k ~ C:

7J

o

s ri l

1 n j t n

~ b o z

n n -a