Broj 11.141, cijena 0,8 KM
Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�
Ponedjeqak, 13. novembar 2006.
BAWA LUKA - Savez nezavisnih
socijaldemokrata pokrenu}e inici-
jativu i pozva}e sve politi~ke stran-
ke i ostale dru{tvene faktore na do-
govor o mogu}em referendumu, na ko-
jem bi se gra|ani Republike Srpske
na demokratski na~in izjasnili da li
su za ukidawe policije Republike
Srpske, poru~io je ju~e u Bawoj Luci
~lan Glavnog odbora SNSD-a Rajko
Vasi}.
- SNSD je na sve na~ine poku{ao
da proces reforme policije vrati u
okvire Sporazuma o restrukturisawu
policijskih struktura u BiH, koji je
prihvatila i republi~ka Narodna
skup{tina. Me|utim, taj sporazum je
derogiran na~inom izbora i rada Di-
rekcije za reformu policije - rekao je
na konferenciji za novinare Vasi}.
On je istakao da }e SNSD predlo-
`iti Narodnoj skup{tini Republike
Srpske da povu~e saglasnost na za-
kqu~ewe tog sporazuma, jer je potpu-
no jasno da se on ne primjewuje.
- U radu Direkcije u~estvuje stra-
nac, iako to nije predvi|eno spora-
zumom, a odluke se stalno
donose preglasavawem je-
dinog predstavnika Repu-
blike Srpske u ovom tije-
lu - naglasio je Rajko Va-
si}, dodav{i da je SNSD
mnogo puta ukazivao na
neodr`ivost takve prakse.
Ali, to je stalno zanemari-
vano, uz, kako je rekao, obi-
latu podr{ku Kancelari-
je visokog predstavnika,
iako policija nije pitawe iz
Dejtonskog mirovnog spora-
zuma.
- Zbog takve politi~ke manipula-
cije mo`emo smatrati da sporazum ni-
je ni za`i-
vio i zato
}emo tra`-
iti da Na-
rodna sku-
p{tina po-
vu~e sagla-
snost na
wegovo za-
kqu~ewe -
objasnio je
Vasi}.
^lan Glavnog odbora SNSD-a is-
takao je da je ova partija, prihvataju-
}i Sporazum o restrukturisawu poli-
cije, smatrala da je to "dobra polazna
osnova za efikasnu politi~ku struk-
turu u BiH, u skladu sa najboqom
evropskom praksom#.
- Na{ ciq je bio da se kroz taj
proces pove}a efikasnost policij-
skih struktura u BiH u borbi protiv
organizovanog kriminala i korupci-
je i od toga ne odustajemo - rekao je
Vasi}.
Na pitawe novinara {ta }e se po-
sti}i mogu}im referendumom - ako
se pretpostavi da }e gra|ani podr`a-
ti opstanak policije Republike Srp-
ske, dok }e na drugoj strani ostati
potpuno suprotni stavovi iz Federa-
cije i me|unarodnih krugova - Rajko
Vasi} je odgovorio da }e se na taj na-
~in "iscrpiti sve demokratske mo-
gu}nosti#.
- O~igledno je da se ne uva`ava
stav Narodne skup{tine Republike
Srpske o tom pitawu, kao i podr{ka
koju je SNSD dobio na posqedwim iz-
borima, jer su gra|ani svoj glas dali
ovoj partiji i zbog jasnog stava o re-
formi policije - dodao je on.
Vasi} je kazao da partija ~iji je on
~lan poku{ava svima, koji manipuli-
{u reformom policije, da stavi do
znawa da stav SNSD-a o reformi po-
licije nije bio predizborna varka
ili vje{ta~ko nacionalno homogeni-
zovawe, ve} jedan od temeqnih stavo-
va o reformama u BiH.
- Ako to niko nije shvatao ozbiq-
no, na{e je pravo da posegnemo za re-
ferendumom, kao jednim od najdemo-
kratskijih oblika izra`avawa narod-
ne voqe - zakqu~io je Rajko Vasi}.
¥ D. MOMI]
OSIGURAWE A.D.
CERTTUV
CERTIFIKATCERT-slu`ba izdavanja certifikata
RWTUV Systems GmbH..
Sistem kvaliteta za usluge osiguranja
INICIJATIVA SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA
Strana 21.
PRIPREME ZA NOVU TURISTI^KU SEZONU U NP
"
SUTJESKA"
TTJJEENNTTII[[TTEE PPOONNOOVVOO DDII[[EE
BAWA LUKA - Predsjed-
nik Partije demokratskog
progresa Mladen Ivani} re-
kao je ju~e za na{ list da ova
stranka podr`ava inicijati-
vu SNSD-a i da }e u~estvova-
ti u razgovorima o organizo-
vawu referenduma.
- Moram da podsjetim da je
svojevremeno Vlada, na ~ijem
je ~elu bio Dragan Mikere-
vi}, podnijela ostavku zbog
mogu}nosti ukidawa polici-
je i MUP-a Republike Srp-
ske - istakao je Ivani}.
On je dodao da }e zbog to-
ga, kao i zato {to i novi pri-
jedlog Direkcije za refor-
mu policije predvi|a ukida-
we policije Republike Srp-
ske i wenog MUP-a, PDP ak-
tivno u~estvovati u tim raz-
govorima.
- Ne treba zaboraviti da
ni u jednoj decentralizova-
noj dr`avi policijska ovla-
{}ewa nisu u potpunosti od-
uzeta entitetima, pokrajina-
ma ili federalnim jedini-
cama - naglasio je Mladen
Ivani}.
Potpredsjednik Srpske
demokratske stranke Mi}o
Mi}i} rekao je za "Glas Srp-
ske# da }e ova stranka u~e-
stvovati u pregovorima i po-
dr`ati sve, kako je rekao, "pa
i radikalne zahtjeve, koji }e
pomo}i da opstane policija
Republike Srpske#.
- SDS }e podr`ati sve ob-
like demokratskog izja{wa-
vawa i sve {to predstavqa od-
raz narodne voqe - kazao je
Mi}i}.
Predsjednik Socijali-
sti~ke partije Petar \oki}
naglasio je da se svi odgovor-
ni politi~ari u BiH moraju
suo~iti sa ~iwenicom da se
"odgovori na najte`a pitawa
moraju tra`iti od gra|ana#.
- Jedno od tih pitawa je i
reforma policije, i mi }emo
veoma ozbiqno razmotriti
zahtjev SNSD-a, kada ga zva-
ni~no dobijemo - napomenuo
je \oki}. ¥ D. Mo.
9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1
I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5
REFERENDUM O POLICIJISNSD poku{ao da vrati proces reforme policije u okvire Sporazuma
o restrukturisawu policijskih struktura, ali je taj sporazum derogiran...
Stav ove partije o reformi policije nije bio predizborna varka
ili vje{ta~ko nacionalno homogenizovawe, ve} jedan od temeqnih
stavova o reformama u BiH, naglasio Rajko Vasi}
DANAS SPECIJALNI DODATAK
REAGOVAWA NA JU^ERA[WU INICIJATIVU SNSD-a
Podr{ka bez uslovqavawa
SAD USD 1 1.499690 1.520390 1.535415V. Britanija GBP 1 2.878875 2.909163 2.941459[vajcarska CHF 1 1.215137 1.227534 1.241553Japan JPY 100 1.271837 1.293795 1.318486Australija AUD 1 1.152068 1.167311 1.181264Kanada CAD 1 1.327206 1.345971 1.360841Danska DKK 1 0.258674 0.262260 0.265230Norve{ka NOK 1 0.235241 0.238501 0.241203EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.212044 0.215191 0.217417Hrvatska HRK 100 26.208464 26.709867 27.223675Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.474168 2.573265Slovenija SIT 100 0.799289 0.816017 0.832746Turska TRY 1 1.007294 1.051522 1.091236
78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com
KURSNA
LISTA
Zemlja Oznaka za devize i efekt.
valutu
Jedinica za devize
Kupovni za devize
Srednji
za devize
Prodajni za devize
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 13.11.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)
JASNI STAVOVI
^lan Glavnog odbora SNSD-a
je, na po~etku konferencije za no-
vinare, jo{ jednom ponovio odra-
nije poznate stavove ove partije o
reformi policije.
- To su postojawe policije Re-
publike Srpske u okviru komplet-
ne strukture u BiH, koja }e imati
nadle`nosti na svojoj teritoriji,
bez bilo kakvog prelaska me|uen-
titetske linije. Potom, zahtijeva-
mo da postoji republi~ko Mini-
starstvo unutra{wih poslova, a
prihvatamo i zakonodavne nadle-
`nosti na nivou BiH, ali uz fi-
nansirawe policije Republike
Srpske iz republi~kog buxeta - is-
takao je Vasi}.
Odgovaraju}i na pitawe da li }e na odgovornost biti po-
zvani srpski kadrovi u Savjetu ministara, koji su dozvolili
da se Direkcija za reformu policije formira mimo postignu-
tog politi~kog sporazuma, Vasi} je rekao da u ovom trenutku
to i nije toliko va`no pitawe.
- Mnoge stvari u BiH usvajaju se i prelamaju preko koqe-
na i nemogu}e je vra}ati se unazad i vr{iti nekakve istrage.
Ipak, o~ito je da je nekome bilo bitno da se u Narodnoj skup-
{tini Republike Srpske sporazum samo spomene, a da se onda,
politi~kom prevarom, ~itav proces vodi nekim drugim kolo-
sijekom - istakao je Rajko Vasi}.
Vasi}: Dosta sa politi~kim
manipulacijama
DODATAK "GLASA SRPSKE"
ODGOVORNOST
STRADAWE pripadnika
Radni~kog bataqona [este san-
ske kraji{ke brigade osta}e
zabiqe`eno kao jedna od veli-
kih tragedija, koja je zadesila
Sanski Most 1995. godine.
- Smatram da je najve}a gre-
{ka tada{wih vlasti u San-
skom Mostu bila da se, nepo-
sredno pred okupaciju ovog gra-
da, formira bataqon od pro-
fesora, pravnika, in`ewera,
koji su prakti~no vojno neobu-
~eni poslani direktno na pr-
vu liniju fronta. Desetog ok-
tobra 1995. godine tada{woj
Komisiji za razmjenu Drugog
kraji{kog korpusa Vojske Repu-
blike Srpske prijavqen je ne-
stanak ~ak 151 pripadnika ovog
bataqona - rekao je portparol
republi~ke Kancelarije za tra-
`ewe nestalih i zarobqenih
lica Milan Ivan~evi}.
Od decembru iste godine,
zakqu~no sa 27. januarom na-
redne, iz zatvora u Cazinu i
Biha}u `iv je razmijewen 51
pripadnik Radni~kog bata-
qona.
Po{to su se neki - u me|u-
vremenu - sami izvukli na slo-
bodnu teritoriju, na spisku ne-
stalih ostalo je jo{ wih 75.
Ivan~evi} je istakao da je
ve}ina qudi iz ovog bataqona
stradala na potezu od Sanskog
Mosta do Radi}a.
Tijela nekih boraca, pre-
ma wegovim rije~ima, prona|e-
na su u jednom minskom poqu
na Mija~ici, a pojedinci su
stradali i u Lu{ci Palanci,
uglavnom na Benakovcu. Osam
tijela komisija Petog korpu-
sa takozvane Armije BiH is-
poru~ila je iz Potkaliwa, mje-
sta prema Ha{anima, dok su po-
smrtni ostaci nekih srpskih
boraca prona|eni i u samim
Ha{anima.
- Pojedina tijela prona{li
smo na koti Kamenica, dok su
neki pripadnici Radni~kog ba-
taqona nestali u Vrawskoj,
odakle smo u jednoj razmjeni do-
bili sedam tijela. Tragaju}i
daqe, na{li smo tri spaqena
le{a. Jedan Bo{wak nam je re-
kao da su dobili benzin u fla-
{ama, kako bi zapalili tijela
jer, glasilo je obja{wewe pret-
postavqenih, "{to bi se pati-
li i vukli ~etnike na neko dru-
go mjesto# - istakao je Milan
Ivan~evi}.
Isti ~ovjek im je pokazao i
mjesto na kojem su zapalili ti-
jela. Na toj lokaciji prona|e-
ni su ostaci kostiju, koje nisu
izgorjele.
Jedanaest godina poslije
stradawa boraca Radni~kog ba-
taqona [este sanske brigade,
jo{ uvijek se traga za 25 wego-
vih pripadnika.
- Me|u wima su i ~etvori-
ca, koja su bila u zatvoru u
Majki}ima, koji se nalazio pod
kontrolom pripadnika Krup-
ske brigade. Ovi srpski borci
su, nakon mu~ewa, obje{eni na
stub balkona, ali wihova ti-
jela ni do danas nismo uspjeli
da prona|emo - kazao je Ivan-
~evi}. Tako|e, do danas nisu
prona|eni ni posmrtni ostaci
zastavnika Rade Rogi}a iz San-
skog Mosta, ~ije gnusno ubi-
stvo je zabiqe`eno i na video-
traci.
- Ne mogu da prihvatim od-
govor, da su nadle`ni organi
istra`ili slu~aj i saslu{ali
sve aktere ovog doga|aja, ali da
nisu uspjeli da saznaju loka-
litet, na kojem je sahraweno
tijelo ovog nesre}nog ~ovjeka.
Nadle`ni, tako|e, nisu do{li
ni do mjesta na kojima su poko-
pani posmrtni ostaci svih
ostalih srpskih boraca, koji su
stradali na ovom podru~ju - na-
glasio je na{ sagovornik.
On je naveo i to da je iden-
tifikovano mjesto zlo~ina,
odnosno ubistva zastavnika
Rogi}a i ostalih pripadnika
Radni~kog bataqona, kao i da
je utvr|eno ~ija je ku}a, u bli-
zini koje se dogodio ovaj zlo-
~in.
U Kancelariji su se pona-
dali da bi im vlasnik te ku}e
mogao pomo}i da rije{e ovaj
slu~aj, jer je on najboqi pozna-
valac terena. Me|utim, on ni-
je vratio na svoje predratno
ogwi{te.
Prisjetimo se da je Rogi}a
likvidirao dr`avqanin Suda-
na Teofik el Harabi. Prema
pisawu federalne {tampe, Ha-
rabi nije bio u grupi sudan-
skih dr`avqana, koji su sre-
dinom 1992. godine iz Hrvatske
do{li na podru~je Biha}a, ka-
ko bi obu~avali pripadnike
bo{wa~kih formacija. On se,
najvjerovatnije, krajem 1994.
godine prikqu~io 505. vite-
{koj brigadi Petog korpusa
samoproklamovane Armije
BiH.
Tako|e, tvrdi se da je Ha-
rabi krajem 1995. godine for-
mirao Kancelariju Visokog
saudijskog komiteta u Biha-
}u i da je kasnije u ovom gra-
du otvorio i privatnu apote-
ku "Una lijek#. On se o`enio
dr`avqankom BiH i 2001. go-
dine, prema nekim saznawi-
ma, vratio u Medinu...
Prema podacima Udru`e-
wa "Ostanak#, poslije rata u
Sanskom Mostu uni{teno je
1.130 ku}a, u Biha}u 432, Dr-
varu 137, Bosanskom Petrov-
cu 520, Kqu~u 670, a u Bosan-
skoj Krupi 377.
Vrijednost imovine, koja
je uni{tena u zapadnokraji-
{kim op{tinama, prema pro-
cjenama "Ostanka#, ve}a je od
milijardu konvertibilnih
maraka. ¥ G. KLEPI]
R. JOVI]
(Kraj)
BOSNU je, izgleda, ponovo, po ko zna koji put
u wenoj tragi~noj istoriji, ponio |avo...
Narednih dana o~ekuje se odluka Direkcije za
reformu policije, bez saglasnosti Republike Srp-
ske, odnosno preglasavawem i u suprotnosti sa spo-
razumom koji su potpisala sva tri parlamenta u
BiH. Ta odluka }e negirati uop{te postojawe po-
licije Srpske i predstavqati ~in klasi~nog na-
metawa mi{qewa protiv kojeg je jedan kompletan
narod.
Situacija podsje}a na kraj 1991. i po~etak 1992.
godine, a ona je dovelo do izlaska predstavnika
srpskog naroda iz parlamenta tada{we BiH.
@eli li neko da se istorija ponovi!?
Osnovni temeq opstanka i funkcionisawa sa-
da{we BiH jeste da nema preglasavawa i nameta-
wa ni~ije voqe drugima.
U protivnom, to objektivno vodi u nove ne-
voqe.
Na stranu {to bi po svakom pravu, od me|una-
rodnog pa do obi~ajnog, direkcija, bilo koje vrste,
pa i ova za reformu policije, mogla svoje vi|ewe
pred javnost da donese jedino upravo u formi pri-
jedloga, ali u skladu sa usvojenim sporazumom.
Besmisleno je ~ak i pomisliti da ~lanovi Di-
rekcije iza|u sa kona~nim i bespogovornim odlu-
kama i da se kao stru~na lica (?), negiraju}i izja-
{wewe Parlamentarne skup{tine BiH, opredije-
le za stavove nelegalnog centra mo}i.
A taj centar mo}i pokazao je svoje lice i u ne-
davnom istupu Adnana Terzi}a i stalnim atakova-
wima Harisa Silajxi}a.
Ovdje je problem mnogo {iri i mnogo komplek-
sniji, jer se nastavqa negirawe bilo kakvog Usta-
vom ure|enog prava.
Taj gard od 1992. dr`e iste politi~ke snage iz
Sarajeva, ali je iznena|uju}e {to nema adekvatnog
reagovawa i suprotstavqawa odgovornih u me|una-
rodnoj zajednici.
O~ekivati je da visoki predstavnik Kristi-
jan [varc [iling, ma koliko diplomatsko isku-
stvo ima, ne poznaje sve marifetluke ovih prosto-
ra, tako da mu, izme|u ostalog, nije poznato da na
ovom prostoru, otkad postoji, va`i da "udar na|e
iskru u kamenu#.
I, ako na jednostrano djelovawe politi~kih
snaga iz Sarajeva ne reaguje onaj koji bi morao i
koji ima za to mandat i koji je pla}en desetinama
hiqada maraka, onda mora bar prihvatiti, kao lo-
gi~an i pravi~an ~in, da reaguju oni koji se sara-
jevskom politikom osje}aju ugro`enim.
Najmawe {to su gra|ani u Republici Srpskoj,
pa i autor ovog teksta, "o~ekivali# jeste da Viso-
ki predstavnik reaguje na beslovesno izlagawe Ad-
nana Terzi}a u Ujediwenim nacijama.
Jer, nije samo pitawe moralne obaveze, nego
pitawe ovla{}ewa koja ima, da za{titi jedan na-
rod i wegove predstavnike od neprimjerenih optu-
`bi, koje mogu transmisijskim djelovawem ozbiq-
no da ugroze funkcionisawe i stabilnost komplet-
ne BiH.
Ako se ve} BiH nalazi u samom vrhu korumpi-
ranih zemaqa, o ~emu govori i visoki predstav-
nik, i ako ima pravosu|e koje je boqe pla}eno od
bilo koje druge profesije - i to od poreza gra|ana
- za~u|uju}e je da se zahtjev Milorada Dodika, ~i-
ja je to du`nost i obaveza kao premijera, da sudije
rade agilnije i br`e, do~ekuje na no`, a pre}uti
se Terzi}eva prqava igra u Ujediwenim nacijama.
I daqe...
Sumwamo da politi~ka istorija uop{te pam-
ti da je neko pred takvim auditorijumom, kakav je
bio u Wujorku, napadao vlastitu zemqu, i to ne bi-
lo ko, ve} vode}i politi~ar te iste zemqe, odno-
sno predsjedavaju}i Savjeta ministara.
Gra|ani ove zemqe, bez obzira koju politi~ku
opciju podr`avali, ~ak nemaju mogu}nost ni da do-
znaju u ime koga je to {to je rekao izrekao Adnan
Terzi}, ako ne u ime sarajevske politi~ke ~ar{i-
je. Javnost zna da nijedan organ na nivou BiH nije
utvrdio bilo kakvu platformu za Terzi}ev istup.
Kuda sve to vodi?
Ili je, zaista, Bosnu |avo ponovo ponio!?
Gospodin Terzi} (i ni{ta mawe gospodin Si-
lajxi}) i wihovi politi~ki ahbabi, ako misle da
je mogu}e zajedno `ivjeti u ovoj zemqi, najmawe
{to moraju nau~iti jeste da je BiH jednako moja ko-
liko i wihova.¥ Tomo MARI]
PODVU^ENO
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
Ni politi~ari, a
ni javnost, ve} dugo se
ne pozivaju na Aneks
7 Dejtonskog mirovnog
sporazuma. Uspje{an
povra}aj nepokretne
imovine objektivno je
ovaj dokument stavio
ad acta. No to ne zna-
~i da izbjeglice, rase-
qena lica i povratni-
ci `ive normalnim
`ivotom.
Ukqu~ivawe struje za deset po-
vratni~kih bo{wa~kih porodica
u bratuna~kom nasequ Glogova za-
biqe`ili su, visoko rangiraju}i
informaciju, gotovo svi mediji na
ovim prostorima. Da li zbog sa-
mog ~ina elektrifikacije ili ak-
tivnog u~e{}a ameri~kog ambasa-
dora Daglasa Meklhenija - ne tre-
ba naga|ati.
Volio bih vjerovati da }e usko-
ro uslijediti sli~na informaci-
ja iz nekog grahovskog ili drvar-
skog naseqa.
Porodice iz Glogove su bes-
krajno zahvalne za dobro~instvo,
kao {to bi ~itava dr`ava, poseb-
no weni predstavnici i neki po-
srednici, trebalo da ne zaborave
{ta su sve Sjediwene Ameri~ke
Dr`ave i druge zemqe uradile da
pomognu ratom pogo|eno stanov-
ni{tvo BiH. Od brojke koja poka-
zuje finansijski izra`enu pomo}
za obnovu zemqe - zavrti se u gla-
vi. Procjene se kre}u od pet do de-
vet milijardi dolara. Sama ~iwe-
nica da se radi o procjenama i da
nema organa gdje se mo`e na}i po-
uzdan podatak, dovoqno govori sa-
ma za sebe; i daje mogu}nost da se
sumwa da je bilo nenamjenskog ko-
ri{}ewa sredstava, da se ne ka`e
kako to narod naziva.
Izgledno je da vrli donatori,
pored strahota koje su gledali na
televizijskim ekranima ili o wi-
ma ~itali u {tampi, nisu imali u
vidu sve specifi~nosti sukoba na
ovim prostorima. "Svakih otpri-
like pola veka, na ovim prostori-
ma de{ava se da mudraci bivaju
u}utkani, da budale zaja{u i da se
fukara obogati# (Me{a Selimo-
vi}).
A to se i desilo.
I neki koji su zaja{ili i ko-
ji su se obogatili, imali su pozi-
ciju da odlu~uju o ogromnim sred-
stvima upu}enim za obnovu poru-
{enog. Ta pozicija je, istovreme-
no, zna~ila da se nikada ne}e utvr-
diti ta~an iznos, niti gdje su sve
zavr{ila sredstva.
Izbjeglicama i raseqenim li-
cima, {to treba pozdraviti, vra-
}ena je nepokretna imovina. Naj-
~e{}e, radilo se o opusto{enim
naseqima, poru{enim i popaqe-
nim domovima, bez vode, bez stru-
je, sa uni{tenom infrastruktu-
rom. Najhrabriji i bez ikakvih
drugih mogu}nosti (nisu tako broj-
ni) odlu~ili su se na povratak i,
samim tim, na uslove ̀ ivota kakve
su imali wihovi daleki preci. Ni
danas mnogima nije druga~ije.
Pomenuti ameri~ki ambasa-
dor, kojeg gra|ani ove zemqe do`i-
vqavaju kao neupitan autoritet,
izjavio je u Glogovu:
"Bez obzira na to
ko }e biti u budu}no-
sti na kojem nivou vla-
sti, od tih vlasti o~e-
kujemo da istinski i u
potpunosti zavr{e im-
plementaciju Aneksa
7 Dejtonskog sporazu-
ma. To se, jednostavno,
mora uraditi...#
Podsje}a na revo-
lucionarni pokli~:
Na{ ciq je nemogu}e!
Prvi dokument Dejtonskog mi-
rovnog sporazuma, od kojeg se bit-
no odstupilo, bio je upravo Aneks
7. Citira}emo wegove kqu~ne od-
redbe:
"Svakom licu koje tra`i po-
vra}aj imovine... izvr{i}e se wen
povra}aj.#
"Svakom licu koje tra`i na-
doknadu umjesto povra}aja.... izvr-
{i}e se pravi~na nadoknada.#
"U slu~ajevima kada se podno-
silac zahtjeva da nadoknada umje-
sto povra}aja imovine, Komisija
mo`e dati nov~ani iznos ili kom-
penzacionu obveznicu za kupovi-
nu nepokretne imovine u budu}-
nosti.#
"Imovinski fond za izbjegli-
ce i raseqena lica }e se osnova-
ti u Centralnoj banci BiH.#
Fond nikada nije osnovan i,
osim prava na povra}aj devasti-
rane imovine, sva druga prava iz
Aneksa 7 zamijenila je politika.
Obespravqenu izbjegli~ku po-
pulaciju niko ne mo`e li{iti
sumwe da su u toj izmijewenoj po-
litici u~estvovali i oni koji su
zaja{ili i koji su se obogatili.
Jednako i sam sumwam da }e
izjava ameri~kog ambasadora ne-
{to promijeniti, bez obzira {to
upu}uje na "istinski i u potpuno-
sti#, kao i da se to "mora uraditi#.
Obeshrabreni, sumwaju i onih
130 hiqada qudi, koji "i daqe ~eka-
ju na pomo} i povratak#, koliko ih
je izbrojila wegova ekselencija.
Neka autoru ovog teksta bude
dozvoqeno da, kao utjehu i kao opo-
menu, ponudi misao Ive Andri}a:
"Niko ne zna {ta zna~i roditi se
i ̀ iveti na ivici izme|u dva sve-
ta, poznavati i razumevati jedan
i drugi, a ne mo}i u~initi ni{ta
da se oni objasne me|u sobom i
zbli`e, voleti i mrzeti i jedan i
drugi, kolebati se i povoditi ce-
log veka, biti kod dva zavi~aja bez
ijednoga, biti svuda kod ku}e i
ostati zauvek stranac; ̀ iveti ra-
zapet, ali kao `rtva i mu~iteq u
isto vreme...#
Izbjegli~ku nesre}u, izgleda,
mo`e da pravedno rije{i samo bi-
ologija. ^ini to ve} petnaest go-
dina. Jer, izbjeglice umiru dva pu-
ta: kada moraju da napuste vjekov-
na ogwi{ta i kada nemaju gdje da
se vrate.
I dok to traje, investicija od
samo 37 hiqada maraka, koju su
obezbijedili ambasadorov fond,
UNHCR, op{tina Bratunac i lo-
kalna "Elektrodistribucija# bi-
la je povod za udarnu vijest u na-
{im medijima.
I za tu`nu pri~u o izbjegli-
{tvu. ¥
DANAS I OVDJE
Pi{e Veqko KOJOVI]
LAMENT NAD IZBJEGLI[TVOM
ponedjeqak, 13. novembar 2006.NOVOSTI
2
PRIJAVE I ISTRAGE
Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srpske podni-
jelo je slu`beni izvje{taj i krivi~ne prijave nadle`nim
tu`ila{tvima, koji su vezani za sve doga|aje o kojima smo pisali
u "Dosijeu 'Glasa Srpske'# prethodnih sedmica.
Tu`ila{tvo BiH, na osnovu toga, vodi istragu o zlo~inima
na zapadnokraji{kom podru~ju 1995. godine, a u ovoj istrazi je,
izme|u ostalih, obuhva}eno i ubistvo Rade Rogi}a.
Potvr|eno nam je i da je Stanica javne bezbjednosti Kupres 1992.
godine Okru`nom tu`ila{tvu Bawa Luka podnijela ve}i broj
krivi~nih prijava "po poznatom i nepoznatom izvr{iocu krivi~nog
djela ratnih zlo~ina nad pripadnicima Jugoslovenske narodne
armije, kao i po~iwenim krivi~nim djelima ratnih zlo~ina nad
civilnim stanovni{tvom u Kupresu i okolini#.
"Grupu Dowe Kolibe#- odnosno stradawe mladih vojnika JNA,
koji su zarobqeni 2. maja 1992. godine kod Broda - obradili su or-
gani bezbjednosti JNA, dok za "Grupu transporter#, odnosno do-
ga|aje u sarajevskoj Dobrovoqa~koj ulici i na Br~anskoj malti u
Tuzli, prilikom povla~ewa JNA, istragu vodi Tu`ila{tvo BiH.
Naglasimo da je "Gostovi}ka grupa# obra|ena u sklopu Izv-
je{taja, koji je podnio Centar javne bezbjednosti Doboj Tu`ila{tvu
BiH 28. oktobra 2005. godine. U ovom izvje{taju obra|ena su i os-
tali ratni zlo~ini, koje su u BiH po~inili muxahedini...
STRADAWE PRIPADNIKA JNA, SRPSKIH BORACA
I CIVILA U MINULOM RATU: RADNI^KI BATAQON [ESTE SANSKE BRIGADE
ZLO^INI NA VIDEO-TRACINadle`ni organi istra`ili slu~aj monstruoznog
ubistva zastavnika Vojske Republike Srpske Rade
Rogi}a i saslu{ali sve aktere ovog doga|aja, ali nisu
uspjeli da saznaju lokalitet, na kojem je sahraweno
tijelo ovog nesre}nog ~ovjeka... Jedanaest godina
poslije wihovog stradawa, jo{ uvijek se traga za
tijelima 25 pripadnika ovog bataqona
\Strava i u`as: Zloglasne "Hamze" ostavile
iza sebe video-materijal o egzekuciji Rade
Rogi}a
DOSIJE
"
GLASA SRPSKE"
BOSNU, PONOVO, \AVO PONIO?
ponedjeqak, 13. novembar 2006. NOVOSTI
3
BAWA LUKA - Predsjed-
nik Republike Srpske Milan
Jeli} izjavio je u petak uve~e
da }e biti predsjednik svih gra-
|ana Srpske i da }e se baviti
stvarnim problemima stanov-
nika, po{to }e samo tako i on
i stranka iz koje je do{ao na
ovu funkciju mo}i da ispune
svoja predizborna obe}awa.
Milan Jeli} je, gostuju}i
na Radio-televiziji Republi-
ke Srpske, rekao da o~ekuje da
po~etkom naredne godine do|e
do realizacije ~itavog niza
zna~ajnih investicija.
Najavquju}i da }e uskoro
biti potpisani veliki finan-
sijski ugovori, predsjednik Je-
li} je dodao da su neki ve} pot-
pisani, i to u oblasti izgrad-
we putne mre`e.
Predsjednik Republike je
istakao da je potrebno vi{e
ulagati u obrazovawe mladih i
pozvao preduze}a da se prikqu-
~e inicijativi za formirawe
Fondacije za stipendirawe us-
pje{nih studenata, koju je ve}
podr`ala "Elektroprivreda
Srpske#.
Milan Jeli} je dodao da }e
se zauzeti da me|unarodna zajed-
nica ima identi~na mjerila
prema svim narodima u BiH, a
ne da se mi{qewe jednih favo-
rizuje, a drugih zanemaruje.
- Podr`avam sva preno{e-
wa nadle`nosti sa entiteta na
nivo BiH samo ukoliko }e to
donijeti ne{to dobro svim we-
nim gra|anima, a ne da to bude
samo zbog forme - istakao je
predsjednik Jeli}.
Komentari{u}i istup
predsjedavaju}eg Savjeta mini-
stara BiH Adnana Terzi}a u
Savjetu bezbjednosti Ujediwe-
nih nacija, prvi
~ovjek Republi-
ke Srpske je is-
takao da je sve
{to je Terzi} do
sada uradio i re-
kao bilo protiv
Srpske, kao i da
je to vidqivo i
iz formirawa i
rada Komisije za
reformu poli-
cije.
- Iz Sarajeva
dolaze razne ini-
cijative, ~iji je
ciq unitarizaci-
ja BiH, i te poli-
ti~are treba li-
{iti ovakvih ideja - rekao je
Milan Jeli}.
Predsjednik Republike
Srpske je naglasio da reforma
policije ne mo`e biti kvali-
tetno obavqena, ako se odlu~u-
je o mijewawu ustavnog ure|e-
wa BiH formirawem policij-
skih regija, koje prelaze enti-
tetske granice. ¥
MILAN JELI] O SVOM BUDU]EM RADU
BI]U PREDSJEDNIK
SVIH GRA\ANAZauze}u se da me|unarodna zajednica ima identi~na
mjerila prema svim narodima u BiH, a ne da se
mi{qewe jednih favorizuje, a drugih zanemaruje...
Iz Sarajeva dolaze razne inicijative, ~iji je ciq
unitarizacija BiH, i te politi~are treba li{iti
ovakvih ideja, istakao predsjednik Srpske
\Milan Jeli}: Po~etkom godine
realizacija zna~ajnih investicija
BAWA LUKA - Predsjed-
nik Vlade Republike Srpske
Milorad Dodik izjavio je
prekju~e, reaguju}i na izjavu
predsjedavaju}eg Savjeta mi-
nistara BiH Adnana Terzi-
}a da nema ovla{}ewa da da-
je koncesije na koridoru 5C,
da }e Srpska "zavr{iti taj
posao#.
- Za nas taj koridor nije
prioritetna stvar, ali smo
tu dionicu uvrstili u auto-
put od Bawe Luke, preko Do-
boja i [amca, prema Bijeqi-
ni, jer na taj
na~in `elimo
da {to vi{e
integri{emo
R e p u b l i k u
Srpsku u put-
nu infrastruk-
turu i komuni-
kacije - rekao
je premijer Dodik.
Podsjetimo da je Vlada
Srpske sa austrijskim gra|e-
vinskim koncernom "[tra-
bag# u Be~u potpisala Memo-
randum o izgradwi mre`e au-
toputeva u republici, kojim
je predvi|eno davawe konce-
sija i za dio autoputa na ko-
ridoru 5C, koji prolazi kroz
Republiku Srpsku u du`ini
od 46,4 kilometra. ¥
PREMIJER MILORAD DODIK ODGOVORIO ADNANU TERZI]U
Mi gradimo koridor kroz Srpsku
\Milorad Dodik: Zavr{i}emo taj
posao
TERZI] I KUPUSOVI]
Predsjedavaju}i Savjeta ministara Adnan
Terzi} izjavio je da premijer Republike Srp-
ske Milorad Dodik ne mo`e davati koncesi-
je na koridor 5C, jer se "radi o projektu od
dr`avnog interesa#.
- Koncesiju na autoput mo`e dati samo Ko-
misija za koncesije BiH - rekao je Terzi} za
sarajevsko "Oslobo|ewe#.
Koordinator Ministarstva transporta i
komunikacija za pripremu projektne dokumen-
tacije za autoput na koridoru 5C Namik Ku-
pusovi} izjavio je da je u pitawu panevropski
koridor, "pa autoput kroz BiH je me|uenti-
tetski projekat i stoga se nalazi u nadle`no-
sti zajedni~kih organa#. On je dodao da, upr-
kos svemu, smatra da Milorad Dodik ima do-
bre namjere.
SARAJEVO - U sudovima u
BiH do sada je za ratne zlo-
~ine pravosna`no osu|eno 39
lica, a oslobo|eno wih 23,
pokazali su podaci, priku-
pqeni u nedavno objavqenoj
publikaciji "Ratni zlo~ini
u BiH - pravosna`no okon~a-
ni krivi~ni postupci 1992 -
1996#.
Srna je prenijela da je
ovih 39 pravosna`no osu|e-
nih, me|u kojima nema onih
kojima je su|eno u odsustvu,
dobilo ukupno 333 godine i
~etiri mjeseca zatvora. Naj-
vi{a kazna je bila 20 godina
zatvora i izre~ena je u jed-
nom slu~aju. Na 15 godina osu-
|ena su ~etvorica optu`enih,
izre~ena je jedna kazna od 13
godina, tri po 12, kao i pet
desetogodi{wih kazni. Naj-
ni`a zatvorska kazna izno-
sila je {est mjeseci.
Prema podacima iz ove
publikacije, u Republici
Srpskoj je jedan predmet pra-
vosna`no okon~an, i to oslo-
ba|aju}om presudom 11 optu-
`enih, a jedan predmet je za-
vr{en i u Br~ko distriktu,
gdje je jedno lice osu|eno.
U Federaciji BiH pravo-
sna`no su oko~ani postupci
protiv 50 lica koja su izve-
deni pred sud. Karakteristi-
~an je i desetogodi{wi pro-
ces, vo|en u Sarajevu, u kojem
je jedno lice 1993. godine osu-
|eno na smrtnu kaznu da bi,
poslije brojnih `albi, za-
htjeva i rje{ewa, slu~aj bio
okon~an 2002. godine, kada mu
je potvr|ena kazna od devet
godina zatvora.
Publikaciju, u kojoj su sa-
dr`ane optu`nice, ̀ albe, pr-
vostepene i kona~ne presude,
objavilo je Ameri~ko udru`e-
we pravnika i Udru`ewe tu-
`ilaca BiH. ¥
PROCESUIRAWE RATNIH ZLO^INA U SUDOVIMA BiH
TRI VIJEKA ZATVORA
ME\URELIGIJSKO
VIJE]E BiH
Vratiti
imovinu
konfesijama
SARAJEVO - ^lanovi Me|ure-
ligijskog vije}a BiH su na posqed-
woj sjednici ponovo naglasili po-
trebu vra}awa imovine crkvama i
vjerskim zajednicama kroz natural-
nu restituciju, koja je ujedno i jedi-
na ekonomski odr`iva, prenijela je
Srna saop{tewe ovog vije}a.
^lanovi Vije}a su, na inicijati-
vu Srpske pravoslavne crkve, u vezi
sa pitawem Sarajevske bogoslovije
iznijeli jasan i nedvosmislen stav
da je neophodno ostvariti sve uslo-
ve kako bi SPC {to prije mogla ob-
noviti rad ove visoko{kolske usta-
nove u Sarajevu.
U saop{tewu je nagla{eno da
obnavqawe rada Sarajevske bogo-
slovije ne bi trebalo vezati za do-
no{ewe Zakona o restituciji i da
se pitawe povratka zgrade, kao
osnovnog uslova, treba i mo`e ri-
je{iti prije toga.
"Obnavqawem rada Bogoslovije
zajedni~ki }e se pristupiti ulasku
svih visoko{kolskih ustanova crka-
va i vjerskih zajednica u Univerzi-
tet grada Sarajeva#, zakqu~eno je u
pomenutom saop{tewu. ¥
PO^ELA RASPODJELA
VAKCINE PROTIV GRIPA
Besplatno 11
hiqada doza
BAWA LUKA - Po regional-
nim zavodima i centrima zapo~ela
je raspodjela 25 hiqada doza vakci-
ne protiv gripa, koje je obezbijedi-
lo Ministarstvo zdravqa i soci-
jalne za{tite u saradwi sa repu-
bli~kim Fondom zdravstvenog osi-
gurawa.
Od ovog broja, 11 hiqada doza
besplatno }e dobiti najosjetqivi-
je grupe stanovni{tva - pacijenti
zavisni od insulina i oni sa hroni~-
nim oboqewima.
- Planiramo da 14. novembra, na
Svjetski dan borbe protiv dijabete-
sa, krenemo sa besplatnim davawem
vakcine najosjetqivijeim grupama
stanovni{tva - istakao je republi~-
ki ministar zdravqa i socijalne za-
{tite Ranko [krbi}. ¥ R. [.
Do sada pravosna`no osu|eno 39
lica, a oslobo|eno wih 23... Svi
osu|eni dobili ukupno 333 godine
i ~etiri mjeseca zatvora
ponedjeqak, 13. novembar 2006.DOGA\AJI
4
SARAJEVO - Visoki
predstavnik u BiH Kristi-
jan [varc [iling rekao je
u subotu da }e premijer
Milorad Dodik ugroziti
kapacitet Republike Srp-
ske za borbu protiv kri-
minala "ukoliko ostvari
svoju prijetwu o smawewu
plata u pravosu|u#, javi-
la je Srna.
[varc [iling smatra
da Dodik ne bi upu}ivao
prijetwe o smawewu pla-
ta u pravosu|u da je ozbi-
qan u pogledu borbe pro-
tiv kriminala, kao {to je
obe}ao tokom predizborne
kampawe, navodi se u sa-
op{tewu OHR-a.
- Ako se uzme u obzir
i najava da }e premijer Do-
dik zatra`iti povla~ewe
Republike Srpske iz Vi-
sokog sudskog i tu`ila~kog sa-
vjeta BiH, ~ini se da on svojim
mije{awem u rad pravosu|a
ugro`ava vladavinu prava - oci-
jenio je [varc [iling.
On je dodao da se time pre-
mijer Srpske "izla`e kritici
da je spreman posegnuti za me-
todama kontrole koje su bile
uobi~ajene u Isto~noj Evropi
prije 20 godina#.
[varc [iling navodi da se
Dodikovo najavqeno smawewe
plata za 30 odsto ne bi odnosi-
lo na Specijalno tu`ila{tvo,
projekat s kojim je premijer li~-
no povezan, i ~iji bi zaposleni
imali plate i do 30 odsto ve}e
od plata redovnih sudija i tu-
`ilaca.
- Nije jasno kako bi smawewe
plata unaprijedilo funkcioni-
sawe pravosu|a, jer bi smawewem
plata sudije i tu`ioci u Repu-
blici Srpskoj bili dovedeni u
inferioran polo`aj u odnosu na
wihove kolege u ostatku zemqe -
rekao je visoki predstavnik
[varc [iling.
On je podsjetio da Visoki
sudski i tu`ila~ki savjet ima
mehanizme i ovla{}ewa za do-
no{ewe odgovaraju}ih sankci-
ja ako postoji nezadovoqstvo
u pogledu rada sudije ili tu-
`ioca. ¥
POSLIJE NAJAVE SMAWEWA PLATA U PRAVOSU\U SRPSKE
[VARC [ILING PROTIVNije jasno kako bi smawewe plata unaprijedilo
funkcionisawe pravosu|a, jer bi smawewem plata
sudije i tu`ioci bili dovedeni u inferioran polo`aj,
smatra visoki predstavnik
\Kristijan [varc [iling:
Dr`i vodu pravosu|u
Premijer Milorad Dodik
rekao je da najavom da }e sma-
witi plate u pravosu|u ne `e-
li uticati na sudstvo, ve} sa-
mo tra`i da "sudije rade po-
sao za koji su i pla}eni#. Do-
dik je izjavu [varc [ilinga
ocijenio kao "nevjerovatnu#.
- Nevjerovatno je da u BiH,
~im neko javno ka`e svoj stav,
na wega odmah reaguje visoki
predstavnik. Ako je ovo de-
mokratija, ova zemqa nema ni-
kakve {anse da napreduje - na-
glasio je Dodik.
DODIK
BAWA LUKA - Na osnovu
dva posebna kolektivna ugovora,
koje je granski Sindikat gra|e-
vinarstva i stambeno-komunal-
ne djelatnosti potpisao sa gran-
skim udru`ewima poslodavaca u
Privrednoj komori Republike
Srpske, za gotovo 40 odsto pove-
}ane su plate i ostala prava za
oko 13.000 radnika koji su zapo-
sleni u ovim djelatnostima.
- Cijena rada je pove}ana na
sto maraka i utvr|ena je kva-
litetnija raspodjela koefici-
jenata, u odnosu na prethodi ko-
lektivni ugovor, koji je u prak-
si odavno neupotrebqiv, budu-
}i da je usvojen 1998. godine i
nije uskla|en sa va`e}im Za-
konom o radu, kao i Op{tim ko-
lektivnim ugovorom - izjavio
je na{em listu predsjednik
granskog Sindikata gra|evi-
narstva i stambeno-komunalne
djelatnosti Mile Ribi}. On na-
pomiwe da je kolektivni ugo-
vor za stambeno-komunalnu dje-
latnost, gdje je zaposleno oko
7.000 radnika, potpisan 15. sep-
tembra, dok je za resor gra|evi-
narstva, koji zapo{qava 6.000
radnika, zakqu~en u pro{li
utorak.
- U oba kolektivna ugovora
utvrdili smo omjer koeficije-
nata u odnosu dva naprema {est,
{to zna~i da bi nekvalifiko-
vani radnik imao minimalnu
platu u iznosu od 200 maraka -
ka`e Ribi}, dodaju}i da je u po-
gledu za{tite prava radnika
dobro da su potpisana dva po-
sebna kolektivna ugovora.
Sekretar republi~ke Uni-
je poslodavaca Sa{a A~i} po-
jasnio je da nije ni{ta neobi~-
no {to je u resorima gra|evi-
narstva i stambeno-komunalne
djelatnosti do{lo do zakqu~i-
vawa dva posebna kolektivna
ugovora, jer to dozvoqavaju pro-
pisi koji reguli{u oblast ko-
lektivnog pregovarawa.
- Ukoliko asocijacije po-
slodavaca i sindikati proci-
jene da treba u jednoj grani usvo-
jiti dva kolektivna ugovora i
da je to u interesu radnika, ne-
ma zakonskih prepreka da to i
urade - naglasio je A~i}.
U granskom Sindikatu sma-
traju da su radnici u gra|evi-
narstvu u znatno nepovoqnijem
polo`aju u odnosu na stambeno-
komunalnu djelatnost, zbog ras-
prostrawenosti rada na crno,
kao i neodgovaraju}e za{tite
prava radnika u privatnim
preduze}ima u kojima vlasnici
firmi, u ve}ini slu~ajeva, ni-
su zainteresovani za sindikat
ili radnicima zabrawuju sindi-
kalno organizovawe. Mile Ri-
bi} ocjewuje da je rad na crno
u gra|evinarstvu te{ko sprije-
~iti, jer se radnici anga`uju
kao sezonci i rijedak je slu~aj
da prijavquju poslodavce, bu-
du}i da im je to {ansa za brzu
i dobru zaradu.
U Sindikatu, kako je re-
kao, nemaju ta~ne podatke ko-
liko radnika nije prijavqeno
kod poslodavca, ali se pret-
postavqa da ih ima koliko i
prijavqenih, odnosno oko 6.000
qudi. ¥ M. MILUNOVI]
ZA[TITA RADNIKA U GRA\EVINARSTVU I STAMBENO-KOMUNALNOJ
DJELATNOSTI
SEZONSKO CRNILO
Rad na crno u gra|evinarstvu te{ko sprije~iti, jer se
radnici anga`uju kao sezonci i rijetko prijavquju
poslodavce, budu}i da im je to {ansa za brzu
i dobru zaradu
INSPEKCIJA
Glavni inspektor rada
Gordana Jugovi} izjavila je za
na{ list da u spre~avawu ra-
da na crno inspekcija redov-
no kontroli{e sve resore,
ukqu~uju}i i oblast gra|evi-
narstva.
Ona smatra da ovdje pro-
blem nije vi{e izra`en, u od-
nosu na ostale privredne dje-
latnosti. Jugovi}eva napomi-
we da je evidentno da najve}i
problem u inspekcijskim kon-
trolama rada na crno predsta-
vqaju neregistrovani privred-
ni subjekti, {to zahtijeva ve-
}e anga`ovawe tr`i{ne in-
spekcije.
FINANSIJSKI
izvje{taj o radu op-
{tine Srbac za pro-
{lu godinu po svim
materijalno zna~ajnim
aspektima ne prikazu-
je objektivno i isti-
nito imovinsko i fi-
nansijsko stawe.
Iznose}i ovu ocje-
nu, glavni revizor Re-
publike Srpske Bo-
{ko ^eko konstato-
vao je u revizorskom
izvje{taju da finan-
sijski izvje{taj nije
sastavqen u skladu sa
ra~unovodstvenim
pravilima i standar-
dima, a aktivnosti op-
{tinskih slu`bi ni-
su u potpunosti uskla-
|ene sa va`e}im pro-
pisima.
Kod izrade rang-li-
ste zahtjeva za dodjelu
stipendija studentima
primjewivani su krite-
rijumi koji nisu pred-
vi|eni u Odluci o sti-
pendirawu u~enika i
studenata u {kolskoj
2004/2005. godini i koji
nisu navedeni u javnom oglasu.
Revizor je preporu~io
Skup{tini op{tine da donese
odluku o gra|evinskom zemqi-
{tu i da je uskladi sa va`e}im
zakonom, zatim da ovla{}ena
lica op{tinske administra-
tivne slu`be rje{ewe o odo-
brewu gra|ewa izdaju prema za-
konom utvr|enim uslovima, a
menaxmentu op{tine da nave-
dena potra`ivawa analizira
i naplati.
- Revizijom je utvr|eno da
su ovla{}eni op{tinski slu-
`benici sa obveznicima na-
knada zakqu~ivali ugovore o
odlo`enom pla}awu i izdava-
li rje{ewa o odobrewu gra|e-
wa, prije uplate naknada, {to
je u suprotnosti za Zakonom o
gra|evinskom zemqi{tu - kon-
statovano je u revizorskom iz-
vje{taju. Naknade za dodijeqe-
no gra|evinsko zemqi{te u iz-
nosu od 107.264 marke, po mi-
{qewu revizora, pogre{no su
evidentirane na kapitalne do-
bitke, {to je uticalo na mawe
iskazivawe neporeskih priho-
da za isti iznos.
Zbog nedovoqnog sprovo|e-
wa odredbi Pravilnika o in-
ternim kontrolnim postupci-
ma, na pojedinim pozicijama su
buxetska sredstva tro{ena u
iznosima ve}im od buxetskih
okvira (naknada tro{kova za-
poslenih i skup{tinskih od-
bornika, nabavka materijala i
tro{kova energije, tro{kovi
goriva i prevoza, kapitalni
tro{kovi...). Iz istog razloga
nisu uspostavqena odre|ena
ograni~ewa buxetske potro-
{we (tro{kovi goriva, tele-
fona, slu`benih vozila, re-
prezentacije...).
Revizor je utvrdio da nisu
dosqedno sprovedene ni odred-
be Zakona o postupku nabavke
robe, usluga i ustupawu rado-
va. U postupku ocjene ponuda
nije kori{}en metod bodova-
wa po unaprijed utvr|enim
kriterijumima, a ugovori su za-
kqu~ivani sa dobavqa~ima bez
za{titnih klauzula, vezanim
za pribavqawe garancija za
kvalitetno obavqawe posla.
¥ D. V. M.
REVIZIJA FINANSIJSKOG IZVJE[TAJA OP[TINE
SRBAC U PRO[LOJ GODINI
Brojni propusti u poslovawu
PRIHODI I RASHODI
Prema bilansu uspjeha op-
{tine Srbac iskazan je ma-
wak prihoda nad rashodima u
iznosu od 52 hiqade maraka, a
prema nalazu revizije ostva-
ren je vi{ak prihoda nad ras-
hodima od 344.000 maraka.
Utvr|ena razlika odnosi se
na pogre{no evidentirawe i
klasifikaciju otplate kre-
dita, kapitalnih ulagawa i
naknada.
\Bo{ko ^eko: Mnogo
nepravilnosti
STRANA^KA HRONIKA
BAWA LUKA - Predsjednik Partije demokratskog progre-
sa Mladen Ivani} rekao je u subotu, poslije sjednice Glavnog
odbora, "da }e se PDP izjasniti o u~e{}u u vlasti tek posli-
je drugog kruga razgovora sa SNSD-om#.
- SNSD mo`e sam da formira Vladu i u takvim uslovima
smatramo da bi trebalo da ka`u na koji na~in i kako u tome
vidi ulogu PDP-a - rekao je Ivani}.
Ivani} je potvrdio da je Glavni odbor PDP-a zakqu~io da
je rukovodstvo ove partije odgovorno za neuspjeh na nedavno
odr`anim izborima.
- Zbog toga }e, na redovnom strana~kom saboru, 10. febru-
ara idu}e godine, biti izabrano novo rukovodstvo partije - re-
kao je Ivani}. ¥ D. Mo.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Odluka nakon drugog kruga
BAWA LUKA - Demokratska patriotska stranka je, zbog
lo{ih rezultata na proteklim op{tim izborima u BiH, istu-
pila iz Demokratskog pokreta Srpske.
Na ju~e odr`anoj sjednici Glavnog odbora DPS-a u Zvor-
niku, neopozivu ostavku na mjesto generalnog sekretara i
~lana Predsjedni{tva DEPOS-a podnio je Darko Jotanovi}.
To su u~inili i svi ~lanovi Glavnog odbora DEPOS-a iz
ove stranke. O daqem politi~kom djelovawu DPS }e ~lanstvo,
simpatizere i javnost blagovremeno obavijestiti, saop{te-
no je ju~e iz ove politi~ke stranke. ¥ M. Mi.
DEMOKRATSKA PATRIOTSKA STRANKA
DEPOS pro{lost
OSMACI - Na bira~ka mje-
sta u op{tini Osmaci, u Repu-
blici Srpskoj, ju~e do 15 ~aso-
va iza{ao je 841 glasa~ ili 25,8
odsto od ukupno 3.315 bira~a, po-
tvrdio je ~lan Op{tinske iz-
borne komisije Nikola Mili-
~i}.
On je dodao da glasawe na
svih {est bira~kih mjesta pro-
ti~e u najboqem redu, javila je
Srna.
Gra|ani s pravom glasa izja-
{wavaju se o opozivu na~elni-
ka op{tine Osmaci Edina Ra-
mi}a. Odbornici Skup{tine op-
{tine Osmaci donijeli su 14.
oktobra odluku o pokretawu po-
stupka opoziva na~elnika op-
{tine.
Za ovu odluku glasalo je de-
vet, od ukupno 17 odbornika, dok
toj sjednici nisu prisustvovali
odbornici Stranke demokrat-
ske akcije i Demokratskog na-
rodnog saveza.
U obrazlo`ewu odluke o po-
kretawu postupka opoziva nave-
deno je, izme|u ostalog, da na-
~elnik op{tine Osmaci Edin
Rami} nije sprovodio skup{tin-
ske odluke i zakqu~ke.
On, tako|e se navodi, nije
uva`avao prijedloge, mi{qewa
i stavove skup{tinskih organa
i komisija, nije se pridr`avao
odluka o izvr{ewu op{tinskog
buxeta i nije se dovoqno anga-
`ovao oko pristupa op{tine
Osmaci u Savez op{tina i gra-
dova Republike Srpske. ¥
U OP[TINI OSMACI
Glasali o opozivu na~elnika
\Edin Rami}: Gra|ani
odlu~uju
ZVORNIK - Zbog lo{ih izbornih rezultata, kompletno
Predsjedni{tvo Srpske demokratske stranke, sa predsjedni-
kom Draganom ^avi}em na ~elu, treba da podnese neopozivu
ostavku, navodi se u saop{tewu za javnost Op{tinskog odbo-
ra SDS-a Zvornik.
Kako je saop{teno iz zvorni~kog SDS-a, nakon sjednice
u petak uve~e, neophodno je pokrenuti i inicijativu za iz-
mjenu Statuta i Programa stranke.
- ^lanovi Glavnog odbora SDS-a iz Op{tinskog odbora
ove stranke u Zvorniku obavezuju se da glasaju u skladu sa ovim
zakqu~cima - navodi se u saop{tewu, koje je potpisao pred-
sjednik zvorni~kog SDS-a Savo Eri}. ¥ S. S.
ZVORNI^KI ODBOR SDS-a
Tra`e neopozive ostavke
U SRPSKOJ demokratskoj stranci ne prestaju raspra-
ve na temu za i protiv Predsjedni{tva i predsjednika stran-
ke Dragana ^avi}a. Krunski razlozi za smjene su lo{i iz-
borni rezultati, a uqe na raskole u stranci dolila je bur-
na sjednica Predsjedni{tva, poslije koje je potpredsjednik
stranke Mladen Bisi} podnio ostavku, a to isto zatra`io
i od ^avi}a, koji je odbio ovakav ~in.
Po ve} vi|enom sinopsisu, uslijedila su brojna reago-
vawa, naprasno osvije{}enih op{tinskih odbora, te istak-
nutih pojedinaca stranke. Rajko Gwato je, u ime Gradskog od-
bora SDS-a Bawa Luka, rekao da Predsjedni{tvo i predsjed-
nik ^avi} treba da podnesu ostavku.
Osim reagovawa poslije sjednice Predsjedni{tva, ^a-
vi} se ne ogla{ava, {to jo{ vi{e komplikuje ionako slo-
`enu situaciju u stranci. Analiti~ari procjewuju da u
stranci mo`e do}i i do rascjepa, jer je ^avi} nepokole-
bqiv u ocjeni da u izbornom debaklu nema wegove odgovor-
nosti.
Nije malo ni onih koji dijele ^avi}evo mi{qewe i bez-
rezervno ga podr`avaju, a opet, mno`e se i zahtjevi za smjene.
Dani pred nama da}e odgovore na brojna pitawa. ¥ N. G. S.
NASTAVQA SE BURA U SDS-u
^avi} na tapetu
ponedjeqak, 13. novembar 2006. EKONOMIJA
5
SEDMI^NI IZVJE[TAJ SA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI
BAWA LUKA - Na
pro{losedmi~nom trgova-
wu na Bawalu~koj berzi,
ostvaren je promet od
12.247.243 maraka kroz
4.619 transakcija.
Od ukupnog prometa na
berzanskoj kotaciji pri-
vatizaciono- investici-
onih fondova ostvareno
je 2.108.800 maraka, dok je
sa akcijama na berzanskoj
kotaciji ostvareno
2.337.628 maraka od ukup-
nog prometa.
Berzanski indeks Re-
publike Srpske u toku pro-
{le sedmice dobio je na
vrijednosti za 2,59 odsto,
dok je indeks fondova
ostvario pad za 2,17 odsto,
kao i indeks preduze}a iz
sistema Elektroprivrede
"ERS10# koji je pao 1,98
odsto.
Najve}i promet od
1.724.544 maraka u sedmici
za nama na berzanskoj kota-
ciji imale su akcije "Tele-
koma Srpske#. Prosje~na
cijena akcija "Telekoma#
na trgovawu u petak bila je
2,80 maraka {to je za 0,71
odsto mawe u odnosu na kraj
pro{le sedmice.
Najve}i promet od
679.490 maraka na pro{lo-
nedjeqnom trgovawu na ber-
zanskoj kotaciji ostvaren
je sa akcijama "Cepter fon-
da#, a do{lo je i do pada
cijene akcija ovog fonda
za 0,18 odsto. Akcije "Cep-
ter fonda# u petak su ima-
le prosje~nu cijenu od 16,93
maraka.
Ovosedmi~ni dobitnik
me|u fondovima su akcije
"Aktiva Invest fond# kod
kojih je cijena porasla za
2,04 odsto i na trgovawu u
petak su prometovane po
prosje~noj cijeni od 12,01
maraka.
Gubitnik sedmice je
"BLB Profit# a.d. Bawa
Luka ~ije su akcije izgu-
bile na vrijednosti za 7,55
odsto i zavr{ile na pro-
sje~noj cijeni od 16,77 ma-
raka.
Od akcija na slobod-
nom berzanskom tr`i{tu
najve}i promet od 1.018.637
maraka ostvaren je sa akci-
jama "Bira~# a.d. Zvornik
koje su dobile na vrijed-
nosti za 10,36 odsto.
¥ Da. P.
Najve}i promet akcijama
"
Telekoma"
POSLOVNI SVIJET
U PROCESU privatizaci-
je dr`ava se pokazala kao lo{
menaxer. Po{to je jo{ uvijek u
23 odsto preduze}a ve}inski
vlasnik kapitala, aktuelna
Vlada se odlu~ila na osnivawe
Investiciono-razvojne banke
Republike Srpske, kao dr`av-
ne institucije koja }e raspola-
gati dr`avnim kapitalom u da-
qem procesu privatizacije.
Prema rije~ima vr{ioca
du`nosti direktora Investi-
ciono -razvojne banke Jasminka
Joti}a, banka bi trebala biti
registrovana do kraja teku}eg
ili po~etkom narednog mjese-
ca, a prvi rezultati wenog ra-
da o~ekuju se u prva tri mjese-
ca sqede}e godine.
Vlada Srpske je osnivawem
pomenute banke pokazala da ̀ e-
li promijeniti dosada{wi na-
~in privatizacije i uvesti od-
re|ene novine u ovaj proces.
- Do sada se privatizacija
odvijala kao prodaja dr`avnog
kapitala, a trgovac u ime dr-
`ave je bila Direkcija za pri-
vatizaciju. Na{ koncept je for-
mirawe Akcijskog fonda kojim
}e se upravqati kao portfoli-
jem hartija od vrijednosti. Ciq
je da kapital koji u|e u Akcij-
ski fond dobije nov~ani oblik
i da se ponovo ula`e u hartije
od vrijednosti prema razvojnim
projektima. Time }e se vr{iti
i prodaja, i kupovina, i o~uva-
ti wegova vrijednost - smatra
Joti}.
Problem ovog procesa do-
daje on, je u tome {to se pozi-
cija neprivatizovanih preduze-
}a pogor{ala u odnosu na po-
~etne bilanse iz 1998. godine.
Uglavnom se poslovalo sa gubi-
cima i stvarale se ogromne oba-
veze. Na~in provo|ewa licita-
cija naru{io je povjerewe gra-
|ana i trpio kritike javnosti.
Zbog toga }e zaposleni u IRB-
u pojedina~no ocjewivati sva-
ko preduze}e i utvr|ivati da
li ima smisla i}i u finansij-
sko restruktuirawe u obliku
privatizacije ili u reorgani-
zaciju u okviru ste~ajnog po-
stupka. Ako je preduze}e u po-
ziciji da se situacija vi{e ne
mo`e poboq{ati, i}i }e se na
prodaju imovine da se spasi {ta
se spasiti da - ka`e na{ sago-
vornik.
Za prodaju dr`avnog kapita-
la predvi|ena su ~etiri mode-
la - tenderi, prodaja zaposle-
nima, prihvatawe javne ponude
za preuzimawe, a dio }e i}i di-
rektno preko Vlade.
- Investiciona razvojna
banka je fakti~ki profesio-
nalni menaxer koji upravqa
fondovima, koji imaju vla-
stite portfolije - kazuje Jo-
ti}.
Po{to sredstva Fondova
stanovawa i razvoja i zapo{qa-
vawa ve} postoje, a i Akcijskog
su izvjesna, javnost zanima kad
je realno o~ekivati priliv
sredstava iz fondova za resti-
tuciju i upravqawe nekretni-
nama i potra`ivawima.
- Portfolio Fonda za re-
stituciju je maltene prepolo-
vqen, a ~ini ga pet odsto kapi-
tala svih preduze}a. Osnovan
jo{ 1998, a ni do danas nije re-
gistrovan kao pravno lice, pa
stoga nije ni rekonstruisan we-
gov portfolio. Obzirom da je
tr`i{te `iv mehanizam, pred-
stoje}a rekonstrukcija treba
da sa~uva vrijednost supstance
od daqe erozije. [to se ti~e
drugog fonda iz sada{we per-
spektive bila bi neozbiqna bi-
lo kakva prognoza. Nakon iden-
tifikacije uslijedi}e proces
ukwi`avawa imovine, a potom
javne prodaje po javnim pozivi-
ma. Logi~no je da se vrijednost
nekretnina zamijeni za novac
koji }e se ulagati tamo gdje je
najpotrebniji - ka`e
Joti}.
Kada je rije~ o
konceptu na ~ijim
osnovama je nastala
IRB Joti} smatra da
je on dobar i da omo-
gu}ava rje{avawe na-
vedenih problema.
- Naj`e{}i protivni-
ci ovakvog koncepta po-
stepeno se sti{avaju. U
po~etku pregovora sa institu-
cijama me|unarodne zajednice,
predstavnici Svjetske banke
bili su skepti~ni, me|utim, sa-
da podr`avaju ponu|eni kon-
cept ekonomskog razvoja sa In-
vesticiono - razvojnom bankom
na ~elu. Da li }e on biti pogo-
dak, zavisi od direktnog mije-
{awa politike u sve te proce-
se. Banka i weno upravqawe mo-
ra biti kristalno jasno, sa ja-
sno definisanim procedurama,
opisima radnih mjesta i mora
zadovoqiti transparentnost sa-
mog sistema - zakqu~uje Jasmin-
ko Joti}.
Zbog istaknutog dru{tveno
- ekonomskog interesa i speci-
fi~ne prirode portfolija, iz-
bor i struktura upravqa~ke i
nadzorne funkcije veoma je bit-
na. Stoga opredjeqewe za viso-
kostru~an i nekompromitovan
menaxment iz redova mladih, ne
~udi. Profilisawe ~lanova
Nadzornog odbora, tako|e.
Na osnovu svega jasno je da }e
se pojedina~ni interesi fondo-
va, ~lanova Banke, podrediti
ukupnom dru{tveno-ekonomskom
interesu, a rad upravqa~ko - nad-
zorne funkcije banke posredno
}e verifikovati rezultati raz-
voja. ¥ N. RISOJEVI]
[TA DONOSI OSNIVAWE INVESTICIONO-RAZVOJNE BANKE REPUBLIKE SRPSKE
PRIVATIZACIJA NA POPRAVNOMPredstavnici Svjetske banke u po~etku bili skepti~ni,
ali danas podr`avaju osnivawe banke... Investiciono-
razvojna banka je fakti~ki profesionalni menaxer koji
upravqa fondovima, ka`e Jasminko Joti}
MANA FONDOVA
- Mana prethodnog na~ina obra~unavawa vrijed-
nosti kapitala je bila kod PIF-ova, koji su izra~u-
navali neto vrijednost na bazi kwigovodstvene pre-
cijewene vrijednosti. Dru{tva za upravqawe fondo-
vima napla}ivala su proviziju od dva odsto na tu ne-
to vrijednost iz likvidnog dijela, i u fondovima je
ostajala samo prazna qu{tura. Nismo htjeli ponovi-
ti takvu gre{ku, ve} da portfolio svedemo na {to
je mogu}e realniji nivo, uzev{i u obzir tr`i{ni
kriterijum koji je jedini parametar za mjerewe re-
zultata upravqawa - obja{wava Jasminko Joti}a.
FUNKCIJA BANKE
Investiciono-razvojna banka nije klasi~na komercijalno-
depozitna banka, {to zna~i da u svom radu ne podlije`e odred-
bama Zakona o bankama, ve} Zakona o javnim preduze}ima.
Strate{ka orijentacija Vlade Republike Srpske je razvoj
tr`i{ta kapitala. To podrazumijeva razvoj energetike, poqo-
privrede, prehrambene i drvoprera|iva~ke industrije, odno-
sno svih djelatnosti u kojima imamo komparativne prednosti
u odnosu na okru`ewe .
Banka se osniva kao institucija koja }e upravqati sredstvi-
ma Akcijskog fonda ostvarenog prodajom dr`avnog kapitala,
te fondova za stanovawe, razvoj i zapo{qavawe, restitucije
i upravqawa nekretninama i potra`ivawima koja su u vlasni-
{tvu Republike Srpske.
\ Jasminko Joti}: Prvi
rezultati po~etkom
sqede}e godine
Boca vina hiqadu evra
PARIZ - Francuski proizvo|a~ vina i {am-
pawca Perno objavio je da po~iwe prodaju najskupqeg
{ampawca na svijetu koji }e biti namijewen izvo-
zu, javqa Beta.
- Jedna boca ovog pi}a trebala bi ko{tati oko
hiqadu evra. Ne}emo proizvesti puno i ne}emo ga
prodavati na doma}em tr`i{tu - rekao je predsjed-
nik firme Patrik Rikar na godi{wem sastanku ak-
cionara.
Wegovo obra}awe bio je odgovor na pitawe jed-
nog akcionara o tome koja je strategija Pernoa u od-
nosu na konkurentske {ampawce "moet#, "{andon# i
"krug#, vode}eg svjetskog proizvo|a~a "LVMH#. ¥
Gejts partner
saudijskom princu
WUJORK - Predsjednik uprave i saosniva~ Maj-
krosofta Bil Gejts, udru`io se sa drugim najboga-
tijim ~ovjekom svijeta, saudijskim princem Alvale-
dom bin Talalom, u kupovini hotelske grupe For Si-
zon za 3,7 milijarde dolara.
Wihovu ponudu podupire Izajdor [arp izvr{ni
direktor i osniva~ hotela For Sizon, ~ija porodi-
ca ima ve}inu dionica kompanije sa pravom glasa i
koja }e zadr`ati 10 odsto udjela u preduze}u.
[arp treba da dobije i bonus od 288 miliona do-
lara u okviru menaxerskih povlastica koje u`iva
od 1989. godine. ¥
Izjedna~eni
buxet i korupcija
MOSKVA - Obim korupcije u Rusiji odgovara ve-
li~ini federalnog buxeta i procewuje se na vi{e
od 240 milijardi dolara, tvrdi zamjenik glavnog tu-
`ioca Aleksandar Buksman.
Dnevniku "Rosijska gazeta# on je naveo da visi-
ne mita dolaze do takvog nivoa da "prosje~an ~inov-
nik mo`e da kupi sebi stan od 200 kvadrata.
- Za osam mjeseci ove godine pravosudni organi
su otkrili oko 28.000 prestupa povezanih sa korup-
cijom, a u 9.000 slu~ajeva rije~ je o primawu mita.
Rusija zauzima 127. mjesto po korupciji, na listi
koju je napravio "Transparensi interen{enel#, {to
je za mjesto ni`e nego 2005. godine. ¥
ponedjeqak, 13. novembar 2006.DRU[TVO
6
BR^KO - Ekonomski fakul-
tet u Br~kom, koji djeluje pri
Univerzitetu u Isto~nom Sara-
jevu, u subotu je proslavio 30 go-
dina svoga rada i postojawa.
Na sve~anoj sjednici, tim po-
vodom, prisutne goste pozdravio
je predsjednik Savjeta Ekonom-
skog fakulteta prof. dr Stevan
Stevi}, nagla{avaju}i zna~aj ove
ustanove u Br~kom i zasluge onih
koji su svojim predanim radom
doprinijeli wenom ugledu.
Istaknuto je da je tradicija
ekonomske misli u Br~kom duga
vi{e od 120 godina, jer je davne
1873. godine otvorena prva tr-
gova~ka {kola, 1933. trgova~ka
akademija, 1961. Vi{a ekonom-
ska komercijalna {kola, da bi
1976. godine po~eo sa radom br-
~anski Ekonomski fakultet.
Prisutnima se obratio i pr-
vi dekan Ekonomskog fakulteta
prof. dr Murat Sinanagi}, ko-
ji je podsjetio na istorijski raz-
voj ekonomske misli i ekonom-
skog obrazovawa u Br~kom, te-
{ko}e i uspjehe na koje je kroz
proteklih 30 godina prolazila
ova visoko{kolska ustanova. Re-
ferat o tridesetogodi{wem ra-
du fakulteta podnio je sada{wi
dekan prof. dr Marin Gu`ali},
koji se osvrnuo na dosada{we
uspjehe, ali i budu}e obaveze.
Podsjetio je da je Ekonomski fa-
kultet ove godine prvi put upi-
sao studente koji }e se {kolova-
ti u skladu sa zahtjevima i stan-
dardima propisanim Bolowskom
deklaracijom.
- Na ovom fakultetu se pri-
mjewuje bolowski proces, a to
podrazumijeva osnovne odredni-
ce ciklusnog studirawa prema
studijskim programima. Imamo
dva ciklusa i tri studijska pro-
grama - rekao je Gu`ali}.
Ovom prilikom vlasti di-
strikta su pozvane na aktivnije
u~e{}e u rje{avawu nerije{e-
nih pitawa, kao {to je formal-
no - pravni status fakulteta u
Br~kom. Bez rje{avawa tih pi-
tawa nije mogu}e integrisawe u
evropski visoko{kolski sistem.
Na Ekonomskom fakultetu
u Br~kom prije 30 godina upisa-
no je 220, a ove godine oko 1.300
studenata i 30 postdiplomaca.
Sve~anoj sjednici prisustvo-
vao je veliki broj gostiju, me|u
kojima rektor Univerziteta u
Isto~nom Sarajevu Mitar Nova-
kovi}. Prisutni su bili i gosti
sa ostalih univerziteta u BiH
i susjednih zemaqa, koji su Eko-
nomskom fakultetu u Br~kom za-
`eqeli puno uspjeha u budu}em
radu i jo{ mnogo jubileja.
¥ M. \UR\EVI]
Na Ekonomskom fakultetu u Br~kom prije 30 godina
upisano 220, a ove godine oko 1.300 studenata i 30
postdiplomaca... [kolovawe u skladu sa zahtjevima
Bolowske deklaracije
Na sve~anoj sjednici veliki broj gostiju sa univerziteta u BiH i iz
susjednih zemaqa
OBIQE@ENA 30. GODI[WICA EKONOMSKOG FAKULTETA U BR^KOM
TRADICIJA MISLI
DIPLOME
Na kraju sve~ane sjednice
u amfiteatru Fakulteta, uru-
~eno je 117 diploma svr{enim
studentima, sa kojima je zvawe
svr{enog ekonomiste u prote-
klih 30 godina na br~anskom
Ekonomskom fakultetu steklo
ukupno 1.374 studenata.
BAWA LUKA - Studenti
elektrotehnike Republike Srp-
ske i Srbije na drugom me|una-
rodnom takmi~ewu pod nazivom
"Hardver i softver Bawa Luka
2006.# pokazali su veliko znawe
i dokazali da su kvalitetan ka-
dar za budu}nost.
Takmi~ewe je odr`ano prote-
klog vikenda, u okviru simpozi-
juma "Industrijska elektronika
Bawa Luka 2006#, na Elektroteh-
ni~kom fakultetu u Bawoj Luci.
Studenti su imali zadatak da
naprave sistem za daqinsku regu-
laciju temperature u kotlu pre-
ko GSM modema. Ko }e izraditi
najboqi sistem, nadmetali su se
studenti elektrotehni~kih fa-
kulteta Bawe Luke, Beograda,
Novog Sada i Ni{a. Prvo mje-
sto zauzela je ekipa studenata
elektrotehnike iz Novog Sada,
u sastavu: Milan Luki}, Vladi-
mir Rais, Du{ko Davidovi}, Vla-
dimir Milosavqevi} i Marin
Radak. Vo|a ekipe Milan Luki}
je rekao da je prezadovoqan radom
i uspjehom svoje ekipe.
- Iako je konkurencija bila
dosta jaka, drago nam je da smo
uspjeli da za nijansu budemo bo-
qi od ostalih ekipa. Organiza-
torima takmi~ewa sve pohvale i
~estitke - istakao je Luki} i do-
dao da bi trebalo da bude vi{e
ovakvih takmi~ewa, kao i to da
se nada da }e idu}e godine u No-
vom Sadu biti vi{e ekipa.
Sekretar takmi~ewa, profe-
sor Branko Blanu{a je istakao
da je materijal za pravqewe si-
stema obezbijedio bawolu~ki
Elektrotehni~ki fakultet.
- Studenti su imali zadatak
da sa ograni~enim elektroteh-
ni~kim komponentama naprave
sistem daqinskog upravqawa. U
okviru toga, morali su napravi-
ti hardver sistema program za
wegov rad - rekao je Blanu{a i
dodao da sistem daqinskog upra-
vqawa u modernom dru{tvu ima
sve ve}u primjenu.
Prema wegovim rije~ima, taj
sistem se koristi kod upravqa-
wa pokretnih kapija, video nad-
zora i sli~no.
- Ovakvim sistemom mo`e se
rukovati putem mobilnog tele-
fona. Tako mo`ete da sa bilo kog
mjesta, recimo, upravqate kli-
mom u stanu. Samo po{aqete po-
ruku sa odre|enom {ifrom i si-
stem radi - kazao je Blanu{a.
Student pete godine bawo-
lu~kog Elektrotehni~kog fakul-
teta, Dino Kosi} kazao je da se
prijavio na takmi~ewe kako bi
napravio ne{to konkretno i ste-
kao korisno prakti~no znawe.
- Na fakultetu nikada nismo
imali prilike da u praksi na-
pravimo neki ure|aj. Sve je, do
sada, bila simulacija i izu~ava-
we onoga {to su drugi napravi-
li - rekao je Kosi}.
Goran Simi}, sa Elektroteh-
ni~kog fakulteta u Beogradu, is-
takao je da mu je ovo takmi~ewe
pru`ilo samopouzdawe za posao
nakon zavr{etka {kolovawa.
- Ovaj sistem upravqawa je
sli~an mobilnoj tehnologiji i
veoma je zanimqivo. U okviru
ovoga, imali smo priliku da na-
u~imo neke nove stvari, mimo fa-
kultetskog programa, ne{to kon-
kretno {to }e nam pomo}i u bu-
du}em radu u praksi - rekao je Si-
mi}.
Profesor fakulteta Tehni~-
kih nauka iz Novog Sada, Milo{
@ivanov je istakao da ovakva tak-
mi~ewa poma`u studentima da
steknu prakti~no znawe, ali i
profesorima da shvate ~emu tre-
ba da ih u~e.
¥ N. TOMA[EVI]
ME\UNARODNO TAKMI^EWE STUDENATA ELEKTROTEHNIKE
ZNAWE ZA BUDU]NOSTDIPLOME
Na kraju sve~ane sjednice u
amfiteatru Fakulteta, uru~e-
no je 117 diploma svr{enim stu-
dentima, sa kojima je zvawe svr-
{enog ekonomiste u proteklih
30 godina na br~anskom Eko-
nomskom fakultetu steklo
ukupno 1.374 studenata.
Studenti imali zadatak da naprave sistem za daqinsku
regulaciju temperature u kotlu preko GSM modema. Medaqa
pripala ekipi studenata elektrotehnike iz Novog Sada
DIPLOMIRANI fiziko-
hemi~ar Jovanka [uvaji} u svo-
joj bran{i se izdvojila po tome
{to je patentirala proizvod za
za{titu od elektromagnetnog
zra~ewa mobilnih telefona,
{to je ujedno prvo priznato
evropsko rje{ewe. Direktor je
dru{tva koje se bavi razvojem i
proizvodwom magnetnih mate-
rijala u Beogradu i ~lanica je
Tehnolo{kog instituta za he-
mijske izvore struje.
?Da li je Va{ rad verifiko-
van na me|unarodnom nivou?
- Me|unarodni patentni za-
vod u @enevi ocijenio je moj pa-
tent kao nov, inventivan i in-
dustrijski primewiv. Moje re-
{ewe je objavqeno i u Svetskom
~asopisu za intelektualnu svo-
jinu (WIPO). Na taj na~in sam,
prakti~no, dobila me|unarod-
no priznawe da je moj patent pot-
puno nov i originalan.
?Koje su osnovne karakteri-
stike proizvoda za za{titu
od elektromagnetnog zra~ewa?
- Moj patent spre~ava da
elektromagnetno zra~ewe kroz
u{ni kanal prodre u mozak. Sva
me|unarodna ispitivawa u Va-
{ingtonu, zatim u [vedskoj,
Norve{koj dokazali su da elek-
tromagnetno zra~ewe mobilnih
telefona {tetno deluje na mo-
zak i organizam. Zra~ewe toli-
ko {tetno uti~e da ~ak ugro`a-
va krvnu barijeru u mozgu, koja
{titi krvne sudove mozga. Pro-
fesor Leif Salford u [ved-
skoj dokazao je da zra~ewe mo-
bilnih telefona probija krvnu
barijeru, mewa genetsku sliku,
izaziva tumor i Alchajmerovu
bolest.
?Koje simptome izaziva pre-
tjerana upotreba mobilnih
telefona?
- Istra`iva~ na Va{ington-
skom univerzitetu dr Xorx Kar-
lo je objavio kwigu "Nevidqi-
vi efekti {tetnog dejstva mo-
bilnih telefona#. Iako su pro-
jekat finansirali proizvo|a-
~i mobilnih telefona, Karlo
je rekao da on mora da saop{ti
istinu da mobilni telefoni
izazivaju nesanicu, zamor, gla-
voboqu i da, na kraju krajeva,
mogu da promene genetsku sliku.
Doktor Fiorezo Marineli, iz
Nacionalnog istra`iva~kog od-
bora u Bolowi, dokazao je da se
}elije pacijenta obolelog od le-
ukemije dele mnogo br`e nakon
izlagawa zra~ewu mobilnih te-
lefona.
?Kako ste do{li na ideju da
patentirate taj proizvod?
- @ivimo u zamr{enom ko-
vitlacu elektri~nih, magnet-
nih i elektromagnetnih poqa.
Potvr|eno je da elektromagnet-
na poqa uti~u na na{a organ-
ska tkiva, hiqadu puta ja~e ne-
go prirodnim putem. Na{a po-
treba za informacijama i ko-
munikacijom svakoga dana po-
staje sve ja~a. Kqu~no pitawe
je kolika o{te}ewa to mo`e da
izazove. S obzirom na to da po-
stoji grupa magnetnih materi-
jala koja odli~no apsorbuje
elektromagnetne talase, foku-
sirala sam se na to da izradim
proizvod koji bi {titio u{ni
kanal od {tetnog zra~ewa. U to-
me sam i uspela.
?Koliko ste dugo radili na iz-
radi ovog inovativnog pro-
izvoda?
- U oblasti magnetnih mate-
rijala radim vi{e od 35 godina.
Pre tri godine me zaintrigi-
rala ideja da napravim patent za
za{titu od {tetnog zra~ewa mo-
bilnih telefona. Apsorber je
konstruisan kao tanka vi{esloj-
na plo~ica, napravqena od mag-
netnog materijala, prekrivena
tankom aluminijumskom foli-
jom. Elektromagnetni talasi na
svom putu poga|aju feritni ap-
sorber, prvo su oslobo|eni, a
zatim apsorbovani. Ispitiva-
wa na Institutu za fiziku do-
kazala su da je prolaznost elek-
tromagnetnog zra~ewa pri upo-
trebi mog patenta mawa od 0,5
odsto, {to zna~i da {titi 99,5
odsto. ¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
JOVANKA [UVAJI], PRONALAZA^ PATENTA
PROTIV [TETNOG ZRA^EWA MOBILNIH TELEFONA
Originalna za{titaBAWA LUKA - Deseti me-
|unarodni sajam lova, ribolova,
sporta, turizma i ugostiteqstva
"LORIMES 2006# zavr{en je ju-
~e u Bawoj Luci. Na sajmu je, od
9. novembra, u~estvovalo 60 iz-
laga~a iz Republike Srpske, Fe-
deracije BiH i biv{ih jugoslo-
venskih republika.
Tokom ~etiri dana ove jubi-
larne sajamske manifestacije,
brojni poslovni qudi i posjeti-
oci mogli su da se upoznaju sa
bogatom ponudom oru`ja, opre-
me i pribora za lov i ribolov,
a na {tandovima lova~kih i ri-
bolova~kih udru`ewa sa veoma
vrijednim trofejima.
Posebnu pa`wu, naro~ito
mla|ih posjetilaca sajma, privu-
kla je izlo`ba sitnih ̀ ivotiwa,
a na {tandovima namijewenim za
oblast turizma i ugostiteqstva,
nastup Turisti~ke organizacije
grada Bawa Luka, kao i Turisti~-
ke organizacije Srbije, koja se
{iroj javnosti predstavila i kon-
ferencijom za medije.
Organizator sajma, Bawalu~-
ki velesajam, u saradwi sa lova~-
kim i ribolova~kim udru`ewi-
ma, organizovao je i nekoliko
popratnih sajamskih manifesta-
cija, kao {to su ribolova~ki sa-
jamski kup u lovu grabqivica,
ribolova~ki kotli} i ocjewi-
vawe lova~kih i drugih vrsta pa-
sa, kao i lova~kih trofeja.
Preksino}, organizovana je
tradicionalna lova~ko - ribo-
lova~ka ve~era i dru`ewe zaqu-
bqenika u lov i ribolov. Tom
prilikom, organizator je dodi-
jelio zlatne plakete izlaga~i-
ma, koji su deseti put zaredom
u~estvovali na ovoj sve zna~ajni-
joj i popularnijoj sajamskoj ma-
nifestaciji, a priznawa su uru-
~ena i u~esnicima popratnih sa-
jamskih manifestacija.
¥ M. M{.
U BAWOJ LUCI ZATVOREN
"
LORIMES 2006"
BAWA LUKA - Turisti~-
ka organizacija Srbije, koja je
u~estvovala na sajmu "LORI-
MES 2006#, predstavila je pre-
kju~e, na konferenciji za no-
vinare u Bawoj Luci, turisti~-
ke potencijale i ponudu, kao i
mogu}nosti saradwe sa turi-
sti~kom privredom Republike
Srpske i BiH.
Pomo}nik direktora Turi-
sti~ke organizacije Srbije, Pe-
ro Hamovi} je naveo da ponudu
Srbije ~ine, prije svega, bawe,
zimski turisti~ki centri, pla-
nine i rijeke, koje su bogate sa
divqa~i i ribom, potom mana-
stiri, vojvo|anski sala{i i
stara sela Srbije.
Prema wegovim rije~ima,
turisti~ke organizacije Srbi-
je i Republike Srpske mogle bi
i trebale bi da u narednom pe-
riodu objedine svoju turisti~-
ku ponudu, u ciqu zajedni~kog
nastupa i privla~ewa {to ve-
}eg broja gostiju, a takva {an-
sa postoji naro~ito u oblasti
zimskog turizma.
Zahvaquju}i internet veza-
ma, konferencija za medije odr-
`ana je istovremeno i u Me|u-
narodnom pres - centru Tanjug
u Beogradu, odakle se novinari-
ma u Bawoj Luci obratio di-
rektor Turisti~ke organizaci-
je Srbije Miodrag Popovi}.
On je podsjetio na veoma
uspje{an nastup turisti~ke
privrede Srbije na sajmu turi-
zma u Londonu. Popovi} je, ta-
ko|e, izrazio nadu da }e u bli-
skoj budu}nosti, zajedni~ki sa
turisti~kom privredom Repu-
blike Srpske i BiH, mo}i da
nastupaju na tre}im turisti~-
kim tr`i{tima.
Kao jednu od najrealnijih
mogu}nosti i primjera za to,
Popovi} je naveo takozvane
kru`ne ture, koje bi se mogle
organizovati u oblasti zimskog
turizma, kao i u lovu, ribolo-
vu i splavarewu. ¥ M. M{.
TURISTI^KA ORGANIZACIJA SRBIJE
Priznawa vjernim izlaga~ima
Jubilarni sajam obilovao popratnim sadr`ajima
@ele tje{wu saradwu
DJECA
- Istra`ivawa u Engleskoj
su pre dve godine pokazala da
}e mladi zbog preterane upo-
trebe mobilnih telefona pre
vremena postati senilni. En-
gleski ministar prosvete je
preporu~io da deca do 16 go-
dina ne koriste mobilni te-
lefon ili da ga malo koriste,
obavezno sa za{titom od zra-
~ewa. Deca od pet do deset go-
dina imaju gotovo tri puta ve-
}u apsorpciju {tetnog elek-
tromagnetnog zra~ewa nego od-
rasli. Isto tako, zbog {tet-
nog zra~ewa, treba izbegavati
i be`i~ne telefone.
ponedjeqak, 13. novembar 2006. DRU[TVO
7
BAWA LUKA - Plenarnom
sjednicom na kojoj su usvojeni
izvje{taji o radu sekcija i su-
mirana saznawa o dometima i
zna~aju ovogodi{weg okupqa-
wa, u Bawoj Luci je u subotu za-
vr{en veliki dvodnevni nau~-
ni skup "Bawalu~ki novembar-
ski susreti#.
Skup je po sedmi put orga-
nizovao bawolu~ki Filozof-
ski fakultet i ove godine je
imao me|unarodni karakter.
Osnovna tema "Kultura i obra-
zovawe# razra|ivana je u sek-
cijama, u okviru osam podtema.
- Ovo je najve}i nau~ni skup
odr`an na ovu temu kod nas i u
okru`ewu. Podnesen je 101 re-
ferat eminentnih nau~nih rad-
nika iz Srbije, Hrvatske, Ita-
lije, Slovenije, Bugarske, Re-
publike Srpske i Federacije
BiH. Osnovna tema skupa i we-
ne podteme osvijetqene su sa
vi{e aspekata, i mi mo`emo bi-
ti zadovoqni dometima ovogo-
di{wih susreta - kazao je, zatva-
raju}i skup, dekan Filozofskog
fakulteta u Bawoj Luci prof.
dr Drago Brankovi}.
On o~ekuje da }e rezultati
ovog skupa izazvati pa`wu
stru~ne i {ire javnosti, poseb-
no ako se ima u vidu da je tema
"Kultura i obrazovawe# poseb-
no aktuelna u zemqama regiona
u kojima se provodi sveobuhvat-
na reforma obrazovnog sistema.
- Pitawe obrazovawa je pra-
vi izazov za na{ prostor, jer
smo se prihvatili provo|ewa
bolowskog procesa. Uvjeren sam
da je na{ nau~ni skup dao bar
neke odgovore na brojna pitawa
u vezi sa Bolowom - rekao je
Brankovi}.
Jedna od sekcija, koja se na-
gla{eno bavila pitawima re-
forme obrazovawa, jeste sek-
cija za sociologiju, s temom
"Tradicija i modernizacija u
kulturi i obrazovawu#, koja je
posebnu pa`wu posvetila pi-
tawima proizvodwe fundamen-
talnih znawa, te `urnalisti~-
koj kulturi.
Sekcija za pedagogiju je, u
okviru 19 podnesenih referata,
poku{ala da osvijetli temu
"Obrazovawe i kultura - iza-
zovi 21. vijeka#, a sekcija za so-
cijalni rad "Kulturu i obra-
zovawe u socijalnom radu#.
Posebno izazovnu temu ima-
li su u~esnici sekcije za isto-
riju, koji su se bavili "Pam}e-
wem i zaboravom#. Sekcija za
filozofiju je razmatrala pro-
bleme "Filozofije i ideje hu-
maniteta#, a sekcija za jezik
"Konkurenciju jezi~kih jedini-
ca#. Sude}i prema broju podne-
senih referata (po 20), najve}e
interesovawe vladalo je za rad
sekcije za psihologiju ("Psi-
holo{ka istra`ivawa kulture
i obrazovawa#) i sekcije za
kwi`evnost ("Kwi`evno djelo
Branka ]opi}a#).
Interesovawe javnosti iza-
zvala je tema sekcije za kwi-
`evnost, ~ijem su radu poseban
{arm dala i ~etvorica ~lano-
va Akademije nauka i umjetno-
sti Republike Srpske: Branko
Milanovi}, Svetozar Koqevi},
Rajko Petrov Nogo i Qubomir
Zukovi}. Dogovoren je sqede}i
skup, sa novim, aktuelnim i iza-
zovnim temama.
¥ G. MIHAJLOVI]
ZAVR[EN NAU^NI SKUP
"
BAWALU^KI NOVEMBARSKI SUSRETI"
LAK[E DO BOLOWEReforma obrazovawa je pravi izazov za na{ prostor i uvjeren
sam da smo uspjeli da damo odgovore bar na neka pitawa u vezi
sa bolowskim procesom, rekao prof. dr Drago Brankovi}
U~esnici zadovoqni dometima ovogodi{wih susreta
(Snimio M. MIHAJLOVI])
MAWE STREPWE
Ministar prosvjete i
kulture Anton Kasipovi} ni-
je krio zadovoqstvo.
- Nakon {to sam ~uo va{e
izvje{taje i uvjerio se da se
najeminentniji nau~ni rad-
nici bave temama koje su
kqu~ne za na{ sistem obra-
zovawa, priznajem da mawe
strepim od sprovo|ewa bo-
lowskog procesa - rekao je
Kasipovi} i zahvalio orga-
nizatorima i u~esnicima su-
sreta, `ale}i {to nije bio u
prilici da prati prvi dan ra-
da. U {ali je dodao da bi za
wega bilo boqe da je u petak
bio na ovom skupu, nego na
sjednici Vlade.
BAWA LUKA - U or-
ganizaciji republi~kog
Udru`ewa fizijatara i
Udru`ewa fizioterapeu-
ta i radnih terapeuta Re-
publike Srpske, u petak i
subotu odr`an je stru~ni
seminar "Dani neurolo-
{ke rehabilitacije#.
U Zavodu za fizikalnu
medicinu i rehabilitaci-
ju "Dr Miroslav Zotovi}#
tim su se povodom okupili
fizijatri i fizio i rad-
ni terapeuti iz Srpske,
Srbije i Crne Gore.U su-
botu su odr`ana predava-
wa o rehabilitaciji paci-
jenata sa Parkinsonovom
bole{}u i kineziterapij-
skom metodu.Fizijatar u
Zavodu "Dr Miroslav Zo-
tovi}#, prim. dr Biqana
Jovanovi} naglasila je da
se Parkinsonova bolest ja-
vqa kod jedan odsto gra|a-
na starijih od 60 godina, i
to ~e{}e kod mu{karaca.
- Kod osoba sa pozitiv-
nom porodi~nom anamne-
zom postoji dva puta ve}i
rizik za oboqevawe od
ove bolesti. Bolest se
sporo razvija i ponekad
pro|e vi{e mjeseci ili
godina prije nego {to
oboqeli primijeti simp-
tome bolesti - istakla je
Jovanovi}eva.
Dodala je da su simpto-
mi bolesti, izme|u osta-
log, usporenost pokreta,
drhtawe i uko~enost u mi-
{i}ima.
- Bolest se mo`e lije-
~iti, ali na`alost lije~e-
we ne zaustavqa wen na-
predak. Ono {to je veoma
za bitno za lije~ewe ove
bolesti su uspostavqawe
rane dijagnoze, uzimawe li-
jekova, pravilna ishrana i
fizikalna rehabilitaci-
ja - ka`e Jovanovi}eva.
Prvog dana seminara
bilo je rije~i o kranio-
cerebralnim povredama,
odnosno povredama glave i
mozga.
Odr`ana su i predava-
wa na teme ORL tretman
pacijenata sa kraniocere-
bralnim povredama, tim-
ski rad u rehabilitaciji
pacijenata sa ovakvim po-
vredama, dijagnostika i
terapijski protokoli kod
kompresivnih neuropati-
ja i druga.
Tokom seminara istak-
nuto je da su ovakva oku-
pqawa zna~ajna za razmje-
nu iskustava stru~waka iz
ove oblasti. ¥ S. Mi.
DANI NEUROLO[KE REHABILITACIJE
Rana dijagnoza, uspje{no lije~ewe
BIJEQINA - U Bije-
qini je u subotu odr`ana
prva od ~etiri javne ras-
prave o Zakonu o invalid-
skim organizacijama, koji
je u pripremi. Inicijati-
vu za izradu novog zakona,
kojim }e biti regulisano
djelovawe invalidskih or-
ganizacija, pokrenuo je
Koordinacioni odbor os-
am udru`ewa, a ona oku-
pqaju oko 70.000 invalid-
nih lica u Republici Srp-
skoj.
Prijedlog nacrta za-
kona o kojem se vodi javna
rasprava izradio je stru~-
ni pravni tim. Nakon jav-
ne rasprave, bi}e utvr|en
kona~an prijedlog teksta,
koji }e biti upu}en Vladi
i Narodnoj skup{tini na
usvajawe.
Kako ka`e predsjednik
Koordinacionog odbora
invalidskih organizacija
Zoran Dobra{, ovim zako-
nom poku{ava se defini-
sati status i polo`aj in-
validskih organizacija.
- Invalidske organi-
zacije sada djeluju skladu
sa Zakonom o udru`ewima
i fondacijama. Tako su,
prakti~no, udru`ewa sli-
jepih, gluvih, paraplegi-
~ara, distrofi~ara i dru-
gih invalidskih udru`e-
wa u istom polo`aju kao
na primjer udru`ewa p~e-
lara, ribara i sli~na. Ne
`elim da ka`em da ta
udru`ewa gra|ana nisu
bitna ili da ne treba da
postoje, ali se mora pri-
znati da me|u wima i in-
validskim udru`ewima
postoji velika razlika -
navodi Dobra{.
On dodaje da se ovim
zakonom ̀ eli definisati
koje bi kriterijume tre-
balo da ispuni udru`ewe
da bi se zvalo invalidska
organizacija.
Dobra{ isti~e da in-
validske organizacije tre-
ba da okupqaju iskqu~ivo
~lanstvo odre|ene katego-
rije invalida. Jer, inva-
lidi sami najboqe znaju
koje su wihove potrebe i
na koji na~in se najefi-
kasnije {tite wihovi in-
teresi.Planirano je da do
3. decembra, koji se obi-
qe`ava kao Dan invalida,
budu zavr{ene javne ras-
prave i pokrenuta inici-
jativa za usvajawe ovog za-
kona. ¥ V. Je.
JAVNA RASPRAVA O ZAKONU O
INVALIDSKIM ORGANIZACIJAMA
Prijedlozi na stolu
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SRBIJA/CRNA GORA
8
BEOGRAD - Glavni odbor
G17 plus odlu~io je ju~e da ta
stranka samostalno iza|e na
parlamentarne izbore u Sr-
biji koji }e biti odr`ani 21.
januara, saop{teno je posli-
je sjednice tog odbora, javqa
Beta.
Odluka je donesena na pri-
jedlog predsjednika G17 plus
Mla|ana Dinki}a.
- Znam da nas mnogi potcje-
wuju, ali vas uvjeravam da }u
u~initi sve da im pomrsimo
ra~une - rekao je Dinki} ~la-
novima Glavnog odbora i na-
glasio da je ciq te stranke da
osvoji 25 do 30 mandata u repu-
bli~kom parlamentu.
U uvodom dijelu sjednice
Glavnog odbora G17 plus, koji
je bio otvoren za javnost, Din-
ki} je pozvao ~lanove tog od-
bora da usvoje predizborni
program stranke, koji se za-
sniva na ja~awu ekonomije i
ve}oj zaposlenosti, kao i ci-
qu da Srbija u prvoj godini
mandata nove vlade postane
kandidat za ~lanstvo u EU.
Dio tog programa je i da se na-
|e kompromisno rje{ewe za
Kosovo i Metohiju, koje, kako
je rekao, "polazi od realno-
sti, a Srbiji ~uva obraz#.
Dinki}, koji je biv{i mi-
nistar finansija, naveo je kao
ta~ke predizbornog programa
G17 plus i borbu protiv ko-
rupcije i, kako je kazao, "ne-
prestanu borbu protiv radi-
kalskog {ovinizma i politi-
ke izolacije, sve
dok ne postanu
minorna stran-
ka u Srbiji#.
- Svjesni smo
da je Srbiji po-
trebna vlada de-
mokratskog je-
dinstva, za wu
}emo se boriti
nakon ulaska u
parlament - re-
kao je predsjed-
nik G17 plus.
Dinki} je
predlo`io ~la-
novima GO da
usvoje listu od
250 kandidata za
narodne posla-
nike i najavio
da }e lista te
stranke biti "je-
dna od najstru~-
nijih izbornih
lista#, na kojoj }e biti i ne-
strana~ke li~nosti.
Na woj }e, kako je rekao,
pored biv{ih ministara i dr-
`avnih sekretara iz te stran-
ke, biti i re`iser Goran Pa-
skaqevi}, upravnik Beograd-
skog dramskog pozori{ta Ne-
boj{a Bradi}, kao i akademik
Zoran Popovi} i profesori
Ana Pe{ikan i Goran Petro-
vi}. ¥
G17 PLUS PRIHVATIO PRIJEDLOG MLA\ANA DINKI]A
SAMOSTALNO NA IZBORE Znam da nas mnogi potcjewuju, ali vas uvjeravam
da }u u~initi sve da im pomrsimo ra~une, rekao
Mla|an Dinki}
Mla|an Dinki}: Srbija ~uva
obraz
KORUPCIJA
Isti~u}i borbu protiv
korupcije kao jedan od pri-
oriteta u radu budu}e vla-
de, Mla|an Dinki} je pod-
sjetio na rezultate koji su u
toj oblasti postignuti to-
kom mandata vlade ~iji je
~lan bio, isti~u}i primjere
hap{ewa pripadnika ste~aj-
ne i drumske mafije, ali i
razra~unavawe sa Bogoqu-
bom Kari}em.
- Nije Kari} jedini, to-
ga sam svjestan. Ima jo{ pu-
no Kari}a u Srbiji. Moramo
da se obra~unamo sa svim Ka-
ri}ima - naglasio je on.
BEOGRAD - Prema podaci-
ma Crvenog krsta, u Srbiji ima
vi{e od 18.000 potencijalnih
korisnika besplatnog obroka,
~ije se pripremawe finansira
iz lokalnih, odnosno republi~-
kog buxeta, i drugih doma}ih i
inostranih donacija.
Korisnici narodnih kuhi-
wa su qudi razli~itog nivoa
obrazovawa, koji su ostali bez
posla, izbjeglice, djeca, poro-
dice sa preko pet ~lanova, sta-
ri i osobe sa invaliditetom.
Samo na teritoriji Beogra-
da `ivi 7.000 onih kojima je
obrok sa narodnog kazana i je-
dini.
U Novom Sadu u narodnoj
kuhiwi hrani se 1.000 qudi, a od
tog broja je oko 600 onih koji
`ive u gradu i 400 iz prigrad-
skih naseqa. Sekretar Crvenog
krsta u tom gadu Strahiwa Go-
beqi} objasnio je da oni koji
`ive u prigradskim naseqima
mjese~no dobijaju "lan~ pake-
te# ~ija vrijednost odgovara ci-
jeni kuvanih obroka.
Spisak onih koji imaju pra-
vo na kori{}ewe narodne kuhi-
we napravqen je na osnovu pre-
poruka socijalnih institucija,
pa ipak, na listi ~ekawa se uvi-
jek nalazi bar pedesetak osoba.
U Ni{u se dnevno pripre-
ma 2.025 besplatnih obroka, a
podijeli u prosjeku oko 1.750,
rekla je Tanjugu na~elnica
Uprave za socijalnu i dje~iju
za{titu Ru`ica \or|evi}.
- Korisnici besplatnih
obroka koji se pripremaju u
Studentskom centru su porodi-
ce koje imaju prava na materi-
jalno obezbje|ewe, nezaposle-
na lica i penzioneri sa najni-
`im primawima - navela je ona.
Narodna kuhiwa u Gorwem
Milanovcu je, zbog nedostatka
novca u kasi Crvenog krsta, 1.
novembra zatvorena, a 120 we-
nih korisnika ostalo je bez je-
dinog obroka.
Predsjednik op{tine Gor-
wi Milanovac Dra`imir Ma-
ru{i} tvrdi da u op{tinskom
buxetu para ima, ali da ih ni-
je mogu}e preusmjeriti na ra-
~un op{tinskog Crvenog krsta
jer privremeni lokalni organi
o tome nisu donijeli odluku.
Narodna kuhiwa u Kur{u-
mliji prestala je da radi sep-
tembra pro{le godine i od ta-
da oko 300 socijalno ugro`enih
stanovnika tog mjesta prakti~-
no gladuje. Narodnog kazana ne-
ma ni u Majdanpeku. Poslije ni-
za prepiski na relaciji Crve-
ni krst - op{tina, sada je izvje-
sno da }e 200 dosada{wih ko-
risnika besplatnog obroka mo-
rati da sa~eka neka druga vre-
mena, rekla je sekretar Crvenog
krsta u tom mjestu Ka}a Petro-
vi}.
- U Kragujevcu je na progra-
mu narodne kuhiwe 600 kori-
snika, od kojih i pet besku}ni-
ka - rekla je Tanjugu portparol
Crvenog krsta Kragujevca Ma-
rica Radisavqevi}.
Prema wenim rije~ima, po-
trebe za besplatnim toplim
obrokom su mnogo ve}e, ali za
to, od kada je finansirawe pa-
lo na lokalnu upravu, ne posto-
je finansijske mogu}nosti, pa
na listi uvijek ima bar 50 onih
koji ~ekaju.
- U Loznici se godinama
uspje{no i bez prekida svako-
dnevno obezbje|uje besplatan
kuvani obrok za 150 korisnika,
a sredstva za tu namjenu obezbje-
|uju op{tina i Republika - po-
tvrdila je sekretar Crvenog kr-
sta Vesna Melezovi}.
- Narodna kuhiwa Crvenog
krsta u Novom Pazaru hrani 700
gra|ana, me|u kojima je najvi{e
nezaposlenih i penzionera sa
najni`im primawima - rekla je
sekretar te humanitarne orga-
nizacije Qiqana Kosti}. ¥
U SRBIJI VI[E OD 18.000 KORISNIKA BESPLATNOG OBROKA
NA KAZAN PO RU^AK
Narodne kuhiwe koriste qudi razli~itog nivoa
obrazovawa koji su ostali bez posla, izbjeglice, djeca,
porodice sa preko pet ~lanova, stari i osobe sa
invaliditetom
Narodna kuhiwa: Duga lista ~ekawa
FINANSIRAWE
Program narodnih kuhi-
wa organizovao je Crveni
krst Srbije 1992. godine i do
maja 2005. finansirale su ga
me|unarodne humanitarne or-
ganizacije, a od 2002. godine u
wegovoj realizaciji zna~ajno
mjesto imaju lokalne vlasti
i doma}i darodavci.
]UPRIJA - Pod pokroviteqstvom
Ministarstva poqoprivrede, {umarstva
i vodoprivrede, u ]upriji je po~ela
{kola engleskog jezika i ra~unara, ko-
ju }e poha|ati ~lanovi 15 seoskih doma-
}instava iz pet sela u op{tini ]upri-
ja i jednog iz op{tine Jagodina, koja }e
se baviti seoskim turizmom.
Organizator {kole je Zemqoradni~ka
zadruga "Medare# iz sela Bigrenice kod ]u-
prije, u saradwi s Udru`ewem preduzetni-
ka za razvoj seoskog turizma iz Beograda.
- [kolu poha|aju ~lanovi doma}in-
stava iz Bigrenice, Starog Sela, Pa-
qana, Kovanice i Ivankovca kod ]u-
prije i Me|ure~ja kod Jagodine - izja-
vio je Tanjugu direktor Zemqoradni~-
ke zadruge "Medare# Stevan Vijorovi}.
- Rije~ je o jedinstvenoj i, vjerovat-
no, jedinoj {koli u Srbiji, koju poha|a-
ju ~lanovi seoskih doma}instava koja }e
se turizmom baviti u svojim ku}ama, a
obuka se obavqa u okviru mjera i akci-
ja u poqoprivredi koju finansira Mi-
nistarstvo poqoprivrede - rekao je Vi-
jorovi}.
Nastava traje od 11. novembra ove do
21. januara idu}e godine i odr`ava se u
prostorijama Osnovne {kole "\ura Jak-
{i}# u ]upriji.
Predava~i su iskusni profesori en-
gleskog jezika i matematike, a polazni-
ci }e na kraju polagati ispit pred ko-
misijom, na ~ijem je ~elu profesor Vi-
{e turisti~ke {kole u Novom Beogra-
du Vi{wa Cage.
Oni koji polo`e ispite dobi}e ser-
tifikate.
¥
OBUKA ]UPRIJSKIH DOMA]INA ZA DO^EK STRANIH TURISTA
Seqaci za ra~unarima
BEOGRAD - Ministar nauka
Aleksandar Popovi} ocijenio je
ju~e da je pri~a o odlagawu rje-
{ewa za status Kosova i Metohi-
je zbog izbora u Srbiji "najobi~-
niji izgovor# za }orsokak u "ko-
ji je zapao# izaslanik UN Marti
Ahtisari i poru~io mu da bi bi-
lo najboqe da se povu~e.
- Vidimo da je propao Ahti-
sarijev plan da tajno sa Pri-
{tinom, iza na{ih le|a, napra-
vi papir o nezavisnom Kosme-
tu. Pravi razlog {to je ovaj
plan propao je ~vrsti i prin-
cipijelan stav Rusije da se ne
mo`e kr{iti Poveqa UN i iz-
gleda da je Ahtisari dobro ra-
zumio rusko "ne# - rekao je Po-
povi} Beti.
On je ocijenio da je najboqe
{to bi Ahtisari u ovom trenut-
ku mogao da uradi - da se povu~e
i "prepusti svoje mjesto nepri-
strasnom i objektivnom me|u-
narodnom posredniku#.
- Vlada Srbije upu}uje jasno
upozorewe da bi svako jednostra-
no priznawe nezavisnosti Ko-
sova i Metohije imalo nesagle-
dive posqedice. To se posebno
odnosi na zemqe NATO-a koje su
bombardovale Srbiju, jer bi se
u tom slu~aju odmah otvorilo
pitawe da li je Srbija bila bom-
bardovana da bi se otelo 15 od-
sto na{e teritorije - ocijenio
je Popovi}.
On je naglasio da zbog toga
Vlada Srbije insistira da sva-
ko rje{ewe budu}eg statusa Ko-
sova i Metohije mora biti sa-
glasno sa Poveqom UN i na~e-
lima me|unarodnog prava. ¥
ALEKSANDAR POPOVI], MINISTAR NAUKA
Ahtisari u }orsokaku
BEOGRAD - U prote-
kle tri godine Elektro-
privreda Srbije je zbog
neovla{}enog kori{}ewa
elektri~ne energije o{te-
}ena za oko 1,5 milijardi
dinara.
Za protekle tri godi-
ne, od 945.000 kontrolisa-
nih potro{a~a, struju je
neovla{}eno koristilo
oko 22.200, a isto toliko
gra|ana ili nije dozvoli-
lo kontrolu ili je kod wih
nije bilo mogu}e obaviti.
U Elektroprivredi su
izra~unali da su u tom peri-
odu izgubili oko 322 mili-
ona kilovat-~asova struje,
{to je vrijednost 1.4-
70.150.000 dinara, od kojih je
preko suda napla}ena svega
~etvrtina ili 375 miliona
dinara.
Predsjednik Stru~nog
tima za smawewe netehni~-
kih gubitaka EPS-a Slobo-
dan Kujovi} ka`e da su du-
gogodi{wim pra}ewem zakqu-
~ili da od ukupnog broja doma-
}instava u Srbiji oko 2,5 odsto
potro{a~a neovla{}eno kori-
sti elektri~nu energiju. U
Elektroprivredi procjewuju da
su 2005. godine izgubili 40 mi-
liona evra, i to najvi{e zbog
neovla{}ene potro{we i ne-
prijavqenih potro{a~a do 70
odsto, neispravnih mjernih ure-
|aja do 25 odsto i neo~itanih
brojila do pet odsto. ¥
ELEKTROPRIVREDA SRBIJE TRPI VELIKE GUBITKE
Kradqivci ja~i od zakona?
Ra~unica: Za tri godine
ukradeno 1,5 milijardi
dinara
NI[ - Sredinom decembra
o~ekuje se serija ~arter leto-
va koji }e dovoziti britanske
turiste na Kopaonik.
Avioni }e sa londonskog ae-
rodroma "Getvik# ka ni{kom
aerodromu kretati svakih se-
dam dana, a engleski skija{i }e
aran`mane upla}ivati u agen-
cijama "Tompson# i "Balkan ho-
lidejs#. Turisti~ka organiza-
cija Srbije je, da bi Kopaonik
vratila na skija{ku mapu Evro-
pe, samo 2004. i 2005. godine po-
tro{ila 74.000 evra za promo-
ciju najqep{e srpske planine.
Ogla{avawe u bro{uri
"Tompson ski# ko{talo je 15.000
evra, ali se isplatilo jer se broj
britanskih turista ove godine
pove}ao, pa je za osam mjeseci
bilo 10.966 Engleza, {to je za 12
odsto vi{e nego lani.
- Oni su uglavnom i{li na
zimovawe na Kopaonik, a Zla-
tibor, i pored velike ̀ eqe, ni-
smo uspjeli da uvrstimo u ponu-
du, jer aerodrom u Ponikvama
nije aktiviran, a vo`wa auto-
busom od ~etiri sata je napor-
na - ka`e Milan Danilovi}, me-
naxer u "Tompsonu#.
Britanski turisti koji
sti`u na Kopaonik mogu da se
podijele u dvije grupe: na sta-
rije kojima je to drugi ili tre-
}i odmor, i na mla|e bra~ne pa-
rove koji vole jeftinije skija-
we. Na Kopaonik dolaze, prije
svega, britanski skija{i - po-
~etnici koji imaju ni`a pri-
mawa. Tu je Srbija destinacija
bez premca.
- Srbija je sve popularnija,
ali jo{ se ne trudi kao Bugar-
ska, koja ve} deceniju va`i za
jeftino i zabavno odredi{te -
ka`e Danilovi}.
On je dodao da su se u Boro-
vecu ozbiqno pripremili za
Engleze i otvorili su pabove za
wih, pa su im ubrzo 90 odsto tu-
rista ~inili Britanci.
- Kopaonik je sa pet `i~a-
ra postao ozbiqan skija{ki
centar, ali su hoteli problema-
ti~nog kvaliteta - smatra Da-
nilovi}. ¥
NA KOPAONIKU SVE SPREMNO ZA GOSTE
Sti`u Britanci
Kopaonik: Mamac za turiste
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SVIJET
9
BE^ - Evropska unija stra-
huje u posqedwe vrijeme od mo-
gu}nosti da se "francuski sin-
drom# - problem koji Francu-
ska ima sa svojim gra|anima
islamske vjere - pro{iri na
ostatak Starog kontinenta,
onako kako je to slu~aj ovih da-
na sa Austrijom, zemqom u ko-
joj sve vi{e raste napetost u
odnosima "domorodaca# i tur-
skih doseqenika.
Za Telfs, malo mirno mje-
sto u Alpima, sa oko 10.000 sta-
novnika, moglo bi se slobodno
re}i da je simbol te prijete}e
opasnosti koja, strahuju trezve-
ni analiti~ari, lebdi nad Evro-
pom. Telfs je, naime, mjesto gdje
se bukvalno sre}u istok i zapad,
mjesto u kojem je, me|u hri{}an-
skom ve}inom, svaki sedmi sta-
novnik turskog porijekla.
Turci i Austrijanci u tom
gradi}u hodaju istim ulicama i
{aqu svoju djecu u iste vrti}e i
{kole, ali sve je to samo privid,
jer u stvarnosti dvije zajednice
`ive odvojeno, svaka za sebe, bez
mnogo dodira.
- Mi, u stvari, `ivimo jed-
ni pored drugih, a ne jedni s
drugima - izjavio je lokalnom
listu [tefan Operer, mladi
gradona~elnik tog, jo{ prete-
`no hri{}anskog (rimokato-
li~kog) grada, dodaju}i da je "sa-
svim jasno da su ti qudi dio au-
strijskog dru{tva, a ne neko
strano tijelo#.
Kao i svako drugo mjesto u
Evropi, koja u posqedwe vrije-
me ne uspijeva da iza|e na kraj
sa sve brojnijom islamskom po-
pulacijom, Telfs poku{ava da
prona|e idealan model za in-
tegraciju svojih turskih sugra-
|ana.
To je vrlo va`na tema za mi-
ran sa`ivot dviju zajednica -
tim va`nije {to se zna da je
Turska zapo~ela pregovore sa
Briselom o u~lawewu u Evrop-
sku uniju i da }e Turaka u Evro-
pi, vjerovatno, biti jo{ vi{e
u budu}nosti.
Turci su se prvi put doseli-
li u ovaj `ivopisni alpski gra-
di} tokom 60-ih godina minulog
vijeka, na poziv tada{weg grado-
na~elnika Helmuta Kopa, da bi
radili u tek otvorenoj lokalnoj
fabrici tekstila, koja sada vi-
{e ne postoji.
Ve}ina prvih "gastarbajte-
ra# trajno se doselila u Telfs,
a za wima su dolazili novi tur-
ski doseqenici u potrazi za bo-
qim `ivotom.
Sada u Telfsu 60 odsto tur-
skih doseqenika posjeduje au-
strijsko dr`avqanstvo, {to se
nikako ne dopada ekstremnoj de-
snici.
Tokom proteklih godina,
funkcioneri vlasti u ovom gra-
di}u poku{avali su da ubla`e
postojawe dviju paralelnih za-
jednica. Sprije~ili su nastaja-
we "turskih predgra|a# tako
{to su turske doseqenike nase-
qavali u raznim dijelovima gra-
da, a djecu, ~iji materwi jezik
nije wema~ki, poku{ali su da
upi{u u vrti}e {irom grada, ne
bi li se od malih nogu sprijate-
qili sa austrijskom djecom.
I pored svih dobronamjer-
nih poku{aja telfskih vlasti,
prije godinu dana je do{lo do
napetosti u odnosima, kada je lo-
kalna turska vjerska zajednica
objavila svoj plan da pored xa-
mije izgradi minaret.
Poslije ̀ u~ne rasprave, gra-
dona~elnik je, ipak, dao "zeleno
svjetlo# za minaret, prkose}i
peticiji 2.500 gra|ana i prote-
stu opozicionih lidera u grad-
skoj skup{tini.
Danas, godinu dana kasnije,
pored telfske xamije se uzdi`e
minaret visok 15 metara, dok
gradona~elnik gotovo svakodnev-
no prima anonimna, prijete}a
pisma - zato {to "privla~i Tur-
ke u Telfs#. ¥
U AUSTRIJI ZAISKRILE HRI[]ANSKO-ISLAMSKE VARNICE
STRAH OD "FRANCUSKOG SINDROMA"
Turci i Austrijanci u Telfsu hodaju istim ulicama
i {aqu svoju djecu u iste vrti}e i {kole, ali sve
je to samo privid, jer u stvarnosti `ive odvojeno, svako
za sebe, bez mnogo dodira
Telfs: Simbol opasnosti
PROBLEM
Kqu~ni problem u odno-
sima telfskih Austrijanaca
i "doma}ih# Turaka je jezi~-
ka barijera, jer mnogi Turci,
naro~ito `ene, ne izlaze iz
ku}e i nemaju gdje da nau~e we-
ma~ki jezik.
IZBORI
MOSKVA - U separati-
sti~koj gruzijskoj republici
Ju`noj Osetiji ju~e su odr`a-
ni izbori za predsjednika re-
publike i referendum o neza-
visnosti, koji Tbilisi smatra
nelegitimnim.
Bilo je otvoreno 78 bira~-
kih mjesta, na kojima je prili-
ku da glasa imalo oko 55.000 bi-
ra~a. Blizu 20.000 gra|ana,
uglavnom izbjeglica, moglo je
da glasa u susjednoj ruskoj Sje-
vernoj Osetiji. U selima sa ve-
}inskim gruzijskim stanovni-
{tvom glasawe nije bilo orga-
nizovano, ali je Centralna iz-
borna komisija Ju`ne Osetije
saop{tila da mogu da glasaju i
Gruzijci, i to na teritorijama
koje su pod kontrolom Cinhva-
lija.
Za predsjednika su se takmi-
~ila ~etiri kandidata - sada-
{wi predsjednik Eduard Kokoj-
ti, {ef administracije Cin-
hvalskog rejona Inal Puhajev,
saradnik Mje{ovite kontrol-
ne komisije za rje{avawe gruzij-
sko-osetijskog konflikta Leo-
nid Tibilov i nezaposleni Oleg
Gabodze.
Na referendumu je bilo po-
stavqeno pitawe "Da li se sla-
`ete da republika Ju`na Ose-
tija sa~uva svoj sada{wi status
nezavisne dr`ave i da bude pri-
znata od strane me|unarodne za-
jednice?#
Glasawe je pratilo oko 2.000
posmatra~a i akreditovanih no-
vinara.
Sa druge strane, u gruzijskim
selima koja nisu pod kontrolom
Cinhvalija odr`ano je "alter-
nativno glasawe#, na kojem su
gra|ani glasali za predsjedni-
ka republike i odgovoriti na
pitawe: "Da li se sla`ete da za-
po~nu pregovori sa Gruzijom o
stvarawu federalne dr`ave?#
Alternativna izborna ko-
misija smje{tena je u selu Ere-
dvi, svega nekoliko kilometara
od Cinhvalija, a na ~elu komi-
sije je Uruzmag Karkusov.
Gruzija je izbore u Ju`noj Ose-
tiji ocijenila kao "nelegitim-
ne#, navode}i da su ideje "refe-
renduma# i "izbora# u zoni kon-
flikta "separatisti~ke# i ne
odra`avaju interese cjelokup-
nog stanovni{tva regiona. ¥
U JU@NOJ OSETIJI JU^E ODR@AN REFERENDUM O NEZAVISNOSTI
^ETVERAC VODI TRKUNa referendumu je bilo postavqeno pitawe
"
Da li
se sla`ete da republika Ju`na Osetija sa~uva svoj
sada{wi status nezavisne dr`ave i da bude priznata
od strane me|unarodne zajednice?"
VAR[AVA - U Poqskoj su ju~e u
{est ~asova bila otvorena birali-
{ta na kojima je vi{e od 30,2 milio-
na bira~a na lokalnim izborima bi-
ralo odbornike op{tinskih i regio-
nalnih skup{tina.
Prvi put pravo glasa imali su i
gra|ani Evropske unije koji `ive u
Poqskoj i u bira~ke spiskove ih je
upisano 187.
Do 20 ~asova Poqaci su trebali
da odlu~e kome }e od preko 270.000
kandidata dati neki od 47.000 manda-
ta za odbornike u op{tinama i oko
9.000 mandata u regionalnim, vojvod-
skim skup{tinama, sejmi}ima, nazva-
nim tako po uzoru na dowi dom poq-
skog parlamenta - Sejm.
Novina na lokalnim izborima su
ovog puta izborni blokovi, kada stran-
ke izlaze na izbore pojedina~no sva-
ka sa svojom kandidatskom listom, ali
unaprijed su se dogovorile da }e sabra-
ti i prema dogovorenom kqu~u podi-
jeliti osvojene mandate.
Opozicija je na sistem izbornih
blokova ulo`ila `albu Ustavnom
sudu, jer idu naruku vladaju}im kon-
zervativcima iz stranke Pravo i
pravda premijera Jaroslava Ka~iw-
skog, koji na lokalne izbore izlaze
u bloku sa koalicionim partnerima
u vladi - populistima iz Samoodbra-
ne i nacionalistima iz Lige poq-
skih porodica.
Ustavni sud je me|utim, neposred-
no pred izbore ̀ albu opozicije odbio.
Poqski premijer Jaroslav Ka~iw-
ski pozvao je Poqake da masovno iza-
|u na birali{ta i upozorio da opo-
zicija "mo`e da koristi lokalnu sa-
moupravu da ratuje sa vladom#. ¥
POQACI BIRALI ODBORNIKE I POSLANIKE
Jagma za klupe
DRUGI KRUG LOKALNIH IZBORA
U SLOVENIJI
Gradona~elnici
odmjeravaju snage
QUBQANA - U Sloveniji su ju~e u sedam ~asova
bila otvorena bira~ka mjesta u 72 op{tine, u kojima
je oko 700.000 bira~a u drugom krugu lokalnih izbora
odlu~ivalo izme|u dva kandidata za gradona~elnika.
Birali{ta, kojih ima ukupno 1.452, zatvorena se u
19 ~asova, a poslije drugog izbornog kruga predsjedni-
ke op{tina bi za naredne ~etiri godine trebalo da do-
bije svih 210 slovena~kih op{tina.
U prvom krugu izbora, 22. oktobra, izabrano je 138
novih gradona~elnika, u popravnom, drugom krugu, bi-
}e izabrano jo{ 72.
Drugi krug izbora odr`an je i u pet gradskih op-
{tina - Krawu, Mariboru, Novoj Gorici, Novom Me-
stu i Velewu.
U slu~aju da u nekoj od op{tina rezultat bude ne-
rije{en, o novom gradona~elniku, odnosno predsjedni-
ku op{tine odlu~i}e `rijeb. ¥
WUJORK - Bijela ku}a jo{
jednom je ozna~ila Iran i He-
zbolah kao globalne terori-
sti~ke prijetwe, navode}i da je
Teheran, kao glavni sponzor ra-
dikalnih islamista, odgovoran
za smrt hiqada nevinih qudi.
- Finansijska i vojna podr-
{ka Teherana omogu}ila je He-
zbolahu da vr{i nasiqe {irom
svijeta. Hezbolah i Iran osta-
ju opasnost, globalna sprega te-
rorista - navodi se u saop{te-
wu Bijele ku}e.
Va{ington se jo{ jednom
obru{io na Iran i {iitsku
libansku miliciju po{to je
Hezbolah napustio vladu te dr-
`ave, nakon {to se ostale par-
tije nisu slo`ile oko stvara-
wa vlade nacionalnog jedin-
stva.
Bijela ku}a je, tako|e, optu-
`ila Iran i susjednu Siriju da
poku{avaju da sru{e vladu u
Bejrutu, koja za Amerikance
predstavqa primjer razvoja de-
mokratije na Bliskom istoku.
Odnosi izme|u Irana i
SAD ozbiqno se zao{travaju
posqedwih mjeseci, mahom zbog
iranskog kontroverznog nukle-
arnog programa, ali i niza sum-
wivih akcija Teherana, vezanih
za podr{ku radikalnim isla-
mistima.
Bijela ku}a je, istovreme-
no, pozdravila odluku Argen-
tine da zatra`i hap{ewe biv-
{ih iranskih lidera, ukqu~u-
ju}i nekada{weg predsjednika
Akbara Rafsanxanija, koji se
smatraju odgovornim za bomba-
{ki napad na jevrejski centar
u Buenos Ajresu 1994. godine.
Tom prilikom poginulo je 85, a
raweno vi{e od 200 osoba. ¥
BIJELA KU]A OPTU@ILA IRAN I HEZBOLAH
Teroristi broj jedan
Hezbolah: Vr{i nasiqe {irom svijeta
PLAN
TEHERAN - Iran i daqe
planira da, do marta 2007, in-
stali{e 3.000 centrifuga za
oboga}ivawe uranijuma, izjavio
je ju~e portparol iranskog Mi-
nistarstva spoqnih poslova Mo-
hamed Ali Hoseini.
- Iranski zvani~nici i
stru~waci, pod kontrolom Me-
|unarodne agencije za atomsku
energiju, rade na postizawu tog
ciqa - odgovorio je Hoseini na
pitawe da li Iran namjerava da,
do kraja teku}e iranske godine,
koja se zavr{ava u martu 2007,
instali{e 3.000 centrifuga.
BAGDAD - Bomba{-samo-
ubica ubio je ju~e 35, a ranio
58 qudi u regrutnom centru
ira~ke policije u Bagdadu.
To je jedan od najkrvavijih
napada na pripadnike ira~ke
policije u proteklih nekoli-
ko mjeseci, javio je Rojters.
Napada~ je, opasan eksplo-
zivom, uspio da u|e u regrut-
ni centar ira~ke policije, a
zatim je aktivirao eksploziv.
Prema britanskoj novin-
skoj agenciji, najnoviji napad
potkopava napore me|unarod-
nih koalicionih snaga sa Sje-
diwenim Ameri~kim Dr`ava-
ma na ~elu i ira~ke vlade da
pove}aju bezbjednost u zemqi
i suzbiju pobuwenike.
U januaru ove godine bom-
ba{-samoubica aktivirao je
eksploziv me|u policijskim
regrutima u Ramadiju, ubiv{i
70 lica, podsjetio je Rojters.
U me|uvremenu, u eksplo-
ziji bombe na jednom putu u is-
to~nom Bagdadu ju~e su poginu-
la ~etiri Ira~anina, saop-
{tila je policija. ¥
CENTAR IRA^KE POLICIJE U BAGDADU
Bagdad: U eksploziji poginula ~etiri Ira~anina
Bomba{ ubio 35 regrutaWUJORK - Sjediwene Ame-
ri~ke Dr`ave ulo`ile su veto
na nacrt rezolucije Savjeta bez-
bjednosti UN kojom se osu|uje
vojna ofanziva u pojasu Gaze i
zahtijeva od Izraela povla~ewe.
Ameri~ki ambasador u UN
Xon Bolton izjavio je da je nacrt
rezolucije politi~ki motivisan
i da je rezolucija usmjerena pro-
tiv Izraela.
- Ova rezolucija ne odslika-
va nepristrasno nedavne doga|a-
je u pojasu Gaze, niti predstavqa
korak naprijed u uspostavqawu
izraelsko-palestinskog mira, ~e-
mu mi te`imo i na ~emu uporno
radimo - rekao je Bolton u Savje-
tu bezbjednosti.
Za nacrt rezolucije glasalo
je 10 od 15 zemaqa ~lanica Sa-
vjeta, dok su Velika Britanija,
Danska, Japan i Slova~ka bile
uzdr`ane. To je ujedno bio drugi
ameri~ki veto u Savjetu bezbjed-
nosti UN na nacrte rezolucija u
kojima je trebalo da bude osu|en
Izrael zbog vojnih operacija. ¥
SAVJET BEZBJEDNOSTI UN
Veto na rezoluciju
BAWA LUKA - Zaposleni
u Kriminalisti~ko-tehni~kom
centru republi~kog Ministar-
stva unutra{wih poslova Mo-
mir Dragi} (48) iz Bawe Luke
uhap{en je u petak, a dan ka-
snije mu je odre|en i pritvor.
Ovo je na{em listu ju~e po-
tvrdio glavni specijalni tu-
`ilac Republike Srpske Mi-
odrag Baji}.
Dragi} je jedan od pritvo-
renih u okviru istrage posli-
je pronalaska laboratorije za
proizvodwu sinteti~ke droge u
Trnu kod Lakta{a, koju su kri-
minalisti~ki inspektori pro-
na{li u ku}i bra}e Sloboda-
na i Dragana Gajanina. Ovo je
prva laboratorija za proizvod-
wu sinteti~ke droge, prije sve-
ga, ekstazija i amfetamina, ot-
krivena u BiH.
- Poslije saslu{awa u Spe-
cijalnom tu`ila{tvu, koje je
preuzelo istragu u ovom pred-
metu, sudija za prethodni po-
stupak bawolu~kog Okru`nog
suda odredio je Momiru Dra-
gi}u pritvor do mjesec dana
zbog sumwe da je po~inio kri-
vi~no djelo nedozvoqene pro-
izvodwe i prometa opojnih dro-
ga - rekao je Baji}.
Osim Dragi}a, u pritvoru
je i Dragan Gajanin, dok je we-
gov brat Slobodan u bjekstvu.
Laboratorija je otkrivena 8.
novembra prilikom pretresa
ku}e porodice Gajanin u ulici
23. aprila broj 88 u Trnu.
Na~elnik Uprave krimina-
listi~ke policije Ministar-
stva unutra{wih poslova Repu-
blike Srpske Gojko Vasi} je
saop{tio da je ukupno pet li-
ca pod istragom. Laboratori-
ju za proizvodwu droge, smatra,
nisu mogli da opreme vlasni-
ci ku}e ve} je to mogao u~ini-
ti samo iskusan hemi~ar.
Baji} je potvrdio da je Dra-
gi} hemi~ar po struci. U pro-
storiji gdje je bila smje{tena
laboratorija, na|en je wegov
rokovnik sa receptom i formu-
lom za proizvodwu droge, {to
je kqu~ni dokaz protiv wega.
Inspektori su taj recept
prona{li u Dragi}evom rokov-
niku sa uputstvima, koji je na-
|en zajedno sa hemijskim sup-
stancama i tehni~kim pomaga-
lima u laboratoriji.
Momir Dragi} je ve} vi{e
godina bio i sudski vje{tak he-
mijske struke. U Republici
Srpskoj uglavnom je vje{ta~io
na ra~un optu`be i to na su|e-
wima za krivi~na djela u koji-
ma je kori{}eno oru`je.
Me|utim, zanimqivo je we-
govo svjedo~ewe u Sudu BiH u
decembru 2004. godine, kao svje-
doka odbrane, na su|ewu Bogda-
nu Vasi}u, zbog uvoza 22,8 tone
anhidrid sir}etne kiseline
koji se mo`e koristiti za spra-
vqawe droge.
Dragi} je tada, izme|u osta-
log, izjavio da je za 22,8 tona an-
hidrida potrebno sedam tona
morfijuma da bi se dobilo 4,5
tona ~istog heroina. Rekao je
da na prostorima BiH nije mo-
gu}e nabaviti toliku koli~i-
nu morfijuma, koji uglavnom
poti~e iz Avganistana i Tur-
ske, a da bi za tu nabavku bile
potrebne "basnoslovne svote
novca#.
- Na podru~ju BiH nije ni-
kada prona|ena laboratorija
za proizvodwu heroina. Hero-
in koji policija pronalazi u
BiH poti~e iz istog izvora,
najvjerovatnije sa Dalekog is-
toka - rekao je Dragi} u decem-
bru 2004. godine u Sudu BiH.
Bogdan Vasi}, kao vlasnik
firme "Alfa RS# iz Bijeqi-
ne, ina~e dr`avqanin BiH i
Srbije, u januaru 2005. godine
osu|en je u Sudu BiH, na ~eti-
ri i po godine zatvora, zbog
uvoza anhidrida, a na falsi-
fikovanu dokumentaciju vi{e-
gradske firme "Terpentin# u
ciqu da ih proda proizvo|a~i-
ma sinteti~kih droga. Slu~aj
"Terpentin#, podsjetimo se, do-
vodio se u vezu sa vi{e javnih
li~nosti iz Republike Srpske,
koje su ranijih godina bile u
vlasti.
¥ V. JAWI]
Laboratorija za proizvodwu sinteti~ke droge
prona|ena u ku}i bra}e Gajanin je prva u BiH. Na|en
rokovnik sa formulama za proizvodwu
NASTAVQENA ISTRAGA POSLIJE OTKRIVAWA LABORATORIJE DROGE U TRNU KOD LAKTA[A
PRIJEDOR - Brane Rodi}
(47) iz sela Krivaja kod Pri-
jedor u subotu poslije podne
ubio se motornom pilom, pre-
rezav{i sebi vrat.
Tragedija koja je zaprepa-
stila mje{tane Krivaje dogodi-
la se na wivi u neposrednoj
blizini porodi~ne ku}e.
Prema pri~i kom{ija, Bra-
ne je u subotu poslije petnaest
~asova uzeo motornu pilu i re-
kao ocu da ide u {umu da na-
sije~e drva. Otac je odmah kre-
nuo za wim, ali kada je do{ao
na wivu vidio je sina odrubqe-
ne glave u lokvi krvi.
Nesre}ni Brane je upaqenu
motornu pilu stavio na zemqu,
a onda se bacio na wu kako bi
sebi oduzeo `ivot.
- Branu poznajemo kao izu-
zetno vrijednog i po{tenog ~o-
vjeka. Vodio je brigu o svojim
roditeqima. Htio je svakome
prite}i u pomo}. Tragedija u
Rodi}ima sve nas je te{ko po-
godila - pri~a jedna od mje-
{tanki sela Krivaje Stana
Krivaja.
Od Braninih kom{ija sa-
znajemo da je u posqedwe tri
godine nesre}ni ~etrdesetsed-
mogodi{wak "obolio na `iv-
ce#. Porodica, posebno sestra
koja `ivi u Qubqani, poma-
gala mu je da se izlije~i od
takozvanog postratnog sin-
droma.
Nakon {to je du{evno
obolio, Brane je u dva navra-
ta poku{ao sebi oduzeti `i-
vot. Prvi put isjekao je vene,
a ne{to kasnije popio je ve}u
koli~inu tableta za spavawe.
Svjesni opasnosti, roditeqi
su ga ~uvali kako bi izbjegli
najgore, ali, na`alost, nisu
uspjeli.
Tragediju koja ih je zade-
sila, tvrde mje{tani, te{ko
}e pre`ivjeti. [okirani ne-
sre}om, niko od porodice Ro-
di}a nije imao snage da razgo-
vara sa novinarima niti za fo-
tografisawe porodi~ne ku}e.
¥ P. [PADI]
ponedjeqak, 13. novembar 2006.CRNA HRONIKA
10
SRBAC
Vje{awem okon~ao `ivot
SRBAC - Slobodan Radowi} (54) iz Srpca objesio se u su-
botu u porodi~noj ku}i, potvr|eno je u srba~koj Policijskoj sta-
nici. Ovaj slu~aj prijavila je Radowi}eva kom{inica Stevka
Jovi~i}. Prilikom uvi|aja qekar Doma zdravqa Srbac dr Bran-
ka Vidovi} konstatovala je da je smrt nastupila vje{awem. Dru-
gih povreda na tijelu nije bilo.
Slobodan Radowi} je bio elektri~ar. Ima suprugu i dvoje
odrasle djece. Pretpostavqa se da je digao ruku na sebe u depre-
sivnom stawu jer je du`e vrijeme bio bolestan. ¥ S. K.
Stana Krivaja: Brane
bio vrijedan i po{ten
~ovjek
(Snimio D. STOJNI])
BRANE RODI] IZ PRIJEDORSKOG SELA KRIVAJA ODUZEO SEBI @IVOT
SAMOUBISTVO MOTORNOM PILOM
Prema pri~i kom{ija, Brane je u subotu uzeo motornu
pilu i rekao ocu da ide u {umu da nasije~e drva. Otac
ga kasnije zatekao odrubqene glave u lokvi krvi
PUNIONICA
U okviru istrage o labo-
ratoriji, istra`uje se nele-
galno poslovawe otkrivene
punionice alkoholnih pi}a
u ku}i bra}e Gajanin. Poli-
cija je prona{la tehni~ka
pomagala, uputstva za kori-
{}ewe aroma i spravqawe
alkoholnih pi}a i vi{e li-
tara ~istog alkohola. Na|e-
ne su markice Uprave za in-
direktno oporezivawe BiH,
ambala`a i naqepnice za vi-
{e razli~itih pi}a, Na|ena
je i ambala`a, naqepnice i
~epovi za proizvodwu motor-
nog uqa kastrol, te pu{ka
"pumparica#, pi{toq, i
"golf ~etiri# za koji se sum-
wa da su mu falsifikovani
broj {asije i motora.
[OK
Krivaj~ane je posebno po-
tresao na~in na koji je Rodi}
sebi oduzeo ̀ ivot. Ovo je, ina-
~e, 15. slu~aj samoubistva na
podru~ju prijedorske op{tine,
koji se dogodio tokom godine.
Brane Rodi} bi}e sahra-
wen danas na mjesnom grobqu
u Krivaji.
Laboratorija: Prva prona|ena ovakve vrste u BiH
SRBAC - U te{koj
saobra}ajnoj nesre}i, ko-
ja se dogodila u nedjequ
u dva ~asa poslije pono-
}i na magistralnom putu
na izlazu iz Srpca ̀ ivot
je izgubio Dejan Gibani-
ca (27) iz Trstenaca, op-
{tina Derventa.
Te{ke povrede za-
dobili su Darko i
@eqko Nedi} tako|e
iz Trstenaca. Oni su
hitno preba~eni u ba-
wolu~ki Klini~ki cen-
tar.
Prema podacima sr-
ba~ke Policijske sta-
nice i Policijske sta-
nice za bezbjednost sa-
obra}aja Gradi{ka, ne-
sre}a se dogodila kada
je sportski automobil
"mazda# pri velikoj br-
zini sletio s puta i uda-
rilo u betonski zid.
U gradi{koj Poli-
cijskoj stanici za bezbjednost
saobra}aja nisu nam mogli re-
}i ko je upravqao vozilom. Po-
vrije|eni Darko i @eqko Ne-
di} nisu mogli dati izjave, ali
se pretpostavqa da je jedan od
wih vozio, dok je nastradali
Gibanica bio na sjedi{tu suvo-
za~a. Obdukcija tijela nastra-
dalog mladi}a bi}e obavqena
u gradi{koj bolnici. ¥ S. K.
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ
PRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAK
TE[KA SAOBRA]AJNA NESRE]A KOD SRPCA
Smrskana "mazda": Zbog velike brzine, vozilo
sletjelo s puta i udarilo u betonski zid
Poginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan Gibanica
Krali zlato, vozila, odje}u...
DOBOJ - Dva lopova iskoristila su nepa`wu radnice i iz
dobojske zlatare "Devi}# ukrali tridesetak zlatnih prsteno-
va vrijednih oko ~etiri hiqade maraka.
Rije~ je o mu{karcu i `eni koji su poslije kra|e pobjegli.
Nepoznata `ena ukrala je iz butika vlasnice S. P. u Vidov-
daskoj ulici u Doboju nov~anik u kome je bilo oko 700 maraka.
Neko je sa parkirali{ta u ulici Cara Du{ana u Doboju ukrao
"ladu#, vlasnika Z. P. iz tog grada.
Dobojski policajci prona{li su @. R. (22) iz Tesli}a za ko-
ju se sumwa da je iz STR "Tifani# u ulici Svetog Save u Dobo-
ju ukrala `enske farmerke.
Protiv we }e biti podnesen izvje{taj dobojskom Okru`nom
tu`ila{tvu. ¥ Sl. P.
Uhap{eni prestupnici
DOBOJ - Policija iz Dervente uhapsila je M. M. (20) iz
tog grada zbog osnovane sumwe da je poku{ao da izvr{i ubi-
stvo.
Uz izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu, M. M. je predat rad-
nicima sudske policije u Doboju.
U Derventi su uhap{ene jo{ dvije osobe osumwi~ene da su
po~inile te{ko krivi~no djelo na podru~ju Te{wa u Federa-
ciji BiH. Osumwi~eni su predati tamo{woj policiji.
Dobojska policija uhapsila je dva lica iz Male Bukovice
kod Doboja zbog osnovane sumwe da su izvr{ila te{ku kra|u.
Detaqe o ovim hap{ewima u Centru javne bezbjednosti u Do-
boju nisu saop{tili. ¥ Sl. P.
BAWA LUKA - Osamnae-
stogodi{wa A. Z. iz Bawe Lu-
ke, ponovo je prijavqena da
krade mobilne telefone ali
i torbice po raznim mjesti-
ma u gradu, saznajemo u bawo-
lu~kom Centru javne bezbjed-
nosti.
U petak su policiji pri-
javqene kra|e u tri slu~aja,
i to da je ukrala `ensku tor-
bicu kafe baru "Kabare# od
go{}e u kojoj je bio telefon
i 60 maraka, o{tetiv{i je za
400 maraka. Ona je ukrala i
telefone u prodavnici "Lu-
kas srebro# u starom zanat-
skom centru, kao i u butiku
"Svit jers# u Tr`nom centru
Vidovi}, o{tetiv{i vlasni-
ce od 400 do 500 maraka. Rani-
je je prijavqena da je krala
telefone na ulici od gra|a-
na koji su aparate nesmotre-
no dr`ali, na gradskoj tr`ni-
ci, u tr`nom centru "Zenit#,
hotelu "Bosna#.
¥ V. J.
BAWA LUKA
Prijavqena kradqivica
NASIQE U PORODICI
Tukli
supruge
BAWA LUKA - D. R. (36)
iz Bawe Luke prijavila je po-
liciji u subotu nevjen~anog
supruga D. P. (31) da je zlo-
stavqa, saznajemo u bawolu~-
ko Centru javne bezbjedno-
sti. Prema wenoj prijavi, na-
silnik ve} du`e vrijeme mal-
tretira wu i maloqetno di-
jete.
Dan ranije oko 23.30 ~aso-
va u Kuqanima je Z. V. napao su-
prugu Q. V. Nasilnik je zatim
napao i J. R., koji je poku{ao da
odbrani sestru. Policajci ko-
ji su intervenisali napisali
su slu`benu zabiqe{ku i pod-
nijeli prekr{ajnu prema Za-
konu o za{titi od nasiqa u po-
rodici.
Istog dana, policiji je zbog
nasiqa u porodici prijavqen
i S. T. koji je oko 13 ~asova u
porodi~noj ku}i u ulici Usta-
ni~ki put, policijskom pali-
com udario suprugu Z. T. i k}er-
ku M. T. i nanio im vidne po-
vrede.
¥ V. J.
ponedjeqak, 13. novembar 2006. CRNA HRONIKA
HAG - Portparol Me|u-
narodnog krivi~nog suda za
biv{u Jugoslaviju u Hagu, Re-
fik Hoxi} potvrdio je ju~e
da je Vojislav [e{eq "obavi-
jestio osobqe pritvorske je-
dinice da ne uzima hranu#, ali
je istakao da taj ha{ki optu-
`enik nije naveo razloge zbog
kojih {trajkuje gla|u.
- On ([e{eq) je infor-
misao osobqe u subotu, oko
podneva, da odbija da uzima
hranu - rekao je Hoxi}, preno-
si Tanjug.
Generalni sekretar Srp-
ske radikalne stranke Alek-
sandar Vu~i} izjavio je u su-
botu, povodom [e{eqevog po-
~etka {trajka gla|u, da }e
svakodnevno odr`avati pro-
testne skupove i obavje{ta-
vati javnost o zdravstvenom
stawu lidera te stranke.
- [e{eq }e prestati sa
{trajkom gla|u kada budu is-
puweni wegovi zahtjevi - ka-
zao je Vu~i}.
On je naveo da su to uki-
dawe restriktivnih mjera
diskriminatorskog karaktera
u pogledu posjete [e{eqeve
supruge, registrovawe wego-
vih pravnih savjetnika i nor-
malizovawe
uslova za pr-
ipremu od-
brane, dobi-
jawe dokume-
nata na pa-
piru i na
srpskom je-
ziku, kao i
ukidawe od-
luke o bra-
niocu u pri-
pravnosti.
Lider ra-
dikala je op-
tu`en na osnovu 14 ta~aka op-
tu`nice za ratne zlo~ine u
Bosni i Hercegovini, Hrvat-
skoj i Vojvodini od 1991. do
1995, a po~etak su|ewa je za-
kazan za 27. novembar ove go-
dine. Na statusnoj konferen-
ciji 1. novembra, lider radi-
kala je udaqen, jer je, po mi-
{qewu sudskog vije}a, istra-
javao u ometawu postupka, pa
ga je u nastavku zastupao advo-
kat u pripravnosti Dejvid
Huper, koga [e{eq ne pri-
znaje.
Sudija Alfons Ori saop-
{tio je 8. novembra da je sud-
sko vije}e Ha{kog suda doni-
jelo odluku da iz optu`nice
protiv [e{eqa budu izba~e-
ni zlo~ini u Zapadnoj Slavo-
niji, Bijeqini, Br~kom, Bo-
ra~kom jezeru i Bosanskom
[amcu.
DPA podsje}a da [e{eq
nije optu`en da je li~no u~e-
stvovao u ~iwewu zlo~ina,
ve} da je pripadao u zajedni~-
kom kriminalnom poduhvatu u
kome se, pored wega, spomiwu
biv{i predsjednik Srbije i
Jugoslavije Slobodan Milo-
{evi} i ratni politi~ki i
vojni lideri Srba Radovan
Karaxi} i Ratko Mladi}. ¥
IZ ME\UNARODNOG KRIVI^NOG SUDA U HAGU POTVR\ENO
[E[EQ [TRAJKUJE GLA\UAleksandar Vu~i} izjavio da }e radikali
svakodnevno odr`avati protestne skupove
i obavje{tavati javnost o zdravstvenom stawu
vo|e Srpske radikalne stranke
BERLIN - Italijanska
mafija uzima sve vi{e maha u
Wema~koj i ula`e profit od
svojih ilegalnih aktivnosti u
energetske kompanije u Frank-
furtu, kao i u ruski "Ga-
zprom#, objavio je ju~era{wi
"Berliner cajtung#.
Citiraju}i tajni izvje-
{taj wema~ke obavje{tajne
slu`be (BND), list navodi
da kalabrijska mafija, po-
znata kao ndrangeta, koristi
Wema~ku za ulagawe gotovi-
ne dobijene od trgovine dro-
gom i {vercom oru`ja, pre-
nosi Tanjug.
Ndrangeta je ulo`ila mi-
lionske sume u wema~ke hote-
le, restorane i nekretnine,
posebno u isto~noj Wema~koj
i du` balti~ke obale, citi-
rao je list izve{taj BND.
Portparol BND-a rekao je ju-
~e za Rojters da ta slu`ba naj-
vjerovatnije ne}e mo}i da ko-
mentari{e izvje{taj lista do
ponedjeqka.
Prema podacima BND-a,
posebno su dva klana ndrange-
te jaka u Wema~koj i, u bliskoj
saradwi sa albanskom mafi-
jom, bave se {vercom oru`ja
iz [vajcarske i Wema~ke, na-
veo je wema~ki list "Berli-
ner cajtung#.
U okviru aktivnosti oko
prawa novca, ndrangeta je ta-
ko|e kupila veliki dio pake-
ta akcija u kompanijama regi-
strovanim na frankfurtskoj
berzi, naveo je BND. Neki kla-
novi mafije tako|e su ulo`i-
li u akcije ruskog "Gazproma#,
u kojem wema~ki lider u pro-
izvodwi gasa "Rurgas# ima
udio od 6,4 odsto.
U izvje{taju BND-a izne-
sene su i o{tre kritike na ra-
~un italijanskih vlasti, za ~i-
je je napore da suzbiju organi-
zovani kriminal, re~eno da ni-
su adekvatni.
Zakoni koje je uvela vlada
biv{eg italijanskog premijera
Silvija Berluskonija ote`a-
li su borbu protiv organizova-
nog kriminala, a kalabrijska
mafija ndrangeta je uspjela da
se infiltrira ~ak i u poli-
ti~ka i pravosudna tijela u
Italiji, zakqu~eno je u pome-
nutom izvje{taju BND-a. ¥
ITALIJANSKI KLANOVI SVE JA^I U WEMA^KOJ
DUGI PIPCI MAFIJE
Dva klana kalabrijske mafije, poznate kao ndrangeta,
posebno jaka u Wema~koj, a u bliskoj saradwi
sa albanskom mafijom, bave se {vercom oru`ja iz ove
zemqe i iz [vajcarske
Vojislav [e{eq: Odbija hranu dok
ne ispune wegove zahtjeve
OMETAWE PROCESA
Lider radikala zahtije-
va da se sam brani, kao {to
je to ~inio Milo{evi}, ali
po DPA, sudije smatraju da
[e{eq `eli da podno{e-
wem neutemeqenih zahtijeva
omete proces.
[e{equ je nedavno do-
zvoqeno da se sam brani, ali
je upozoren da }e u slu~aju
ometawa postupka dobiti
slu`benog advokata.
HAG - U Ha{kom tribu-
nalu ove sedmice bi}e nasta-
vqeno pet su|ewa za zlo~ine
po~iwene na podru~ju biv{e
SFRJ.
Cijele sedmice bi}e na-
stavqena su|ewa biv{em
predsjedniku Srbije Milanu
Milutinovi}u i petorici
biv{ih zvani~nika Srbije i
SR Jugoslavije, nekada{wem
predsjedniku Republike Srp-
ske Krajine Milanu Marti-
}u i "vukovarskoj trojki#.
Od ponedjeqka, 13. novem-
bra do ~etvrtka, 16. novem-
bra nastavi}e se su|ewe ra-
nijim visokim funkcioneri-
ma Hrvatske Republike Her-
ceg-Bosne, javqa Tanjug.
Od srijede, 15. novembra
do petka, 17. novembra nasta-
vqa se su|ewe nekada{wim
oficirima Vojske Republi-
ke Srpske.
Milutinovi}, Nikola
[ainovi}, Dragoqub Ojda-
ni}, Neboj{a Pavkovi}, Vla-
dimir Lazarevi} i Sreten
Luki} su optu`eni za ratne
zlo~ine na Kosovu i Meto-
hiji, po~iwene 1999. godine.
Marti} je optu`en za zlo-
~ine nad nesrbima u Knin-
skoj Krajini i zapadnoj Bo-
sni, od 1991. do 1995, kao i za
raketni napad na Zagreb, ma-
ja 1995. godine.
"Vukovarska trojka#, biv-
{i oficiri JNA - Mile
Mrk{i}, Veselin [qivan-
~anin i Miroslav Radi} su
optu`eni za strijeqawe oko
250 hrvatskih zarobqenika
na farmi "Ov~ara#, kod Vu-
kovara, 20. novembra 1991. go-
dine.
Biv{i oficiri Vojske
Republike Srpske optu`eni
su za zlo~ine u Srebrenici,
jula 1995, kada je, prema op-
tu`nici, ubijeno oko 7.000
muslimana.
Re~ je o Vujadinu Popo-
vi}u, Qubi{i Beari, Dragu
Nikoli}u, Qubomiru Borov-
~aninu, Radivoju Mileti}u,
Milanu Gveru, Vinku Pandu-
revi}u i Miloradu Trbi}u.
Sudnicu }e zauzeti i {e-
storica biv{ih visokih
funkcionera tzv. Herceg-Bo-
sne tokom rata u Bosni i
Hercegovini - Jadranko Pr-
li}, Bruno Stoji}, Slobodan
Praqak, Milivoje Petkovi},
Valentin ]ori} i Berislav
Pu{i}.
Prema optu`nici, oni su
u~estvovali u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu po-
liti~kog i vojnog podjarm-
qivawa, etni~kog ~i{}ewa
bosanskih muslimana i dru-
gih nehrvata koji su `ivjeli
na dijelovima teritorije
BiH za koje se tvrdilo da
pripadaju Hrvatskoj Zajedni-
ci (a kasnije republici) Her-
ceg-Bosni i pripajawa tih
teritorija, kao dijela veli-
ke Hrvatske. ¥
HA[KI TRIBUNAL
Nastavak pet su|ewa
BEOGRAD - Pred Vije}em
za ratne zlo~ine u Beogradu,
javqa Tanjug, danas }e po~eti
su|ewe dvojici pripadnika
Ministarstva unutra{wih po-
slova Srbije - Sretenu Popo-
vi}u, zvanom Pop, i Milo{u
Stojanovi}u, zvanom [e{eq,
zbog osnovane sumwe da su u ju-
lu 1999. godine izvr{ili rat-
ni zlo~in protiv ratnih zaro-
bqenika.
Oni se terete da su, bra}u
Ilia, Agrona i Mehmeta Bi-
ti}ija, pripadnike dobrovo-
qa~ke jedinice "Atlantska
brigada#, koja se u aprilu 1999.
godine stavila u slu`bu Oslo-
bodila~ke vojske Kosova
(OVK), li{ili prava na pra-
vilno i pravi~no su|ewe.
Zlo~in se dogodio, kako se
navodi u optu`nici, "u kon-
tekstu i u bliskoj vezi sa oru-
`anim sukobom koji je posto-
jao od januara 1998. godine#,
izme|u dr`avnih snaga bezbjed-
nosti i pripadnika naoru`a-
ne organizacije OVK.
Popovi} je u to vrijeme
bio komandir izvi|a~ko-di-
verzantskog voda Operativno
poternih grupa, koje su for-
macijski pripadale 124. inter-
ventnoj brigadi Posebnih je-
dinica policije, dok je Stoja-
novi} bio komandir odjeqewa
tog voda.
U obrazlo`ewu optu`nice
navodi se da su okrivqeni sa-
glasno priznali djela koja im
se stavqaju na teret, isti~u}i
da su izvr{avali zadatke pret-
postavqenih starje{ina.
Oni su naglasili kako ni-
su znali da nepoznata lica, ko-
ja su preuzela bra}u Biti}i,
namjeravaju da ih ubiju.
Optu`ba smatra da je ta-
kva odbrana "neosnovana jer je
sra~unata na izbjegavawe kri-
vi~ne odgovornosti#. ¥
VIJE]E ZA RATNE ZLO^INE U BEOGRADU
Slu~aj
"
Biti}i" pred sudijama
NOVI PAZAR - U Sje-
nici su u subotu ujutro uhap-
{eni Elvis X. (21) i Rasim
[. (18), zbog osnovane sumwe
da su poku{ali da ubiju bra~-
ni par Rahimu F. (45) i Me-
ha \. (60), saop{tila je Po-
licijska uprava u Novom Pa-
zaru.
Prema saop{tewu poli-
cije, osumwi~eni su prije ne-
koliko no}i, u Javorskoj uli-
ci, nedaleko od ugostiteq-
skog objekta "Beverli Hils#,
vozilom "opel astra#, prema
ranije pripremqenom planu,
udarili bra~ni par, povri-
je|enog mu{karca i `enu uvu-
kli u vozilo i povezli pre-
ma gradskoj deponiji u namje-
ri da ih opqa~kaju i ubiju.
U saop{tewu je navedeno
da je preksino} oko 22.40 ~a-
sova policijska ispostava u
Sjenici telefonom obavije-
{tena da su vozilom "opel
astra# udarena dva pje{aka.
U Domu zdravqa u Sjenici
policija je saznala da povri-
je|eni nisu zatra`ili po-
mo}, a u subotu rano ujutro,
rade}i intenzivno na ovom
slu~aju, u ulici Mu{ovi}a
prona{la to vozilo u kome
su se nalazili voza~ Elvis
X. i suvoza~ Rasim [., a po-
red vozila i povrije|eni
bra~ni par.
Policija je osumwi~eni-
ma odredila mjeru zadr`ava-
wa zbog osnovane sumwe da su
izvr{ili krivi~no djelo te-
{ko ubistvo u poku{aju, ja-
vio je Tanjug.
¥
POLICIJSKA UPRAVA U NOVOM PAZARU
VRAWE - U Vrawu je u su-
botu rano ujutro ubijen @ivo-
in N. (1980) iz tog grada, sa-
op{tila je policija, javqa
Tanjug.
Ubistvo se dogodilo na ras-
krsnici ulica Kneza Milo{a
i Kraqa Stefana Prvoven~a-
nog, u 3.55 ~asa tako {to je na
`rtvu ispaqeno vi{e hitaca
iz vatrenog oru`ja kada se na-
lazio u vozilu "askona# vraw-
skih registarskih oznaka.
Od zadobijenih povreda
@ivoin N. je odmah preminuo u
Medicinskom centru u Vrawu.
Uvi|aj su izvr{ili istra-
`ni sudija Okru`nog suda u
Vrawu sa zamjenikom Okru-
`nog javnog tu`ioca i pripad-
nicima policijske uprave tog
grada.
Policijska uprava raspo-
la`e odre|enim podacima o iz-
vr{iocu i preduzima inten-
zivne mjere i radwe na wegovom
pronala`ewu i hap{ewu, sa-
op{teno je iz policije. ¥
U CENTRU VRAWA
Ubijen u
"
askoni"
PODGORICA - Jedan ri-
bar je poginuo, a trojica su
povrije|ena kada je preksi-
no}, iz nepoznatih razloga,
potonuo ribarski brod "Ra-
faelo#, kod Svetog Stefana,
saop{tila je policija.
Poginuo je Nikola Mar-
ki~i} (59) iz Bara, a povre|e-
ni su Dragi{a \edovi} (27)
iz Trebiwa, Andrija Kova~e-
vi} (35) iz Pan~eva i Dragan
Mustur (31) iz Perasta, javqa
Tanjug.
Nedaleko od Svetog Ste-
fana, brod "Rafelo# se otka-
~io od remorkera "Polaris#
kotorskog preduze}a "Tole
kompani#, koji ga je vukao na
remont u Tivat i po~eo da to-
ne, a ~etiri ~lana posade spas
su potra`ili u hladnom i va-
lovitom moru.
Spasavawe brodolomaca
ote`alo je nevrijeme, koje je
iznenada zahvatilo budvanski
akvatorijum.
Najstariji brodolomac
nije uspio da se domogne re-
morkera i spasi sigurne smr-
ti, dok su trojica mla|ih iz-
bjegla veliki vir i izvu~eni
su na palubu. ¥
KOD SVETOG STEFANA POTONUO BROD
Uhap{eni razbojnici
Stradao ribar
SLAVONSKI BROD -
Tri lica su smrtno strada-
la, a {est ih je povrije|eno
u eksploziji koja se dogodi-
la preksino} u jednom ugo-
stiteqskom objektu u cen-
tru Oku~ana, saop{tila je
hrvatska policija, prenosi
Srna.
Osumwi~eni je, nakon do-
laska policije, po~eo na
wih pucati, a zatim je poku-
{ao da pobjegne. Policija ga
je uhvatila i privela u Po-
licijsku stanicu u Oku~ani-
ma, javqaju hrvatski mediji.
Policija pretpostavqa
da je rije~ o eksploziji ru~-
ne bombe.
Povrije|eni qudi su
zbrinuti u novogradi{koj
bolnici, a poslije uvi|aja
bi}e poznato vi{e detaqa o
ovom doga|aju. ¥
OKU^ANI
Masakr u restoranu
PODGORICA - Starica
Senka Rajkovi} (80) izgorjela
je preksino} u po`aru, koji je
buknuo u kuhiwi wene garso-
were u podgori~kom nasequ
Zabjelo.
Starica je bila sama u sta-
nu, a prema prvim pretpostav-
kama po`ar je izazvala zapa-
qena svije}a, koja je pala i za-
palila wenu garderobu i }ebe,
javio je Tanjug.
Po`ar u wenom stanu pri-
javio je kom{ija koji je vidio
dim iz stana na drugom spratu,
u ulazu broj 34, u Jerevanskoj
ulici, ali za nesre}nu `enu
vi{e nije bilo spasa.
Starica je u garsoweri u
Jerevanskoj ulici `ivjela sa-
ma. Kom{ije su ranije tra`i-
le pomo} od op{tine za wu,
jer je godinama `ivjela bez
struje i vode u stanu. ¥
PODGORICA
Izgorjela starica
11
PALE - Ratni veterani Republike Srp-
ske i Republike Srbije proteklog viken-
da dru`ili su se na Jahorini. Osnovni mo-
to wihovog okupqawa bila je `eqa da se
kroz dru`ewe i sportska takmi~ewa una-
prijede bratske i prijateqske veze bora~-
ke populacije s obje strane Drine.
Prvo dru`ewe ove vrste organizovala
je Bora~ka organizacija Republike Srp-
ske, a manifestacija predstavqa o`ivo-
tvorewe inicijative koju su u svjetlu Spo-
razuma o specijalnim paralelnim vezama
Srpske i Srbije pokrenula nadle`na mi-
nistarstva dviju republika.
Otvaraju}i susrete, ministar rada i
bora~ko-invalidske za{tite Srpske Bo-
{ko Tomi} je istakao da su Srbi narod sa
identitetom i da se ne mogu dijeliti na
bawolu~ke, beogradske, ni{ke, paqanske,
kosmetske... jer je rije~ o jednom narodu ko-
ji vezuje ista vjera, kultura, istorija i tra-
dicija.
- To je ne{to zbog ~ega treba da se po-
nosimo, ba{ kao {to se ponosimo sa svi-
ma koji su branili i odbranili srpski na-
rod - poru~io je ministar Tomi} naglasiv-
{i da to {to pripadnici srpskog naroda
`ive u vi{e dr`ava ne mo`e i ne smije
predstavqati prepreku za wegovawe brat-
skih i prijateqskih veza.
Predsjednik IO organizacije ratnih
veterana Srbije dr Predrag Miqkovi} re-
kao je da se ve} du`e planiralo organizo-
vawe ovakvog sportskog dru`ewa.
- Dobro je {to je to za`ivjelo. @eli-
mo da pro{irimo saradwu i u narednom pe-
riodu potpi{emo i sporazum o bratimqe-
wu na{ih organizacija - kazao je Miqko-
vi} izra`avaju}i nadu da }e susreti ratnih
veterana prerasti u tradicionalnu mani-
festaciju sporta i dru`ewa.
Sli~nog mi{qewa su i predstavnici
bora~ke populacije u Srpskoj. Predsjed-
nik Predsjedni{tva bora~ke organizaci-
je Republike Srpske Mihajlo Para|ina iz-
razio je uvjerewe da }e budu}i susreti oku-
piti i ve}i broj u~esnika. ¥ S. [EKARA
Ministar Bo{ko Tomi} istakao da to {to
pripadnici srpskog naroda `ive u vi{e dr`ava
ne mo`e i ne smije predstavqati prepreku za
wegovawe bratskih i prijateqskih veza
SUSRET RATNIH VETERANA REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE
ponedjeqak, 13. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
12
RUDO - Centar za dnevni bora-
vak djece i omladine sa pote{ko-
}ama u razvoju iz Rudog, smje{ten u
Domu zdravqa, zvani~no radi od su-
bote. To je na{em listu potvrdila
glavni koordinator Centra Suzana
Peri{i}.
Peri{i}eva nagla{ava da je
Centar rezultat programa "Zajed-
no za Rudo# koji se sprovodi u sarad-
wi sa ovom op{tinom, Udru`ewem
za pomo} licima sa posebnim po-
trebama "Nada#, osnovnom i sred-
wom {kolom ovog grada, Pravoslav-
nom crkvenom op{tinom i Centrom
za socijalni rad.
Pomo} su pru`ili i Udru`e
mladih "Luna# Rudo, Dom zdravqa
"Dr Stojana i Qubica# te organi-
zacija "Zajedno za Sarajevo#, Ka-
ritas iz Sarajeva i italijanski
partneri iz Vi}ence, na ~elu sa
sanitarnom slu`bom ovog itali-
janskog grada.
- Glavni ciq Centra je ukqu~i-
vawe djece i omladine sa pote{ko-
}ama u razvoju u normalan `ivot.
Sa wima }e raditi volonteri koji
su pro{li tromjese~nu obuku u sli~-
nim centrima u Vi}enci - ka`e Pe-
ri{i}eva.
Centar je prvi ovakve vrste u
BiH, a pored redovnih aktivnosti
kroz razli~ite radionice omogu}a-
va}e korisnicima i savladavawe vje-
{tina za izradu rukotvorina. ¥ S. H.
Ratni veterani na Jahorini: Nadaju se da }e dru`ewe prerasti
u tradicionalnu manifestaciju
U^ESNICI
Na prvim susretima ratnih vetera-
na Srpske i Srbije u~estvovale su eki-
pe iz Bawe Luke, Trebiwa i Bijeqine,
Beograda, Ni{a, Novog Sada, Kru{ev-
ca, Subotice i Kosova i Metohije iz Re-
publike Srbije.
DRINA NIJE GRANICA
[AMAC - Zbog brojnih
pritu`bi gra|ana na preglasnu
muziku, komunalni policajci u
[amcu kontroli{u sve disko-
barove i kafi}e.
"Komunalci# su du`e vrije-
me na terenu i mjernim ure|a-
jima utvr|uju visinu buke, za
koju gra|ani tvrde da je daleko
ve}a od dozvoqene.
Kazne za preglasnu muziku
su veoma visoke i kre}u se i po
nekoliko hiqada maraka.
Vlasnike kafi}a koji pu-
{taju preglasnu muziku ili ra-
de prekovremeno, komunalna po-
licija prekr{ioce najprije
usmeno opomene. Ako prijetwe
ne urode plodom, slijede rigo-
rozne kazne, odnosno stavqawe
katanca na kafi} ili disko-bar.
[ama~ki op{tinski tr`i-
{ni inspektori su, po nalogu
komunalne policije, tokom pro-
teklog mjeseca podnijeli neko-
liko prekr{ajnih prijava nad-
le`nom sudu. Prilikom kon-
trole utvr|eno je da disko-bar
"Velcanu# nema ~ak ni rje{e-
wa za rad.
Kako komunalna policija
nema zakonsku mogu}nost da za-
tvori objekat koji nema dozvo-
lu za rad, zahtjev za zatvarawe
takvih objekata bi}e upu}en
nadle`nom Odsjeku za inspek-
cijske poslove.
Zbog sve ~e{}ih pritu`bi
gra|ana, posebno stanara pored
kafi}a, komunalna policija je
upozorila vlasnike i ostalih
no}nih barova i ugostiteqskih
objekata da ne}e pra{tati ne-
po{tovawe odluka Admini-
strativne slu`be op{tine [a-
mac, naro~ito odluke o radnom
vremenu i pu{tawu preglasne
muzike. ¥ V. ANTI]
KONTROLA RADA UGOSTITEQSKIH OBJEKATA
BUKA ZATVARA KAFI]E
"
Komunalci" utvrdili da je muzika u
"
Velcanu",
"
Studiju"
i nekim drugim disko-barovima znatno glasnija, te da
rade du`e od dozvoqenog radnog vremena. I daqe
brojne pritu`be gra|ana na glasnu muziku
Kafi}
"
Velcan": Nema dozvolu za rad
U RUDOM OTVOREN CENTAR ZA OBUKU MLADIH SA POTE[KO]AMA U RAZVOJU
Lije~ewe po italijanskom receptu
PRIJEDOR - [teta koju je
prouzrokovala poplava u zgradi
prijedorskog Osnovnog suda po-
~etkom pro{log mjeseca proci-
jewena je na 75 hiqada maraka.
Ovo je u petak potvrdila
predsjednik prijedorskog Osnov-
nog suda Milka Bursa}. Popla-
va u zgradi Suda izazvana neis-
pravnim ventilima na cjevovo-
du zahvatila je ve}inu prostori-
ja i uni{tila veliki dio arhi-
ve, elektro i telefonsku mre`u.
Odmah nakon havarije, republi~-
ka Vlada je pomogla sa 24 hiqa-
de maraka. Tim novcem je, veli
Bursa}eva, nabavqena nova tele-
fonska centrala i sanirane
elektroinstalacije. Preostala
sredstva od 50 hiqada maraka za
popravak, dodaje Milka Bursa},
bi}e obezbije|ena najvjerovat-
nije posredstvom osiguravaju}eg
dru{tva.
- Ura|en je veliki dio posla.
Me|utim, ostalo je jo{ da se
okre~i i promijeni parket. Ovi
radovi bi mogli sa~ekati pro-
qe}e - kazala je Bursa}eva i do-
dala da je doprinos u obnovi
zgrade Suda dala i op{tina Pri-
jedor.
Bez obzira na nevoqu koja ih
je zatekla, u prijedorskom Sudu
nisu prekidali rad.
¥ P. [.
POSQEDICE POPLAVE U OSNOVNOM SUDU
[teta 75 hiqada maraka
Reumatizam je naziv za
razli~ite bolesti i
tegobe koje poga|aju kos-
ti, zglobove i mi{i}e.
Bol, otok i ograni~e-
nost pokreta su zajed-
ni~ki svim reumatskim
bolestima. Reumatizam
poti~e od rije~i reuma,
koja vodi porijeklo iz
gr~kog jezika, a zna~i
strujawe.
U doba Hipokrata se
smatralo da bol i otok
zglobova kod reumatskih
bolesti uzrokuje neki
otrovni sok koji "te~e#
(struji) tijelom. Prema
definiciji Svjetske
zdravstvene organizaci-
je, u reumatske bolesti
spadaju sva naj~e{}a bol-
na stawa povezana sa sis-
temom za kretawe tj. bol-
na stawa povezana sa zglo-
bovima, kostima, mi{i-
}ima i tetivama. Prema
toj definiciji je skoro
svako od nas barem jednom
u `ivotu patio od bolnih
simptoma reume. Reumat-
ske bolesti ~esto onemo-
gu}avaju obavqawe svako-
dnevnih `ivotnih ak-
tivnosti. Vode}i su uzrok
invaliditeta me|u odras-
lima starosnog doba od 65
godina i starijim.
KAMFART krema je
doma}i proizvod iz Bos-
nalijekovog asortimana
proizvoda koje mo`ete
kupiti u svakoj apoteci
bez qekarskog recepta.
Efikasno je sredstvo u
otklawawu bola kod re-
umatskih oboqewa. Nakon
aplikacije na bolno mjes-
to, dovodi do brzog olak-
{awa od bola, te na mjes-
tu primjene posti`e
efikasan protivupalni
efekt. Spada u grupu tzv.
lokalnih nesteroidnih
antireumatika. U formi
kreme, posebno je pogodan
za primjenu kod osoba ko-
je zbog ve} postoje}ih
reumatskih oboqewa ko-
riste veliki broj ra-
zli~itih lijekova, te kod
osoba kod kojih je iz med-
icinski opravdanih ra-
zloga, lije~ewe peroral-
nim lijekovima (tablete,
kapsule, dra`eje i dr.)
nemogu}e.
KAMFART KREMA
OTKLAWA BOL
Reuma, bol u le|ima, i{ijas,
sportske povrede...
Kamfart je na{ao
{iroku primjenu kod
razli~itih bolnih
stawa, kako reumatske
tako i nereumatske
prirode (bol u le|ima
ili lumbago, i{ijas,
neuralgije, sportske
povrede, i{~a{ewa,
nagwe~ewa itd. )
ponedjeqak, 13. novembar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
PRIJEDOR - Dom zdravqa
u Prijedoru ove nedjeqe po~i-
we registraciju gra|ana za am-
bulante porodi~ne medicine
kojima }e u oblasti primarne
zdravstvene za{tite biti po-
kriveno cijelo podru~je op-
{tine.
Registracija }e trajati do
sredine decembra, a na ovim po-
slovima bi}e anga`ovano tri-
desetak akreditovanih osoba,
koji }e evidentirati oko stoti-
nu hiqada Prijedor~ana.
- Dom zdravqa }e anga`ova-
ti nezaposlene zdravstvene rad-
nike i one koji u zavr{ili vi-
{u medicinsku {kolu. Ovih da-
na prolaze obuku, tako da je ovo
je samo jedan od na~ina da "ubla-
`imo# wihovu nezaposlenost -
istakao je direktor prijedor-
skog Doma zdravqa dr Mladen
Miodragovi}.
Registracijom }e biti obu-
hva}ena kako osigurana tako i
neosigurana lica. Svi su du`ni,
napomiwu u Domu zdravqa, da-
ti ta~ne podatke koje od wih
budu tra`ili. Nakon toga utvr-
di}e se raspored prema kojem
}e u gradu i po selima ordini-
rati porodi~ni qekari.
- Gra|ani koji ne budu zado-
voqni rasporedom imaju pravo
na preregistraciju
u drugu ambulantu
porodi~ne medici-
ne - naveo je Mio-
dragovi} i dodao da
su na podru~ju op-
{tine Prijedor
predvi|ene 42 am-
bulante porodi~ne
medicine.
Sve tro{kove
registracije gra|a-
na za ovaj vid pri-
marne zdravstvene
za{tite, koji izno-
se oko petnaest hi-
qada maraka, snosi-
}e prijedorski Dom
zdravqa.
- Program poro-
di~ne medicine po-
drazumijeva obnovu i izgradwu
ambulanti porodi~ne medici-
ne. Dio tro{kova }e snositi
op{tina Prijedor - istakao je
direktor Doma zdravqa u Pri-
jedoru i potvrdio da }e u na-
redne ~etiri godine, odlukom
op{tinskih vlasti, biti izdvo-
jeno 450 hiqada maraka za te na-
mjene.
Za ure|ewe ambulanti do
2010. godine trebalo bi obez-
bijediti milion i po maraka.
¥ D. BULI]
PO^IWE REGISTRACIJA GRA\ANA ZA PROGRAM PORODI^NE MEDICINE
SVAKO SVOME QEKARUGra|ani koji ne budu zadovoqni rasporedom
imaju pravo na preregistraciju u drugu
ambulantu... Na podru~ju op{tine Prijedor
predvi|ene 42 ambulante porodi~ne medicine,
ka`e Mladen Miodragovi}
Mladen Miodragovi}: Predvi|ene
42 ambulante na op{tini
VAKCINA
U prijedorski Dom zdra-
vqa kona~no su stigle vak-
cine protiv gripa. Jedna do-
za je 17 maraka i preporu~u-
je se kao preventiva posebno
hroni~nim, odnosno sr~anim
bolesnicima.
- Oko pet stotina bes-
platnih doza je namijeweno
hemofili~arima, dijabeti-
~arima na insulinu i paci-
jentima koji idu na dijalizu
- takao je direktor prijedor-
skog Doma zdravqa dr Mladen
Miodragovi} i dodao da su
stigle i vakcine protiv dje-
~ijih bolesti.
ZVORNIK - Predstavnici
Srpskog kulturnog kluba "Mla-
dost# iz Ne{tala u [vajcar-
skoj proteklog vikenda poklo-
nili su vrijedne darove Domu za
djecu i omladinu u Kiseqaku
kod Zvornika.
- ̂ uli smo da ovoj djeci tre-
ba pru`iti podr{ku pa smo od-
lu~ili da se organizujemo i
prikupimo pomo}. Tim povo-
dom, 28. oktobra priredili smo
humanitarnu zabavu.
Prikupqene su ~etiri hi-
qade {vajcarskih franaka ko-
je smo poklonili Domu za djecu
i omladinu u Kiseqaku - ista-
kao je predstavnik darodavaca
Miroslav Vidakovi}. On se na-
da da }e ovaj novac biti od ko-
risti {ti}enicima Doma u
{kolovawu, organizovawu iz-
leta i nabavci svega {to im je
neophodno.
Osim novca, delegacija {vaj-
carskog Kluba u kojoj su, pored
Vidakovi}a, bili i Vujica \oro-
vi}, Zoran Todorovi}, Danilo
Pajkanovi} i Zoran Ili}, preda-
li su direktoru Domu Vu~i}u
Drobwaku i vi{e od 20 paketa
odje}e, igra~aka i slatki{a.
Zahvaliv{i na poklonima,
Drobwak je istakao da je svaka
pomo} dobrodo{la, te da je ovo
jo{ jedan dokaz da na djecu mi-
sle i drugi, ~ak i kad su dale-
ko od svoje rodne grude.
- Ova humanitarna akcija je
jedan od na~ina da se za 33 dje-
ce u Domu bar djelimi~no na-
doknadi ono {to su izgubili -
istakao je Drobwak.
On je pojasnio da za djecu
koja idu u {kole u Kozluku, Ro-
}evi}u i Zvorniku mjese~no za
prevoz i u`inu treba izdvoji-
ti oko hiqadu i po maraka i u
istom periodu za lije~ewe oko
500 maraka.
Tako }e novac najprije bi-
ti usmjeren u ove namjene.
Nakon predaje donacije, dru-
`ewa sa djecom i obe}awa da }e
i ubudu}e pomagati kiseqa~ku
ustanovu, predstavnicima Klu-
ba "Mladost#, u znak zahvalno-
sti, direktor Doma Drobwak
uru~io je zahvalnicu.
¥ S. SAVI]
DOM ZA DJECU I OMLADINU U KISEQAKU DOBIO POKLONE IZ [VAJCARSKE
NOVAC I IGRA^KE UQEP[ALI DJETIWSTVO
Na humanitarnoj zabavi prikupqene ~etiri hiqade
{vajcarskih franaka koje smo poklonili Domu za djecu
i omladinu u Kiseqaku, rekao Miroslav Vidakovi}
Darodavci sa rukovodstvom i {ti}enicima Doma: Dokaz da mali{ani
nisu zaboravqeni
DERVENTA - Zahvaquju}i
novom kombiju, dijebeti~arima
derventskog Doma zdravqa bi-
}e olak{an prevoz do dobojske
bolnice "Sveti apostol Luka#
gdje idu na dijalizu.
Kombi je direktoru Doma
zdravqa Mirku [aranu predao
na kori{}ewe na~elnik op{ti-
ne Derventa Milorad Simi}.
Vozilo je kupqeno zahvaqu-
ju}i humanitarnoj akciji koju
je organizovalo derventsko
Udru`ewe likovnih stvarala-
ca "Uliks#.
Ovo udru`ewe je qetos pri-
redilo Drugu me|unarodnu li-
kovnu koloniju na Patkova~i.
Slike koje su tada nastale au-
tori su darivali na aukciji u
humane svrhe. Prikupqeno je
9,2 hiqade maraka, {to je bilo
dovoqno za nastavak akcije u
koju se ukqu~ila op{tina i
Dom zdravqa.
- Problem je rije{en na
obostranu korist, a o vozilu }e
brinuti voza~i Doma zdravqa,
tako da ne}e do}i u pitawe pre-
voz dijabeti~ara - rekao je dr
Mirko [aran.
Bolesnici su zahvalili
svima koji su pomogli u ovoj
akciji. ¥ S. PE]I]
DERVENTA
Vozilo za
dijabeti~are
Mirko [aran i Milorad Simi} sa pacijentima: Lak{i prevoz
do dobojske bolnice
VOJIN MALINI]
- Nekoliko godina idem na
dijalizu. Na vozilo smo nekad ~e-
kali po vi{e ~asova. Sad }e bi-
ti lak{e. Hvala svima koji su
u~estvovali u kupovini vozila, a
posebno Udru`ewu umjetnika -
rekao je Derven}anin Vojo Mali-
ni}.
Gre{kom, u tekstu pod nazivom "Odzvonilo brvnarama#,
objavqenom u vikend-broju na{eg lista na 13. strani, umjesto
rije~i "trafikama# u naslovu je iza{la rije~ "brvnarama#.
Izviwavamo se na{im ~itocima zbog ove gre{ke.
NIJE "BRVNARA" VE]
"TRAFIKA"
VI[EGRAD - ^lanovi vi-
{e od 200 porodica okupqenih
oko Udru`ewa iseqenih Srba
iz sredwe Bosne, koji su nakon
Dejtona stigli u vi{egradsko
izbjegli~ko naseqe Nezuci,
prije ta~no deset godina zako-
pali su temeqe naseqa Gar~a.
Tada su vjerovali da }e ta-
da{we republi~ke vlasti i
brojne humanitarne organiza-
cije odr`ati obe}awa i pomo-
}i da za godinu-dvije usele u
nove domove.
- Prema posqedwem obe}a-
wu vi{egradske op{tine in-
frastruktura za ovo naseqe,
~ija je izgradwa po~ela jese-
nas, trebalo bi da bude gotova
do 20. novembra.
Me|utim, sude}i po ura-
|enom, sumwamo da }e ovaj rok
biti po{tovan - ka`e pred-
sjednik pomenutog udru`ewa
Bo`idar [kobi}.
Gra|ani tvrde da su od sre-
dine pro{le godine, kada su
dobili kqu~eve 51 nezavr{e-
nog stana, gotovo zavr{ili
ure|ewe u 35 stanova, ali u wih
jo{ nisu uselili.
- Stanovi su prikqu~eni
na kanalizaciju, a jo{ se ~eka
na vodu i struju, bez ~ega je be-
smisleno razmi{qati o pre-
seqewu iz baraka u Nezucima
u stanove naseqa Gar~a - ka`e
[kobi}.
On dodaje da radnici pred-
uze}a "Obeliks# jo{ nisu do-
bili pumpu koja treba da se
ugradi u tek zavr{enu pumpnu
stanicu za napajawe naseqa vo-
dom.
- Sa strujom }e o~ito i}i
te`e, jer se izvo|a~ radova,
preduze}a "Bojs# iz Rudog, ne
pojavquju ve} sedam dana. sum-
wamo da se struja u stanove mo-
`e prikqu~iti do 20. novem-
bra - podsje}a [kobi}.
^lanovi pomenutog Udru-
`ewa odlu~ni su da preostalo
vrijeme do skorog dolaska pra-
ve zime pozovu sve nadle`ne
kako bi se kona~no zavr{ila
obe}ana infrastruktura.
¥ S. H.
UDRU@EWE ISEQENIH SRBA IZ SREDWE BOSNE
13
Gar~a bez struje i vode
GRADI[KA - Prijedlog
izmjena Odluke o odre|ivawu
radnog vremena ugostiteqskih
objekata prema kojem kafi}i,
disko barovi... ne bi trebalo
da rade du`e od jedan sat po-
slije pono}i, na posqedwoj
sjednici Skup{tine op{tine
nije dobio zeleno svjetlo.
Gradi{ki parlamentarci
su se slo`ili da se jo{ jednom
razmotri ima li potrebe da se
postoje}a odluka mijewa.
U izvje{taju Komunalne
policije, od po~etka godine
do kraja septembra, navodi se
da je radno vrijeme ugostiteq-
skih objekata znatno du`e ne-
go u gradovima u okru`ewu i
da se incidenti uglavnom do-
ga|aju u kasnim satima.
Prema va`e}oj odluci,
disko barovi, no}ni barovi i
disko klubovi mogu da rade do
dva sata iza pono}i, a tokom
vikenda i dr`avnih praznika
produ`ava se radno vrijeme
za jedan ~as.
- Mislim da se skra}ewem
radnog vremena ugostiteqskih
objekata ni{ta ne mijewa, te
da }e se ta odluka kr{iti -
rekao je na~elnik Odjeqewa
za privredu op{tine Gradi-
{ka Du{an Male{evi}.
Na~elnik op{tine Gradi-
{ka Nikola Kraguq je rekao
da ovakve inicijative ne tre-
ba odbacivati, ali da je pro-
blem u op{tini Gradi{ka
sprovo|ewe i po{tovawe
usvojenih odluka.
Tokom rasprave o Prije-
dlogu odluke o izmjeni i do-
puni Programa kori{}ewa
sredstava za podsticaj poqo-
privredne proizvodwe za te-
ku}u godinu, Zoran Latino-
vi} je izrazio negodovawe {to
se na kraju godine preusmje-
ravaju bespovratna sredstava.
Male{evi} je rekao da se
preusmjeravawe novca vr{i
jer je banka sa kojom je plani-
rano zakqu~ewe ugovora o
kreditirawu predvi|enih 100
hiqada maraka od toga odu-
stala.
¥ B. Ra.
SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE GRADI[KA
Zabava do kasnih ~asova
ISTUPAWA
Odbornik SDS u Skup-
{tini op{tine Gradi{ka
Slobodan ^iki} na posqed-
woj sjednici istupio je iz
kluba odbornika SDS, a od-
borni~ku aktivnost nasta-
vi}e kao nezavisni odbor-
nik.
Op{tinski odbornik
Marija Cvjetkovi} je raz-
rije{ena svih du`nosti, jer
je preuzela du`nost posla-
nika u Narodnoj skup{tini
Republike Srpske.
U OBJEKTIVU
ponedjeqak, 13. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
PALE - U sjedi{tu repu-
bli~ke organizacije Crve-
nog krsta Srpske, u paqan-
skom nasequ Obili}evo, u
petak je odr`ano regional-
no kviz-takmi~ewe o pozna-
vawu pokreta Crvenog krsta.
Svoje znawe pokazali su po-
bjednici op{tinskih takmi-
~ewa sa pod-
ru~ja sarajev-
sko-romanij-
skog regiona i
grada Isto~-
nog Sarajeva.
Rije~ je o
takmi~ewu u
kojem u~estvu-
ju ekipe u~eni-
ka petog, {e-
stog i sedmog
razreda osnov-
ne {kole, koje
su osvojile pr-
va mjesta na ni-
vou {kolskih
takmi~ewa u
Palama, Is-
to~noj Ilixi,
Rogatici, Is-
to~nom Novom
Sarajevu, So-
kocu, Han Pi-
jesku i Kali-
noviku.
- Ovaj kviz
predstavqa vr-
lo popularan
metod edukaci-
je, koji Crveni krst koristi
u radu sa mladima - ka`e ge-
neralni sekretar Republi~-
ke organizacije Crvenog kr-
sta Svanimir \oki}. On je
ocijenio da ovakva takmi~ewa
predstavqaju i svojevrstan vid
regrutacije mladih i wihove
animacije da se aktivno ukqu-
~e u rad Crvenog krsta, kao
velike porodice i organiza-
cije kojoj su na prvom mjestu
briga o ~ovjeku i porodici.
Isti~u}i da je rije~ i o
jednoj od tradicionalnih pro-
gramskih aktivnosti, \oki}
je podsjetio kako se ovakva
takmi~ewa ovih dana odr`a-
vaju {irom Srpske, te naja-
vio da }e krajem decembra bi-
ti odr`ana i republi~ka smo-
tra znawa o poznavawu pokre-
ta Crvenog krsta.
- Iz godine u godinu se po-
tvr|uje da mladi uspje{no sa-
vladavaju ovu materiju, a na-
ma i jeste ciq da ih na pra-
vi na~in upoznamo sa svim
onim vrijednostima koje ba-
{tini na{e organizacija, ka-
ko bi oni sutra, zajedno sa
nama starijima, ostali na
tragu humanosti i bili
spremni i osposobqeni da
pomognu nekoj starici, maj-
ci ili bilo kome ko treba i
o~ekuje odre|enu pomo} - za-
kqu~io je \oki}.
¥ S. [EKARA
Pobjedni~ka ekipa do{la
je iz Osnovne {kole "Qutica
Bogdan# iz Kalinovika, a ~i-
nile su je u~enice Nikolina
Komqenovi}, Isidora Mandi}
i Milka Veleti}.
Ovu tro~lanu dru`inu, ko-
ja }e nastupiti i na republi~-
kom takmi~ewu, pripremali su
u~iteqica Qeposava Lalovi}
i sekretar Op{tinske organi-
zacije Crvenog krsta u Kali-
noviku Dragica Govedarica.
Drugo i tre}e mjesto osvo-
jile su ekipe {kole "Sveti
Sava# iz Rogatice i istoime-
ne {kole iz Isto~nog Novog
Sarajeva.
POBJEDNICI
U~esnici takmi~ewa: Pokazali odli~no znawe
Pobjedni~ka ekipa: U~enice {kole
"
Qutica Bogdan"
REGIONALNO KVIZ-TAKMI^EWE O POZNAVAWU CRVENOG KRSTA
Ovakva takmi~ewa predstavqaju svojevrstan vid
regrutacije mladih, koji }e se aktivno ukqu~iti u rad
Crvenog krsta, rekao Svanimir \oki}
NA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTI
14
LAKTA[I - Usvajawem
Odluke o ku}nom redu, upra-
vqawe i odr`avawe stambenih
zgrada poslije privatizacije
dr`avnih stanova dobilo je
svoj pravni okvir. Kako je na-
gla{eno na posqedwoj sjedni-
ci Skup{tine op{tine Lak-
ta{i, iako je proces privati-
zacije dr`avnih stanova za-
vr{en, jo{ nisu po~ele sa ra-
dom sve zajednice eta`nih vla-
snika, {to je u svakodnevnom
`ivotu ve} stvorilo velike
probleme.
- U tom smislu ova odluka
mo`e da se shvati i kao pomo}
vlasnicima stanova, da se u
skladu sa Zakonom o odr`ava-
wu zgrada br`e organizuju i
tako obezbijede funkcional-
nost i bezbjednost zgrade kao
cjeline i wenih zajedni~kih
dijelova - rekao je na~elnik za
stambeno-komunalne poslove
op{tine Lakta{i Milovan
Baji}.
S druge strane, kaznene od-
redbe ove odluke daju ve}a ovla-
{}ewa op{tinskoj komunalnoj
policiji.
Naime, oni koji i nakon
usvajawa ove odluke nastave sa
praksom da umjesto drvarnica
koriste javne povr{ine za skla-
di{tewe drva ili u vrijeme
dnevnog ili no}nog odmora
stvaraju buku, prolijevaju vodu
ili bacaju sme}e sa balkona,
mora}e platiti kaznu od 100 do
600 maraka.
Na udaru komunalne poli-
cije i nov~anih kazni na}i }e
se i oni koji praktikuju da pa-
le ro{tiqe na balkonima stam-
benih zgrada. Za iste ili sli~-
ne prekr{aje kazne }e se kreta-
ti od 500 do 5.000 maraka.
Osim individualnih kazni,
ova odluka predvi|a i kolek-
tivne kazne, u visini od 500 do
5.000 maraka za one zajednice
eta`nih vlasnika koje ne budu
uredno i redovno odr`avale
dvori{ta i zelene povr{ine
ispred zgrada, prohodan i osvi-
jetqen prilaz zgradi, te ured-
ne i ~iste balkone, lo|e i fa-
sade zgrade. Kako se u prizemqu
mnogih lakta{kih stambenih
zgrada nalaze ugostiteqski i
poslovni objekti, poseban dio
ove odluke odnosi se na kori-
snike tih prostora.
Nova odluka o komunalnom
redu predvi|a kaznu za prekr-
{aje kao {to su {arawe po fa-
sadama, pravqewe buke u vrije-
me odmora koje izvr{i malo-
qetno lice, koju }e platiti wi-
hovi roditeqi ili starateqi.
¥ D. DAVIDOVI]
NOVA ODLUKA O KU]NOM REDU U LAKTA[KIM STAMBENIM ZGRADAMA
KAZNE VREBAJU NEPOSLU[NE
Oni koji nastave da koriste javne povr{ine za
skladi{tewe drva ili u vrijeme dnevnog ili no}nog
odmora stvaraju buku, prolijevaju vodu ili bacaju sme}e
sa balkona, mora}e da plate kaznu od 100 do 600 maraka
Lakta{i: Nema ro{tiqawa na balkonu
[AMAC - Na trotoaru izme|u Robne ku}e i Zelene pija-
ce u [amcu na{a kamera je "uhvatila# neobi~ni prizor. Ia-
ko je novembar ve} poodmakao, ovog ~ovjeka uspavalo je sun-
ce. Beton mu je posteqa, a nebo pokriva~. Sve {to znamo o
ovom neobi~nom spava~u je to da se zove Pita i da mnogo vo-
li pivo. Ulica je frekventna i pje{acima i vozilima, ali to
nije smetalo spava~u da utone u dubok san. ¥ V. A.
Miran san
QUBIWE - Op{tina Qubi-
we ustupila je na besplatno kori-
{}ewe Op{toj zadruzi "Sloga# iz
Uboska staru {kolsku zgradu u
ovom selu povr{ine 500 kvadrat-
nih metara, {kolsko dvori{te od
2.000, te jednu wivu od 300 kva-
dratnih metara.
Uz to, "Sloga# }e iz op{tin-
skog buxeta za ovu godinu dobiti
pomo} od 10.000 maraka za obnovu
biv{e {kole u kojoj }e biti sje-
di{te zadruge, koja namjerava da
se bavi otkupom, a u daqoj budu}-
nosti i preradom mlijeka. Op-
{tina je tako|e besplatno dodi-
jelila i svoje nekretnine: nastre-
{nicu od 367 i su{aru od 107 kva-
dratnih metara, te 1.000 kvadra-
ta dvori{ta na Okladima Op{toj
zadruzi "Stela# iz Qubiwa, ko-
ja namjerava da se bavi planta-
`nim uzgojem vo}a na zakupqenih
15 hektara u Qubiwskom poqu.
Odgovaraju}i na zahtjeve, u
prvom slu~aju 11 fizi~kih lica
iz Uboska, a u drugom sedam iz
Qubiwa, odbornici Skup{tine
op{tine Qubiwe, na posqedwoj
sjednici, jednoglasno su se slo-
`ili da se i "Slogi# i "Steli#
dodijeli navedena pomo}. ¥ @. J.
OP[TINA QUBIWE POMA@E ZADRUGARE
Krov za
"
Slogu" i
"
Stelu"
BIJEQINA - Javni fond za
dje~iju za{titu po~eo je isplatu
dje~ijeg i materinskog dodatka i
sredstava za ubla`avawe posqe-
dica uvo|ewa poreza na dodatu
vrijednost za oktobar.
Za redovnu isplatu dodatka
na djecu iz sredstava Javnog fon-
da za dje~iju za{titu obezbije|e-
no je 1.435.980 maraka, a za ispla-
tu materinskog dodatka 216.300
maraka. Vlada Republike Srpske
obezbijedila je dodatnih 489.300
maraka, odnosno 15 maraka po dje-
tetu za isplatu dodatka na djecu
i materinskog dodatka za avgust,
{to }e biti ispla}eno uz okto-
barski dje~iji dodatak.
Prema rije~ima direktora
Javnog fonda za dje~iju za{titu
Momira Popi}a, iznos dje~ijeg
dodatka je 50, odnosno 85 maraka
po djetetu, dok majke korisnici
dodatka primaju po 85 maraka.
- U zavisnosti od reda ro|ewa,
za drugoro|eno i ~etvrto dijete u
porodici ispla}uje se po 50 mara-
ka, dok tre}ero|ena djeca i vulne-
rativne, odnosno najosjetqivije
kategorije primaju po 85 maraka
- rekao je Popi}. On je obrazlo-
`io da u ovu kategoriju spadaju
djeca bez roditeqskog starawa, iz
porodica koje primaju socijalnu
pomo}, ometena u razvoju ili obo-
qela od celijakije ili hroni~nih
bolesti koje imaju za posqedicu
tjelesna o{te}ewa. ¥ V. Je.
PO^ELA ISPLATA DJE^IJEG DODATKA
Avgust uz oktobar
GRADI[KA - Pregovori
predstavnika op{tine Gradi{ka
sa holandskim preduze}em
"A.J.M. van Genuglen# o po~etku
izgradwe sviwogojske farme u
gradi{kom selu Cerovqani su
zavr{eni.
Ovo je za "Glas Srpske# po-
tvrdio na~elnik Odjeqewa za pri-
vredu administrativne slu`be
Gradi{ke Du{an Male{evi}.
- Sviwogojska farma u Cero-
vqanima trebalo bi da bude izgra-
|ena na 2,5 hektara zemqi{ta, a
imala bi kapacitet od 5.000 svi-
wa - kazao je Male{evi}.
On je istakao da bi ~itava
investicija ko{tala oko tri mi-
liona maraka, a samim po~etkom
rada ove farme bilo bi zaposle-
no 20 radnika. Izgradwa objek-
ta trebalo bi da po~ne na proqe-
}e naredne godine.
- Op{tina Gradi{ka je u av-
gustu podnijela zahtjev Vladi Re-
publike Srpske o ustupawu 2,5
hektara zemqi{ta op{tini Gra-
di{ka na trajno kori{}ewe - re-
kao je Male{evi} i dodao da od-
govor na ovaj zahtjev o~ekuju ovih
dana.
Prema wegovim rije~ima, ta
parcela bila bi ustupqena za iz-
gradwu sviwogojske farme, a op-
{tina Gradi{ka }e preduze}u
"A.J.M. van Genuglen# dati punu
podr{ku za dobijawe potrebnih
dozvola. ¥ B. Ra.
IZGRADWA SVIWOGOJSKE FARME U CEROVQANIMA
Radovi od proqe}a
BIJEQINA - Op{tinska ko-
misija za slobodu pristupa infor-
macijama organizova}e javnu tri-
binu na kojoj }e gra|ani biti upo-
znati sa nacrtom buxeta op{tine
Bijeqina za 2007. godinu.
Javne rasprave bi}e odr`ane
14. novembra u zgradi Skup{tine
op{tine za buxetske korisnike, a
za gra|ane organizuju se u biblio-
teci "Filip Vi{wi}# 15. i 16. no-
vembra, te 17. novembra u mjesnim
zajednicama Dvorovi i Jawa. Kako
je naglasila ~lan Komisije za slo-
bodu pristupa informacijama
Slavka Mitrovi}, ova komisija
uradila je plan medijskog predsta-
vqawa nacrta, koji podrazumijeva
prezentaciju putem elektronskih
medijima i {tampane materijale.
- O~ekujemo da }e gra|ani u~e-
{}em na javnim raspravama dopri-
nijeti da ovaj buxet bude boqi za
sve wegove korisnike - rekla je
Mitrovi}.
Osvr}u}i se na rad Komisije,
ona je izjavila da se gra|ani Bije-
qine mnogo vi{e obra}aju op-
{tinskoj upravi za slobodan pri-
stup informacijama nego ranijih
godina.
- U proteklih 10 mjeseci pod-
nesena su 32 zahtjeva za slobodan
pristup informacijama, koji su
se najve}im dijelom odnosili na
urbanisti~ku regulativu - pre-
cizirala je Mitrovi} i podsje-
tila da je u zgradi op{tine Bi-
jeqina postavqen info-pult na
kome gra|ani mogu podnijeti za-
htjev za pristup informacijama,
na koji se mora odgovoriti u ro-
ku od 15 dana.
¥ V. Je.
RASPRAVE O NACRTU BUXETA OP[TINE BIJEQINA
Narod ima rije~
NA TRAGU HUMANOSTI
Kamen temeqac za
dr`avni zatvor BiH
trebalo bi da bude po-
stavqen 22. novembra.
Zatvor }e imati visok
stepen sigurnosti, a
wegovu izgradwu pomo-
}i }e Sjediwene Ame-
ri~ke Dr`ave, donaci-
jom od ~etiri miliona
evra, te Holandija, Au-
strija i jo{ neke dru-
ge evropske zemqe.
Ovo }e biti jedini
poslijeratni projekat koji ne-
}e biti svrstan u kategoriju,
obi~no, proma{enih investi-
cija. Zatvor }e, zapravo, biti
jedina ustanova u BiH u kojoj }e,
i to neprestano, biti stopro-
centna iskori{}enost insta-
lisanih kapaciteta.
¹ ¹ ¹
Biv{i predsjednik Repu-
blike Srpske Dragan ̂ avi}, na-
kon prvooktobarskog kraha,
smeta svima u Srpskoj demo-
kratskoj stranci. Svi ga optu-
`uju. Za sve je kriv. Okomili
se na ^avi}a svi koji su konta-
li da }e se wegov mandat mo}i
resetovati.
Nisu, me|utim, znali da je
ra`alovani predsjednik nare-
zan na kod kakvog "ne poznaju#
ra~unari paqanskih pilanxija
i brojnih drugih ne~asnih qu-
di bliskih "{umama i gorama
na{e zemqe ponosne#.
¹ ¹ ¹
Amerikanka Inge Valen ~e-
tiri dana borila se za `ivot
nakon {to ju je poklopio fri-
`ider u wenoj kuhiwi. Spasio
ju je lokalni politi~ar Greg
Alen, koji je vodio kampawu, i
to od vrata do vrata, za grado-
na~elnika mjesta Rozvil. Inge
je rekla kako je "ne zanima
stranka koju wen spasiteq
predstavqa#, ali je dodala da }e
"za wega glasati u svakom slu-
~aju#.
Kako bi samo Darko Jota-
novi}, Krsto Jandri}, Ilija
Stevan~evi}, Milosava Jako-
vqevi}, Mirnes Aja-
novi}... voqeli da su
krajem septembra bi-
li u blizini neke od
bh. Ingi. Jer, samo uz
pomo} Inginih fri-
`idera mogli su da
se do~epaju ~etvoro-
godi{weg mandata i
onog - "lezi hqebe da
te jedem#.
¹ ¹ ¹
Nedavno je pred-
stavqena Rezolucija
Islamske zajednice o razli~i-
tom tuma~ewu islama u BiH. Ri-
je~ je o dopuwenom dokumentu,
po{to su se u tuma~ewe islama
u BiH, za razliku od vremena
prije posqedweg rata, danas
umije{ale i vehabije.
Ne bi iznenadilo da efen-
dija Ceri}, stavove u vezi sa od-
nosom prema vehabijama, poku{a
da naknadno ugradi i u dokumen-
te Drugog zasjedawa AVNOJ-a.
¹ ¹ ¹
Visoki me|unarodni pred-
stavnik u BiH Kristijan [varc
[iling zahtijeva od me|unarod-
ne zajednice da "nastavi sa po-
stepenom predajom odgovorno-
sti na druge#, upozoravaju}i ka-
ko je "bosanskohercegova~ka
stvarnost danas neugodna i to na
mnogo na~ina#.
Dobro jutro, gospodine Pro-
tektore. Nije vaqda da ste se, ne
daj bo`e, tek sada probudili iz
duboke desetogodi{we kome.
¹ ¹ ¹
Vaspita~ica Kristijana
Buruijana, koja radi u jednom
vrti}u u Bukure{tu, mogla bi
da izgubi posao nakon {to se za-
vr{i istraga u vezi sa wenim
slu~ajem. Ona je, skrivenom ka-
merom, uhva}ena kako je djeci,
koja su ometala ~asove, usta li-
jepila selotejpom.
Branimir Glava{ tako|e
ima problema sa selotejpom, sa-
mo {to kod wega "pacijenti#
nisu ometali ~asove. Wegove
`rtve su, uz to, i davno bile u
vrti}ima. ¥
HO]U DA KA@EM...
VEHABIJE I AVNOJ
FO^A - Maratonske sjed-
nice op{tinskog parlamenta,
na kojima traju ina}ewa poje-
dinih stranaka i izvr{ne vla-
sti, odavno su postale sumor-
na slika i prilika fo~anske
politike.
Tako je na posqedwem za-
sjedawu Skup{tine op{tine
Fo~a samo utvr|ivawe dnev-
nog reda trajalo sat i po, a
polemika o samo jednoj ta~-
ki dnevnog reda vi{e od dva
~asa. Sjednica, sa koje su u
pauzama pobjegli i neki od
odbornika, zavr{ena je tek
uve~e.
Rasprava o mi{qewu re-
publi~kog javnog pravobrani-
oca povodom odluke o izgrad-
wi dvije stambeno-poslovne
zgrade u Fo~i, ubrzo je pre-
rasla u polemiku.
Naime, po zakqu~ku pro-
{le sjednice, trebalo je
uskladiti postoje}u odluku o
izgradwi profesorskih sta-
nova u Dowem Poqu sa zako-
nom i dopunskim mi{qewem
pomo}nika javnog pravobra-
nioca, ili donijeti novu.
Istina, odbornici su od
izvr{ne vlasti dobili pisme-
nu dopunu odluke, ali opozi-
cija, odbornici Demokratskog
narodnog saveza, nisu bili za-
dovoqni. Oni su na~elnika
Zdravka Krsmanovi}a i izvr-
{nu vlast optu`ili za ponov-
no nepo{tovawe Skup{tine
i wenih odluka, tra`e}i pi-
smeno mi{qewe javnog pravo-
branioca.
Republi~ki javni pravo-
branilac Stefan Todorovi}
morao je da sa govornice pri-
sutne odbornike pozove na
razboritost, mole}i ih da iz-
bjegnu polemiku i birokrat-
ske manire kada su stvari od
ve}eg interesa u pitawu.
- Iako su napravqeni ne-
ki propusti prilikom dodjele
gra|evinskog zemqi{ta, va{a
odluka o izgradwi dvije stam-
beno-poslovne zgrade za pro-
fesore va{ih fakulteta je u
granicama Ustava i zakona -
istakao je Todorovi}, upozora-
vaju}i parlament da bi dono-
{ewe nove odluke imalo {tet-
ne posqedice po grad Fo~u.
Umjesto smirivawa ras-
prave, strijele su odapete i
na prisutnog javnog pravobra-
nioca, ali i na izvr{nu vlast
op{tine, na Komisiju za pro-
pise. Tek poslije vi{e~asov-
ne polemike, do{lo se do do-
govora po kome }e na~elnik
op{tine sa ugovornim stra-
nama i izvo|a~ima radova za-
kqu~iti aneks ugovora o iz-
gradwi dvije zgrade u Dowem
Poqu, ~ime }e se otkloniti
eventualne nezakonitosti na
koje se poziva pravobranilac
Republike Srpske.
¥ D. TODOROVI]
Pi{e Slavi{a
SABQI]
JO[ JEDNA MARATONSKA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE FO^A
Samo utvr|ivawe dnevnog reda trajalo sat i po,
a rasprava o jednoj ta~ki dnevnog reda vi{e od dva ~asa
ponedjeqak, 13. novembar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
15
BUXET
Sjednica je nastavqena
sva|om o izvje{taju buxeta za
devet mjeseci ove godine. Po-
slije duge rasprave, poslani-
ci nisu prihvatili odluku o
op{tinskoj kasi, iako se o woj
pozitivno izjasnila buxetska
komisija.
Na sjednici Skup{tine
op{tine Fo~a, zbog ostavke u
Socijalisti~koj partiji, Jo-
kica @ivanovi} je najavila
status nezavisnog odbornika.
KVADRATI POSVA\ALI ODBORNIKE
BRATUNAC - Ovih dana
re`iser Emir Kusturica pri-
vodi kraju snimawe najnovijeg
filma "Zavet#. Glavne uloge
povjerene su ~etrnaestogodi-
{wem Uro{u Milovanovi}u iz
Beograda i Mariji Petronije-
vi} iz po`e{kog sela Visiba-
be. Od poznatih glumaca u fil-
mu su anga`ovani Miki Manoj-
lovi}, Aleksandar Ber~ek i
Qiqana Blagojevi}. Mo`da to
ne bi bilo ni{ta ~udno da u
ovaj film nisu "uletjela# i dva
sredwo{kolca iz Bratunca,
Selma Su{i} i Ninoslav Ni-
no ]ulum.
- Moj dje-
~iji san da
budem u fil-
mu postao je
stvarnost 16.
d e c e m b r a
2005. Po{to
nisam oti{-
la na ~as, mu-
vala sam se
h o d n i c i m a
{kole i sre-
la se sa Ni-
nom i troji-
com mladi}a,
za na{u sre-
dinu, neobi-
~nog izgleda.
Oni su me
poslali da
se fotogra-
fi{em i
odatle je sve
po~elo - pri-
~a Selma.
Dodaje da
je bila izne-
na|ena, ali i
sumwi~ava.
- Misli-
la sam da ne-
mam nikakv-
ih {ansi. Ima
toliko drugih,
iskusnijih i
qep{ih, ali
neka nada ti-
wala je u me-
ni - priznaje
Selma.
Prisje}a
se da su ubrzo
oti{li na
Me}avnik, na
prvi kasting.
Konkurencija
je bila ̀ esto-
ka, ali u{li
su u naju`i iz-
bor.
- Izme|u
mene i Marije
iz Po`ege,
Kusturica se
opredijelio za Mariju, a ja sam
wena najboqa drugarica koja u
filmu nema imena - ka`e Sel-
ma Su{i}.
Svakodnevni `ivot u~eni-
ce tre}e godine Ma{insko-teh-
ni~ke {kole promijenio se iz
osnova.
Naglasila je da joj se pono-
vo osmijehnula sre}a. Na prepo-
ruku Slobodana Dedei}a, di-
rektora kastinga u Kusturi~i-
nom filmu, do{ao je poziv na
kasting za glavnu `ensku ulo-
gu u filmu "Hitna pomo}# Go-
rana Radovanovi}a.
Ninoslav ]ulum je tada bio
~etvrta godina Elektrotehni~-
ke {kole. Ulazak u film ve-
likog majstora imao je neobi-
~an tok.
- Desilo se sasvim slu~aj-
no. Po{to sam upravo pobjegao
sa ~asa, na stepeni{tu {kole
naletio sam na trojicu qudi na-
oru`anih foto-aparatima i
jo{ nekom opremom. Bili su to
asistenti Emira Kusturice, ko-
ji su me fotografisali - pri-
~a Ninoslav.
- Na moje iznena|ewe i ra-
dost, pozvan sam sa ostalima na
Me}avnik. Ubrzo potom dobio
sam je ulogu Tomi}a - istakao je
Ninoslav.
Zavr{io je sredwu {kolu.
Nije se upisao na `eqeni fa-
kultet i sada priprema novi
pozori{ni komad "Sve je to ro-
kenrol#. Qetos je re`irao i
igrao u komadu "Studentkiwa#,
koji je bio zapa`en na ovom pro-
storu.
"Daske koje ̀ ivot zna~e# su
i daqe wegova najve}a qubav.
¥ Q. SIMI]
SELMI SU[I] I NINOSLAVU ]ULUMU POSRE]IO SE BIJEG SA ^ASA
ULETJELI U FILM
Na preporuku Slobodana Dedei}a, direktora
kastinga u Kusturi~inom filmu, Selmi Su{i}
stigao poziv na kasting za glavnu `ensku ulogu
u filmu
"
Hitna pomo}" Gorana Radovanovi}a
Uro{ Milovanovi}: Glavni junak
filma
Selma Su{i} i Nino ]ulum:
Veliko isku{ewe
VI[EGRAD - Za deset mje-
seci ove godine op{tina Vi{e-
grad je iz namjenskih buxetskih
prihoda, ostvarenih po osnovu
kori{}ewa prirodnih bogatsta-
va za proizvodwu elektri~ne
energije, putem kredita za razvoj
poqoprivrede i zanatsko-pred-
uzetni~ke djelatnosti, odobri-
la 2,202 miliona maraka.
Ovo je potvrdio portparol
op{tine Vi{egrad Zdravko
@u`a.
- Od ovih odobrenih sredsta-
va ve} je realizovano 1,972 mili-
ona maraka, od ~eka za programe
razvoja poqoprivrede 395 hiqa-
da, a za zanatsko-preduzetni~ku
djelatnost 1,897 miliona maraka
- rekao je @u`a.
On je precizirao da su iz
plasiranih sredstava ovih pod-
sticajnih kredita finansirana
83 razvojna programa pravnih i
fizi~kih lica.
- Iz oblasti poqoprivrede
odobreno je 47, a iz zanatsko-
preduzetni~ke djelatnosti 36
kredita. Prema ugovorima koji
su sa~iweni sa korisnicima kre-
dita, oni su preuzeli obavezu da
zaposle 122 nova radnika - na-
glasio je @u`a.
Pomenuta kreditna sredstva
plasirana su putem Nove banke
Bijeqina, a odobrena su uz sa-
glasnost Kreditnog odbora, u ~i-
jem sastavu su i predstavnici op-
{tine Vi{egrad.
Pomenuti krediti, na osnovu
utvr|enih kriterijuma, vra}aju
se za pet godina, uz grejs period
izme|u 12 i 18 mjeseci i kamatu
od dva odsto, te bankovnu provi-
ziju od jedan odsto, {to se smatra
izuzetno povoqnim uslovima,
zbog ~ega je i interesovawe za
wihovo kori{}ewe zavidno.
Ina~e, konkurs za odobrava-
we ovih sredstava je stalan, ta-
ko da banka i administrativna
slu`ba op{tine nastavqaju sa
prijemom novih zahtjeva, koji }e
se razmatrati krajem ove ili po-
~etkom naredne godine.
¥ S. HELETA
OP[TINA VI[EGRAD PODIJELILA NOVE KREDITE
Ratarima najvi{e
Zdravko @u`a: Podijeqeno blizu dva
miliona maraka
^ELINAC - ^lanovi Aktiva dobrovoqnih
davalaca krvi iz ^elinca, koji djeluje pri Op-
{tinskoj organizaciji Crvenog krsta, u petak su
darovali 45 doza dragocjene te~nosti. Ova huma-
nitarna akcija organizovana je u saradwi sa Za-
vodom za transfuziju krvi iz Bawe Luke i ~eli-
na~kim Domom zdravqa.
- Akciji su se odazvala 53 ~lana Aktiva do-
brovoqnih davalaca krvi, ali svi nisu mogli
darovati krv iz zdravstvenih razloga. Kolek-
tivno su se akciji i ovog puta odazvali ~lano-
vi Udru`ewa gra|ana "Budu}nost# i Udru`ewa
`ena "Bo`ur# iz ^elinca - ka`e Ostoja Kova-
~i}, sekretar Op{tinske organizacije Crvenog
krsta.
Ovo je tre}a ovogodi{wa akcija darivawa kr-
vi koju organizuje ~elina~ki Aktiv dobrovoqnih
davalaca.
Nakon darivawa dragocjene te~nosti, za do-
brovoqne davaoce je u hotelu "Turist# Op{tin-
ska organizacija Crvenog krsta, u saradwi sa svo-
jim donatorima, organizovala ru~ak. ¥ B. M.
AKCIJA DARIVAWA KRVI U ^ELINCU
Pokloweno 45 doza
Hotel
"
Turist": Dru`ewe
"
dobrovoqaca"
Milanko Adamovi}, ekono-
mista - Kako sam samac nije me
mnogo uznemirilo kada sam ~uo
da ne}e biti vode cijeli vikend.
Ne treba mi mnogo, tako da sam
nato~io vodu u fla{e koliko
mi je dovoqno da pijem. Bilo je
najavqeno da vode ne}e biti u
vi{im predjelima, pa sam bio
siguran da ne}e biti ni kod
mene na Star~evici. Ipak, u
subotu sam cijeli dan imao vo-
du, a tek u nedjequ su slavine
bile suve.
Gospava Radovanovi}, pen-
zioner - Stanujem u centru gra-
da tako da sam imala vodu pro-
tekla dva dana. Ali po{to su
iz "Vodovoda# upozoravali da
vode ne}e biti, napunila sam
sve posude kako bi mogla oprati
posu|e, kuvati i piti. ^ak sam
i ve{ oprala u petak da ne
rizikujem.
Lambu{ Sutiraski , student
- Kao i ve}ina sugra|ana pripr-
emio sam se za vikend bez vode.
Tada smo shvatili kako je do-
bro imati kanistere u ku}i.
Iako je pritisak bio slab,
imali smo vode u subotu i ned-
jequ. Vjerujem da su mnogi bili
u panici, vi{e nego {to je
potrebno. Dva dana mo`emo iz-
dr`ati sa vodom iz prodavnica.
Slavica Tosi}, doma}ica -
Nije bilo potrebe da idemo na
izvore ili da uzimamo vodu iz
cisterni. Pritisak je bio slab,
ali vode nije potpuno nestaja-
lo. Potro{a~i su na vrijeme up-
ozoreni. Sve i da nije bilo vode,
dva dana bi nekako izdr`ali.
Sa{a Pa`in, referent mar-
ketinga - Nato~ili smo vodom
i najmawu posudu koju smo imali
u ku}i. U petak je bio pravi
haos, svi na kupawe, prawe, da
{to prije obezbijedimo dovo-
qno vode za vikend. Sre}om,
vode nije nestajalo. Nekako je
lak{e kada nestane struje, nego
vode. Nadamo se da }e izgrad-
wom nove Fabrike vode, prob-
lemi sa vodosnabdijevawem gra-
da kona~no prestati.
Vesna Zuban, kwi`evnik -
Proteklog vikenda smo bili
oko tri ~asa bez vode, ali nije
bilo tako stra{no kako je na-
javqeno. Pritisak jeste bio
slabiji nego ina~e, ali opet bo-
qe i{ta nego ni{ta. Kako
`ivim na Star~evici, o~eki-
vali smo da ne}e biti vode ni u
ponedjeqak. Svaka ~ast rad-
nicima "Vodovoda# {to su nas
na vrijeme qude obavijestili i
posao zavr{ili u {to kra}em
roku. ¥ Pripremila
S. DU[ANI]
Snimio R. [IBAREVI]
UPOZORENI NA VRIJEME
Milanko Adamovi}
Slavica Tosi} Sa{a Pa`in Vesna Zuban
KAKO STE SE SNALAZILI BEZ VODE?PITAMO SUGRA\ANE
Lambu{ Sutiraski
NA VELIKO zadovoq-
stvo svih na{ih sugra|ana,
protekli vikend bez vode
pro{ao je mnogo lak{e nego
{to je ve}ina o~ekivala.
Iako je najavqeno da u ve-
}em dijelu grada ne}e biti
vode, slavine gotovo nigdje
nisu bile suve. Trinaest "Vo-
dovodovih# cisterni obila-
zile su sva naseqa i snabdi-
jevale vodom one gra|ane kod
kojih je pritisak u slavina-
ma bio slabiji.
U Fabrici vode u Novose-
liji ju~e je zavr{ena monta-
`a postrojewa, poslije ~ega
je uslijedila dezinfekcija
cijevi, puwewe rezervoara i
analiza ispravnosti vode za
pi}e. Ukoliko ne bude ne-
predvi|enih okolnosti, Ba-
wolu~ani bi ve} jutros tre-
balo da dobiju pitku vodu.
- Na vrijeme se pripremi-
li za radove, pa smo zavr{i-
li prije nego {to smo plani-
rali. Spojili smo rezervoar
pitke vode nove Fabrike sa
postoje}im rezervoarom i sa
glavnom pumpnom stanicom
- rekao nam je direktor Sek-
tora za proizvodwu i distri-
buciju vode bawolu~kog "Vo-
dovoda# Mirko Joki}.
[ef Nadzornog tima Za-
voda za izgradwu Aleksan-
dar Cvijanovi} ka`e da su i
investitor i izvo|a~ rado-
va kvalitetno obavili pri-
preme i da su se radovi, na
op{te zadovoqstvo, obavqa-
li br`e nego {to je plani-
rano.
- Budu}i da je ~itavo po-
strojewe postoje}e fabrike
vode bilo zaustavqeno i is-
pra`weno, zastoj je iskori-
{}en za neke radove na po-
stoje}em postrojewu. Iako
je najve}i dio posla obavqen
u zatvorenom prostoru, dio
se izvodio i vani, tako da je
i lijepo vrijeme pogodovalo
brzom zavr{etku radova - is-
takla je izvr{ni direktor
za tehni~ka pitawa "Vodo-
voda# Branka Trnini}.
Prema wenim rije~ima,
spajawem starog i novog re-
zervoara zna~ajno je pro{i-
ren rezervoarski prostor,
sa dosada{wih tri na deset
hiqada kubnih metara. To }e
doprinijeti stvarawu rezer-
vi ~iste vode koje su potreb-
ne ovom podru~ju, naro~ito
qeti, kada je u vi{im zona-
ma bio slab pritisak i dola-
zilo do prekida u vodosnab-
dijevawu.
Tokom vikenda potro{a-
~i su vodom snabdijevani sa
bunarskog sistema, {to zna-
~i da je prema gradu i{lo
oko 400 litara vode u se-
kundi, 40 odsto u odnosu na
svakodnevnu - redovnu ispo-
ruku.
- U ni`im dijelovima gra-
da bilo je vode, ~ak su i sta-
novnici Star~evice, uglav-
nom imali vodu. Na terenu je
bilo 13 cisterni, koje su
snabdijevale gra|ane. Na vri-
jeme smo obavijestili sve
ustanove, kao i potro{a~e da
}emo obavqati radove, pa su
se qudi pripremili. Iako
smo imali neprekidna de`ur-
stva, nije bilo previ{e pozi-
va gra|ana. Ovom prilikom
im zahvaqujemo na razumije-
vawu i strpqewu - poru~ila
je Branka Trnini}.
Jedna od cisterni bila je
smje{tena na parkingu u na-
sequ Sunce. Voza~ cisterne
Krstan Paji} ka`e da je u su-
botu bilo malo gra|ana koji
su dolazili po vodu.
- Ju~e je bila ve}a potra-
`wa, pa smo do 12 ~asova ve}
ispraznili jednu cisternu i
i{li po jo{ vode - rekao je
Paji}.
Po vodu iz cisterne ju~e
je do{ao i Neboj{a Vrawe{,
koji ka`e da je dobro {to su
iz "Vodovoda# na vrijeme
obavijestili gra|ane.
¥ M. MAJSTOROVI]
[KRBO
\Cisterne obilazile
sva naseqa
BAWOLU^ANI "PRE@IVJELI" DVODNEVNU NESTA[ICU VODE
U ni`im dijelovima grada nije bilo prekida
u vodosnabdijevawu, ~ak su i mje{tani Star~evice
imali vodu. Spajawe starog i novog rezervoara
stvori}e rezerve ~iste vode koje su, naro~ito qeti,
neophodne gra|anima na ovom podru~ju
HITNA POMO] - De`urni qekari Slu`be hitne po-
mo}i u protekla 24 ~asa pregledali su 113 odraslih paci-
jenata i 16 djece. Mobilne ekipe obavile su 13 ku}nih pos-
jeta, a intervenisali su i u tu~i.
PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odje-
qewu Klini~kog centra na Paprikovcu obavqeno je {est
poroda. Ro|eno je pet djevoj~ica i jedan dje~ak.
VATROGASCI - De`urne vatrogasne jedinice gasile
su po`ar u ku}i u ulici Vladike Nasti}a u 18 ~asova i 45
minuta.
ELEKTROKRAJINA - Zbog radova na elektroener-
getskim postrojewima danas }e bez struje biti dio naseqa
Pavlovac od osam ~asova i 30 minuta do 11 ~asova. Od os-
am ~asova i 30 minuta do 13 ~asova struju ne}e imati dio
ulice Mare Mitrov i dio Vrbawe. Dio Stri~i}a, odnosno
zaselak Cvijeti}i bez elektri~ne energije }e biti od 11
~asova i 30 minuta do 13 ~asova i 30 minuta.
¥ Pripremila Sv. D.
e-mail:[email protected], ℡ 051/223-210
SERVISNE INFORMACIJE
ponedjeqak, 13. novembar 2006.BAWA LUKA
16
Radnici Sektora "Odr`avawe# bawolu~kog "Vodovoda#
ju~e su prilikom otklawawa kvara na {ahtu u Aleji Svetog
Save u Boriku prona{li tri ru~ne bombe.
Direktor ovog sektora Sa{a [evo kazao je da su odmah po-
zvali policiju i obiqe`ili mjesto gdje su bile bombe. Iz Cen-
tra za obavje{tavawe potvrdili su nam da je tim deminera Re-
publi~ke uprave civilne za{tite odmah uklonio bombe iz
{ahta.
Gospava Radovanovi}
BOMBA U [AHTU
Radovi u Fabrici vode: U subotu i vrijeme
poslu`ilo (Snimio R. [IBAREVI])
Spajawe glavnih rezervoara: Rije{en dugogodi{wi
problem vodosnabdijevawa
NEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALO
IAKO zima ve} polako ku-
ca na vrata, prodavci ogrjeva
na Malti, ipak, ne trqaju ruke
zbog dobrog pazara.
Dvadesetak wih, neko na
kamionu, neko u traktorskoj
prikolici, od prvih dana jeseni
dovoze drva, ne bi li {togod
zaradili od Bawolu~ana koji
se ne griju na gradsko grijawe.
Za redovne mu{terije dr-
vosje~e nabavqaju po deset, pet-
naest metera drva i poneku
tonu ugqa. Nema ove zime mno-
go ni tih redovnih mu{terija,
ali drva ~ekaju.
- Mnogi mladi se `ale da
im je te{ko, nema posla, ne zna-
ju kud }e, {ta }e. Neka do|u,
brate, u {umu pa sijeku drva,
vuku, tovare, navla~e... Posla
ima samo ako se ho}e raditi.
Nije neka zarada, ali sve je bo-
qe od sjedewa prekr{tenih
ruku kod ku}e - pri~a prodavac
Slavko Markovi}.
Wegove kolege kazuju da ni-
je lako zaraditi za hqeb na ovaj
na~in. Dok isijeku drva u {um-
skim gazdinstvima, plate gori-
vo, izvuku iz {ume, do|e im kao
da "mlate praznu slamu#.
- Gorak je ovo hqeb. Ovdje
zbijamo {ale kako na svoj, tako
i na tu|i ra~un, izgledamo
veseli, ali niko ne zna na{u
muku. Sje~a drva nije najve}i
problem. Gore je {to za regis-
traciju kamiona trebamo izd-
vojiti vi{e od dvije hiqade
maraka - pri~a drvosje~a
Branko Savi}.
Kupcima je drvo skupo, pro-
davcima te`ak posao, ali na
kraju se ipak slo`e, jer u hlad-
nim sobama se ne mo`e biti.
Cijena jednog metra kubnog
drveta je od 60 do 70 maraka.
Razlika je, obja{wavaju pro-
davci, u kvalitetu drveta. Ni-
je isto lo`iti bukovo drvo i
vrbu, vele oni, jednim }e{ se
ogrijati, a drugim nasikirati.
Mnogi sugra|ani su ve}
pripremili ogrjev za zimu, ali
na|e se jo{ po neko ko je za-
kasnio ili se nadao da zima
ne}e pokazati zube. Tako je na
Maltu do{ao kupac @ivka
Slijep~evi}a koji veli da mu
je od pro{le zime ostalo
ne{to drva, ali ipak treba na-
puniti {upu.
- Drva su sve skupqa, a
plate sve mawe. Sam prehr-
awujem peto~lanu porodicu,
djeci treba topla soba, o
staroj majci da ne pri~am -
`ali se @ivko i na kraju
ipak ugovara posao. Kupio je
pet metara drva u nadi da }e,
zajedno sa pro{logodi{wim
zalihama, izdr`ati do kraja
zime.
¥ S. DU[ANI]
Cijena metra kubnog drveta je od 60 do 70 maraka. Razlika je,
obja{wavaju prodavci, u kvalitetu drveta. Nije isto lo`iti
bukovo drvo i vrbu - prvo grije, a drugo brine
OVE ZIME SLABA PRODAJA OGRJEVA NA MALTI
REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR
PALAS
BORAT - kulturno uzdizawe u
Americi za pravqewe koristi
slavne nacije Kazahstana
uloge: Sa{a Baron Kohen,
Pamela Anderson, Ken Devitian
termini: 17, 19, 21
MULTIPLEKS KOZARA
BORAT - kulturno uzdizawe u
Americi za pravqewe koristi
slavne nacije Kazahstana
uloge: Sa{a Baron Kohen,
Pamela Anderson, Ken Devitian
termini: 16, 18, 20, 22
MI NISMO AN\ELI 3
ROCK'N'ROLL UZVRA]A
UDARAC
uloge: Nikola Pejakovi}, Uro{
\uri}, Sr|an Todorovi}, Seka
Aleksi}, Zoran Cvijanovi}, Ves-
na Trivali}
termini: 18.15, 20.15, 22.15
STRA@AR - triler
uloge: Majkl Daglas, Kifer
Saterlend, Eva Lengoria, Kim
Besinxer
termini: 19.30
POTOMCI - triler
uloge: Klajv Oven, Xulijen Mur,
Majkl Kejn
termini: 18.30, 21.30
SEZONA LOVA - animirani
termini: subotom i nedjeqom u
12.30 i 17.30 ~asova.
BANSKI DVOR KULTURNI
CENTAR
Izlo`ba crte`a "Muhe#, autora
Biqane Gavranovi}. Izlo`ba je
otvorena do 27. novembra.
NARODNO POZORI[TE
REPUBLIKE SRPSKE
"DOM BERNARDE ALBE#, u
re`iji \ur|e Te{i}. ^ETVR-
TAK, 16. novembar, u 20.30
~asova.
"DO POSQEDWEG DAHA#,
u re`iji @eqka Stjepanovi}a.
PETAK, 17. novembar, u 20.30
~asova.
NARODNA I
UNIVERZITETSKA
BIBLIOTEKA
Izlo`ba brazilske karikature.
Izlo`ba je otvorena do 11. no-
vembra.
MUZEJ SAVREMENE
UMJETNOSTI
REPUBLIKE SRPSKE
Izlo`ba @eqka Opa~ka. Iz-
lo`ba je otvorena do 22. novem-
bra.
Izlo`ba Jovana Spreme. Iz-
lo`ba je otvorena do 21. novem-
bra.
MUZEJ REPUBLIKE
SRPSKE
Izlo`ba "Regeste muzeja Vrbaske
banovine 1930. - 1945.#
Stalna izlo`bena postavka
Muzeja Republike Srpske "Od
praistorije do savremenog doba#.
Muzej je za posjetioce otvoren
svakim danom i praznicima od
osam do 20 ~asova.
BIOSKOPI
DRVOSJE^AMA TRUD UZALUD
ponedjeqak, 13. novembar 2006. BAWA LUKA
17
KUPOVINA polovnog ~e-
tvoroto~ka{a na auto-pijaci u
Lazarevu sa sobom nosi odre-
|ene nedoumice - kako izabra-
ti vozilo koje tro{i malo go-
riva, da je jeftino za odr`ava-
we, a da cijena nije prevelika?
Automobili wema~kih pro-
izvo|a~a standardno su pouzda-
ni, ali i skupqi od ostalih,
dok vozila italijanskih proiz-
vo|a~a automobila imaju pri-
hvatqivu cijenu, dijelom su po-
voqni za odr`avawe, ali nema-
ju nama potreban kvalitet.
Francuska i japanska vozi-
la dominiraju izgledom i cije-
nom, ali su rezervni dijelovi
prili~no slupi.
Da bi pazario polovnog
gradskog "mali{ana#, kupac je
na ju~era{woj auto-pijaci u La-
zarevu morao dobro razmisli-
ti izme|u brojnih ponu|enih
vozila, koja su, ako je vjerova-
ti mu{terijama, znatno skupqa
u odnosu na pijace u Sarajevu i
Lon~arima pored Br~kog.
Tako su "nisan mikra 1.0# i
"subaru xasti AVD# iz 1996. go-
dine cijeweni 6,4 i {est hiqa-
da maraka, dok je "devu tiko#,
proizveden 1998. godine, ko-
{tao 5,9 hiqada maraka.
Automobili francuskih
proizvo|a~a "Pe`o#, "Reno# i
"Sitroen# plijenili su svojim
agresivnim izgledom i prima-
mqivom cijenom. Sedam godina
star "pe`o 106 1.1i# ko{tao je
7,7 hiqada, a "reno klio 1.9D#
iz 1995. godine je vrijedio 6,8
hiqada maraka.
Wema~ki automobili bili
su standardno skupi. "Folksva-
gen polo 1.4# iz 1996. godine ko-
{tao je devet hiqada, "opel
korsa 1.2# iz 1996. godine je vri-
jedio 7,6 hiqada, dok je ~etiri
godine star "audi A2# godine
cijewen 22 hiqade maraka.
Za xep prosje~nog Bawolu~a-
nina najprihvatqiviji automo-
bil bio je osam godina star "si-
troen sakso 1.4D#, cijewen 5,8 hi-
qada maraka. ¥ P. PE]ANAC
ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI
Ogrjev na Malti: Podbacile i redovne mu{terije
Za prosje~an xep najprihvatqiviji
automobil bio osam godina star
"
sitroen sakso 1.4D", cijewen 5,8
hiqada maraka
NAJVI[E djevoj~ica i
dje~aka ro|enih u oktobru dobili
su imena An|ela i Mihajlo.
Od 205 mali{ana ro|enih u
pro{lom mjesecu {est djevoj~ica
dobilo je ime An|ela, dok su
roditeqi za 11 dje~aka izabrali
ime Mihajlo.
An|ela je varijanta imena
Angela koje na gr~kom zna~i vi-
jesnica, poslanik ili glasnik.
Ime Mihajlo je hebrejsko-
gr~kog porijekla i varijanta ime-
na Mikael koje zna~i Bogolik,
sli~an Bogu.
Osam porodica svojim sinovi-
ma dalo je ime Pavle i Marko.
Pavle je gr~ko-latinskog pori-
jekla, i prevedeno sa tog jezika
zna~i malen, mali. U na{em nar-
odu poznato je i kao Mali{ ili
Mali{a. Marko je ime latinskog
porijekla i zna~i ratnik.
Izvorni oblik ovog imena je
Markus koje u prevodu zna~i
~eki}. Ranije se davalo dje~acima
ro|enim u mjesecu martu.
Jedna djevoj~ica dobila je ime
Sofija koje je gr~kog porijekla i
zna~i mudrost. Roditeqi koji su
svojoj djevoj~ici dali ovo ime
vjeruju da }e je ta vrlina pratiti
kroz ̀ ivot. Me|u ostalim imeni-
ma na{la su se i Dimitrije, Lu-
ka, Lara, Doris, Iris...
Dimitrije je varijanta ime-
na Demetrije koje na gr~kom zna~i
rod zemqin. Ovo ime izvedeno je
od imena Demetra koja je u he-
lenskoj mitologiji bogiwa
zemqoradwe i plodnosti. Luka je
ime gr~ko - latinskog porijekla
i zna~i svjetlo ili svjetlost.
Tako|e, ime Luka je varijanta ime-
na Lucije koje je u na{em narodu
poznatije kao Svjetlan ili Sv-
jetli{a. Lara je hipokrit od Lar-
isa, Larina ili Laura. Larisa je
ime gr~kog porijekla, a prevede-
no na na{ jezik zna~i galebica.
Roditeqi koji su `eqeli da
wihova djevoj~ica bude talento-
vana i darovita dali su joj ime
Doris, koje je gr~kog porijekla, a
na tom jeziku ozna~ava i morsko
bo`anstvo. Iris je ime gr~kog
porijekla i u wihovoj mitologi-
ji ozna~ava bo`anstvo, person-
ifikaciju duge, luka koji spaja
nebo sa zemqom. U Homerovoj Il-
ijadi ovo ime nosila je krilata
glasnica bogova. ¥ V. P.
CIJENE
Kubni metar drveta na
Malti ko{ta 60 maraka. Onaj
ko `eli izrezana drva mora
platiti jo{ pet maraka za is-
tu koli~inu.
- Neko ne mo`e ili nema
gdje da cijepa drva pa kupuje
iscijepana, ali za taj luksuz
na{i sugra|ani trebaju izdvo-
jiti 70 maraka - ka`u prodavci
i dodaju da }e ogrjev kasnije
biti i skupqi pa je boqe da
{to prije kupe drva.
Ugaq se prodaje po cijeni
od 120 do 150 maraka za tonu.
Iako du`e gori ugaq slabije
grije, pa ga sugra|ani rje|e
kupuju.
Auto - pijaca u Lazarevu: Najskupqi automobil
cijewen 22 hiqade maraka
NAJ^E[]A IMENA U OKTOBRU
An|ela i Mihajlo
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE"
SITROEN" ZA MALE PARE"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
"
SITROEN" ZA MALE PARE
Nakit
KAKO nakit nikad ne izlazi iz mode, pro-
davci u bawolu~kim radwama ka`u da su se do-
bro snabdjeli razli~itim detaqima. Ove se-
zone nosi se apsolutno sve. Ogrlice, min|u{e,
bro{evi, narukvice i prstewe izra|eni od
razli~itih materijala (zlato, srebro,
cirkoni, biseri, bi`uterija, plastika...), ra-
zli~itih oblika, veli~ina i boja mogu da upot-
pune svakodnevni izgled. Prodavci kazuju da
se bi`uterija najvi{e kupuje.
U prodavnici nakita "Sara~# cijene ogr-
lica su od deset do 120 maraka, dok su
min|u{e od pet do 50 maraka. Bro{evi se
mogu kupiti po cijeni od deset do 40 mara-
ka, dok su narukvice od pet do 50 maraka.
Prstewe se mo`e kupiti po cijeni od deset
do 30 maraka.
U prodavnici nakita "Grand# ogrlice
su od 15 do 45 maraka, a min|u{e od pet do
30 maraka. Bro{evi ko{taju od sedam do 25
maraka, dok su narukvice od sedam do 20
maraka.
Za prstewe je potrebno izdvojiti od de-
set do 15 maraka.
Na gradskoj tr`nici ogrlica su dvije do
25 maraka, dok su min|u{e od dvije do 15
maraka. Bro{evi su na tr`nici od pet do de-
set, narukvice od tri do 15, a prstewe od
pet do deset maraka. ¥ N. V.
Bi`uterija: Ogrlice od dvije do 120 maraka
(Snimila S. ILI])
TRA@IMO ZA VAS
ponedjeqak, 13. novembar 2006.KULTURA
GRADI[KA - Godinu dana
poslije katastrofalnog po`a-
ra u Domu kulture "Veqko ^u-
brilovi}# u Gradi{ci obno-
vqen je samo kwi`ni fond Na-
rodne biblioteke. Da Narodna
biblioteka u Gradi{ci po~ne
sa radom, pomoglo je vi{e od
160 donatora kwiga i deset da-
rodavaca opreme. Prikupqeno
je oko 55.000 djela, odnosno vi-
{e nego {to je biblioteka ima-
la prije godinu dana.
- U obnavqawe fonda kwi-
ga Narodne biblioteke Mini-
starstvo prosvjete i kulture ne-
davno je ulo`ilo 10.000 maraka,
a za kupovinu kwiga za dje~ije
odjeqewe Hipo Alpe-Adria
grupa je darovala 1.000 maraka
- ka`e direktor Narodne bi-
blioteke iz Gradi{ke Milo-
mir Marti}.
On dodaje da bi biblioteka
trebalo da ima onoliko kwiga
koliko op{tina ima stanovnika
i nada se da }e za koji mjesec na-
puniti police sa 62.000 djela.
- Prema obe}awu op{tin-
ske vlasti, Narodna bibliote-
ka bi trebalo po~etkom idu}e
godine da dobije svoje prostori-
je u sada{woj zgradi admini-
strativne slu`be - isti~e Mar-
ti}.
On dodaje da }e tada imati
vi{e prostora za kwige i mo-
}i }e da otvore vi{e ~itao-
nica.
Narodnoj biblioteci Gra-
di{ka u po`aru je stradalo oko
40.000 kwiga, me|u kojima kom-
pletna francuska biblioteka,
legat porodice ^ubrilovi} i
mnoga druga vrijedna djela.
Poslije po`ara u Domu kul-
ture "Veqko ^ubrilovi}#, sve
institucije koje su bile smje-
{tene u toj zgradi dobile su
privremene prostorije kako bi
mogle da nastave svoj kulturni
rad, pa tako i Narodna bibli-
oteka, koja se nalazi u zgradi
Crvenog krsta.
Na~elnik Odjeqewa za dru-
{tvene djelatnosti u op{tini
Gradi{ka Branko Bjelovuk is-
ti~e da sve kulturne instituci-
je i danas rade na privremenim
lokacijama, sa minimalnom
opremom.
Bjelovuk nagla{ava da je od
predvi|enih 30.000 maraka iz
buxeta op{tine Gradi{ka kul-
turnim ustanovama dato 90 od-
sto para za obnovu dokumenta-
cije i nabavku neophodne opre-
me za po~etak rada.
Pored Narodne bibliote-
ke i Doma kulture, u po`aru su
uni{teni ateqei i djela sli-
kara Milovana ^iki}a i Osto-
je Matarugi}a. Po`ar je uni-
{tio i mozaike u kamenu Bo-
rislava We`i}a i u staklu Bo-
rislava Prpo{a, opremu hora
"Lira# i Kulturno-umjetni~-
kog dru{tva "Kolovit#. Izgo-
rio je i dio opreme Zavi~aj-
nog muzeja iz Gradi{ke, opre-
ma amaterskog pozori{ta
"Anastasija# i hemeroteka Du-
{ana @ivanovi}a.
Akademski slikar Milo-
van ^iki} po~eo je da radi u
novim prostorijama odmah po-
slije po`ara.
U novi ateqe, iz stare rad-
ne prostorije, unio je samo dio
kwige "Istorija likovne um-
jetnosti#, od koje je sa~uvana
stranica sa likom Isusa Hri-
sta i jo{ nekoliko stranice
iza we.
¥ B. VELENDE^I]
\Dom kulture: Po~elo ~i{}ewe zgrade
GODINU DANA OD PO@ARA U GRADI[KOM DOMU KULTURE
"
VEQKO ^UBRILOVI]"
KORACI SA ZGARI[TA
18
Obnovqen kwi`ni fond Narodne biblioteke, koja
trenutno raspola`e sa preko 55.000 kwiga, odnosno
vi{e nego {to je imala prije godinu dana
DONATORI
Prije pola mjeseca po~elo je ~i{}ewe izgorjele zgrade Do-
ma kulture i pripremawe gradili{ta za prvu fazu gra|evin-
skih radova. Na~elnik Odjeqewa za finansije op{tine Gradi-
{ka Milenko Pavlovi} rekao je da je na ra~un buxeta op{ti-
ne 14 darodavaca uplatilo vi{e od 18.000 maraka za obnovu
zgrade Doma kulture "Veqko ^ubrilovi}#. Izgradwu su pomo-
gle i op{tine Srebrenica, Modri~a i ^elinac.
Pare na ra~un op{tine Gradi{ka uplatili su i u~enici
Osnovne {kole "Petar Ko~i}# iz Nove Topole, preduze}a "Dam-
bi komerc#, "Hemeks#, "Peji} kompani#, "Miko#, "Dele i sin#,
"Taksi bar# i "MD prom#.
- Op{tini Gradi{ka novac za obnovu Doma kulture dali su
{pedicija "Globus#, Apotekarska ustanova Gradi{ka, a do sa-
da je najvi{e pomogla me|unarodna organizacija "Leda#, sa pre-
ko {est hiqada maraka - ka`e Milenko Pavlovi}.
\ Milovan ^iki} sa sa~uvanom stranicom:
Radi u novim prostorijama
AMERI^KI glumac Xek Palans, koji je
igrao u vestern klasiku "[ejn#, preminuo je pre-
kju~e u svojoj ku}i u Kaliforniji u 87. godini, ja-
vile su agencije.
Bio je dobitnik "Oskara# za sporednu ulogu
u komediji "City Slickers#, a proslavio se i fil-
mom "Sudden Fear#. Bio je nominovan za "Oska-
ra# za "Sudden Fear# i za ulogu Xeka Vilsona u
filmu "[ejn#.
Primaju}i "Oskara# od Ameri~ke filmske
akademije po~etkom 90-ih godina, razveselio je pu-
bliku rade}i sklekove na jednoj ruci, uprkos po-
odmaklim godinama.
Ve}i dio karijere bio je negativac na filmu,
ukqu~uju}i uloge Drakule i mafija{kog bosa u
adaptaciji Betmena, rediteqa Tima Bartona.
Palans je napisao i kwigu poezije i proze
"The Forest of Love#.
Xek Palans je ukrajinskog porijekla i ro|en
je kao Vladimir Palahnuik 1919. godine u poro-
dici rudara, a 30-ih godina pro{log vijeka bavio
se boksom.
Glumom je po~eo da se bavi poslije Drugog
svjetskog rata, a debitovao je na filmu po~etkom
50-ih u "Panic In The Streets#. ¥
PREMINUO GLUMAC XEK PALANS
Posustali kauboj
GRADI[KA - Prva revijal-
na smotra malih tambura{kih or-
kestara odr`ana je u petak nave-
~e u prostorijama restorana
"Kal~o# u Gradi{ci. Smotru je
organizovao tambura{ki orke-
star "Lamina~ka tamburica# iz
Gradi{ke, a pokroviteq je bila
op{tina Gradi-
{ka.
- Na ovoj smo-
tri, pored orke-
stra "Lamina~ka
tamburica#, u~e-
stvovali su i
Tambura{ki or-
kestar Bawa Lu-
ka, "Kri{kovci#
iz Kri{kovaca i
tambura{ki or-
kestar Radni~kog
kulturno-umjet-
ni~kog dru{tva
"Pelagi}# iz Ba-
we Luke - rekao
je muzi~ki ured-
nik smotre i
~lan orkestra
"Lamina~ke tam-
burice# Jovo Jer-
kovi}.
On je potvr-
dio da ovaj tambu-
ra{ki orkestar postoji ve} 40 go-
dina, a da prvi put organizuje ma-
nifestaciju ovakvog tipa.
- Smotru smo organizovali s
ciqem obnavqawa tambura{ke
tradicije i sa `eqom da mladim
qudima na druga~iji na~in pri-
bli`imo tamburicu i zaintere-
sujemo ih za ovaj
instrument - kon-
statovao je Jerko-
vi}.
Smotru malih
tambura{kih orke-
stara otvorio je
Tambura{ki orke-
star Bawa Luka [ubertovom "Se-
renadom#.
Poslije Tambura{kog orke-
stra Bawa Luka nastupio je orke-
star "Lamina~ka tamburica# iz
Gradi{ke, ~ijih je {est ~lanova
pred publikom izvelo pjesmu
"Uvenulo li{}e ora,ovo#, "Tera
Lenka Ri|u i Zelenka# i instru-
mentalni serijal "Nebo je tako
vedro#.
Sa pjesmom "Oj livado rosna
travo# na smotri je nastupio tam-
bura{ki orkestar "Kri{kovci#,
a wihova ~etiri ~lana je u izvo-
|ewu ove i drugih numera potpo-
mogao Jovo Jerkovi}.
Tambura{ki orkestar Rad-
ni~kog kulurno-umjetni~kog
dru{tva "Pelagi}# pred pri-
sutnima je, izme|u ostalih, iz-
veo pjesmu "Ko te ima taj te ne-
ma#, posve}enu Zvonku Bogdanu.
¥ B. RADI]
U GRADI[CI ODR@ANA SMOTRA MALIH TAMBURA[KIH ORKESTARA
VE^E UZ TAMBURICUTRI MARKE ZA KULTURU
Predsjednik Tambura{kog orkestra Bawa
Luka Spomenko Guzijan kazao je da je ovaj tam-
bura{ki orkestar ove godine organizovao se-
riju humanitarnih koncerata pod zajedni~kim
nazivom "Tri marke za kulturu#.
- Mislim da svako od nas mo`e da izdvoji
tri marke za kulturu, zato smo i odabrali ta-
kav naziv za seriju humanitarnih koncerata -
objasnio je Guzijan i dodao da je na dosad odr-
`anih pet koncerata sakupqeno vi{e od 6.000
maraka.
U pomenutoj seriji trebalo bi se odr`i jo{
sedam koncerata, a svi se odr`avaju uz pomo}
mikrokreditne organizacije "Sinergija plus#.
Ciq manifestacije obnova tambura{ke
tradicije, rekao Jovo Jerkovi}
\ Tambura{i KUD-a
"
Pelagi}": Ko te ima, taj te nema...
\Xek Palans: U poodmaklim
godinama radio sklekove
TREBIWE - Godi{wi koncert gradskog Kultur-
no-umjetni~kog dru{tva "Alat# iz Trebiwa bi}e odr-
`an 19. novembra u Sportskoj dvorani "Bregovi#, ko-
ja prima oko 2.500 posjetilaca i koja je svake godine,
ovim povodom, bude dupke puna.
Predsjednik Dru{tva "Alat# Dragan Mijovi} ka-
`e da }e, pored doma}ina, na ovoj smotri dostignu}a
u teku}oj godini nastupiti i KUD "Hercegovina# iz
Petrovog poqa kod Trebiwa, potom KUD "Svetozar
Markovi}# iz Umke kod Beograda i KUD "Ilija Ki-
{i}# iz Zelenike kod Herceg Novog.
- Pored toga, uveliko vje`baju i "Nagorkiwe# i
"Popovo poqe#, odnosno na{a `enska i mu{ka izvor-
na grupa, a u goste smo pozvali i najpoznatijeg izvo-
|a~a tradicionalne crnogorske pjesme, koja je u Her-
cegovini oduvijek popularna i rado tra`ena, Drago-
quba Draga Kova~evi}a - dodaje Mijovi}.
On navodi da }e se "Alat# na ovom koncertu pred-
staviti sa ukupno {est koreografija, a pored prve i
druge postave, svoj udio u programu ima}e i veterani
i dje~iji ansambl.
Godi{wi koncert trebiwskih amatera datumski se
obi~no ve`e za Aran|elovdan - krsnu slavu Industri-
je alata Trebiwe i predstavqa jo{ jednu potvrdu uspje-
{nosti rada, pogotovo u godini kada dru{tvo obiqe-
`ava 50. godi{wicu rada.
Gradski KUD "Alat# u Trebiwu okupqa preko 300
~lanova, a samo u jesewem upisnom roku primqeno je
100 novih ~lanova uzrasta od sedam do 15 godina.
U proteklih pola vijeka kroz dru{tvo je pro{lo
vi{e od 2.500 mladih, a odr`ali su preko 1.000 kon-
cerata i sa uspjehom pronosili ime Trebiwa i Her-
cegovine. Na Svjetskom festivalu folklora u Fran-
cuskoj 1985. godine zauzeli su prvo mjesto. ¥ M. B.
GRADSKI KUD
"
ALAT" TREBIWE
Uo~i godi{weg
koncerta
ZATVOREN ZAGREBA^KI
SAJAM KWIGA
Kristal Slovencima
ZAGREB - Na 29. sajmu kwiga i u~ila
"Interliber# u Zagrebu, koji je zavr{en u
subotu, predstavqeno je 400 izlaga~a iz ze-
mqe i inostranstva. Slovenija je bila po-
~asni gost, a predsjednik Slovenije Janez
Drnov{ek promovisao je i potpisivao svo-
ju kwigu "Misli o `ivotu i osvje{}iva-
wu#, prenijele su agencije. Ulaz na sajam bio
je besplatan, a prema procjenama, posjeti-
laca je bilo i do 100.000.
Priznawa za visok nivo ukupnog nastu-
pa dobili su "Algoritam#, "Golden marke-
ting - Tehni~ka kwiga#, "Magma - Turbo
lima~#, "Markot#, Naklada "Qevak#, "Pro-
fil internacional#, V.B.Z. i "Znawe#.
Priznawe i kristalnu skulpturu dobi-
lo je Ministarstvo kulture Slovenije kao
organizator programa "Slovenija - zemqa
partner# na "Interliberu#.
Posebno priznawe i kristalna skulp-
tura za visok nivo ukupnog nastupa pripa-
la je "[kolskoj kwizi#, a priznawe i kri-
stalna skulptura za dizajn dodijeqeni su
Muzejsko-dokumentacionom centru. ¥
KULTNO beogradsko po-
zori{te "Ateqe 212#, koje je
12. novembra 1956. zapo~elo
`ivot u sali stare "Borbe#
pred 212 stolica, a bilo je pr-
vo u isto~noj Evropi koje je
igralo "^ekaju}i Godoa# Se-
mjuela Beketa, proslavilo je
ju~e 50. ro|endan, prenijele su
agencije.
Povodom jubileja, otvore-
na je i izlo`ba fotografija
i predstavqena monografija
o Ateqeu i DVD izdawa pred-
stava tog teatra, realizova-
nih u saradwi sa RTS-om.
Proslava jubileja, pod na-
zivom "Cio dan ro|endan!#,
po~ela je programom "Sje}a-
wa - sve {to ste oduvijek `e-
qeli da saznate o Ateqeu, a
niste smjeli da pitate#.
Ovaj program obuhvatio je
u~e{}e glumaca, rediteqa i
pisaca "Ateqea 212# koji su
evocirali sje}awa, pri~ali
anegdote i zanimqivosti sa
gostovawa, proba i izvo|ewa
predstava.
U dowem foajeu organizo-
van je "Speaker’s corner# - in-
spirisan londonskim modelom
najdinami~nijeg i najdemo-
kratskijeg mikrofona na svi-
jetu, koji }e omogu}iti javno
kritikovawe, predlagawe i iz-
no{ewe utisaka ne samo o tom
teatru, ve} i o dru{tvu u ko-
jem on ̀ ivi i ~ije je ogledalo.
"Ateqe 212# zapo~elo je
proslavu pola vijeka premije-
rom predstave "Zmijsko le-
glo#, nagra|ivanog ruskog pi-
sca Vasilija Sigareva, u re-
`iji Ive Milo{evi}, koja go-
vori o tragi~nom poku{aju re-
socijalizacije mladog biv{eg
zatvorenika. ¥
"
ATEQE 212" PROSLAVIO 50. RO\ENDAN
Ogledalo dru{tva
ponedjeqak, 13. novembar 2006. KULTURA
NEGDJE pri kraju "Poto-
maka# postoji za jedan prosje-
~an holivudski film popri-
li~no duga~ak kadar. Kamera
se probija kroz razorene uli-
ce, ru{evne zgrade, svijet je na
ivici propasti. Teo Faron
(Klaj Oven) tr~i izme|u suko-
bqenih strana, meci {ibaju,
vrisci su svuda naokolo, krv se
proliva. Ne-
koliko kapi
te krvi padne
i na kameru i
snimateq je
toliko obu-
zet haosom
oko sebe, pa
nema vremena
da obri{e
objektiv ka-
mere, re`i-
ser je toliko
odu{evqen,
pa nema dru-
gog poku{aja,
tre}eg isto,
zvuci nas ob-
uzimaju, sli-
ke su sna`ne,
da, da, progutali smo, ovo je
"stvarnost#, ovo nije film, ovo
je dokument, nema veze {to smo
to vidjeli u gomili filmova
nakon "Spasavawa redova Ra-
jana#, sve smo progutali, ovo
}e se desiti, ovaj u`asni svi-
jet je na{a budu}nost.
Onda se ne{to desi. Kame-
ra se okrene nagore, ka svjetlu
koje probija kroz neki prozor
i kapi krvi ~udesno nestanu.
Sve te crvene ta~kice su stvo-
rene u postprodukciji. Jasno
je, prave kapi bi se razlile po
objektivu, slika bi u tom tre-
nutku izgledala lo{e. Sve je
to legitimno. Pitawe koje
ostaje: ako stvaraoci ve} nisu
htjeli da se prqaju crvenim ku-
kuruznim sokom ili ~im god za
{ta misle da predstavqa krv,
za{to onda naknadno dodaju ta-
kvu animaciju? Da osjetimo
"par~e stvarnosti#? "Surovost
borbe#?
Ova scena iz "Potomaka#
je sjajan nagovje{taj piksel re-
alizma, surovosti bez opasno-
sti, filma bez emocije.
Pri~e bez (previ{e) smi-
sla. Scenario Potomaka je gro-
zan nered. [to je ne{to {to
se mo`e i o~ekivati kada na
jednom scena-
riju radi pet
qudi. Likovi
su naivni,
obrti o~eki-
vani, razvoj
prespor, dija-
lozi pateti~-
ni, nejasno}e
pre~este. Naj-
va`nije je da
kao i pomenu-
ta scena, cije-
li scenario
prati od ste-
rilnosti. Pi-
sci bi, ~ini
se, jako ̀ eqe-
li da uka`u
na more savre-
menog dru{tva, ali u cijelom
tom procesu upadaju u zamke mo-
ralisawa i na kraju sve to ne
djeluje ubjedqivo.
Me|utim, "Potomci# su po-
sqedwi film meksi~kog re`i-
sera Alfonsa Kuarona, koji u
svojoj filmografiji ima "I
tvoju mamu tako|e#. Kuaron je
uspio da pre`ivi i tre}i na-
stavak Herija Potera, tako da
mu jedan smu{en scenario nije
predstavio prevelik problem.
Nekoliko fantasti~no re`i-
ranih scena i korektno vo|ewe
cijelog filma su glavni raz-
lozi zbog kojih "Potomci# po-
staju jedan zaista dobar film,
u kome se na trenutke mo`e
u`ivati. Naravno, ostaje `a-
qewe {to Kuaron tra}i svoj
talenat na ovakve filmove, a
pokazao je da je u stawu za mno-
go boqe. ¥
FILMSKA KRITIKA
POTOMCI
Surovost bez opasnosti Pi{e
Dane KOMQEN
19
BAWA LUKA - Dje~ije po-
zori{te Republike Srpske uve-
liko je zaplovilo u novu pozo-
ri{nu sezonu. Ve} 25. novem-
bra trebala bi da bude premi-
jera predstave "Mali dimwa-
~ar#, u re`iji Jaroslava Anto-
wuka iz poqskog grada Lom`e,
ka`e direktor Dje~ijeg pozo-
ri{ta Republike Srpske Pre-
drag Bjelo{evi}.
Antowuk je i ranije sara-
|ivao sa ovom pozori{nom ku-
}om, dodaje on, re`iraju}i ko-
mad "Bila tri praseta#, koji je
mnogo puta do sada odigran.
- Nadam se da }e i ova pred-
stava Jaroslava Antowuka bi-
ti uspje{na. Imali smo prili-
ku da je pogledamo u izvo|ewu
poqskih glumaca na pro{logo-
di{wem Me|unarodnom festi-
valu pozori{ta za djecu u Ba-
woj Luci - ka`e Bjelo{evi}.
On najavquje jo{ jednu no-
vu predstavu u ovoj sezoni. Ri-
je~ je o "Pinokiju#, koga }e re-
`irati Slav~o Malenov iz So-
fije.
- "Pinokio# }e biti veli-
ka predstava, sa 18 lutaka i de-
vet glumaca, sa kojom }emo od-
laziti na me|unarodne festi-
vale. Ne sumwamo da }e ova po-
znata pri~a o Pinokiju biti
atrakcija za bawolu~ke mali-
{ane - isti~e Predrag Bjelo-
{evi}.
Jedan od komada Qubivoja
R{umovi}a trebalo bi da se
na|e na sceni Dje~ijeg pozori-
{ta krajem aprila sqede}e go-
dine. Wegova "Uspavana qepo-
tica# dugo je pu-
nila sale Dje~ijeg
pozori{ta, a sada
}e to vjerovatno
biti ostvarewe
"U cara Trojana
kozije u{i#.
- Da bismo mo-
gli da uradimo
ozbiqne predstave
koje smo planira-
li za sqede}u sezo-
nu, moramo da adap-
tiramo samu scenu
i dvoranu. Nadam
se da }emo to i us-
pjeti, uz svesrdnu
podr{ku Minista-
rstva prosvjete i
kulture Republike
Srpske - ka`e Bje-
lo{evi}.
Ve} do kraja
godine, rekao je
on, treba da se uradi ne{to na
samoj sceni, a vjerovatno }e ve-
liki radovi biti u januaru i
februaru sqede}e godine.
Prema wegovim rije~ima,
trebalo bi da se postavi kom-
pletna scenska tehnologija, sa
sve~anom zavjesom.
- Planirana je rotaciona
scena, koja bi nam omogu}ila
da igramo mnogo slo`enije
predstave nego {to smo to mo-
gli do sada. Od juna do septem-
bra sqede}e godine bi}e nasta-
vqeni radovi u prostoru iza
scene, koji }e biti podijeqen
na ateqe, radionice... - naja-
vquje Bjelo{evi}.
To }e biti, nastavqa on, mo-
deran teatar, gdje }e glumci mo-
}i da ulaze na scenu iz svojih
garderoba, ~ime }e biti ispu-
weni svi uslovi za izuzetan rad.
- Obnovili smo salu Dje~i-
jeg pozori{ta i ve} gotovo zavr-
{ili Muzej lutaka, mada nismo
jo{ postavili sva neophodna
obiqe`ja - podsje}a Predrag Bje-
lo{evi}. ¥ A. RAJKOVI]
NOVA SEZONA DJE^IJEG POZORI[TA REPUBLIKE SRPSKE
PINOKIO NA PROQE]E Planirane premijere
"
Malog dimwa~ara",
"
Pinokija",
"
U cara Trojana kozije u{i" i
"
@ivotiwske farme"
"
Pinokio": Velika predstava sa 18 lutaka
i devet glumaca
@IVOTIWSKA FARMA
- Mogu}e je da krajem maja
ili prije otvarawa sezone idu-
}e godine na scenu postavimo
jednu predstavu za odrasle,
"@ivotiwsku farmu# Xorxa
Orvela. Ona bi obuhvatala
kombinaciju `ive scene i lu-
taka. Rije~ je o provokativnoj
predstavi, koju vjerovatno Ba-
wa Luka do sada nije vidjela -
najavquje Predrag Bjelo{e-
vi}, dodaju}i da }e ovaj komad
re`irati Aleksej Qeqavski.
FESTIVAL
Dje~ije pozori{te Repu-
blike Srpske u~estvovalo je na
Me|unarodnom pozori{nom fe-
stivalu "Unidram#, koji je odr-
`an od 26. oktobra do 4. novem-
bra u wema~kom gradu Postda-
mu. Tamo su se predstavili ko-
madom "Postojani olovni voj-
nik#, u re`iji Alekseja Qe-
qavskog i sa Aleksandrom Bla-
ni}em u glavnoj ulozi.
- "Postojani olovni voj-
nik# je izvanredno izveden u
Postdamu, publika je bila odu-
{evqena. Dobili smo i nezva-
ni~an poziv za pozori{ni fe-
stival u wema~kom gradu Bra-
un{vajgu - ka`e Predrag Bje-
lo{evi}.
BAWA LUKA - Me|unarod-
na izlo`ba dijapozitiva pri-
stiglih na konkurs Univerzi-
tetskog foto-kino kluba, koji
je bio otvoren tri mjeseca, odr-
`ana je u petak uve~e u vije}ni-
ci Banskog dvora Kulturnog
centra. Prvo su predstavqeni
nagra|eni radovi, potom pohva-
qeni, a onda i ostali pristigli
na ovaj konkurs, i to ne teme -
slobodnu i arhitektura.
Milorad Ka{}elan iz Uni-
verzitetskog foto-kino kluba
kazao je da su na slobodnu temu
prispjeli radovi 70 autora iz
sedam dr`ava, dok su na temu
arhitekture stigli radovi 64
autora iz {est dr`ava.
- Na na{ konkurs, koji or-
ganizujemo svake godine, pri-
stigla su 354 rada na slobodnu
temu i 327 radova na temu arhi-
tekture. Nakon uvida u radove,
odabrali smo 87 na slobodnu te-
mu i 73 rada na temu arhitektu-
re, koje smo ve~eras prikazali
- rekao je Ka{}elan.
@iri, koji je odlu~ivao ko-
ji }e dijapozitivi da budu na-
gra|eni, a koji pohvaqeni, ~i-
nili su Milan Markovi}, Dra-
gan Prole i Milorad Ka{}e-
lan.
Prvu nagradu za kolekciju
dijapozitiva na slobodnu te-
mu dobio je Branko Mati} iz
Srbije, druga nagrada pripala
je Miroslavu Jeremi}u iz Sr-
bije, a tre}a Anki A`man iz
Slovenije.
Na istu temu, ali za jedan
dijapozitiv, prvu nagradu do-
bio je Elek Pap iz Ma|arske,
na drugom mjestu je Peter Po-
korn iz Slovenije, dok je tre-
}i Vojin Golu{ina iz Srbije.
Na slobodnu temu najvi{e je
pristiglo dijapozitiva sa pej-
za`ima na kojima su naj~e{}i
motivi zrake sunca i voda.
@iri Univerzitetskog fo-
to-kino kluba iz Bawe Luke po-
hvalio je dijapozitive Ivana
To{i}a, Romana \uri}a i Du-
{ana @ivki}a iz Srbije.
Za kolekcije radova na te-
mu arhitekture ̀ iri je prvu na-
gradu dodijelio Borisu Pr{li-
}u iz Republike Srpske, drugu
Marjanu Mi{i}u iz Srbije, a
tre}enagra|eni je Toma` La-
ni{ek iz Slovenije.
Prva nagrada za pojedina~-
ni dijapozitiv na temu arhi-
tekture dodijeqena je Du{ku
Miqani}u iz Crne Gore, drugu
nagradu dobila je Elica Tav-
~ar iz Slovenije, a tre}u Slo-
venac Peter Pokorn.
Dubravko Habijanec iz Re-
publike Srpske pohvaqen je za
kolekciju radova na temu arhi-
tekture, a pohvale za pojedi-
na~ne arhitektonske dijapozi-
tive pripale su Bobanu \or|e-
vi}u iz Srbije i Dejanu Sela-
kovi}u iz Republike Srpske.
¥ B. VELENDE^I]
IZLO@BA DIJAPOZITIVA UNIVERZITETSKOG FOTO-KINO KLUBA
PREGRA\ENI SNIJEG Predstavqeni nagra|eni i pohvaqeni, a onda i ostali
dijapozitivi pristigli na konkurs, i to na slobodnu
i temu arhitekture
Nagra|ene kolekcije
dijapozitiva: Radovi
na slobodnu temu
Sa izlo`be: Na konkurs primqeno preko
160 dijapozitiva (Snimio R. [IBAREVI])
KOMISIJA ZA O^UVAWE
NACIONALNIH
SPOMENIKA BiH
Hram Svete Petke
nacionalno dobro
SARAJEVO - Komisija za
o~uvawe nacionalnih spomeni-
ka BiH donijela je odluku da de-
set dobara proglasi nacional-
nim spomenicima, dok su tri do-
bra stavqena na listu ugro`e-
nih spomenika, javila je Srna.
Me|u deset dobara koja su
progla{ena nacionalnim spome-
nicima na podru~ju Republike
Srpske nalazi se i arheolo{ko
podru~je predistorijsko naseqe
Dowa Dolina u istoimenom selu
kod Gradi{ke, Spahovi}a kula
sa dvorima u Bihovu kod Trebi-
wa, crkva Svete Petke (Petkovi-
ca) i most u Mostacima kod Tre-
biwa, te istorijsko podru~je Do-
wi grad u Srebrenici.
Predsjedavaju}a Komisije
Qiqana [evo rekla je u petak na
konferenciji za novinare u Sa-
rajevu da je na listu dobara koja
su progla{ena nacionalnim spo-
menicima stavqena Stara xami-
ja u Lubardi, u Bu`imu, Turbe-ma-
uzolej u Biha}u, graditeqska cje-
lina @upna crkva Svetog Ante
Padovanskog sa grobnicom bi-
ha}kog plemstva u Biha}u.
Na ovoj listi su i Gazi Hu-
srefbegova xamija u Sarajevu,
Fraweva~ki samostan i crkva
Svetog Ante u Sarajevu, zajed-
no sa pokretnom imovinom, i
stambeno-graditeqska cjeli-
na haxi Junuz-age Mehmedba-
{i}a u Stocu.
Na listi ugro`enih spome-
nika su Sulejmanpa{i}a kula
u Oxaku kod Bugojna, stambeni
objekat Levi u Srpskoj ulici u
Bawoj Luci i Staro pravoslav-
no grobqe u [qivnu na Ma-
wa~i kod Bawe Luke.
Na ovoj listi nalazi se 46
dobara za koja je potrebno {to
prije obezbijediti sredstva
za za{titu. ¥
GACKO - [kolske biblio-
teka Sredwo{kolskog centra
"Pero Slijep~evi}# iz Gacka,
nekada jedna od najboqih {kol-
skih biblioteka u BiH, odne-
davno je bogatija za 350 vrijed-
nih kwiga.
Rije~ je o legatu koji su
k}erke Milo{a Slijep~evi-
}a, istaknutog prosvjetnog i
kulturnog poslenika, zna~aj-
nog etnografa i pisca, auto-
ra monografije "Samobor, se-
lo u Gorwoj Hercegovini#, iz
nekada{we o~eve biblioteke
dozna~ile {kolskoj ustanovi
koja nosi ime wegovog brata
Pera.
Milo{eve k}eri, Du{anka
Slijep~evi} - Qesov, redovni
profesor Poqoprivrednog fa-
kulteta u Zemunu i An|elka
Slijep~evi} - [trbac, redov-
ni profesor Fakulteta prime-
wenih umetnosti u Beogradu,
ovim ~inom samo su upotpuni-
le i potvrdile nau~ni, kultur-
ni i prosvjetni doprinos ove
~uvene porodice gata~kom kra-
ju i srpskoj kulturi.
- Velika qubav prema Gac-
ku i wegovom {kolstvu, iskaza-
na ovom prilikom, nije slu~aj-
na, jer je {kolstvo u dugoj tra-
diciji ove porodice - rekao je
direktor Sredwo{kolskog cen-
tra "Pero Slijep~evi}# pro-
fesor Mileta Davidovi}.
Majka bra}e Slijep~evi},
Rista, ~iji je ujak bio vojvoda
Bogdan Zimowi}, prva je pisme-
na ̀ ena u Gorwoj Hercegovini,
otkriva Davidovi}, a sestra Bo-
sa, diplomirani pravnik, prva
fakultetski obrazovana ̀ ena u
ovom kraju.
Pored vrijednog legata, ko-
ji sadr`i dobar dio starih iz-
dawa, vitrine {kolske bibli-
oteke obogati}e i Zbornik ra-
dova pokojnog Milo{a Slijep-
~evi}a saop{tenih na kongre-
sima Odjeqewa folklorista
Akademije nauka u Beogradu od
1964. do 1978. godine.
¥ J. D.
LEGAT GATA^KOM SREDWO[KOLSKOM CENTRU
"
PERO SLIJEP^EVI]"
Iz o~eve biblioteke
1093 - Umro je {kotski
kraq Malkolm Tre}i, to-
kom petog bezuspje{nog po-
ku{aja da pokori Engle-
sku. Na vlast je do{ao 1057,
po{to je pobijedio i ubio
kraqa Magbeta. Time je
osvetio svog oca kraqa
Dankana Prvog, kojeg je
Magbet ubio 1040.
1782 - Ro|en je Esajas
Tegner, jedan od najve}ih
{vedskih pjesnika, autor
~uvene "Sage o Fritjofu#.
1868 - Umro je italijan-
ski kompozito r \oakino
Antonio Rosini, autor 39
opera od kojih su naj~uve-
nije "Seviqski berberin#,
"Viqem Tel#, "Otelo#.
1871 - Ro|en je Vladi-
slav Ribnikar, osniva~ li-
sta "Politika# (1904), wen
prvi direktor i glavni
urednik. Jedan je od osni-
va~a Tanjuga i prvi direk-
tor te agencije (1943). Bio
je ministar prosvjete FNR
Jugoslavije 1945. i pred-
sjednik Komiteta za kul-
turu i umjetnost 1946.
1941 - Prvi britanski
nosa~ aviona "Ark rojal#
pogo|en je u Drugom svjet-
skom ratu wema~kim tor-
pedom u blizini Gibral-
tara i narednog dana je po-
tonuo.
1942 - Po~ela je odlu-
~uju}a vazdu{no-pomorska
bitka izme|u japanskih i
ameri~kih trupa kod Gva-
dalkanala u Tihom okeanu.
U trodnevnim borbama ob-
je strane su pretrpjele ve-
like gubitke u brodovima,
ali su strate{ki uspjeh po-
stigli Amerikanci.
1944 - Partizanske je-
dinice Narodnooslobodi-
la~ke vojske Jugoslavije
oslobodile su Skopqe u
Drugom svjetskom ratu.
1945 - Francuski gene-
ral [arl de Gol izabran
je glasovima svih 555 po-
slanika za predsjednika
privremene vlade, poslije
~ega je formirao koalici-
oni kabinet u koji je u{lo
i pet komunista.
1965 - Umro je srpski
arheolog Vladimir Petko-
vi}, profesor Beogradskog
univerziteta, upravnik Na-
rodnog muzeja u Beogradu i
~lan Srpske akademije na-
uka i umetnosti, stru~wak
za srpsku sredwovjekovnu
umjetnost. Rukovodio je ot-
kopavawima Stobija i Ca-
ri~inog grada.
1970 - Hafez al Asad je
vojnim udarom preuzeo
vlast u Siriji.
1975 - Svjetska zdrav-
stvena organizacija obja-
vila je da su u Aziji, prvi
put u istoriji, iskorije-
wene velike bogiwe.
1980 - Ameri~ki sve-
mirski brod "Vojaxer 1# je
poslao prve snimke Satur-
na napravqene iz blizine.
1985 - U erupciji vul-
kana Nevado del Ruis u
centralnoj Kolumbiji ra-
zoren je grad Armero. Po-
ginulo je oko 25.000 qudi.
1994 - [ve|ani su na re-
ferendumu sa 52,2 odsto
glasova odlu~ili da se wi-
hova zemqa prikqu~i Ev-
ropskoj uniji.
1999 - U zemqotresu u
Turskoj poginulo je vi{e
od 450 qudi, a oko 2.500 je
raweno.
2000 - Predsjednik Fi-
lipina Xozef Estrada op-
tu`en je za korupciju. Pod
pritiskom protesta gra|a-
na i vojske on se 20. janua-
ra 2002. povukao s vlasti,
a 16. aprila se predao Spe-
cijalnom sudu za borbu pro-
tiv korupcije.
2001 - Borci antitali-
banske Sjeverne Alijanse
u{li su u glavni grad Av-
ganistana Kabul.
2001 - Me|unarodni sud
za ratne zlo~ine u Hagu
osudio je bosanske Srbe
Du{ka Sikiricu, Damira
Do{ena i Dragana Kolun-
xiju na zatvorske kazne od
15, pet i tri godine zatvo-
ra za zlo~ine protiv ~o-
vje~nosti izvr{ene nad mu-
slimanskim civilima 1992.
u logoru Keraterm u Pri-
jedoru. ¥
POSADILI ste u vrtu neku vo}ku,
ali {ta daqe ~initi da bi uspjela da se
razvije u sna`no stablo s plodom? Samo
pravilnom wegom mo`ete sti}i do lije-
pe kro{we.
Rast i razvoj mladih vo}aka posa|e-
nih pro{le jeseni ili ovog proqe}a za-
visi}e uglavnom od wege, to jest, pri-
mjene odre|enih mjera u zasadu. Te agro-
mjere su: ~i{}ewe izbojaka iz podloge
i debla, pra{ewe zemqi{ta oko vo}a-
ka, prihrawivawe preko li{}a, zali-
vawe i za{tita od biqnih bolesti i
{teto~ina.
Ako to niste u~inili u junu, julu, pa
i u avgustu, po{to se vo}kica primi, kod
nekih vo}nih vrsta po~e}e iz podloge ili
na deblu da izbijaju izbojci koji ometaju
pravilni razvoj kro{we. Zato ove izboj-
ke treba sasje}i do osnove ~im se pojave.
U toku qeta, u tri-~etiri navrata,
zemqi{te oko vo}kice treba plitko pra-
{iti zbog uni{tavawa korova i raz-
bijawa pokorice.
Ako je vo}kica kr`qava i ako je
li{}e tanko i blijedo, treba je odmah
prihraniti preko li{}a gotovim pre-
paratima koji se kupuju u poqoprivred-
nim apotekama. Zalivawe je tako|e od
izuzetnog zna~aja. Obavqa se prema po-
trebi, jednom ili vi{e puta do sredi-
ne avgusta, da bi se vo}kici omogu}io
normalan porast.
Mlade vo}kice naj~e{}e napadaju
lisne va{i, koje im si{u sokove i na
taj na~in smawuju wihov rast. Zato,
~im ih primijetite, vo}kice treba pr-
skati preparatima nabavqenim u poqo-
privrednim apotekama.
Ako posvetite pa`wu mladoj vo}-
ki i budete je wegovali u toku qeta, ne
samo da }e se primiti ve} }e razviti
i lijepu kro{wu, {to je svakako i ciq
onih koji `ele vo}e u svom vrtu. ¥
DOGODILO SE NA
DANA[WI DAN
1813 - U Wegu{ima je
ro|en Petar Drugi Petro-
vi} Wego{, crnogorski
vladika, filozof i dr`av-
nik, veliki epski pjesnik,
autor slavnog dramsko-ep-
skog djela "Gorski vijenac#.
Kao dr`avnik postavio je
temeqe moderne crnogor-
ske dr`ave, ustanovio iz-
vr{nu vlast i senat, orga-
nizovao sudove, uveo pore-
ze. Za wegove vladavine
osnovana je prva {tampa-
rija u Cetiwu 1834. i po-
dignuta prva {kola. U kwi-
`evnoj ba{tini ostavio je
i ep "Lu~a mikrokozma#,
dramu "La`ni car [}epan
Mali#, pjesme.
Wego{
1912 - Ro|en je francu-
ski pisac rumunskog pori-
jekla E`en Jonesko, koji se
svojom antidramom suprot-
stavio klasi~nom pozori-
{tu odbaciv{i svaku akci-
ju, uzro~nu povezanost i
tradicionalne {eme kla-
si~nih dramskih djela
("]elava pjeva~ica#, "Lek-
cija#, "Stolice#, "Noso-
rog#, "Magbet#).
Jonesko
1974 - Umro je italijan-
ski filmski re`iser i glu-
mac Vitorio de Sika, jedan
od tvoraca neorealizma
("Kradqivci bicikala#,
"Stanica Termini#, "]o-
}ara#, "Vrt Finci Konti-
nijevih#.)
De Sika
ponedjeqak, 13. novembar 2006.FEQTON
WEGOM DO QEP[EG STABLA
VO]KICA KAO BEBICA
Pi{~eve nevoqe zbog sati-
re, kako su tu rije~ pod navod-
nicima izgovarali wegovi
"kriti~ari# - ~uvari re`ima,
po~ele su pedesetih godina pro-
{log vijeka. Od tada je Bran-
ko ]opi} "postao `rtva Bro-
zove nemarne i hedonisti~ke
mrzovoqe#, re}i }e Brana Crn-
~evi} u svojoj "Kwizi zadu{ni-
ca#, posve}enoj preminulim
prijateqima - kwi`evnicima,
glumcima i rijetkim politi-
~arima. Broz }e izigravati
kriti~ara literarnog djela
jo{ jednom, petnaest godina ka-
snije u Zrewaninu, kad je govo-
rio poslije premijere "Kad su
cvetale tikve#, Dragoslava
Mihailovi}a.
Branku ]opi}u priprije-
tio je u Zagrebu, na kongresu
AF@ (Antifa{isti~kog
fronta ̀ ena) nakon pojave we-
gove "Jereti~ke pri~e# u
"Kwi`evnim novinama# , 22.
avgusta 1950. Od tada po~iwe
organizovana hajka na pisca,
koji, iako uznemiren i zabri-
nut, nastavqa da objavquje sa-
tiri~ne tekstove u "Je`u# sep-
tembra 1950. Naslovi "Sudija
s tu|om glavom#, "Pti~je cvr-
kutawe#, "Ko s |avolom pri~e
pi{e# produ`avaju kontinui-
tet wegove satire tog vreme-
na, koji se nastavqa "Pri~om
o Teofilu boja`qivom#, obja-
vqenoj u "Kwi`evnim novina-
ma# oktobra iste godine.
Bijedno sluganstvo
]opi}eve nevoqe bivaju
sve ve}e, umno`avaju}i se od
trenutka kada su u wegovim sa-
tiri~nim pri~ama prona{li
sebe prijateqi ovog pisca, tra-
`e}i da se opet uvede cenzura.
Branko ne miruje, osje}a po-
trebu da ka`e kako shvata dru-
{tvenu ulogu satire i o tome
pi{e u "Kwi`evnim novina-
ma#. Izme|u ostalog, u svojoj
analizi ka`e:
"Vaqa otvoreno priznati,
ropski tragovi pokorenosti i
slu`inskog mentaliteta, kako
veli Cankar, vuku se kod nas
jo{ iz vremena osmanlijskih,
pa preko `andarske stare Ju-
goslavije sve do dana{wih da-
na, kad je to bijedno sluganstvo
kukavi~ki progovorilo glasom
informbirovskim, ili ve} na
koji drugi, mawe u~tiv na~in.
Kwi`evnik mora da gleda
dubqe od obi~nog dobronamjer-
nog agitatora, pa }e vidjeti da
kroz na{u stvarnost, pored
smjelih i plemenitih revolu-
cionara, idu jo{ uvijek abdul-
hamidovski la`isahani, crno-
`ute felbabe, prefarbani sre-
ski na~elnici, stojadinovi}ev-
ske {i}arxije i spretni lakta-
{i... ^itav aparat dr`avni,
partijski i dru{tveni uop{te
usmjereni su na to da savlada-
ju te `ive ostatke pre`ivje-
lih vremena i sistema, a na to-
me poslu ni kwi`evnik ne smi-
je posqedwi ostati. Prevaspi-
tavawe qudi najte`i je posao
i {to se dubqe u w ulazi, sve
je o~iglednije kakva je to krva-
va i mu~na rabota. Lak{e je sa-
graditi "Jablanicu# i Auto-
put, nego seqaka s Vranduka
uvjeriti da je wegova `ena, za-
motana u ferexu, danas ravno-
pravna s wim#.
Mnogi, koje obavezuje dru-
{tvena uloga, bilo politi~a-
ri ili literarni teoreti~ari,
oglu{ili su se na ove rije~i
i druge ]opi}e-
ve priloge pre-
zentovane javno-
sti putem {tam-
pe. Na "potezawe
me~a iz korica
zbog rije~i# nije
se nijednog tre-
nutka ~ekalo kad
se oglasio Broz.
Pqu{tale su
kritike, pisane i
usmene, partij-
skih (jednako) dr-
`avnih rukovo-
dilaca. O tome
svjedo~e doku-
menti i sje}awa
savremenika, od
kojih su neki sa-
brani u drugom
dijelu kwige
"Sudanije Bran-
ku ]opi}u# auto-
ra Ratka Pekovi-
}a, u izdawu
"Kwi`evnog ate-
qea#, Beograd -
Bawa Luka.
S obzirom na
to da je ]opi}eva
"Jereti~ka pri~a#
povukla lavinu
osuda, podsje}amo
starije ~itaoce novina kako je
i gdje je nastala i ko joj je bio
"kum#, a mla|im, koje to inte-
resuje, pru`amo mogu}nost da
saznaju koliki teret qudske
gluposti je morao da nosi Bran-
ko. Pri~a o tome zabiqe`ena
je u kwizi "Svedok epohe#, Ve-
lizara Bo{kovi}a, prema kazi-
vawu Du{ana Kosti}a, koji je
drugovao s ]opi}em.
Evo te pri~e:
...I Branko ]opi} je u jed-
nom intervjuu govorio kako je
lijepo imati tako vjernog, ta-
ko odanog prijateqa kakav je
Du{an Kosti}.
- Jeste. O drugarstvu smo
zaista isto mislili.
E, sad ne{to {to se ni u
jednom razgovoru o Branku ]o-
pi}u ne mo`e zaobi}i: Jereti~-
ka pri~a.
- Bili smo na qetovawu u
Dubrovniku, na Lapadu, u qeto-
vali{tu CK omladine Jugosla-
vije. Branko je tada bio ured-
nik Pionira i nije mu bilo te-
{ko da izdejstvuje da i ja tu do-
|em. Mali hotel, ne{to kao
pansion, ali dobro je - on sobu,
ja sobu.
Tokom qetovawa, stalno
smo i na kupawu i u {etwi bi-
li zajedno: kao Pat i Pata{on,
Don Kihot i San~o Pansa ili
Stanlio i Olio.
Poznato kupali{te Su-
martin na Lapadu, okrenuto
prema pu~ini. Pla`a neveli-
ka, ali lijepa. S druge strane,
u sklowenoj uvalici, eksklu-
zivno odmarali{te Splendid,
za "drugove#, za izdvojeni
krug, za visoke rukovodioce i
wihove familije. Sve izdvo-
jeno: pla`a, more i druge u`i-
vancije.
Branko je tamo neke pozna-
vao, ponekad su ga i zvali, to
je bilo vrijeme wegove veli-
ke popularnosti, lijepo je bi-
lo ~uti od wega najsvje`ije
viceve i {ale. Povremeno je,
ali rijetko, odlazio k wima u
taj zabran. Ja ne. Nijesu me ni
zvali.
Razlike bodu o~i
Iz prikrajka re`ali smo
na wih, naro~ito qudi koji su
pro{li rat. Po~ele su da bo-
du o~i razlike.
Jedne ve~eri, dok je sunce
bilo na smiraju, sjedjeli smo
na klupi, nadomak ogra|enog
kupali{ta, ali, razumije se,
van ograde. No, tu su, pred okom.
Branko }e meni: "Pro~itajder,
kume, ovu pri~u#.
Bje{e napisana rukom, gra-
fitnom olovkom, kako je Branko
uvijek radio. ^itam odmah. Na-
slov; "Izdvojen krug#, a ispod to-
ga, u zagradi, Jereti~ka pri~a.
Pro~itao sam je za~as, sa
zadovoqstvom. Uzgred sam po-
gledavao na ono odmarali{te,
u`ivao, bio sam prvi ~ita~
pri~e koja }e ozna~iti po~e-
tak satire u na{oj kwi`evno-
sti poslije rata. U tom trenut-
ku nijesam mogao ni pretposta-
viti da bi pri~a mogla nekoga
da naquti, pogotovo ne da bi
mogla da proizvede onoliko ha-
labuke. Jeste, a imala je bodqi,
ali nije bila toliko bodqika-
va da bi nekoga mogla da uzne-
miri ili povrijedi. Tako sam
mislio i tada, tako mislim po-
gotovo danas.
¥ (Nastavi}e se)
Pedesetih godina pro{log vijeka popularni Branko
]opi} bio je omiqen i rado vi|en u dru{tvu. Zabavqao
je qude uvijek spreman da ispri~a najsvje`ije viceve
i {ale. Nemali broj wih nasla|ivao se ~itaju}i wegovu
"
Jereti~ku pri~u" i dive}i mu se na smjelosti da javno
na humoristi~ko-satiri~an na~in slika ru`ne pojave u
tada{woj stvarnosti. Najbli`i prijateqi ni u najgorem
snu nisu mogli sawati da }e ta pri~a pokrenuti lavinu
osuda s najvi{eg vrha partije i vlasti
PRO^ITAJDER, KUME, OVU PRI^U
Branko ]opi}: Ropski tragovi
pokornosti i "slu`inskog
mentaliteta" vuku se kod nas
jo{ od vremena osmanlijskih
do dana{wih dana. Pisac mora
da gleda dubqe u na{u
stvarnost, od obi~nog agitatora
KAZIVAWA SAVREMENIKA
B R O Z O V A H A J K A N A B R A N K A
20
1.
]opi}eve nevoqe zbog satiri~nih pri~a
OVOGODI[WA turisti~-
ka sezona u Nacionalnom parku
"Sutjeska# bila je jedna od naj-
boqih.
Bila bi i boqa da su, ka`u na
Tjenti{tu, raspolagali sa vi{e
le`ajeva, da su turisti~ki kapa-
citeti ovog veleqepnog odmara-
li{ta imali vi{e struje, te da je
bio boqi put preko ^emerna.
Iako je o~igledno da je po-
plava turista i qubiteqa pri-
rode protekle sezone "iznenadi-
la# ugostiteqe na Tjenti{tu, oni
se nisu dugo ~udili ve} su ovih da-
na sa jo{ ve}im `arom prionuli
na posao.
Nacionalni park "Sutjeska#
danas je pravo malo gradili{te,
na kome se svakodnevno obnavqa-
ju, ni~u i razvijaju novi turisti~-
ki potencijali.
Poslije nov~ane injekcije
Vlade Republike Srpke, koja je
velikodu{no "ubrizgala# 260.000
maraka, u parku su zapo~eli naj-
va`niji poslovi oko pro{irewa
smje{tajnih kapaciteta, u hote-
lu "Mladost# jedinom koji je u
upotrebi.
Prema rije~ima direktori-
ce Nacionalnog parka "Sutje-
ska# Radenke Srndovi}, radi se
na dogradwi 20 soba i ~etiri
apartmana, sanaciji kompletne
fasade hotela, {to je dio akci-
onog plana Vlade Republike
Srpske iz 2004. godine. Time }e
ovaj nacionalni park, koji je
~lan evro-parkova, predstoje}u
turisti~ku sezonu do~ekati da-
leko spremniji.
- Pored ovih poslova, radimo
i na projektu Botani~ke ba{te na
Tjenti{tu, koji finansira ita-
lijanski region Lombardija, a ko-
ji bi trebalo da bude zavr{en do
2008. godine - obja{wava Srndo-
vi}eva.
Ona dodaje da su Vlada i Mi-
nistarstvo poqoprivrede, {u-
marstva i vodoprivrede pokaza-
li veliko razumijevawe za wiho-
ve probleme.
Ministarstvo je u okviru
pro{irene reprodukcije za Bota-
ni~ku ba{tu na Tjenti{tu nedav-
no odobrilo zna~ajna sredstva za
nastavak zapo~etog projekta, ko-
ji }e kao nastavna baza slu`iti
u~enicima i studentima {umar-
ske struke, zatim nau~nicima i
botani~arima.
U vrijeme na{e posjete, u
ba{ti je ure|ivano zemqi{te
za preno{ewe autohtonih biq-
nih vrsta sa wihovog stani{ta
u dolini Sutjeske, na prostor
predvi|en za botani~ku ba{tu.
Taj prostor od oko {est hek-
tara proteza}e se na potezu od
hotela "Mladost# pa do podno`-
ja Spomen-kosturnice na Tjen-
ti{tu, {to }e na svojevrstan
na~in predstavqati pravu
oglednu u~ionicu pod vedrim
nebom.
Ina~e, u najstarijem nacio-
nalnom parku u BiH "Sutjeska#,
koji je, po mi{qewu nau~nika,
najqep{i i najbogatiji biqnim
i `ivotiwskim vrstama u regio-
nu, velike nade pola`u u izjavu
premijera Milorada Dodika da
}e u Tjenti{te, naredne dvije go-
dine, biti ulo`eno oko ~etiri
miliona evra. Pola od tog novca
ulo`ila bi Srbija. U paket in-
vesticiji bi se, najvjerovatnije,
na{la i sanacija u ratu te{ko
stradalog hotela "Sutjeska#,
Omladinskog centra, ali i spo-
men-kompleksa posve}enog bor-
cima Narodnooslobodila~kog
rata.
¥ Tekst i snimci
Drago TODOROVI]
Spomen-komleks:
Po~ela sanacija
mermernih plo~a
na kosturnici
PRIPREME ZA NOVU TURISTI^KU SEZONU U NACIONALNOM PARKU "SUTJESKA"
ponedjeqak, 13. novembar 2006. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI
21
Omladinski dom:
Ozbiqno nagrizen
zubom vremena
Nacionalni park
"
Sutjeska" danas je
pravo malo gradili{te, na kome se
svakodnevno obnavqaju, ni~u i
razvijaju novi turisti~ki potencijali.
Posjetioci dolaze u sve ve}em broju
Hotel "Mladost":
U novom ruhu
Radovi na ure|ewu nacionalnog parka
Botani~ka ba{ta:
Treba da bude
zavr{ena do
2008. godine
Hotel "Sutjeska": Te{ko o{te}en
u proteklom ratu
Suha dolina:
Izgra|en moderan
qetwikovac
POSLOVAWE
U Nacionalnom parku "Su-
tjeska# sa ponosom isti~u da
su velikim zalagawem i doma-
}inskim poslovawem zaposle-
nih, uspjeli da saniraju nega-
tivno finansijsko stawe u
preduze}u.
- Negativni saldo od oko
dva miliona maraka koji je ru-
kovodstvo parka naslijedilo
prije pet godina je pro{lost.
Sada se okre}emo investicija-
ma i ulagawima u objekte koji
}e ponovo dovesti putnike na-
mjernike na Tjenti{te - ka`u
u upravi Nacionalnog parka.
TJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[E
STRUJA
Na Tjenti{tu su nezadovoqni ~estim, neobja{wi-
vim nestancima elektri~ne energije koje u "Elektro-
distribuciji Pale#, radna jedinica Fo~a, pravdaju
iskakawem napona na Hidroelektrani Buk Bijela.
- To nam stvara nemale te{ko}e u radu i poslova-
wu, i zbog toga trpimo velike gubitke i gubimo ugled
kod gostiju - ka`u u Nacionalnom parku "Sutjeska#.
TJENTI[TE PONOVO DI[E
SKANDINAVKA
RJE[EWE:SN, ULAZ, KOPT, S, KAFKA, ALNA, ROBA, OTA, NEDA ARNERI], KARO, RAMSTEK, ]E, U[AK, STARO MORE, NAOR, KORTNI, KBK, I, NE^ISTA KRV, OV,
CA, PONTIJAK, IQA, ARSAK, NI, OKSER.
SUDOKU
ponedjeqak, 13. novembar 2006.ENIGMATIKA
22
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i
koloni i budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata
3h3. Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom.
RJE[EWE: XIN DIJANA CRNKI TO^I.
__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __
NA ZDRAVQE!
(fraza: 1,9, 2, 3, 3)G. Mandi}
BIJELA UKR[TENICA
RJE[EWE: STAVROPOQ, ARTRITIS, DORANIN, P, PLATI[A, L, RIKATI,
DA, ISTRI]I, T, STI, SATEN, E, VI, NAJA, BEN STILER, ISOP, KSI, MATS,
LD, N, IRCI, NAUK.
@AO MI JE, ALI NEMAM
ISPRAVE . . .
RREE
BBUU
SS
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SLOBODNO VRIJEME
23
Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.
Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.
DNEVNI
Vaga 23.9-22.10.
HO
RO
SK
OP
HO
RO
SK
OP
Uvijek postoji neki zaobilazan na-
~in ili dobra mogu}nost, da vje{to
i efikasno ostvarite ono {to dru-
gi ne mogu. Dovoqno ste sposobni da
ostvarite svoje poslovne namjere. Ali, niste
dovoqno ubjedqivi kada odgovarate na ne~i-
ja pitawa. Nema razloga da isku{avate ne~i-
je strpqewe ili emotivnu naklonost. Pri-
hvatite partnerovu ideju bez suvi{nih pita-
wa. Osjeti}ete psiholo{ko olak{awe, nakon
iskrenog razgovora i povjeravawa.
Imate "ubjedqivu pri~u#, ali ne-
kome nije stalo da istina ispliva
na vidjelo. Nema razloga da o~eku-
jete zna~ajnu podr{ku u svojoj oko-
lini. Eventualni sukob sa jednom osobom,
mo`e da preraste u neprijatnu situaciju
ili u poslovni gubitak. Budite dovoqno
promi{qeni u svojim izjavama, uzdr`ite
se od "pozirawa# ili teatralnog pona{a-
wa pred voqenom osobom. Ve~erwe sate po-
svetite nekom omiqenom hobiju, relaksiraj-
te se.
Neko vam nudi dobru poslovnu pri-
liku, ali istovremeno o~ekuje va{u
servilnost ili odre|enu protivu-
slugu. Nema potrebe da u vama pre-
vladaju negativne emocije, ali nemojte ni
potcjewivati ne~ije intelektualne ili prak-
ti~ne sposobnosti. Va`no je da sa~uvate za-
jedni~ko povjerewe i naklonost u susretu sa
voqenom osobom. Nepotrebno preuveli~a-
vate svoje sumwe. Prija}e vam vi{e sati zdra-
vog sna i psiho-fizi~ka relaksacija.
Neko ima pozitivan uticaj na va-
{e stvarala~ko raspolo`ewe i ak-
tivnost. Postoji osoba koja vas pod-
sti~e na kreativne promjene u izra-
`avawu. Nema potrebe da oklijevate pred
novom prilikom, poka`ite da u vama posto-
ji dobra voqa. U~inite sve {to je potrebno
da privu~ete ne~iju pa`wu ili da uveli~a-
te svoje emotivno zadovoqstvo u odabranom
dru{tvu. Nalazite se u dobroj formi i dje-
lujete pozitivno na svoju okolinu.
Poga|a vas ne~ija nepravda ili
koristoqubqe u poslovnoj sa-
radwi. Me|utim, va`no je da se
stvari zavr{avaju na dobar na~in
i bez novih sukoba. Iznenadite saradni-
ke koji o~ekuju suprotan efekat. Ponekad
treba iskqu~iti razum, postoji osoba ko-
ja vas izuzetno inspiri{e i raduje. Ne-
mojte sputavati svoja osje}awa i emotiv-
ne `eqe. Obratite pa`wu na svoje sno-
ve, prija}e vam vi{e sati zdravog sna.
Suvi{e ishitreno donosite procje-
nu o novoj situaciji na poslovnoj
sceni, ali na srecu dobijate podr-
{ku okoline. Prepustite bliskim
saradnicima da obave te`i dio posla ili da
za{tite zajedni~ke interese. Usporite svoj
ubrzani ritam. Djelujete raspolo`eno za ne-
ku lagodniju zabavu. Partner spremno odgo-
vara na va{ poziv i iskreno ̀ eli da vam ugo-
di. Va`no je da oko vas postoje pozitivni
podsticaji, opustite se.
Svjesni ste svojih uticaja ili mo-
gu}nosti, kao i ograni~ewa koja
pred vas postavqaju odre|eni sa-
radnici. Ako ne mo`ete da ostva-
rite sve svoje namere, va`no je da razmi{qa-
te selektivno i da napravite listu priori-
teta. Nema potrebe da izigravate emotivnu
ravnodu{nost ili da koristite nove izgovo-
re u dru{tvu voqene osobe. Budite iskreni
pred svojim partnerom. Potrebno je da po-
boq{ate svoju koncentraciju.
Djelujete nestrpqivo, ali dodatna
inicijativa sa va{e strane ne do-
nosi pozitivne rezultate i ne~i-
ju naklonost. Ukoliko Vam je sta-
lo da se razlikujete u odnosu na svoje sarad-
nike, morate da prihvatite razli~ite re-
akcije i komentare. Va`no je da u~inite
ono {to osje}ate, jer izbor pogre{ne ulo-
ge na kraju ostavqa lo{ utisak pred bli-
skom osobom. Nemojte precjewivati li~ne
mogu}nosti, izbjegavajte stresne situacije.
Neko vam daje do znawa da promije-
nite svoje pona{awe ili da prihva-
tite nova pravila u poslovnoj sa-
radwi. U~inite poslovni ustupak
i nemojte dozvoliti da vas neko ka`wava
zbog razli~itih propusta. Partneru nedo-
staje samopouzdawe, a vama dobra voqa. Ne
`elite da se upu{tate u novu raspravu i da
ponavqate poznatu pri~u. Slobodno vrijeme
posvetite psiho-fizi~koj relaksaciji, pri-
ja}e vam.
Neko poku{ava da vas navede na
svoje poslovne interese, ali vi ste
dovoqno mudri i vje{to izbjegava-
te razli~ite uticaje ili ucjene.
Na kraju pokaza}e se da va{a poslovna tak-
tika donosi boqi uspjeh, nego kriterijumi
koje koriste va{i saradnici. Ponovo pre-
}utkujete "va`ne detaqe# ili istinu pred
svojim partnerom. Ne mo`ete o~ekivati vi-
{e od onoga {to vam pripada. Prija}e vam
vitaminska ishrana i vi{e te~nosti.
Djelujete duhovito i {armantno. U
prepoznatqivom maniru osvajate
simpatije na razli~itim stranama
ili u susretu sa poslovnim partne-
rima. Uz briqantnu inteligenciju,
poka`ite svojoj okolini da posjedujete i oso-
bine koje otkrivaju va{u emotivnu stranu
li~nosti. Planirajte neka nova de{avawa
koja mogu da zadovoqe partnerova intereso-
vawa. Podsti~ite kod sebe vedar duh i pozi-
tivne asocijacije.
Ukoliko vas neko opomiwe da
promijenite svoje pona{awe ili
poslovne zahtjeve, prihvatite
odre|eni kompromis. Izbjega-
vajte varijantu ekstremnog po-
na{awa i pretjeranu razmetqivost pred
saradnicima. Preosjetqivo reagujete na
razne sitnice, postoje situacije koje part-
ner do`ivqava na druga~iji na~in. Raz-
li~ito vidite svijet oko sebe. Va`no je
da pravilno usmjeravate svoju kreativnu
energiju.
KONCERT najve}e make-
donske zvijezde To{e Proeskog
odr`an je u petak uve~e u bawo-
lu~koj dvorani "Borik#.
Iako se o~ekivalo da }e ovaj
doga|aj izazvati veliko intere-
sovawe, To{e je pokazao {ta zna-
~i biti prava zvijezda i odr`ao
odli~nu energiju kod publike do
samog kraja.
U tome su mu svakako pomo-
gli i wegovi gosti od kojih je
posebno dobro, od strane publi-
ke, prihva}en Dado Gli{i}, ko-
ji je i otvorio koncert.
To{eta su podr`ali i Maja
Tati}, Vlade Janevski, te wegov
orkestar i prijateqi. Gotovo
~etiri hiqade qudi pratilo je
popularnog pjeva~a koji je kon-
cert zapo~eo mega hitom "Pra-
tim te#.
Istom numerom koncert je i
zavr{en kada se popularno "mom-
~e Makedon~e# vratilo na bis,
poslije ne{to vi{e od tri ~asa
samih hitova.
- Izuzetno sam zadovoqan
koncertom. To{e zaista zalu`u-
je takav tretman kod publike,
jer je jedna od najjednostavnijih
li~nosti na estradi, a zaista
ima kvalitet koji mo`e da poka-
`e - kazao je Dado Gli{i}.
Poslije koncerta
odr`an je after parti
u klubu "Talija#, gdje
su bile prisutne broj-
ne li~nosti iz javnog,
kulturnog muzi~kog i
dru{tvenog ̀ ivota Re-
publike Srpske.
- Zaista smo zahval-
ni organizatoru koji je
svoj dio posla uradio
fantasti~no. Mogu da
ka`em da su moji uti-
sci sa koncerta odli~-
ni - kazala je To{eova
menaxerka Qiqana
Petrovi}.
Proeski za nekoli-
ko dana putuje u Lon-
don gdje }e nastaviti
snimawe svog prvog
kompakt diska za ino-
strano tr`i{te.
Na pres konferen-
ciji odr`anoj nekoli-
ko trenutaka po zavr{etku na-
stupa To{e je rekao da se ova-
kvi koncerti ne de{avaju ~e-
sto i kada se desi takva energi-
ja i odu{evqewe, pjeva~u ne
preostaje ni{ta dugo nego da
{to prije po`eli da do|e pono-
vo. Medijski sponzori ovog do-
ga|aja bili su RTRS i "Glas
Srpske#.
¥ M. KUKAVICA
(Snimio M. MIHAJLOVI])
ODR@AN KONCERT TO[E PROESKOG U BAWOLU^KOJ DVORANI
"
BORIK"
TRI ^ASA EUFORIJE
\To{e sa obo`avateqkama: Dobar provod na after partiju
\ Publika odu{evqena nastupom: Sijevali blicevi
\To{e Proeski: Izazvao euforiju
Gotovo ~etiri hiqade qudi pratilo je popularnog
pjeva~a koji je koncert zapo~eo mega hitom
"
Pratim te"
SAN MNOGIH DJEVOJAKA
Dobro je poznato da je Proeski san mnogih dje-
vojaka, {to se pokazalo ta~nim i ovog puta.
Djevojke u prvim redovima bile su na rubu hi-
sterije svaki put kada bi im se To{e pribli`io, a
na svakom koraku pratile su ga mnogobrojne obo`a-
vateqke koje su `eqele da se fotografi{u sa svo-
jim mezimcem.
\Vlade Janevski: Prijateq
iz Makedonije
\ Obo`avaoci: Podr{ka mezimcu
IGRA^KE
Jedno od najzanimqivi-
jih novinarskih pitawa upu-
}enih makedonskoj zvijezdi
bilo je "[ta radi sa igra~-
kicama koje dobije na nastu-
pima?# S obzirom na to da je
To{e poznat kao ~ovjek veli-
kog srca ni odgovor nas nije
puno iznenadio.
- Igra~ke skupqam i ka-
da stvorim kolekciju od 300
do 400 komada uvijek ih dajem
u domove za nezbrinutu djecu
- kazao je Proeski.
\Dado Gli{i}: Otvorio
koncert
ponedjeqak, 13. novembar 2006.^ITUQE/POMENI
24
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana
11.11.2006. u 50. godini `ivota nakon te{ke bolesti preminuo je na{
dragi
STOJAN
(Du{ana)
RADUKI]
Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 13 ~asova na Rebrova~kom grobqu.
O`alo{}eni: majka Ilinka, supruga Stanija, sinovi Igor i Marko, bra-
}a Jovan i \ura|, sestre Zora i Bora, zet Sini{a, snahe Lepa i Biqa-
na te ostala rodbina i prijateqi.
000006 A-8 M
Dana 14.11.2006. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage
VERE
(Mihajla)
PE]ARI]
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti
Marko#, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
O`alo{}ena porodica
0000014 A-8 M
U znak sje}awa na na{e roditeqe
i
K}erke Antonija i Zdenka sa porodicama
000002 A-9 M
Posqedwi pozdrav dragom sinu
STOJANU
od majke Ilinke.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
suprugu i ocu
STOJANU
od supruge Stanije i sinova Igo-
ra i Marka.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od brata Jovana, snahe Lepe sa dje-
com Filipom i Adrianom.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od brata \uke i snahe Biqane sa
djecom Stefanom i Monikom.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od sestre Bore, zeta Sini{e sa
djecom Aleksandrom i Bojanom.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od sestre Zore sa sinom Vladom.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
STOJANU
od porodice ]orsovi}.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
STOJANU
od porodice Ducanovi}.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od pa{e Mome i svastike Ilin-
ke sa djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od pa{e Svete i svastike Nene
sa djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od pa{e Bo`e i svastike Mare sa
djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od baxe Zorana i svastike Stane
sa djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od tetke Borice i tetka Branka.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od kumova Predraga i Seke Jari}
sa djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom kumu i
prijatequ
STOJANU
od Brka, kume Goge i djece.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
STOJANU
od Mi}e, Borke i Selene.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom ro|aku
i prijatequ
STOJANU
od Mire i Ne|e sa djecom.
000006 A-1 M
Dana 13.11.2006. navr{ava se sedam
dana od iznenadne smrti na{eg dra-
gog
DU[ANA
SAVI^I]A
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo
wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sla-
tina.
O`alo{}ena porodica
000010 A-2 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od strica Ne|e i strine Velinke
sa djecom Negosavom, Gospom,
Stanom i Sini{om.
000006 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od kumova Goje, Slavice, Maje i
Deana Antoni}a.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
STOJANU
od Mitra i Bo`ane Novakovi}
sa djecom.
000006 A-1 M
Posqedwi pozdrav Igorovom
tati
STOJANU
RADUKI]U
od Sande i Dajane.
000007 A-1 M
Posqedwi pozdrav Markovom i
Igorovom ocu
STOJANU
od Kov~ija, @ekija, Zeke, @are i
Ne{e.
000015 A-1
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
-^OLI
RADUKI]U
od porodice Vukovi}.
000005 A-1 M
U dubokom bolu javqamo svim ro|acima, prijateqima i poznanicima
tu`nu vijest da je na{a draga supruga, majka, nona, svekrva, sestra i
ro|aka
gospo|a IDA (ro|. Valandr)
PLETIKOSA
nakon duge i te{ke bolesti preminula u petak 10.11.2006. u 83. godini
`ivota u Rijeci. Ispra}aj drage pokojnice bi}e u utorak, 14.11.2006. u
14 ~asova na grobqu "Sveti Marko# u Bawoj Luci.
Po~ivala u miru!
O`alo{}eni: suprug Ivo, sin Boris, unuka Vawa, snaha Verica, te osta-
la o`alo{}ena rodbina i prijateqi.
000013 A-8 M
Dana 13.11.2006. navr{avaju se tri
godine od smrti na{e drage majke,
svekrve i bake
QEPOSAVE
GRMU[A
Toga dana posjeti}emo wenu vje~-
nu ku}u.
Sin Miladinko, snaha @ivana i
unuk Marko
000003 A-2 M
Tu`no sje}awe na dragog
DARKA
DRQEVI]A
13.11.1992 - 13.11.2006.
Brat Dragan sa porodicom
000005 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog supruga
QUBU
MARINKOVI]A
13.11.2004 - 13.11.2006.
Supruga Jelena
000025 A-1 G
Dana 13.11.2006. navr{avaju se tri
godine od smrti na{e drage maj-
ke, punice i bake
QEPOSAVE
GRMU[A
Toga dana posjeti}emo wenu vje~-
nu ku}u.
K}erka Du{ka, zet Igor i unuci
Nemawa i Danilo
000003 A-2 M
Tu`no sje}awe na dragu
i voqenu suprugu
QEPOSAVU
GRMU[A
Dana 13.11.2006. godine tri su
godine tuge i bola za tobom.
Tvoj suprug Tomislav
000002 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
QEPOSAVU
GRMU[A
Sin Dra{ko, snaha Daliborka i
unuci Predrag i Bojan
000013 A-2 G
Dana 13.11.2006. godine navr{ava
se tu`na godina od smrti na{e
drage supruge, majke i bake
KADIRE
(ro|. Terzi})
VUKA[INOVI]
Toga dana posjeti}emo wenu vje~-
nu ku}u na Novom grobqu u Bawoj
Luci i polo`iti cvije}e.
S tugom i po{tovawem,
Tvoj suprug i k}erke sa porodi-
cama
A-3 UP
IVICU
- IVU
19.9.1985 - 19.9.2006.
NADU
(ro| Josipovi})
13.11.2002 - 13.11.2006.
KASIPOVI]
ponedjeqak, 13. novembar 2006. ^ITUQE/POMENI
25Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama
da je dana 11.11.2006. godine u 75. godini `ivota preminula na{a draga
VESELKA
(Koste)
SAVI]
Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu.
O`alo{}eni: suprug Krstan, sinovi Radojica i Branko, k}erke Radenka i Rajka, sestra Nevenka, sna-
he, zet, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi.
000008 B-2
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 11.11.2006. godine u 59. godini
`ivota preminula na{a draga
\UJA
(Stanka)
ARNAUTOVI]
Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 13 ~asova na grobqu [qivice - Star~evica, Bawa Luka.
O`alo{}eni: suprug Bogdan, k}erka Branka, sestre Gospova i Spasa i ostala mnogobrojna rodbina i
prijateqi.
000011 B-2 M
Sje}awe na na{e roditeqe
i
Va{i najmiliji: sinovi Zoran, Nedeqko i Branislav, k}erke Radana i Milica, snahe, zetovi i unu~ad.
00004 B-2 M
Posqedwi pozdrav dragoj supruzi
VESELKI
od supruga Krstana.
000008 A-6 M
Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki
VESELKI
od k}erke Rajka i unu~adi Maje i Milo{a.
000008 A-6 M
Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki
VESELKI
od sina Radojice, snahe Tonke, unuka Dejana sa suprugom Sawom i unu-
ke Sandre sa suprugom Draganom.
000008 A-6 M
Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki
VESELKI
od sina Branka, snahe Bo`ane i unu~adi Marka i Awe.
000008 A-6 M
Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki
VESELKI
od k}erke Radenke, zeta Radovana i unu~adi Ivone i Ogwena.
000008 A-6 M
Posqedwi pozdrav dragoj
kom{inici
VESI
od porodice Mitrovi}.
000009A-3 M
Posqedwi pozdrav dragoj
kom{inici
VESI
od porodice Pani}.
000009 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragoj
VESELKI
od Dragice, Gorana, Gordane, Gora-
ne i djece.
000012 A-3 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od tetke Pere sa porodicom.
000016 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom ro|aku
STOJANU
od Momirke i Radovana sa porodi-
com.
000016 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
STOJANU
od Brane i Ne{e Vu~i}a.
000017 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
STOJANU
od tetke Mire i tetka Du{ana,
Mla|enke i Rodavana.
000016 A-1 M
Posqedwi pozdrav starom alasu
STOJANU
od porodice Medimovi}.
000016 A-1 M
Posqedwi pozdrav dragom
]OLI
od kuma Mati}a sa porodicom.
000016 A-1 M
RADU
13.11.2004 - 13.11.2006.
DARINKU
15.3.1994 - 13.11.2006.
Posqedwi pozdrav na{em
dragom prijatequ
ALASU
od Mi}ka i Sawe.
000019 A-2 M
Posqedwi pozdrav Mirkovoj i
Mirjaninoj mami
AN\I
od Borka i Dijane.
000018 A-1 M
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je da-
na 12.11.2006. u 66. godini nakon kra}e i te{ke bolesti preminula
na{a draga
AN\ELKA
STUPAR
Sahrana }e se obaviti 14.11.2006. u 14 ~asova na grobqu "Sv. Pan-
telija# u Boriku#.
O`alo{}eni: sin Mirko, k}erka Mirjana, zet Aleksandar, snaha
Vedrana, unuka Sara, unuk Bruno-Luka, te ostala rodbina i pri-
jateqi.
000018 B-4 M
SREDI]
ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI
26
I UGOVORNI ORGAN
I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka
Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93
78000 Bawa Luka
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Identifikacioni broj: 1772902
broj telefona: +387 51 240 100
broj faksa: +387 51 211 150
e-mail: [email protected]: www. telekomsrpske.com
I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka
Sektor za nabavku kancelarija br. 7
Vuka Karaxi}a 6
78000 Bawa Luka
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
broj telefona: +387 51 221 770
broj faksa: +387 51 221 772
e-mail: [email protected]
I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I 2
I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE
Kao pod I 2
I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
Javno preduze}e na entitetskom nivou.
II PREDMET UGOVORA
II 1. VRSTA UGOVORA
Nabavka usluge.
II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Nabavka usluga br. 445 "Ba`darewe i opravka mjernih instrumenata#.
II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA
Ba`darewe i opravka mjernih instrumenata za potrebe Telekoma Srpske.
II 5. UKUPNA KOLI^INA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE
Centralni magacin Telekoma Srpske, Pilanska bb Bawa Luka.
II 7. PODJELA NA LOTOVE
Da.
II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Alternativne ponude nisu dozvoqene.
II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
Maksimalno 60 dana.
III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU
Ne tra`i se.
III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU
Ne tra`i se.
III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA
Ne tra`i se.
III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA
Ne tra`i se.
III 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA
Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23 Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13 Zakona o javnim
preduze}ima (Potrebni dokazi navedeni u tenderskoj dokumentaciji).
III 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE
DJELATNOSTI
a) Ovla{}ewe proizvo|a~a,
b) Izvod iz registracije preduze}a sa svim prilozima.
III 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST
Da dostavi bilans stawa i bilans uspjeha za 2005. godinu.
III 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST
Ne tra`i se.
IV POSTUPAK
IV 1. VRSTA POSTUPKA
Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.
IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA
Najni`a cijena.
IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG
Bi}e primijeweno u skladu sa Odlukom o obaveznom kori{}ewu preferencijalnog tretmana doma}eg
u postupku javnih nabavki, ^lan 4, "Slu`beni list BiH# broj 50/05 od 26. jula 2005 godine.
IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri dana od pri-
jema pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim
brojem (poreski broj trebaju navesti samo ponu|a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom li-
ca koja }e preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom
po{tom. Uz zahtjev treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 20,00 KM za ponu|a~e registrovane
u BiH ili 10,00 evra za ponu|a~e registrovane izvan BiH. Iznos naknade za ponu|a~e registrovane u
BiH sadr`i PDV. Zahtjevi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi
navedenoj pod I 2. najkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima
}e nakon uplate naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam
dana od primitka uplate. U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom
po{tom Telekom Srpske ne snosi odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.
Dokumentacija se mo`e preuzeti radnim danom u periodu od 13.11.2006. godine do 8.12.2006. godine od
7.30 do 15.30 na adresi navedenoj pod I 2.
Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod NLB Razvojne banke a.d. Bawa Lu-
ka, a uplate iz inostranstva u drugoj konvertibilnoj valuti na:
ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: NLB RAZVOJNA BANKA AD, BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG
FRANKFURT AM MAINSWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000
USD 100-9362807-0005
u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naznakom "Tenderska dokumentacija br. 445 - Ba`darewe
i opravka mjernih instrumenata#
IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni organ razmijene
bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH.
IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA
U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova 11.12.2006.
godine.
Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.
IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI
Ponude trebaju ostati validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za
podno{ewe ponuda.
IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Otvarawe ponuda }e se obaviti dana 11.12.2006. godine sa po~etkom u 11.15 ~asova u "Telekomunikaci-
jama Republike Srpske# a.d, Sektor za nabavke, kancelarija br. 15, Vuka Karaxi}a 6, 78000 Bawa Luka.
V DODATNE INFORMACIJE
Zainteresovani ponu|a~i mogu pregledati tendersku dokumentaciju prije otkupa na adresi navedenoj
pod I 2.
Ponude mogu dostaviti samo oni ponu|a~i koji otkupe tendersku dokumentaciju.
"UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA
UPRAVNI ODBOR
Veselina Masle{e br. 1
Na osnovu ~lana 35, stav 2 i ~lana 51 Statuta "UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA, Upravni
odbor
SAZIVA
drugu sjednicu Skup{tine akcionara "UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA za dan 4.12.2006.
(ponedjeqak) godine u 14 ~asova u prostorijama Fonda INVEST NOVA, ulica Kwaza Milo{a
br. 15 Bawa Luka
Za sjednicu se predla`e sqede}i
DNEVNI RED:
1. Izbor verifikacione komisije;
2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine;
3. Usvajawe zapisnika sa prethodne Skup{tine;
4. Izvje{taj o poslovawu, razmatrawe odluka Upravnog odbora i davawe saglasnosti na iste;
5. Dono{ewe odluke o opozivu i imenovawe kooptiranog ~lana Upravnog odbora;
6. Dono{ewe odluke o pripajawu preduze}a "UNICEP TRADE# AD Bawa Luka preduze}u "UNI-CEP COMMERCE# AD Bawa Luka.
U slu~aju nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati isti dan na istom mjes-
tu sa po~etkom u 15 ~asova.UPRAVNI ODBOR
IZVJE[TAJ O JAVNOJ PONUDI
ZA PREUZIMAWE AKCIJA "Impro# a.d. Prijedor
Ponu|a~ "Orion 3# d.o.o, MB: 1844776, Put srpskih branilaca 25-27, Bawa Luka ob-
javio je javnu ponudu za preuzimawe u skladu sa ~lanom 12, 13 Zakona o preuzimawu, i
to u "Slu`benom glasniku RS# broj 90/06 od 15.9.2006. godine i u "Glasu Srpske# od
20.9.2006. godine, za akcije emitenta "Impro# a.d. Prijedor. Ukupan broj akcija lokalne
oznake IMPR-R-A u vlasni{tvu ponudioca je iznosio 5.771.327 , {to predstavqa
5.771.327 glasova u Skup{tini emitenta ili 56,38% od ukupnog broja glasova.
Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na gore pomenut na~in nije bilo.
Za vrijeme trajawa ponude za preuzimawe deponovano je 892.328 akcija ili 8.717% od
ukupnog broja glasova. Ponu|a~ je izvr{io pla}awe deponovanih akcija u roku od
sedam dana.
Nakon isteka ponude, ponudilac trenutno raspola`e sa 6.663.655 akcija sa pravom glasa
oznake IMPR-R-A pojedina~ne nominalne vrijednosti 1,00 KM ili 65.1026% od ukupnog
broja akcija sa pravom glasa. Javna ponuda je zavr{ena 20.10.2006. godine.
PONU\A^ "Orion 3# d.o.o.
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA
U skladu sa ~lanovima 19 i 20 Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:
OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 445NABAVKA USLUGA "BA@DAREWE I OPRAVKA MJERNIH INSTRUMENATA#
ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI
27
ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI
28
Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede
Republike Srpske
Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata - APCU
U okviru realizacije projekta "Razvoj male komercijalne poqoprivrede# raspisuje
OGLAS
za stipendirawe kadrova (mladih nau~nika) iz Republike Srpske
u oblasti poqoprivrede
Kriterijumi
1. Ciqevi: Podr{ka stru~wacima iz oblasti poqoprivrede koji `ele da:
¹ Prisustvuju programu obuke;
¹ Izvedu dodatna istra`ivawa;
¹ Unaprijede svoje vje{tine i znawa;
¹ Prisustvuju specijalisti~kim kursevima.
2. Zahtijevane kvalifikacije:
¹ Najmawe diplomu visoke {kole iz oblasti poqoprivrede, prehrambene tehnologije ili diplome
magistra i doktora nauka iz istih oblasti;
¹ Da nije stariji od 40 godina;
¹ Da je zaposlen u jednoj od nau~nih, stru~nih ili privrednih institucija u oblasti poqoprivrede
(fakulteti, instituti, poq. stru~ne slu`be, privatne firme iz oblasti proizvodwe i prerade po-
qoprivrednih proizvoda, poqoprivredne zadruge i udru`ewa) u Republici Srpskoj.
3. Zahtijevana kvalifikaciona dokumenta:
¹ Ovjerene kopije diploma,
¹ Dokaz o znawu jezika,
¹ Potvrda o radnom odnosu,
¹ Preporuka dekana/direktora institucije iz koje kandidat dolazi,
¹ Potvrda od institucije doma}ina da prihvata kandidate na obuku, kao i ovjeren program usavr{avawa
od te institucije,
¹ Potvrda o namjeri sufinansirawa od institucije sufinansijera, ukoliko je ima,
¹ Kopija BiH paso{a.
4. Dodatni zahtjevi:
Kandidat mora biti spreman da potpi{e ugovor o saradwi sa Jedinicom za koordinaciju poqo-
privrednih projekata iz RS u kome se obavezuje }e prenijeti ste~ena znawa u projektnom podru~ju
(Trebiwe, Bile}a, Berkovi}i i Qubiwe) nakon zavr{enog usavr{avawa i redovno izvje{tavati
APCU o tim aktivnostima.
5. Oblast usavr{avawa
¹ ratarska proizvodwa,
¹ vo}arska proizvodwa,
¹ sto~arska proizvodwa,
¹ skladi{tewe, prerada i marketing poqoprivrednih proizvoda,
¹ istra`ivawe i razvoj tr`i{ta.
¹ kontrola kvaliteta poqoprivrednih proizvoda,
¹ menaxment u poqoprivredi,
¹ poqoprivredno savjetodavstvo,
¹ ruralni razvoj i sl.
6. Strani jezici:
Od kandidata se tra`i znawe engleskog jezika ili nekog drugog jezika (zavisno od zemqe u koju putu-
je), {to mora potkrijepiti odgovaraju}im diplomama.
Uslovi:
1. Rok za prijavu na konkurs:
Krajwi rok za prijavu na konkurs je 30 dana od dana objavqivawa oglasa. Nekompletna dokumentaci-
ja ne}e biti razmatrana.
2. Podnosioci molbi mogu biti:
Gra|ani Republike Srpske, zaposleni u jednoj od nau~nih, stru~nih ili privrednih institucija u oblasti
poqoprivrede na teritoriji RS (fakulteti, instituti, privatne firme iz oblasti proizvodwe i pre-
rade poqoprivrednih proizvoda, poqoprivredne zadruge i udru`ewa), mla|i od 40 godina.
3. Trajawe usavr{avawa:
Maksimalno dva mjeseca
4. Broj raspolo`ivih stipendija
U Republici Srpskoj - 6
5. Program usavr{avawa:
Kandidat je du`an dostaviti detaqan program boravka u inostranstvu, sa razra|enim buxetom (obrazac
u prilogu). Program rada mora biti ovjeren i prihva}en od strane institucije doma}ina.
6. Institucija doma}ina
Institucija doma}ina mo`e biti poqoprivredni institut i fakultet, centar za obuku i usavr{avawe
ili neka druga poqoprivredna institucija u Evropskoj uniji ili u nekoj drugoj zemqi. Obavezno je
prilo`iti: ime institucije doma}ina, sjedi{te i adresu, broj telefona i faksa, kontakt osobu i elek-
tronsku adresu.
7. Prihvatqivi tro{kovi:
Kandidat mora biti realan prilikom kreirawa buxeta. Prihvatqivi tro{kovi su: tro{kovi puto-
vawa, tro{kovi usavr{avawa/{kolarina, tro{kovi eksperimenta i analize, literatura kao i tro{kovi
boravka u inostranstvu.
Prednost }e imati oni kandidati koji mogu obezbijediti sufinansirawe (vlastito ili domicilne
institucije ili institucije doma}ina).
8. Maksimalna vrijednost stipendije iz projekta
Maksimalan iznos koji se mo`e obezbijediti iz projekta je $ 10.000,00 ili ekvivalentan iznos u dru-
goj valuti po sredwem kursu na dan potpisivawa ugovora.
9. Odobravawe stipendija
Stipendije }e odobravati zajedni~ka komisija, sastavqena od ~lanova iz Jedinice za koordinaciju
poqoprivrednih projekata RS i Jedinice za implementaciju projekata u poqoprivredi i {umarstvu
FBiH. Kriterijumi na osnovu kojih }e se ocjewivati kandidati su sqede}i:
¹ Op{te kvalifikacije - 20 bodova
- {kolska sprema - 10 bodova
- znawe jezika -10 bodova.
¹ Posebne kvalifikacije - 60 bodova
- Radno iskustvo iz oblasti za koju se prijavquje - 15 bodova
- Predlo`eni program usavr{avawa je u skladu sa ciqevima i prioritetima projekta - 15 bodova
- Program rada, odobren od institucija doma}ina i institucije iz koje kandidat dolazi - 30 bodova
¹ Finansirawe programa iz drugih izvora - 20 bodova
Minimalan broj bodova koje kandidat mora ostvariti je 70 bodova.
Nakon ocjene, komisija }e napraviti rang-listu sa koje }e biti pozvano prvih {est kandidata da pot-
pi{u ugovor.
Prilozi
a) Prijava na konkurs (obrazac);
b) Biografija (obrazac);
v) Program usavr{avawa, istra`ivawa, obuke, specijalizacije (obrazac);
g) Buxet (obrazac);
d) Nacrt ugovora.
10. Prijava kandidata
Kandidat mora da dostavi prijavu u zape~a}enoj koverti, sa naznakom "Zahtjev za stipendiju za mlade
nau~nike#, na doqe navedenu adresu, a prijava mora da sadr`i:
¹ Kvalifikaciona dokumenta navedena u ta~ki 3,
¹ Popuwene i ovjerene priloge od a) do i ukqu~uju}i g).
11. Informacije
Sve dodatne informacije, kao i obrasce iz priloga, zainteresovani kandidati mogu dobiti na doqe
navedenoj adresi.
¹ Kontakt osoba za APCU: Gordana Rokvi}
Sve prijave slati na sqede}u adresu:
Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata,
Slavka Rodi}a 4, 78 000 Bawa Luka
Tel: +387 (0)51 217 830, 220 340; Faks: +387 (0)51 220 340
e-mail: [email protected]; www.rsapcu.org
BIRO ZELENE KARTE U BOSNI I HERCEGOVINI
BIRO ZELENE KARTE U BOSNI I HERCEGOVINI
GREEN CARD BUREAU IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
S ciqem {to ta~nijeg i vjerodostojnijeg informisawa javnosti, a u vezi sa in-
formacijama objavqenim u nekim sredstvima javnog informisawa, Upravni od-
bor Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini daje sqede}e
SAOP[TEWE ZA JAVNOST
Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je punopravni ~lan "Savjeta biroa#
- krovne organizacije u me|unarodnom sistemu zelene karte, sa svim pravima i
obavezama od 1997. godine. ^lanstvo uz ispuwavawe potrebnih uslova, defin-
isanim me|unarodnim propisima, istovremeno zna~i i pravo na izdavawe zelene
karte Bosne i Hercegovine.
U skladu sa me|unarodnim propisima, ve}ina zemaqa u tranziciji prolazi kroz
periode monitoringa.
Ulaskom u dobrovoqni monitoring, koji podrazumijeva nadzor nad obradom i
isplatom {teta nastalih u inostranstvu - Biro zelene karte BiH se dodatno
obavezao na funkcionisawe odre|enih fondova. Sredstva fondova slu`e
iskqu~ivo jednoj funkciji - funkciji Biroa zelene karte BiH kao garanta za
ispuwavawe obaveza za {tete nastale u inostranstvu.
Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, kao udru`ewe svih osiguravaju}ih
dru{tava koja se bave poslovima osigurawa od automobilske odgovornosti, je
uspio posti}i dobre rezultate i uspostaviti mehanizme za uredno izvr{avawe
obaveza nastalih po zelenoj karti Bosne i Hercegovine.
I u slu~aju koji je doveo do plasirawa razli~itih informacija u javnosti, ra-
di se o aktivnostima koji su dio poslova Biroa zelene karte BiH kao garanta
ispuwavawa obaveza prema inostranstvu.
Biro zelene karte BiH nema ingerencije za kontrolu i pla}awe {teta u zemqi,
niti participira u ovoj vrsti aktivnosti. Zakonodavac je definisao druge or-
gane koji su nadle`ni za tu vrstu poslova.
U skladu sa pravilima i procedurama propisanim od nadle`nih me|unarodnih
tijela, Biro zelene karte BiH nastavqa da obavqa aktivnosti koje omogu}ava-
ju nesmetan promet qudi i robe.
Obavje{tavamo javnost da voza~i koji posjeduju zelenu kartu Bosne i Hercegovine
mogu nesmetano putovati u inostranstvo.
Svim voza~ima `elimo sre}an put.Predsjednik Upravnog odbora
Mirsad Pujagi}
Republika Srpska
Okru`ni zatvor Bijeqina
Privredna jedinica #
3. maj# Bijeqina
Broj: 05-410-69/06
Dana, 10.11.2006. godine
Na osnovu odluke br. 05-410-68/06 od 8.11.2006. godine, v. d. upravnika objavquje
JAVNU LICITACIJU
za prodaju osnovnih sredstava
Usmenim javnim nadmetawem prodaju se sqede}a vozila:
1. kombi "mercedes 207 D#, proizveden 1981. godine, snaga motora 53 kilovata, neis-
pravan i nije u voznom stawu,
- po~etna cijena 2.500,00 KM
2. Kombi "transporter folksvagen 2 D#, proizveden 1987. godine, snaga motora 51
kilovat, neispravan i nije u voznom stawu,
- po~etna cijena 1.500,00 KM
3. Kombi "transporter folksvagen 2 D#, proizveden 1987. godine, snaga motora 51
kilovat, neispravan i nije u voznom stawu,
- po~etna cijena 300,00 KM
4. "Golf 2#, dizel, proizveden 1987. godine, havarisan,
- po~etna cijena 200,00 KM
Javna licitacija }e se obaviti u krugu Okru`nog zatvora Bijeqina, ul. [aba~kih
|aka broj 9, dana 24. novembra 2006. godine, sa po~etkom u 11 ~asova, a za predmete
licitacije koji ne budu prodati, odr`a}e se druga licitacija dana 30.11.2006. go-
dine, u isto vrijeme i na istom mjestu.
Sredstva se prodaju po principu "vi|eno-kupqeno#. U cijenu nije ura~unat porez
na dodatu vrijednost i isti pla}a kupac.
Sredstva se mogu pogledati svakim radnim danom u krugu zatvora, u vremenu od 9 do
14 ~asova, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 206-391.
Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije zakazanog termina pro-
daje uplate na `iro ra~un br. 551029-00011446-15, kod Nove bawalu~ke banke 10%
od po~etne vrijednosti sredstava.
Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene i predaje vozila regulisa}e se ugovorom.
Iznos kaucije }e se ura~unati u cijenu, a ostalim u~esnicima upla}eni iznos bi}e
vra}en.
Kontakt osoba je ^edomir Stojanovi}, tel. 055/206-391.
V. D. UPRAVNIKA
GORAN FILIPI]
ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI
29
6.00 Ru`na Beti, serija
7.00 Jutarwi program
8.55 Vijesti
9.00 Jagodica Bobica,
crtani film
9.30 Ar~i
10.00 Korak naprijed, serija
11.00 Zemqa strasti, serija
11.55 Vijesti
12.00 Vitez iz Kamelota,
film
14.00 O~ajne doma}ice,
serija
14.55 Vijesti
15.00 Poligraf 7
16.00 Ru`na Beti, serija
17.00 Vijesti
17.05 Radni dan
17.30 Svi vole Rejmonda,
serija
18.00 Korak naprijed, serija
19.00 Vijesti
19.30 Muzika
19.50 Sport centar
20.00 Zemqa strasti, serija
21.00 Dosije, politi~ki
magazin
22.00 O~ajne doma}ice,
serija
23.00 Vijesti
23.15 Sport centar
23.20 Izgubqeni, serija
00.20 Tre}a smjena, serija
1.00 Horoskop
1.10 Sve{tenikova `ena,
film
- Vitez iz Kamelota,
film
- Vijesti
- Radni dan
- Svi vole Rejmonda,
serija
6.30 Jutarwi program
8.30 @ikina `enidba,
film
9.45 Muzika
10.00 Novosti
10.05 Misterije KGB-a
10.30 Skrivena kamera
10.50 Crtani film
10.55 Portal
11.00 Zavodnici, serija
11.45 Horoskop
12.00 Novosti
12.05 Herkul Poaro, film
13.35 Bo`en
14.00 Novosti
14.05 Jelena, serija
14.50 Horoskop
15.00 Pozori{te u ku}i,
serija
15.55 Novosti
16.15 Ke{olovac, kviz
17.10 Svijet danas
17.50 Skrivena kamera
18.00 Novosti
18.10 Jelena, serija
19.00 BN Sport
19.30 BN Monitor
20.10 Zavodnici, serija
21.00 BN koktel
22.30 Pregled dana
23.00 Glas Amerike
23.30 Misterije KGB
00.00 Ke{olovac
1.00 Pregled utakmica
francuske lige u
fudbalu
2.00 Satelitski program
7.00 Crtani film
7.20 Siti
7.30 Sarajevo na liniji
7.40 Mejd in Bawa Luka
7.50 Kladionice
8.00 Peregrina, serija
9.00 Balkan net
9.55 Vrijeme
10.00 Sutra za
10.40 Siti kids
10.45 Top {op
11.00 Ma}eha, serija
11.55 Vrijeme
12.00 Info top
12.05 Veliki brat
13.00 Sarajevo na liniji
13.10 Mejd in Bawa Luka
13.25 Skrivena kamera
13.30 Siti kids
13.50 Info top
14.00 Biraj k}erku, gledaj
majku
14.45 Skrivena kamera
15.05 Sarajevo na liniji
15.15 Sportisimo
15.20 Kladionice
15.30 Mejd in Bawa Luka
15.45 Info top
15.55 Peregrina, serija
16.50 Obi~ni qudi, serija
17.40 Sportisimo
17.45 Kladionice
18.00 Info top
18.15 Vrijeme
18.20 Sutra za
18.30 Lova iz snova, kviz
19.05 Ma}eha, serija
20.00 Agencija za sve i
sva{ta, serija
20.30 Mijewam `enu
21.20 Veliki brat
22.10 Film
23.30 ^ista~i mina, film
1.30 Sarajevo na liniji
1.40 Mejd in Bawa Luka
1.55 Sportisimo
4.00 Pink xuboks
6.30 Jutro s vama
8.30 Hajatovci, dje~ji
program
9.00 Jagodica bobica,
crtani film
9.30 Ar~i
10.00 Korak naprijed, serija
11.00 Zemqa strasti, serija
11.45 Vijesti
12.00 Vitez iz Kamelota,
film
14.00 O~ajne doma}ice,
serija
14.45 Tokovi novca
15.00 Klub
16.00 Hajatovci
16.30 Ar~i
16.55 Vrijeme
17.00 Vijesti
17.15 Zabavni program
17.45 Zabavni program
18.00 Sport centar
18.05 Korak naprijed, serija
19.00 Vijesti
19.55 Sport centar
20.00 Zemqa strasti, serija
20.55 Vrijeme
21.00 Donkafe
22.00 O~ajne doma}ice,
serija
23.00 Vijesti
23.15 Sport centar
23.10 Izgubqeni, serija
00.10 Tre}a smjena, serija
1.00 Zabavni program
1.25 Zabavni program
1.35 Glas Amerike
2.00 Vijesti
2.40 Donkafe
3.30 Top 12
4.30 SMS muzi~ke `eqe
9.30 Vijesti
9.35 Top form
10.00 Super Bili, crtani
film
10.10 Mobile
10.20 Plej
11.00 San Trope, serija
12.00 Vijesti
12.05 Ekologija
13.00 Info sport
14.00 Sve za qubav, serija
15.00 Ke{olovac, kviz
16.10 Mobile
16.30 Plej
16.45 Super Bili, crtani
film
17.00 Doboj danas, hronika
18.00 Sen Trope, serija
19.00 Novosti
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Sport kafe
20.10 Sve za qubav, serija
21.00 Potez, politi~ki
magazin
22.00 Novosti
22.25 Sport kafe
22.40 Odjeqewe za ubistva,
serija
23.30 Kriminal u Rusiji,
serija
6.00 Put za Ejvonli, serija
7.00 Dizawe, jutarwi
program
9.00 Tre}i kamen od Sunca,
serija
10.00 Vesti B92
10.03 Veliki brat, u`ivo
10.30 Pitawa za {ampiona
11.00 Top{op
11.30 Vodi~ za roditeqe
12.00 Vesti B92
12.10 Utisak nedeqe
14.00 Vesti B92
14.10 Istra`iteqi iz
Majamija, serija
15.00 Tre}i kamen od Sunca,
serija
16.00 Vesti B92
16.30 Veliki brat
- veliki mozak
17.30 Glam {pajz
18.00 Veliki brat, u`ivo
18.30 Vesti B92
19.00 Poligraf
19.30 Pitawa za {ampiona
20.00 Timofejev
21.00 Insajder
- retrospektiva
22.00 Veliki brat
23.00 Vesti B92
23.30 Veliki brat, u`ivo
0.05 Saut Park
0.35 Istra`iteqi iz
Majamija, serija
1.20 Veliki brat, u`ivo
6.55 Dobro jutro
9.20 Pravi Rodrigo, serija
10.10 Program za djecu
10.15 Muzika
10.30 Antologija `ivotiwa
10.55 [kola engleskog
jezika
11.00 Iluminacije i
minijature
sarajevskih zbirki
11.30 ^ovjek i vrijeme:
Seid Hukovi}
11.55 Istorijski gradovi:
Jajce
12.10 Rawena du{a, serija
13.00 Vijesti
13.20 Hodoqubqe: Vrawe
13.50 Neprolazna pjesma
14.35 Global
15.15 Antologija `ivotiwa
15.40 [kola engleskog
jezika
15.45 Sarajevo xez festival
2006.
16.15 Parovi i tandemi,
dok. program
16.45 Rawena du{a, serija
17.30 In: Puls
18.30 BH danas
19.00 Vijesti
19.30 Hodoqubqe: Kor~ula
20.00 Porobxije, serija
21.10 Magazin iz kulture
21.40 Put oko svijeta
22.40 Cijela pri~a: 600 dana
pod {atorima, dok.
program
23.10 Porobxije, serija
00.20 Vijesti
00.25 In: Puls
5.20 ^arolija, serija
6.15 B'Daman, crtani film
6.40 Medvjedi}i dobrog
srca, crtani film
7.00 Princ iz Bel-Ejra,
serija
7.30 Fifi i cvjetno
dru{tvo, crtani film
7.45 Puna ku}a, serija
8.10 Pod istim krovom,
serija
8.35 Bra~ne vode, serija
9.00 Rozan, serija
9.25 Sudnica, {ou
10.15 Ekskluziv
10.55 Zabrawena qubav,
serija
11.30 Vijesti
11.40 Veliki brat
12.30 Ma~o mu{karci,
serija
13.35 Za~in `ivota, serija
14.25 ^arolija, serija
15.25 Princ iz Bel-Ejra,
serija
15.55 Puna ku}a, serija
16.25 Pod istim krovom,
serija
16.50 Sam svoj majstor,
serija
17.20 Bra~ne vode, serija
17.45 Sudnica, {ou
18.45 Vijesti
19.10 Eksploziv
19.40 Zabrawena qubav,
serija
20.05 Veliki brat
21.00 Zakon bra}e, serija
22.00 Ko sam ja, film
00.00 Vijesti
00.15 Veliki brat
00.25 Mjesto zlo~ina, serija
1.15 Zakon bra}e, serija
2.45 FBI: Istraga, serija
3.40 Novi forenzi~ari
6.00 Dobar kom{ija
7.30 Nacionalni dnevnik
8.00 Dobar kom{ija
8.45 Top {op
9.10 Tele kviz
10.00 Vila Marija, serija
11.00 Ma~ak pod {qemom,
serija
12.00 Marinci, serija
13.00 Prijateqi, serija
13.30 Grand {ou
15.00 Agencija za sve i
sva{ta, serija
15.30 Qubav, navika, panika,
serija
15.50 ^arolija
16.00 Obi~ni qudi, serija
16.58 Stawe na putevima
17.00 Nacionalni dnevnik
17.10 Slomqeno srce, serija
18.00 Be{tije, serija
18.47 Crtani film
19.00 Nacionalni dnevnik
20.00 Agencija za sve i
sva{ta, serija
20.30 Mewam `enu
21.30 Smrtonosno oru`je 2,
film
23.30 Skriveni identitet,
film
1.15 Siti
1.30 Bez sna, film
6.00 Vesti
6.05 Jutarwi program
8.00 Jutarwi dnevnik
8.15 Jutarwi program
9.00 Vesti
9.06 U zdravom telu
9.20 Kuvati srcem: Luka
Mijatovi}
9.38 Slagalica, kviz
10.00 Vesti
10.05 Lov i ribolov: Lovci
^esterega
10.35 Pri~e sa zapadne
strane: Zlatna reka
11.00 Vesti
11.06 Mesto zlo~ina, serija
6.05 Jutarwi program
8.00 Vijesti
8.15 Hrana i vino
8.45 Pri~e Nixe Cvr~ka
9.05 Muzika za djecu
9.15 Tin rok
9.35 Kirbi, crtani
film
10.00 Vijesti
10.10 Pitajte, tra`imo
odgovor
10.15 Bona homo
10.40 Xungla
11.10 Zapawuju}e
11.15 Stars
11.30 Semberci
12.00 Vijesti
12.15 Turizam plus
13.00 Do`ivotna kazna,
serija
13.30 Godine prolaze,
serija
14.00 Vijesti
14.05 Ah, ta planeta
14.30 @ivjeti u slavi
-Alfred Hi~kok
15.30 Petar Drugi
Petrovi} Wego{
16.00 Hrana i vino
16.30 Srpska danas
17.05 Kockar, serija
18.00 Marsupilami,
crtani film
18.30 Aktiva
19.00 Pitajte, tra`imo
odgovor
19.05 Stars
19.15 @ene govore
19.30 Dnevnik
20.00 TV Bingo
21.05 Na kraj svijeta,
serija
22.40 Info profil
23.20 Sport
23.25 @ena majmun, film
Ova pri~a jo{ jedna je varijacija Tvej-
novog djela "Jenki iz Konektikata na dvo-
ru kraqa Artura#. Kvar ra~unara {aqe
jednog istra`iva~a u pro{lost. Ona sa so-
bom donosi i svoj laptop. Pomo}u ra~una-
ra zadivquje cijeli dvor i sti~e veliku po-
pularnost.
Uloge: Vupi Goldberg,
Majkl Jork ¥
Dok bjesni rat, Metju i Rebeka putuju na za-
pad u potrazi za novim `ivotom u Oregonu. Za-
ustavqaju se kod jedne prodavnice i tu upoznaju
~ejenske Indijance. Iako su ̂ ejeni prijateqski
raspolo`eni prema doseqenicima, Metju ih ne
voli i upozorava grupu lovaca da se neprijateq-
ski Indijanci pripremaju za napad. U sukobu ko-
ji slijedi samo su Rebeka i raweni ~ejenski rat-
nik po imenu Jastreb ostali ̀ ivi. Zima je i wih
dvoje su prisiqeni osloniti se jedno na drugo,
pa se po~iwu razumijevati i ~ak osje}ati me|u-
sobnu privla~nost.
Uloge: Keli Preston, Den Hagerti,
Klint Hauard ¥
Kristijan Erikson je vo|a humanitarnog vi-
te{kog reda na zadatku u Angoli. Wegov zadatak
je ~i{}ewe teritorije naseqene lokalnim sta-
novni{tvom od zaostalih mina i eksploziva koji
svakodnevno odnose ̀ ivote nevinih qudi, prije sve-
ga `ena i djece. Za vrijeme jedne operacije, Kri-
stijana posjeti wegov 11-godi{wi sin koji, nakon
napada pobuwenika, nagazi na minu i pogine. Isto-
vremeno, u Americi strada porodica jednog sena-
tora, u ~iju je ku}u podmetnuta specijalna mina A-
6, prokrijum~arena iz Angole. Ekspert za eksplo-
zive, Mi{el Flin, ~iji je vjerenik poginuo u jed-
noj akciji, odlazi u Angolu kako bi razotkrila pu-
teve ilegalne trgovine razornim minama A-6...
Uloge: Dolf Lundgren, Brus Pejn ¥
Ovaj triler u Hi~kokovskom stilu je klasi~-
na igra ma~ke i mi{a. Dejvid dolazi u Berlin
kao ameri~ki turista, dok je glavni razlog po-
sjete misteriozno ubistvo wegovog brata. Pored
redovne policijske istrage, Dejvid anga`uje biv-
{eg vode}eg inspektora koji je radio u tajnoj
slu`bi CIA. Ne shvataju}i ozbiqnost slu~aja
na}i }e se u klopci izme|u CIA i isto~nowe-
ma~ke tajne policije pod nazivom [tazi. Gdje god
bi se Dejvid okrenuo, bio je okru`en qudima ko-
ji su `eqeli tajni disk sa imenima [tazijevih
dou{nika i agenata.
Uloge: Andrea Rot, Kevin Dilon i Majkl
Vinkot ¥
Ova detektivska drama Xenet Mejers go-
vori o potrazi za Xekom Trbosjekom u Lon-
donu 1888. Inspektor Hensen traga za ubicom
prostitutki koji operi{e u Ist Endu. Istra-
ga, i Hensenovo detektivsko osje}awe, ukazu-
ju da je ubica najstariji sin princa od Velsa
i unuk kraqice Viktorije. A kada je osumwi-
~eni neko tog ranga, vrlo je te{ko dokazati
wegovu krivicu.
Uloge: Majkl Jork, Gabrijel Anvar ¥
Mlada Amanda [elton i wena tetka
Stela vode porodi~ni restoran u Wujorku.
Dok je Amandina majka bila ̀ iva, restoran
je bio uspje{an, ali Amanda je lo{a kuva-
rica i restoran je pred zatvarawem. Jednog
jutra Amanda na tr`nici upozna mladog me-
naxera Toma Bartleta koji priprema otva-
rawe restorana u luksuznoj robnoj ku}i
"Bendel#. Amanda se na prvi pogled zaqu-
bi i od toga dana wena jela postaju ~arob-
na i neodoqiva. No Tom ne `eli da se pre-
pusti ~aroliji.
Uloge: Sara Mi{el Gelar, [on Patrik
Flaneri ¥
Ovo je pri~a o `ivotu Vilhelma
Firtvanglera, kontroverznog dirigen-
ta Berlinske filharmonije tridesetih
godina pro{log vijeka. U razru{enom
Berlinu saveznici uvode red, zakon i
pravdu. Ameri~kom majoru predat je
Firtvanglerov dosije i re~eno mu je da
mora otkriti sve pojedinosti kako bi
ga osudili. Odlu~ni Stiv Arnold od-
lazi da istra`uje wemu sasvim nepo-
znat svijet. ̂ lanovi orkestra ka`u mu
da je dirigent u~inio sve kako bi za-
{titio kolege svira~e koji su bili
Jevreji. I dok je Nijemcima Firtvan-
gler bo`anstvo, Stivu Arnoldu on je
samo la`qivi nacista
Uloge: Harvi Kajtel, Stelan
Karsgord, Moric Blajbtroj ¥
^ista~i mina23.30PINK BH
Vitez u Kamelotu12.00ATV
Indijanski ratnik22.00OBN
Skriveni identitet23.30PINK
Jednostavno neodoqiva23.30HRT 2
Trbosjek0.20RTS 1
Prvi pogledi0.20NOVA
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
ponedjeqak, 13. novembar 2006.PROGRAM
30
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
12.00 Dnevnik
12.15 Sport plus
12.25 Vreme, stawe na
putevima
12.30 Evronet
12.37 ^ikago bolnica, serija
13.25 Kazneni prostor:
Pedago{ka poema,
serija
14.01 Neki novi klinci,
serija
15.00 Vesti
15.10 Jednostavan `ivot
15.59 Vesti
16.03 Sti`u dolari, serija
17.00 Dnevnik TV Novi Sad
17.20 Vreme, stawe na
putevima
17.26 [ta radite, bre
17.35 Evronet
17.45 Beogradska hronika
18.30 Ju-Gi-Oh
18.56 Slagalica
19.17 Vreme, stawe na
putevima
19.30 Dnevnik 2
20.01 Sti`u dolari, serija
21.00 Jedna pesma, jedna `eqa
22.00 Vesti
22.05 Kqu~
23.00 Vesti
23.07 Mesto zlo~ina, serija
23.53 Vreme, stawe na
putevima
0.00 Dnevnik 3
0.21 Trbosek, film
2.00 Himna Srbije
2.02 Vesti
2.05 Jedna pesma, jedna `eqa
2.50 Kqu~
3.48 Pri~e sa zapadne strane:
Zlatna reka
4.16 Lov i ribolov: Lovci
^esterega
4.45 ^ikago bolnica, serija
5.32 Televizijska prodaja
5.47 Verski kalendar
5.58 Meridijan
6.04 U zdravom telu
6.17 Koncert za dobro jutro:
Hitovi Evropesme
6.45 Agroinfo
7.00 Kuvati srcem: Luka
Mijatovi}
7.15 Verski kalendar
7.25 E-du}an
7.30 Datum
7.35 Ju-Gi-Oh
8.00 Lunis
8.25 Vrele gume
9.00 Trezor.* Najava nedeqe
i Raskovnik-M. Krneta*
Devi~anska svirka
10.01 Vilin grad, serija
10.24 Put prijateqstva:
Jelena Vasi}-Gwilane
10.38 ^uvari osmeha: Re~nik
ose}awa
11.09 Jedna zvezda iz Tesline
galaksije
11.27 Pozitiv negativ:
Srbija treba da uvede
razvrstavawe otpada
11.54 E du}an
11.59 BEMUS: Guda~ki
sekstet minhenske
filharmonije
12.35 Povratak
13.03 Preci i potomci: Nije
znawe znawe znati, ve}
je znawe znawe dati
13.24 Strogo poverqivo:
Moskovski kum
13.58 ^ovek sa hiqadu lica,
film
16.00 Ovo je Srbija
16.55 E du}an
17.30 Superheroji sa ostrva
snova
18.00 Se}awe na Miru
Trailovi}
18.45 Verski kalendar
18.57 Lunis
19.23 Laku no}, deco
19.30 Stereo
20.02 Fudbal - Pregled
Premijer lige
21.00 Enigma Kaspera Husera,
film
23.05 Strogo poverqivo:
Izgubqene du{e
23.30 Likovna kolonija RTS:
Tajna plave ~a{e
- Milan Mileti}
23.53 E du}an
0.00 Point plezent, serija
0.45 Himna Srbije
0.48 ^ovek sa hiqadu lica,
film
2.45 Trezor: * Najava nedeqe
i Raskovnik-M. Krneta
* Devi~anska svirka
3.44 Fudbal - Pregled
Premijer lige
4.37 Se}awe na Miru
Trailovi}
5.22 Strogo poverqivo:
Izgubqene du{e
5.47 Stereo
7.05 Princeza Sisi, crtani
film
7.30 Klinci s Beverli
Hilsa, crtani film
7.50 [aqivi ku}ni video
8.15 Svi vole Rejmonda,
serija
9.25 Vip DJ
10.00 Nova lova, TV igra
12.05 Sudnica Melani
Vukmirice
13.00 Vijesti
13.25 Mr Bin, serija
14.05 Vrtlareva k}i, serija
15.00 Oluja, serija
15.55 Zemqa strasti, serija
17.00 Vijesti
17.10 Zemqa strasti, serija
18.15 Sudnica Melani
Vukmirice
19.15 Dnevnik
20.00 Istinite pri~e, tok
{ou
21.55 Uvod u anatomiju,
serija
22.50 Vijesti
23.00 Medij, serija
23.55 Sajnfeld, serija
00.20 Prvi pogledi, film
2.05 Crveni tepih
3.00 Na rubu zakona, serija
3.45 Dnevnik
7.00 Dobro jutro, Hrvatska
9.05 Vila Marija, serija
9.55 Vijesti
10.05 Carstvo bakterija,
dok. program
11.00 Rije~ i `ivot: Poroci
konzumizma
11.45 Vijesti
12.20 Zora, serija
13.10 Radni ru~ak
14.00 Ziska, serija
15.00 Vijesti
15.15 Puka, crtani film
15.20 Nora fora
15.50 Alpe-Dunav-Jadran
16.20 Vijesti
16.35 @ivot u`ivo
17.30 Vijesti
17.50 Najslabija karika
18.40 Obi~ni qudi, serija
19.30 Dnevnik
20.10 Latinica: Rat
dilerima
21.40 Na posebnom zadatku:
[kotski pou~ak
22.20 Otvoreno
23.20 Na rubu nauke:
Tajanstvena morska
~udovi{ta
00.25 Vijesti
00.30 Dobro ugo|eno ve~e
2.00 Ziska, serija
3.00 Mjesto zlo~ina: Las
Vegas, serija
3.45 Osam jednostavnih
pravila, serija
4.05 Slobodna zona
4.15 Alpe-Dunav-Jadran
4.45 Latinica: Rat
dilerima
6.00 Zora, serija
8.00 @utokqunac
8.55 Crtani film
9.20 Nulti sat
10.20 U australijskoj
divqini, serija
10.45 Fantasti~na ~etvor-
ka, crtani film
11.05 Izmi{qeni prijateq,
film
12.55 Vijesti
13.05 San Ivawske no}i,
film
15.00 Las Vegas, serija
15.45 Hrvatska danas
16.00 Vijesti
16.10 Maja, tok {ou
16.45 M.A.S.H., serija
17.10 Alo, alo, serija
17.35 Direkt
18.10 @upanijska panorama
18.30 Vijesti
18.50 Svemirska
pustolovina, dok.
program
19.45 8 jednostavnih
pravila, serija
20.15 Mjesto zlo~ina: Las
Vegas, serija
20.55 Luda ku}a, serija
21.40 Vijesti
21.55 Osvetnik, film
23.30 Jednostavno
neodoqiva, film
1.05 Las Vegas, serija
7.15 Harvi Tun, crtani
film
7.25 Teletabisi
7.50 Krsti}-kru`i}, kviz
8.00 Pokemoni
8.20 Memori, kviz
8.35 Ju-Gi-Oh, crtani film
8.55 Mala {kola, kviz
9.10 Telesvijet
9.25 Muzi~ki talenti
11.00 Buntovnici, serija
11.50 OBN info
12.00 Qubavnici, serija
12.55 Super milioner, kviz
13.45 Lude 70, serija
14.20 Skoro savr{en, serija
15.10 Telesvijet
15.25 Buntovnici, serija
16.20 Ekspres TV
16.45 OBN info
17.00 Sawa, tok {ou
18.00 Qubavnici, {ou
18.55 OBN info
19.05 Adio pameti
20.00 Mimohod, tok {ou
21.00 Predsjednica, serija
22.00 Indijanski ratnik,
film
23.50 OBN info
23.55 Saut Park, serija
00.20 Pakleni {und, film
2.00 Liberti TV
2.30 Mimohod, tok {ou
3.20 Predsjednica, serija
4.10 Glas Amerike
4.40 Muzi~ki talenti
8.00 Vijesti
8.05 Ba{tovani, serija
8.35 Obale pri~aju, rijeka
slu{a: Rijeka
@eqeznica
9.00 Vijesti
9.05 ^asni qudi, serija
10.00 Sagva, crtani film
- Noa i Saskia, serija
- Lutkokaz
11.05 U svemiru, serija
11.35 Zabavno-sportski
program
12.00 Dnevnik
12.15 Subotom uve~e sa
Segmedinom Srnom
13.10 Usputni dnevnik:
Vranduk
14.05 Zvjezdane staze:
Vojaxer, serija
15.00 Vijesti
15.05 U svemiru, dok.
program
15.30 Sagva, crtani film
16.10 Kraq Koloseuma,
reporta`a
17.00 Federacija danas
17.30 ^asni qudi, serija
18.25 Sportsko-zabavni
program
18.40 Hugo
19.05 Sagva, crtani film
19.30 Dnevnik
20.05 60 minuta, politi~ki
magazin
21.10 Monk, serija
22.00 Svakodnevica:
Reklama
22.35 Vijesti
22.50 Centralni zatvor
23.30 Zvjezdane staze:
Vojaxer, serija
00.20 Bivis i Bathed, serija
00.45 Sportsko-zabavni
program
8.30 Motosport vikend, 8.45 Motosport: ChampCar World Series, 10.00 Ski-
jawe: Svjetski kup - slalom (M), 11.30 Tenis: VTA prvenstvo - polufi-
nale, 12.30 Fudbal, 14.00 Fudbal: Kvalifikacije za EP, 16.00 Tenis:
VTA prvenstvo - finale, 17.30 Evrogolovi, 18.30 Dropkik 06, 19.30 Wattsmagazin, 20.00 Fudbal: Kvalifikacije za EP, 21.00 Borila~ki sporto-
vi, 0.00 Dropkik 06, 0.00 Evrogolovi, 1.00 Watts magazin
5.00 Brazilski fudbal: Santu{ - Parana, 6.40 Profi boks, 7.50 TWS,
8.40 Bundesliga: Bajer - Bajern, 10.10 Ultimate fight, 12.00 ATP Masters
kup - [angaj, 16.00 Pregled Evrolige, 17.00 Majk Tajson - legenda, 18.00
NFL: TBA, 20.30 MLS: Finale, 22.10 Pregled Bundeslige, 23.00 Pre-
gled francuske lige, 0.00 ^elzi TV, 2.00 ATP Masters kup - [angaj
6.00 Izazov na otpadu, 7.00 Primarni instinkt: Sre}a, 7.50 Prepuno ne-
bo: Opasnost na zemqi, 8.45 ̂ etvoroto~ka{ je ro|en, 9.10 Ekstremne ma-
{ine, 10.05 Megaratovi na otpadu, 11.55 Izazov na otpadu, 12.50 Primar-
ni instinkt: Sre}a, 13.45 Prepuno nebo, 14.40 Ameri~ki kazino, 15.35
Najboqi automobili na svijetu, 16.00 Trgovci automobilima, 17.00 Eks-
tremne ma{ine, 18.00 Najboqi svih vremena, 19.00 Razotkrivawe mito-
va, 20.00 Fatalan lov: Ciqna linija, 21.00 ^udo da sam `iv, 22.00 Naf-
ta, znoj i naftne platforme, 23.00 Forenzi~ki detektivi, 0.00 Trauma:
@ivot u Urgentnom centru, 1.00 Dr`avnici u druga~ijem svjetlu, 2.00
FBI dosijei: Pobuna u raju, 2.50 Ameri~ki kazino, 3.45 Trgovci auto-
mobilima, 4.10 Najboqi svih vremena, 5.05 Fatalan lov: Ciqna linija
6.00 P.T. Barnam, 8.00 Gospodin Rokenrol: Pri~a o Alanu Fridu, 10.00
Izgubqeno dijete, 12.00 Sudija Ejmi, 13.00 Gospodin Rokenrol: Pri~a o
Alanu Fridu, 15.00 Mekleodove k}erke, 16.00 Izgubqeno dijete, 18.00
Sudija Ejmi, 19.00 Mekleodove k}erke, 20.00 Snijeg u avgustu, 22.00 Ti-
hi svjedok, 23.00 Opet Merijen, 1.00 Bratstvo za ubistvo, 3.00 Tihi svje-
dok, 4.00 P.T. Barnam
6.00 Ed, Ed i Edi, 7.15 Deksterova laboratorija, 8.30 Bilijeve i Mendi-
ne mra~ne avanture, 9.20 Ed, Ed i Edi, 10.35 Xoni Bravo, 11.25 Krava i
pile, 12.40 [ifra: Klinci iz kom{iluka, 13.00 Mo}ne djevojke, 14.00
Kamp Laslo, 15.00 @ivot Xuniper Li, 16.00 Dje~ak robot, 17.00 Foste-
rov dom za izmi{qene prijateqe, 18.00 Ed, Ed i Edi, 19.20 Kremp bli-
zanci, 20.35 Deksterova laboratorija
6.00 Wake Up Music, 7.10 Pure Adria, 7.30 Wake Up Music, 8.00 Wake UpMusic, 9.00 Wake Up Music, 10.0 Top 10 - 10, 11.00 DFC, 12.00 Pure Adria,12.15 Just Music, 13.30 Hot, 14.00 VJ Afternoon, 14.30 Music, 14.40 Pure Adria,15.20 Music, 15.30 My Own, 16.20 Blok Chart, 17.00 Top 5 - 5, 17.30 Just Mu-sic, 18.05 Pure Adria, 18.30 Just Music, 19.30 Hot, 20.00 Super Rock, 21.00Rock Chart, 22.00 Real World vs. Road Rules Gauntlet, 22.30 Real Worldvs. Road Rules Gauntlet, 23.00 HBB, 0.00 Wondershowzen, 1.00 VJ After-hours
6.00 Ta~no u {est, 7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo{a vre-
mena, serija, 8.10 Teletrgovina, 8.15 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no u de-
vet, 9.30 Sve je pla}eno, serija, 10.00 Kazneni sud, 11.00 Na{ prvi zajed-
ni~ki stan, 11.30 Moje dijete, 12.00 Ta~no u podne, 13.00 [ou Olivera
Gajsena, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud, 16.00 Sud za maloqet-
nike, 17.00 Na{ prvi zajedni~ki stan, 17.30 Me|u nama, serija, 18.00 Eks-
ploziv, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Sve je pla}eno, serija, 19.40
Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 20.15 Ko `eli biti milioner?,
21.15 Iza re{etaka, serija, 22.15 Ekstra magazin, 23.30 TREND repor-
ta`a, 0.00 No}ne vijesti, 0.35 10 do 11, 1.00 Teletrgovina, 1.05 Katjini
najte`i poslovi, 1.30 Porodi~na zabava, 2.20 [ou Olivera Gajsena, 3.10
No}ne vijesti, 3.40 Kupovina u`ivo, 4.40 Moje dijete
6.00 Suncokreti za Lusiju, 6.55 Ukus qubavi, 7.50 Qubav zalu|uje, 8.45
Qubav zalu|uje, 9.40 Ukus qubavi, 10.30 Tamni~arka Dora, 11.25 Krpe-
na lutka, 12.20 Vi{e od zanosne qubavi, 13.10 Zemqa `ena, 14.05 Osve-
ta 2, 15.00 Qubav zalu|uje, 15.55 Dora, la celadora, 16.45 Tamni~arka Do-
ra, 17.40 Potraga za milionerom, 18.35 Suncokreti za Lusiju, 19.30 Ukus
qubavi, 20.20 Takav je `ivot, 21.10 Na{ tajni `ivot, 22.05 Tamni~arka
Dora, 23.00 Qubav zalu|uje, 23.55 Osveta 2, 0.50 Trenutak strasti, 1.40
Ukus qubavi, 2.35 Tamni~arka Dora, 3.30 Potraga za milionerom, 4.20
Vi{e od zanosne qubavi, 5.10 Suncokreti za Lusiju
21.00 Lo{ dan na Crnoj stijeni, 22.25 Ja{i, Vakero!, 23.55 Arturovo
ostrvo, 1.30 Most do Sunca, 3.25 Ribarove cipele
6.00 Smrtonosni dizajn, 7.00 Istrage avionskih nesre}a: Na niti, 8.00
Opasni susreti: Brlog opasnosti, 9.00 Bitka brodova Hud i Bizmark,
10.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 11.00 Istra`ivawe planete Ze-
mqe: Atlantida, 12.00 Nacisti~ka ekspedicija, 13.00 Opasni susre-
ti: Brlog opasnosti, 14.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 15.00 Bit-
ka brodova Hud i Bizmark, 16.00 Majmunska posla, 16.30 Fobije: Mor-
ski psi, 17.00 Stvoreni za ubijawe: Potjera, 18.00 Istra`ivawa uz
Durasel: Stres, 18.30 Pri~e o olujama: Poplava u Boskastlu, 19.00
Opasni susreti: Brlog opasnosti, 20.00 Iza scene: Sedmica brzine,
21.00 Piramide smrti, 22.00 Ratni avioni: Od aviona do vazduho-
plovnih snaga, 23.00 Istraga epidemije: Povratak pjegavog ~udovi-
{ta, 0.00 Piramide smrti, 1.00 Istra`ivawa uz Durasel: Stres, 1.30
Pri~e o olujama: Poplava u Boskastlu, 2.00 Stvoreni za ubijawe: Po-
tjera, 3.00 Opasni susreti: Brlog opasnosti, 4.00 Iza scene: Sedmi-
ca brzine, 5.00 Piramide smrti
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Tematikum
19.00 Ve~erwe novosti
19.30 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Fokus
21.05 Najsvjetlije
stranice umjetni~ke
muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Starogradska
sje}awa
23.00 Muzika za laku no}
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 @ivotok
2.00 Hronika dana (r)
2.15 Muzi~ki program
3.05 Najsvjetlije
stranice umjetni~ke
muzike (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Fo~a - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
ponedjeqak, 13. novembar 2006. PROGRAM
31
PROGRAM RADIJA
REPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
6.30 Dobro jutro
6.45 Radio Bi-Bi-Si
- novosti
7.00 Jutarwi program
7.30 Stawe na putevima
7.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
8.15 Barometar
8.30 Putevi
8.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
9.05 Prijepodnevni
program
9.15 Barometar
9.30 Stawe na putevima
9.45 Privredne novosti
9.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
10.15 Barometar
10.30 Stawe na putevima
10.32 Fon boks
10.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
11.05 Gradovi
11.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
12.05 Popodnevni program
12.15 Barometar
12.25 Stawe na putevima
12.30 Radio Bi-Bi-Si,
novosti
12.55 Vrijeme - mali oglasi
13.00 Otvoreni program
13.05 Muzi~ke novosti
13.15 Barometar
13.30 Stawe na putevima
13.45 Biznis servis
13.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
14.15 Barometar
14.30 Stawe na putevima
14.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme
15.05 Otvoreni program
15.15 Barometar
15.30 Stawe na putevima
15.50 Vrijeme - mali
oglasi
16.00 Radio RFI - novosti
16.30 SMS oglasi
17.00 Privredne novosti
17.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
18.00 Ve~erwi program
18.55 Blic aktuelnosti
- vrijeme - mali
oglasi
19.30 No}ni program
0.00 Pono}ni program
- Me|u prvima smo u svijetu po
kriminalu. I to je uspjeh.
¥ Danilo Karapetrovi}
Prognoza vremena
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
RIJE^ dana
Ujutru prestanak padavina i kidawe obla~nos-
ti, pa }e tokom dana preovla|ivati promjen-
qivo obla~no sa sun~anim intervalima. Krajem dana i u no}i
na utorak u ve}ini krajeva do}i }e do novog naobla~ewa.
Vjetar slab do umjeren, promjenqiv, u Hercegovini umjer-
ena bura koja }e tokom dana prestati. Jutarwa temperatu-
ra vazduha od -8 do 3, najvi{a dnevna od 4 do 14 stepeni
Celzijusa.
0®
NV
O"A
LT
ER
" - S
TU
DI
O
DE@URNA STRANA
DOBOJ - Predsjednik Ud-
ru`ewa izbjeglih i raseqenih
lica iz Bijeqine Veqko Ste-
vanovi} postigao je dogovor sa
dobojskom advokatskom kance-
larijom "\or|evi}# o zastupa-
wu pred Op{tinskim sudom u
Sarajevu zbog 276 tu`bi protiv
Federacije BiH za uni{tenu
srpsku imovinu u tom dijelu
BiH poslije potpisivawa Dej-
tonskog sporazuma.
- Istina treba da iza|e na
vidjelo, pa od vlasti o~ekuje-
mo pomo}, kako bismo nadok-
nadili {tetu i dokazali oni-
ma koji su ru{ili da to neko
mora i da plati - rekao je Ste-
vanovi} na konferenciji za no-
vinare u Doboju.
Prema rije~ima advokata
Sini{e Lopandi}a, 276 onih
koji tu`e Federaciju tra`e
nadoknadu {tete u ukupnom iz-
nosu od oko 31 milion maraka.
- Vje{ta~ewe }e biti obi-
man posao, pogotovo ako uzme-
mo u obzir da se,
u me|uvremenu,
pojavilo jo{ oko
tri i po hiqade
zahtjeva za nakna-
du za uni{tenu
imovinu {irom
BiH - napomenuo
je advokat Dra-
gan Radovi}.
U advokat-
skoj kancelariji
"\or|evi}# od-
lu~ili su da za-
stupaju srpske iz-
bjeglice bez po-
sebnih naknada.
Postupak vje-
{ta~ewa ko{ta
izme|u hiqadu i
po i dvije hiqa-
de maraka, a onaj
koji tu`i mora
da uplati taj iz-
nos kao depozit
op{tinskim sudo-
vima u Federaciji BiH, u ko-
jima }e se voditi procesi.
- Problem je {to izbjegli-
ce nemaju toliko novca. Dru-
gim rije~ima, ne mogu da budu
strana u postupku i samim tim
gube spor. Samo u postupku,
koji se trenutno vodi u sara-
jevskom Op{tinskom sudu, 276
onih koji zahtijevaju od{tetu
za imovinu treba na ime ovih
tro{kova da uplate gotovo po-
la miliona maraka. S obzirom
na vrijednost uni{tene imovi-
ne, koja treba da im se ispla-
ti, suma za vje{ta~ewe je mi-
norna - saop{tili su iz pome-
nute advokatske kancelarije.
Ako bi Republika Srpska
pomogla ~lanovima Udru`e-
wa izbjeglica da uplate takse
za vje{ta~ewe, smatraju advo-
kati, bio bi rije{en veliki
problem.
- Ako na{i klijenti do-
biju spor, republi~ke vlasti
ne bi morale ovim izbjeglica-
ma da poma`u u socijalnom
zbriwavawu. Zato apelujemo
na Vladu Srpske i odgovara-
ju}e organizacije da se izbje-
gli~koj populaciji refundi-
ra potreban novac kao predu-
jam - istakli su Lopandi} i
Radovi}.
¥ Sl. P.
SRPSKE IZBJEGLICE TU@E FEDERACIJU ZA UNI[TENU IMOVINU
MILIONSKA OD[TETA
SARAJEVO - Portparol
Udru`ewa "Ensarije# (Veha-
bijske zajednice u BiH) Imad
al Husin, poznatiji pod nazi-
vom Abu Hamza, saop{tio je u
subotu da podnosi neopozivu
ostavku zbog "slabosti izra-
`avawa na bosanskom jeziku i
nemogu}nosti da se wegov go-
vor shvati onako kako on to
`eli da prenese#.
Srna je prenijela da je
Hamza naveo da je zbog medij-
skih spekulacija i Rezoluci-
je Islamske zajednice zatra-
`io sastanak sa reis-ul-ule-
mom Mustafom Ceri}em, ko-
ji ga je istog dana primio sa
saradnicima.
- Vodili smo bratski, is-
kren i konstruktivan razgo-
vor - rekao je Abu Hamza.
On je u svom saop{tewu do-
dao da podr`ava nastojawa
Islamske zajednice za odr`a-
vawe jedinstva bo{wa~ko-mu-
slimanskog korpusa, kao i da
osu|uje svaku neprimjerenu
agresivnost i fizi~ki obra-
~un me|u muslimanima.
U svim xamijama u BiH
propovjednici su u petak pro-
~itali Rezoluciju Rijaseta
Islamske zajednice BiH o tu-
ma~ewu islama u BiH, u kojoj
se muslimani pozivaju na je-
dinstvo. U toj Rezoluciji Is-
lamska zajednica osu|uje i
smatra nepo`eqnim u BiH
"sve one koji na bilo koji na-
~in unose nemir u xamije pod
izgovorom provo|ewa 'prave'
vjere#.
Iako se u Rezoluciji "oni
koji unose nemir me|u musli-
mane# direktno ne pomiwu,
prozvani su radikalni islami-
sti - vehabije. ¥
VEHABIJSKA ZAJEDNICA U BiH
Abu Hamza se povukao
STOKHOLM - [ve|anin
Xeki Arklov, koji se borio
kao strani pla}enik u hrvat-
skim snagama u BiH tokom de-
vedesetih godina pro{log vi-
jeka, priznao je krivicu na pr-
vom su|ewu za ratne zlo~ine u
[vedskoj, prenijela je Srna sa-
op{tewe wegovog advokata.
Arklov, naturalizovani
[ve|anin liberijskog porije-
kla, ve} se nalazi u zatvoru,
jer je u [vedskoj, zbog ubistva
dvojice policajaca, osu|en na
do`ivotni zatvor. On sada se-
be smatra "novom osobom#, pi-
{u {vedske novine.
Wegov advokat je rekao da
Xeki priznaje ve}inu optu`bi
i da ̀ eli da se suo~i sa svojom
pro{lo{}u. Sud u Mostaru je
Arklova jo{ 1995. godine osu-
dio za ratni zlo~in na 15 go-
dina zatvora, a vrhovni sud u
Sarajevu tu je kaznu smawio na
osam godina.
Nakon kra}eg boravka u za-
tvoru u Zenici, Arklov je pre-
ba~en na izdr`avawe kazne u
[vedsku. Tamo ga je sud oslo-
bodio zatvorske kazne zbog ne-
dostatka dokaza.
Mediji su javili da se Ar-
klov tereti da je 1993. godi-
ne u~estvovao u ratnim zlo-
~inima nad zarobqenicima
bo{wa~ke i srpske nacional-
nosti u logorima Heliodrom
kod Mostara i Dreteq u ^a-
pqini. ¥
[VE\ANIN PRIZNAO KRIVICU ZA RATNE ZLO^INE
Suo~avawe sa pro{lo{}u
PRWAVOR
Poginuo
u
"
golfu"
PRWAVOR - Dalibor Ma-
ri} (23) iz Prwavora poginuo
je u subotu, pola ~asa iza pono-
}i, u Lu`anima kod Prwavo-
ra, saop{teno je iz Centra jav-
ne bezbjednosti Bawa Luka.
Mari} je vozio "golf 2#
putem od Prwavora prema Ku-
la{ima, Zbog neprilago|ene
brzine izgubio je kontrolu nad
vozilom koje je sletjelo sa ko-
lovoza prevrnulo se na krov.
Mari} je te{ko povrije|en
u udesu i hitno preba~en u pr-
wavorski Dom zdravqa, gdje je
preminuo. ¥ V. J.
NOVI GRAD
Povrije|eni
mladi}i
NOVI GRAD - @eqko Da-
mjanovi} (19) i Mirko Stupar
(19) iz Novog Grada te{ko su
povrije|eni u saobra}ajnoj ne-
sre}i koja se dogodila u Veli-
koj Ruji{ki kod Novog Grada.
Damjanovi} je vozio "golf
2# (057-T-072) u pravcu Rudi-
ca. U mjestu Velika Ruji{ka,
nedaleko od trafo-stanice,
usqed neprilago|ene brzine,
Damjanovi} je izgubio kontro-
lu nad vozilom koje je sletje-
lo udesno i prevrnulo se.
Mladi}i su preba~eni u
prijedorsku bolnicu. ¥ V. J.
DOBOJ - U Gorwim [u-
{warima kod Doboju uhap{e-
ni su S. H. (55), otac, i wego-
va dva sina E. H. (25) i A. H.
(20).
E. H je uhap{en zbog sumwe
da je po~inio krivi~no djelo
izazivawa op{te opasnosti i
o{te}ewa tu|e stvari, a S. H. i
A. H. zbog nano{ewa te{ke tje-
lesne povrede i o{te}ewa tu|e
stvari, saop{tio je ju~e de`ur-
ni tu`ilac Mladen Simi}.
Portparol Centra javne
bezbjednosti Doboj Qerka Sta-
nimirovi} izjavila je da su ju-
~e, na putu u Gorwim [u{wa-
rima, S. H, E. H. i A. H. naru-
{ili javni red i mir tu~om sa
R. P. (52) i wegovim sinom D.
P. (24). Tom prilikom, R. P. je
rawen u ruku, najvjerovatnije
iz vatrenog oru`ja. On je van
`ivotne opasnosti i nalazi se
na lije~ewu u dobojskoj Op{toj
bolnici. ¥ Sl. P.
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ
Uhap{eni otac i sinovi
VA[INGTON - Demokra-
te, koje su osvojile ve}inu u
ameri~kom Kongresu, najavi-
li su ju~e da }e tra`iti da po-
stepeno povla~ewe iz Iraka
po~ne u narednih ~etiri do
{est mjeseci, ali se Bijela
ku}a usprotivila postavqa-
wu rokova.
- Prva na redu je promjena
pravca u politici prema Ira-
ku - rekao je senator Karl Le-
vin, demokratski predstavnik
iz Mi~igena, za koga se o~eku-
je da }e, u novom sazivu Kon-
gresa, biti na ~elu odbora Se-
nata za vojna pitawa.
Demokrate }e od admini-
stracije predsjednika Xorxa
Bu{a zahtijevati da ira~kim
vlastima ka`e da prisustvo
ameri~kih vojnika nije "bes-
krajno i da je, u stvari, po-
trebno da postepeno povla~e-
we vojnika iz Iraka po~ne u
narednih ~etiri do {est mje-
seci - rekao je Levin televi-
ziji Ej-Bi-Si, a prenijela
agencija Beta.
Bu{ insistira da vojnici
SAD ne napu{taju Irak dok
Ira~ani ne budu sposobni da
preuzmu odgovornost za bez-
bjednost u toj zemqi, a vi{e
puta je ponovio da odbija da po-
stavqa rokove za povla~ewe,
jer bi to samo ohrabrilo pobu-
wenike.
DEMOKRATE ]E TRA@ITI POVLA^EWE IZ IRAKA
Kongres
"
za", Bu{
"
protiv"
SARAJEVO - Direktor
evropskog programa Me|una-
rodne krizne grupe Nikolas
Vajt rekao je prekju~e da novi
Ustav Srbije "ni u kojem po-
gledu ne mo`e imati reflek-
siju na BiH#.
- Ne vidim nikakvu vezu iz-
me|u tog ustava i BiH, niti
sada niti u budu}nosti. Me|u-
narodna zajednica ne}e dozvo-
liti bilo kakav vid poveziva-
wa Kosmeta i BiH, odnosno bi-
lo kojeg wenog dijela - ista-
kao je Vajt, komentari{u}i no-
vi izvje{taj ove organizacije
o Srbiji.
Prema wegovim rije~ima,
teze o povezanosti statusa Ko-
smeta i Republike Srpske po-
miwu se na Balkanu u dnevno-
politi~ke svrhe.
- Situacija u BiH je kri-
stalno jasna. Republika Srp-
ska mo`e da bira: ili }e ima-
ti ulogu unutar BiH ili }e sa-
ma sebe rasto~iti i nestati.
Realno gledaju}i, to je jedini
izbor koji Srpska i weni li-
deri imaju - naveo je Vajt.
On smatra da je glavni ciq
dono{ewa novog Ustava Srbi-
je bio da se poka`e "neprija-
teqstvo Srbije prema nezavi-
snom Kosovu i Metohiji i stvo-
re zakonske barijere za takav
ishod#.
- Znamo da se Srbija proti-
vi nezavisnosti Kosmeta. Ali,
isto tako znamo i da }e ova po-
krajina veoma brzo postati ne-
zavisna i da tu novi Ustav ni-
{ta ne}e promijeniti - smatra
Vajt. ¥
NIKOLAS VAJT O NOVOM USTAVU SRBIJE
Nema dodirnih ta~aka sa BiH
PAS je, nema sumwe, naj-
vjerniji ~ovjekov prijateq. Na-
ravno, dok ne ugrize. Opet, ne-
ke novije floskule vele "Ka-
kav ~ovjek - takav pas#. Od pu-
dlice do nakaze smrskane wu-
{ke.
^iwenica je da neki po-
tro{e na pasju hranu prosje~-
nu potro{a~ku korpu za ~etvo-
ro~lanu porodicu. Da sve bu-
de na nivou, tu su i pasje ogr-
lice, korpe, povoci, klinike...
"Zvijer# sa slike, zapravo
wen vlasnik, oti{ao je korak
daqe. Nije daleko ni Nedjeqa
pasje mode. Ionako mnogi ka-
`u da su ovo pasja vremena...
¥ Tekst i snimak
Miladin MIHAJLOVI]
FOTO-OKO
Pasja moda
Stevanovi} (lijevo) sa advokatima: Za vje{ta~ewe
potrebno oko pola miliona maraka
Pred Op{tinskim sudom u Sarajevu 276 izbjeglica
tra`i nadoknadu {tete u ukupnom iznosu od oko
31 milion maraka
POMO]
- Prije godinu i po repu-
bli~ka Vlada nam je obe}ala
nov~anu pomo} od stotinu hi-
qada maraka za ovu svrhu. Me-
|utim, nikada nismo dobili
taj novac. Nadamo se da }e
nam nova Vlada pomo}i u na-
stojawima da dobijemo nadok-
nadu za na{u imovinu {irom
BiH, koja je uni{tena posli-
je rata - rekao je Veqko Ste-
vanovi}.
BATE Rado-
vi}a svakako se
se}ate. Nije on
u svojoj genera-
ciji ko{arka-
{kih velikana,
koju je predvo-
dio as svetskog
kalibra Radi-
voje @u}ko Ko-
ra}, dakle as ko-
ji je umeo da na
jednoj utakmici
postigne deve-
deset devet ko{eva, bio
blistaju}i {ampion za ko-
{arka{ki izlog tada{we
Jugoslavije. Ali, Bata Ra-
dovi} je bio dragoceni
igra~ Partizana, a ~esto i
dr`avne reprezentacije.
Za{to ovako i ovoli-
ko o Bati Radovi}u i wego-
voj generaciji?
Zato {to je bitno kako
nekada{wi graditeqi svet-
ske ko{arke pod na{im ko-
{evima danas pate zbog
propasti igre svog ̀ ivota,
i za{to nema mo}noga u tom
trofejnom sportu, ili u dr-
`avi, da aktuelnim samo-
zvanim buxovanima ka`e -
dosta!
Ne mo`e vi{e ovako,
jada mi se Bata Radovi},
isti onaj dobri~ina nadim-
ka Bata Noj, koji nikada i
ni na koga nije umeo da po-
digne glas, a kamoli ne{to
vi{e od toga. Ko{arka mo-
ra da se o~isti od tolikih
anonimusa koji su zarazi-
li ovaj sport nekakvom spe-
cijalnom vrstom sportske
side, dobro prime}uje iz
svog sada{weg grada Mo-
skve Radovi}, a onda ga zbu-
wuje pitawe, a ko to da iz-
vede, Bato, to ~i{}ewe ne-
kada trofejnog sporta?
Pa - zausti pa se zbuni:
kako misli{, ko? Pa dr`a-
va, ne znam.
Dr`ava, pomi{qamo na
wenu ruku u sportu mini-
stra i sporta Vuksanovi}a.
On da o~isti sport od br-
loga? Pa taj ministar "po-
la-pola# mo`e da bude sa-
mo nemi posmatra~ ru{e-
wa jedne od na{ih najlep-
{ih palata - ko{arka{ke.
Dakle, ministar "i
sporta# (on je tamo u pro-
sveti, ~ujem, reformator i
po) nije ni zainteresovan,
a kamoli mo}an, da zausta-
vi propast sporta, pa u we-
mu i ko{arke.
Koga bismo jo{ mogli
da pitamo {ta je ovo sa ko-
{arkom, kada nam ono {to
je ostalo od reprezentaci-
je i ono {to je ostalo od
klubova, svi odreda kanta-
ju. ^ak i oni sa evropske
ko{arka{ke periferije.
Da pitamo tzv. Sport-
ski savez Srbije. Da od tih
papirnatih usisiva~a pre-
ostalih para za sport tra-
`imo dejstvo? Apsurd!
Da Olimpijski komitet
Srbije pitamo to, oko ko-
{arke, ali pre toga: kako
ti samozvani buxovani, ili
boqe - buzdovani, umeju kur-
vinski da se poigraju auto-
ritetom jednog Bore Stan-
kovi}a... Ne znaju}i da je to
do te mere perfi-
dan sastav, dakle
taj OKS, dugove~-
ni gospodin Stan-
kovi} je izmanipu-
lisan, a kada je toj
dru`ini iz Olim-
pijskog komiteta
Srbije, tada jo{
SCG, dok se ]ur-
kovi}, Laki}evi}-
ka i ostali nisu
sasvim uglavili u
svoje ina~e gubit-
ni~ke foteqe, {to wima
uop{te ne smeta - Stanko-
vi}ev glas su zadr`ali, a
wemu po`eleli da se sme-
sta skloni. Svesno su mu
trasirali put za povratak
u ko{arku, pa neka tamo va-
di o~i s novokomponovanim
vo|ama, tj. ru{iteqima
ovog sporta.
I odmah je namontira-
na igra sa gospodinom Stan-
kovi}em, koji je od ve}e ko-
risti na{em sportu bio ne-
go stotinu ovakvih vrhu-
{ki Olimpijskog komite-
ta! Igra po~ela ovako: ko-
{arka vapije za Borom! On
ili niko! On i spas je tu!
Kad ono...
Kad gospodin Stanko-
vi} shvati da oko wega ni-
su Aca Nikoli}, [aper,
@eravica, Duda Ivkovi},
Maqkovi} i wima sli~ni
graditeqi svetske ko{ar-
ke na srpski na~in, re~e:
Ne}u!
Pa ga, kobajagi, priti-
snu{e, pa se umna starina
predomisli: Dobro, ’ ajde,
ho}u!
A onda, kada u~vrsti ar-
gumente propasti (sam go-
spodin Stankovi} pore|a,
name{taqke, igre, marife-
tluci, kluba{tvo, podvale,
kriminal u transferima,
nijedna ostavka zbog deba-
kla za debaklom), na{ veli-
kan visoke me|unarodne
klase se jo{ jednom predo-
misli: Ne, ne}u!
Pretendentima na me-
sto predsednika KS Srbi-
je, pogotovo B. Stojanovi-
}u koji je planirao dugo-
traju}u predsedni~ku ulogu,
laknulo.
Pa, kako }e se dokraj~i-
ti ko{arka: kao i fudbal,
uglavnom. Po~iwe na tri-
binama - publike ni za lek.
Jer, bud`ovanija se vara dr-
`e}i da publika ni{ta ne
zna. Ne, sve publika zna.
Ona odgovara bojkotom.
Zna da prodajete sve ̀ i-
vo, prodajna kvota se spu-
stila na talentovanu od ~e-
trnaestak godina. Ne zna
dodu{e kuda i kojekuda sti-
`u ili ne sti`u dolari od
transfera.
Ostaci ko{arka{a i
trenera psuju sudije kao ko-
~ija{ kowe. Dakle, ko{ar-
ka sa pesmom za sentimen-
talne "Bila jednom qubav
jedna# postaje pqunuti
fudbal.
Dodu{e, ne postaje - po-
stala je to ve} u zemqi Sr-
biji, nekada sportskoj si-
li, a danas... opsuj, slobod-
no, po{tovani ~itao~e, bi-
}e ti lak{e. ¥
Bila jednom sila jedna
Bora Stankovi} se jo{ jednom
predomislio: ipak ne `eli da bude
~elnik sve trulije ko{arka{ke
organizacije
SPORTSKA GALAKSIJASPORTSKA GALAKSIJA
Pi{e Dobrivoje
JANKOVI]
[email protected] ℡ 051/223-211
BAWA LUKA - Lak{e nego
{to se o~ekivalo, rukometa{i Bor-
ca su sa "pola gasa# po drugi put
savladali Kastrioti. Ovoga puta,
Bawolu~ani su slavili sa ubjedqi-
vih 41:22, te su sa ukupnih "plus 22#,
obezbijedili plasman me|u 16 naj-
boqih timova u ^elenx kupu.
Bila je to igra ma~ke i mi{a
pred 1.500 gledalaca u "Boriku#.
"Crveno-plavi# su od starta kre-
nuli agresivno, poveli 3:0, a pred-
nost je iz minuta u minut rasla. Na
poluvrijeme se oti{lo sa "plus os-
am#, da bi u nastavku {ansu dobili
i mla|i rukometa{i. Me|utim, to
se nije osjetilo u igri, doma}i su
nastavili da re{etaju mre`u pro-
tivnika, postigav{i rekord sezone
- 41 gol.
- Najva`nije je da smo pobijedi-
li i pro{li daqe. Nismo se obazi-
rali na rezultat iz prvog me~a, ne-
go smo od prvog minuta krenuli mak-
simalno ozbiqno. Pokazali smo ri-
valu da nema {ta da tra`i u "Bo-
riku#. Cijeli tim je igrao odli~-
no, a ono {to ohrabruje je {to su
mla|i igra~i iskoristili ukazano
povjerewe - rekao je kapiten Bor-
ca Goran Mali}.
Najefikasniji akter susreta sa
sedam golova se posebno osvrnuo na
publiku:
- Bilo je lijepo vidjeti toliko
navija~a na tribinama i ja im se na
tome zahvaqujem. Drago mi je {to
smo im se odu`ili dobrom igrom i
rezultatom i nadam se da }e to bi-
ti dobra pozivnica da nas bodre i
u narednim evropskim utakmicama.
Ovo je dokaz da Borac i rukomet
uop{te idu pozitivnim smjerom.
Pivot Vladimir Brankovi} fu-
riozno je "otvorio# me~, postigav-
{i ve} u prvom poluvremenu pet
golova, iz pet poku{aja:
- Rival je podlegao atmosfe-
ri, {to smo mi iskoristili, brzo
stvorili veliku prednost, posli-
je ~ega je bilo lako igrati i pri-
vesti utakmicu kraju. Sve u ekipi
je funkcionisalo besprijekorno,
pa "plus 19# na kraju ne treba da
~udi.
I Boris Pucarevi} se pet pu-
ta upisao u strijelce, ali za razli-
ku od Brankovi}a, on je sve pogot-
ke postigao u nastavku:
- Bili smo svjesni ~iwenice
da smo ve}inu posla odradili jo{
u Uro{evcu, te da trijumf ne bi
trebao do}i u pitawe. Me|utim, i
pored toga smo igrali maksimal-
no anga`ovano, borbeno i na kra-
ju se sve isplatilo. Pokazali smo
koliko je razlika u kvalitetu dva
tima, ali da budem iskren, nismo
o~ekivali da slavimo sa ovoliko
golova razlike.
¥ De. MARI]
DOBOJ - Malo je nedostajalo
da se u Doboju dogodi sportsko ~u-
do pa da Sloga nadoknadi deset go-
lova razlike, sa koliko je pora`e-
na u Krasnodaru, i plasira se u na-
rednu rundu Kupa pobjednika kupo-
va Evrope. Za revan{ punom mje-
rom mawkao je samo jedan pogodak,
pa }e tako daqi put u rukometnoj
Evropi nastaviti ekipa Skifa.
Zaslu`eno, reklo bi se, ali
ostaje ̀ al za visokim porazom u pr-
vom me~u koji je bio i presudan. Is-
postavilo se da je ruski "minus#
ogroman i nenadoknadiv i da nije
bio plod samo kvaliteta rukometa-
{a Skifa, ve} i sudijske podr{ke.
U revan{u su arbitri bili uglav-
nom na evropskom nivou, ba{ kao i
utakmica po prikazanoj igri koja po
svemu mo`e da dobije visoke ocje-
ne. Sloga je osvjetlala obraz i do-
stojno je reprezentovala bh. ruko-
met na evropskoj sceni.
Uprkos ruskoj stamenoj odbra-
ni i wihovom vo|stvu, koje je u 10.
minutu bilo 6:4, dakle, imali su
~ak dvanaest pogodaka vi{ka, ru-
kometa{i Sloge su uz podr{ku
vjernih navija~a i raspolo`enim
Anisimovom i Pijetlovi}em pr-
vo izjedna~ili, a potom stekli
prednost koju su polako, ali si-
gurno pove}avali do "plus devet#.
Ostao je onaj "minus jedan#, ne-
znatan, ali nedoku~iv, tako da je
izostao podvig.
[ef stru~nog {taba Sloge Vo-
jislav Ra|a poslije me~a nije bio
razo~aran.
- Prikazali smo izvanrednu
igru i bez obzira na to {to nismo
uspjeli da se plasiramo u daqi tok
takmi~ewa, opravdali smo o~eki-
vawa gledalaca i svih qubiteqa
rukometa. [ta da se radi? Nekada
treba imati i sportske sre}e, a ona
nam ovoga puta nije bila naklowe-
na - rekao je Ra|a.
Valentin Anisimov nije mogao
da opet ne pomene katastrofalno
su|ewe kiparskog para u Krasnoda-
ru koje je bilo presudno za Slogin
visok poraz.
- Osim toga, tamo smo bili
umorni, jer smo od Doboja do Kra-
snodara putovali vi{e od 20 ~aso-
va, a i vremenska razlika od dva ~a-
sa nas je pogodila. Ovdje je bila sa-
svim druga pri~a. Arbitri nisu za-
kinuli ekipu Skifa, a mi smo igra-
li dobro. Me|utim i gosti imaju
dobar sastav, bedem ispred gola od
tri igra~a vi{a od dva metra. Te-
{ko je igrati protiv takve odbra-
ne. Mi nemamo jaku zadwu bekovsku
liniju da {utiramo dobro sa distan-
ce pa je razliku bilo te{ko nadok-
naditi. Istina, priliku smo imali,
ali na`alost nismo je iskoristili
- istakao je Anisimov.
Najefikasniji rukometa{ na
utakmici Igor Pijetlovi}, koji je
zahvaquju}i Edhemu Sir}i ponovo
bio na svojoj poziciji na desnom
krilu, bio je prosto neuhvatqiv za
odbranu Skifa.
- Nismo smogli dovoqno snage
da protivniku zadamo odlu~uju}i
udarac. U igru smo u{li sa veli-
kom ̀ eqom da nadoknadimo razli-
ku, u tome smo malo sagorjeli. Tek
u 15. minutu do{li smo u prvo vo|-
stvo - 8:7, izgubili smo prili~no
vremena. Publika nas je fenome-
nalno bodrila i zahvaqujem joj se
na tome. Sudije su nam naudile u
kriti~nim trenucima, kada se lo-
mio me~. ^estitam ekipi Skifa
na pobjedi i ̀ elim joj uspjeha u da-
qem takmi~ewu - naglasio je Pi-
jetlovi}. ¥ Sl. PUHALO
SLOGA OSTVARILA PIROVU POBJEDU U REVAN[U TRE]EG KOLA KUPA KUPOVA
Iako su Dobojlije na svom terenu
savladale Skif rezultatom 37:28 to im
nije bilo dovoqno da nastave takmi~ewe
u Evropi, nedostajala su dva gola
"
CRVENO-PLAVI" LAKO STIGLI DO TRIJUMFA NAD KASTRIOTIJEM
Bawolu~ki rukometa{i pred vi{e od 1.500 gledalaca
u
"
Boriku" deklasirali tim iz Uro{evca i tako obezbijedili
nastavak takmi~ewa na me|unarodnoj sceni
EVROPSKI BORAC
KOWUH
Drugi predstavnik BiH,
ekipa Kowuha, tako|e se pla-
sirala u osminu finala, po{to
je u revan{u protiv Pore~a
slavila sa 36:34, nadoknadiv-
{i tako "minus jedan# iz prvog
susreta u kojem su pora`eni sa
34:35. U ostalim me~evima po-
stignuti su sqede}i rezulta-
ti: Megidija - KAUSTIK 34:32
(prvi me~ 17:36), Junajted Ton-
geren - SUPERFUND HARD
22:37 (23:26), LOV]EN - Bera-
ne 26:19 (20:23), Filingen - BI-
DIVEQNIK 34:32 (21:29),
Sent Omar - Filkir prvi me~
30:29, Pelister - Talas prvi
me~ 44:24, Lokomotiva Poliot
- Aguas Santas prvi me~ 23:22.
Napomena: Velikim slovi-
ma napisana su imena timova
koji su obezbijedili plasman u
osminu finala.
@RIJEB
S kim }e Borac ukrstiti ko-
pqa u osmini finala ^elenx
kupa sazna}emo sutra, nakon
`rijeba koji }e se odr`ati u
sjedi{tu Evropske rukometne
federacije, Be~u. Tom prili-
kom, bi}e izvu~eni parovi osmi-
ne finala i u preostala tri
klupska takmi~ewa Starog kon-
tinenta, Ligi {ampiona, EHF
Kupu i Kupu kupova.
DVORANA: "Borik#, gledalaca: 1.500, sudije: Milan Hajek i
Karel Maho (^e{ka), sedmerci: Borac 1 (1), Kastrioti 5 (3), is-
kqu~ewa: Borac 14, Kastrioti 14 minuta, crveni karton: Burim
Zaskoku (Kastrioti) u 59. minutu.
BORAC: Grahovac (9 odbrana), Mali} 7, Pucarevi} 5, Rakoci-
ja 1, Srdi} 5, Stevanovi} 3, Raca 1, \udurovi} (10 odbrana, 1 sed-
merac), Bjeli} 1, Novokmet 3 (1), Un~anin 6, Vrawe{ 4, Trkuqa,
Brankovi} 5.
KASTRIOTI: ^erkini, M. Sahiti (6 odbrana), @erka, Ade-
mi 1, Ferizi, Selmani, Salihu 5, Bali}i 2, Trajkovski 2 (1), E. Ma-
qoku 1, G. Sahiti, M. Maqoku 6, Zaskoku 3 (2), Be}iri 2.
BORAC KASTRIOTI41:22
DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 1.000, sudije:
Vagif Alijev i Alekper Aga{ijev (Azerbejxan), sedmerci: Sloga
4 (4), Skif 2 (-), iskqu~ewa: Sloga 8, Skif 14 minuta.
SLOGA: Damwanovi}, Sir}o 2, Mandi}, Anisimov 9, Ternovoj
5, Pijetlovi} 14 (4), \oki}, Mihailovi} 1, Mawi}, Stankovi}, Sto-
janovi} 2, Maxarevi} 4, \uri}, Pani}.
SKIF: S. Stepanenko, Starik 10, Lija{enko 2, Vitkin 1, Zo-
rin, [aprikin, Ivanov 4, Kwazev, [indin 7, Alejwikov 1, Kmel-
kov, Engovatov 3, Gaboev, J. Stepanenko.
SLOGA SKIF37:28
\or|e Stevanovi}: Pobjedom se odu`ili publici (Snimio R. [IBAREVI])
Igor Pijetlovi} (Sloga):
Bio najraspolo`eniji
za igru
DA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]A
REZULTATI
U ostali me~evima tre}eg ko-
la Kupa Kupova postignuti su
sqede}i rezultati: Vaker Tun -
Partizan prvi me~ 27:25, HA-
SLUM - Bolowa 38:28 (prvi me~
35:31), Agram Medve{}ak - BJE-
RINGRBO 30:29 (20:31), VARDAR
- Ivri 32:20 (29:36), Zaporo`je -
HAMBURG 27:24 (16:31).
Napomena: Velikim slovima
su napisana imena klubova koji su
se plasirali u osminu finala.
DA JE VI[E PIJETLOVI]A
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT
2
FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH KOLO13.
MODRI^A - Fudbaleri
Modri~a Maksime propisno su
se namu~ili sa izuzetno ~vr-
stom ekipom @ep~a. Samo za-
hvaquju}i svom spretnom stri-
jelcu Stevi Nikoli}u (posti-
gao gol u 61. minutu) uspjeli su
da zabiqe`e pun pogodak za tri
nova boda za mjesto broj tri na
premijerliga{koj tabeli.
Modri~ani su od samog po-
~etka utakmice poku{avali da
{to prije slome otpor rivala
iz @ep~a. Tako je Blagojevi} u
15. minutu umalo mogao iznena-
diti Trogrli}a kada je ga|ao
direktno iz kornera. Gosti su
uzvratili u 20. minutu preko
Imamovi}a koji iz slobodnog
udarca nije uspio da matira si-
gurnog Petrovi}a. ^etiri mi-
nuta kasnije Maksimovi} je od-
li~no proigrao Blagojevi}a.
Napada~ "`uto-plavih# bio je
sam ispred golmana gostiju, ali
je bio neprecizan. Pi{taqka
sudije Zovki}a ostala je nijema
minut prije odlaska na odmor.
Tada je Oru~ startovao na Bla-
gojevi}em u svom kaznenom pro-
storu. Bio je to start za naj-
stro`u kaznu za sve na stadio-
nu, samo ne za glavnog arbitra
iz Pelagi}eva. Gosti umalo ni-
su do{li u vo|stvo u posqed-
wem minutu prvog poluvreme-
na kada je Kurti} uputio uda-
rac, lopta je zaka~ila Stoji}a
i promijenila pravac i zavr-
{ila pokraj stative.
U nastavku utakmice Mo-
dri~ani su krenuli jo{ silo-
vitije. "Rezervista# Boji} je u
50. minutu sa nekoliko metara
slabo {utirao i tako propu-
stio priliku da svoj tim dove-
de u prednost. Samo minut ka-
snije Baji} je sa nekih 12 meta-
ra raspalio po lopti koja je fi-
juknula pored stative. Igrao se
55. minut kada su Blagojevi} i
Boji} odli~no izigrali odbra-
nu @ep~a, ali ne i golmana Tro-
grli}a koji je sprije~io ono naj-
gore.
I onda je u 61. minutu ve}
spomenuti Nikoli} rije{io
pitawe pobjednika u ovom okr-
{aju. On je u{ao u kazneni pro-
stor rivala i bez ve}ih pote-
{ko}a kona~no natjerao golma-
na gostiju na kapitulaciju. Do
kraja me~a doma}i su poku{ava-
li da promijene rezultat, ali u
tome nisu uspjeli.
¥ V. BLAGOJEVI]
NIKOLI] PO NAVICI
STRIJELAC: Nikoli} u 61. minutu, stadion: FK Modri-
~a, gledalaca: 500, sudija: Slavko Zovki} (Pelagi}evo) 7, `u-
ti kartoni: Baji} (Modri~a Maksima), Oru~, Ive{i} (@ep~e).
MODRI^A MAKSIMA: Petrovi} 6, Maksimovi} 7, Ba-
ji} 7, Stoji} 6, Vasi} 6, Kiki} 7, Puri} 7, Nikoli} 7 (od 89.
minuta Tica -), Savi} 7, Blagojevi} 6 (od 75. minuta Joksi-
movi} -), Stoki} 6 (od 46. minuta Boji} 7).
@EP^E: Trogrli} 7, Krxali} 6, Kraji{nik 5, Oru~ 5, ]o-
ri} - (od 25. minuta Savi} 6), Ma{i} 6, Ive{i} 6, Kurti} 5,
Hasanovi} 5 (od 70. minuta Duspara -), Imamovi} 7, [abano-
vi} 6.
IGRA^ UTAKMICE: Stevo Nikoli} (Modri~a Maksi-
ma) 7.
MODRI^A M. @EP^E1:0
Stevo Nikoli}: Nastavio golgetersku seriju
(Snimio R. [IBAREVI])
ISTO^NO SARAJEVO -
Fudbaleri Slavije zabiqe`i-
li su zna~ajnu pobjedu nad Zriw-
skim (2:1). Zanimqivo je spo-
menuti da su "plavi# do trijum-
fa stigli u prvom poluvreme-
nu kada je Sretko Vuksanovi}
uspje{no realizovao dva oprav-
dano dosu|ena penala.
Doma}i su zaprijetili ve}
u 15. minutu kada je Belo{evi}
odli~no ga|ao iz "slobodwaka#
sa nekih 18 metara. Me|utim,
na wegovu nesre}u lopta je za-
vr{ila pored same desen sta-
tive golmana Mostaraca. Igrao
se 22. minut kada je Vidi} sna-
`no {utirao sa preko 20 meta-
ra, ali se Dujkovi} nije dao pre-
variti. Dva minuta kasnije
uslijedilo je prvo slavqe za
fudbalere i navija~e tima iz
Isto~nog Sarajeva. Kokot je
pro{ao po desnoj strani, potom
je u{ao u kazneni prostor gdje
ga je povla~io za dres @ur`i-
nov pa je glavni sudija Arnau-
tovi} dosudio penal. Siguran
izvo|a~ najstro`e kazne bio je
Vuksnaovi} koji je loptu po-
slao u desnu, a Mitrovi}a u li-
jevu stranu. Minut prije kraja
prvog poluvremena D. Xidi} je
nepropisno zaustavio Radova-
novi}a, i to je bio signal za ar-
bitra iz Tuzle da opet poka`e
na penal kojeg je u drugi pogo-
dak pretvorio Vuksanovi}.
I u nastavku utakmice prvu
{ansu imali su doma}i fudba-
leri. Muminovi} je u 49. minu-
tu dobro pro{ao po desnoj stra-
ni, potom je na suprotnoj stra-
ni prona{ao slobodnog Radova-
novi}a, ~iji je udarac zavr{io
pored same desne stative gol-
mana Mitrovi}a. Poslije ovog
igra~i Slavije su igrali ne{to
zatvorenije kako bi sa~uvali
ste~enu prednost. U 75. minutu
Vuksanovi} se oslobodio svo-
jih ~uvara dodao loptu do Rado-
vanovi}a koji je uputio idealan
centar{ut, a kojeg Kokot nije
uspio da materijalizuje. Gosti
iz Mostara su u 78. minutu uspje-
li da postignu po~asni pogo-
dak, a strijelac je bio Dijara na
asistenciju Smaji}a za 2:1.
¥ G. IVANKOVI]
SRE]A STIGLA SA PENALA
Milan Muminovi} i Dimitrije Iwac: Boqi od Mostaraca
(Snimio R. VASI])
1
0
1
0
3
0
2
0
5
0
4
1
2
1
LEOTAR
RADNIK
MODRI^A M.
@EP^E
@EQEZNI^AR
^ELIK
VELE@
SLOBODA
ORA[JE
JEDINSTVO
POSU[JE
BORAC
SLAVIJA
ZRIWSKI
[. BRIJEG
SARAJEVO
TABELA REZULTATI
1. Sarajevo 12 9 2 1 18:9 29
2. Zriwski 13 8 1 4 33:14 25
3. Modri~a M. 13 6 3 4 19:15 21
4. Vele` 13 6 3 4 18:14 21
5. Ora{je 13 6 2 5 19:13 20
6. Slavija 13 6 0 7 18:17 18
7. Borac 13 6 0 7 19:19 18
8. @ep~e 13 5 3 5 14:16 18
9. [. Brijeg 12 5 2 5 13:12 17
10. Posu{je 13 5 2 6 15:17 17
11. ^elik 13 5 2 6 10:14 17
12. @eqezni~ar13 4 4 5 20:18 16
13. Leotar 13 5 1 7 13:20 16
14. Jedinstvo 13 5 1 7 14:28 16
15. Sloboda 13 4 2 7 15:24 14
16. Radnik 13 4 0 9 8:15 12
U utakmicama 14. kola sastaju se: BAWA LUKA: Borac
- @eqezni~ar, BIHA]: Jedinstvo - Radnik, SARAJEVO:
Sarajevo - Leotar, @EP^E: @ep~e - Slavija, TUZLA: Slo-
boda - Modri~a Maksima, MOSTAR: Zriwski - [iroki
Brijeg, ZENICA: ^elik - Vele`, ORA[JE: Ora{je - Po-
su{je.
PAROVI
STRIJELCI: Jugovi} u 20. i 43. i Gredi} u 34. minutu, sta-
dion: "Grbavica#, gledalaca: 800, sudija: Robert Zrili} (Ba-
wa Luka) 7, `uti kartoni: Memi{evi}, Spahi} (@eqezni~ar),
Qevakovi}, Beganovi} (^elik).
@EQEZNI^AR: Radulovi} 7, Gredi} 7, Spahi} 6, Memi-
{evi} 7, Cocali} 6, Kamber 6, Jamak 6 (od 75. minuta Joldi}),
Muharemovi} 6 (od 82. minuta Avdi} -), Jugovi} 8, [tili} 7,
Da Silva 6 (od 66. minuta Kosti} -).
^ELIK: Buri} 5, Bajramovi} 5, Grabus 5, Beganovi} 5, Pa-
{kaq 5, Vr{ajevi} - (od 21. minuta [vari} 5), [abi} 5 (od 46.
minuta Adilovi} 5), Mahmutovi} 5, Ad. Qevakovi} 5, Zatagi}
5 (od 67. minuta Al. Qevakovi} -), Mikelini 5.
IGRA^ UTAKMICE: Marjan Jugovi} (@eqezni~ar) 8.
@EQEZNI^AR ^ELIK3:0
STRIJELCI: Bra{ni} u 9. i 17, M. \uri} u 11, Husi} u
58. i Bre{ki} u 89. minutu, stadion: "Gol#, gledalaca: 200, su-
dija: Danije Paji} (Bijeqina) 7, `uti karton: Be}iragi} (Je-
dinstvo).
ORA[JE: Smaji} -, Koba{ 6, Klai} 7, P. \uri} 6, Mi{ko-
vi} 7, I. Peji} 7 (od 46. minuta Ristani} 7), ]o{kovi} 7 (od
46. minuta Bre{ki} 7), Husi} 7, Bra{ni} 8 (od 46. minuta Ali-
manovi} 6), M. \uri} 7.
JEDINSTVO: Mixi} 5, Muli} 5, [abi} 5, Be}iragi} 5, Ve-
laxi} 5, Kahrimanovi} 5, Hoxi} 5, Me{i} 5, Gu{i} 5, Bali} 5
(od 66. minuta Begi} -), [ahinovi} 5.
IGRA^ UTAKMICE: Velimir Bra{ni} (Ora{je) 8.
ORA[JE JEDINSTVO5:0
STRIJELCI: Kajtaz u 75. iz penala i ]ori} u 83. minutu,
stadion: "Vrap~i}i#, gledalaca: 2.000, sudija: Sini{a Zrni}
(Zenica) 7, ̀ uti kartoni: Zaimovi} (Vele`), Me{anovi}, Ome-
ragi}, Halilovi}, Divkovi}, Okanovi} (Sloboda), crveni kar-
ton: Kuduzovi} (Sloboda) u 69. minutu.
VELE@: Haxi|ulbi} 7, Stoki} 7, Zaimovi} 7, Kajtaz 8, Ka-
dri} 7, Serdarevi} 7 (od 86. minuta ^ovi} -), Nikoli} 7, Vela-
gi} 7, Jugo 7, Remeti} 7 (od 56. minuta ]ori} 8), Obad 7 (od 76.
minuta Kodro -).
SLOBODA: Jovi} 7, Panti} 6, Kuduzovi} 5, K. ^ejvanovi}
5, Kari} 6, Omi} 5 (od 56. minuta Jahi} 5), Divkovi} 6, Okano-
vi} 6, Me{anovi} 7 (od 86. minuta Kalesi} -), Omeragi} 6 (od
68. minuta Sarajli} -).
IGRA^ UTAKMICE: Elvis ]ori} (Vele`) 8.
VELE@ SLOBODA2:0
9 golova: Nikoli} (Modri-
~a Maksima),
7 golova: Beni} (Borac),
Dijara (Zriwski),
6 golova: Vuksanovi} (Sla-
vija), Xidi} (@ep~e), Bra{ni}
(Ora{je),
5 gola: Maksumi}, Duro
(Sarajevo), Obad (Vele`),
@i`ovi} (Zriwski),
4 gola: Matko (Zriwski),
Vagner ([iroki Brijeg), Ve-
lagi} (Vele`), Muji}, Me{a-
novi} (Sloboda),
3 gola: \ukanovi} (Borac),
[e{lija (Leotar), \eri} (Rad-
nik), Piva~ (Slavija), Blagoje-
vi} (Modri~a Maksima), Karo-
glan ([iroki Brijeg), Peji}
(Ora{je), Spahi}, Jugovi}
(@eqezni~ar), Kurti} (@ep-
~e), Obu}a, Turkovi} (Saraje-
vo), Mirvi}, Mehaxi} (Jedin-
stvo), I. Xidi}, Joldi}, Smaji}
(Zriwski), Stojanovi}, Me{a-
novi}, Peraica (Posu{je),
2 gola: Radovanovi}, Belo-
{evi} (Slavija), Puri}, Boji}
(Modri~a Maksima), Mulina,
Golubovi}, Peceq (Leotar),
Dobrijevi}, Vrawe{ (Borac),
Sarajli}, Omeragi} (Slobo-
da), V. Imamovi}, Vidovi}
(@ep~e), Tosunovi}, S. Damja-
novi}, ]o{kovi} (Ora{je),
Roniele, Celson ([iroki Bri-
jeg), \uri}, Kordi} (Zriw-
ski)...
LISTA STRIJELACA
POSU[JE - Tu`na lica i
sa "Mokrog doca#. Fudbaleri
Borca nastavili su sa lo{im
izdawima na gostovawima. Ovog
puta "crveno-plavi# su pora-
`eni od ekipe Posu{ja sa vi{e
nego ubjedqivih 1:4.
Gosti su zaprijetili ve} u
prvom minutu. Deket je idealno
proigrao \ukanovi}a koji je iza-
{ao sam ispred ~uvara mre`e
Posu{ja. I kada se o~ekivao si-
guran pogodak, on je oti{ao isu-
vi{e u desno pa je wegov poku-
{aj zavr{io pored gola. Vra-
we{ je u 15. minutu ispred sebe
imao samo golmana Bandovi}a
koji je padom u noge sprije~io
ono najgore. Igrao se 26. minut
kada je poslije kornera sa lije-
ve strane najprisebniji u kazne-
nom prostoru Bawolu~ana bio
je Me{anovi} za vo|stvo od 1:0.
Isti igra~ se dobro sna{ao i u
33. minutu kada je bez ve}ih pro-
blema povisio na 2:0. Tri minu-
ta prije odlaska na odmor Pe-
raica je postigao i tre}i pogo-
dak za svoj tim. \ukanovi} je u
samom fini{u susreta sa nekih
11 metara umjesto mre`e pogodio
stativu.
U nastavku utakmice pala
su jo{ dva pogotka. Prvo su do-
ma}i preko Peraice povisili
na 4:0, da bi sedam minuta pri-
je kraja "rezervista# Savi} us-
pio samo da ubla`i poraz Ba-
wolu~ana. ¥ R. G. S.
STRIJELCI: Me{anovi} u 26. i 33, Peraica u 42. i 48. mi-
nutu za Posu{je, a Savi} u 83. minutu za Borac, stadion: "Mo-
kri dolac#, gledalaca: 200, sudija: Mevludin Efenedi} (Sara-
jevo) 7, ̀ uti kartoni: Tabi, Vrawkovi}, [iqak, Peraica, Sto-
janovi} (Posu{je), Deket (Borac).
POSU[JE: Bandovi} 7, [uto - (od 38. minuta Vrawkovi}
6), Roguq 7, Milanovi} 6 (od 46. minuta Bakula 6), Bari{i} 7,
Tabi 7, [iqak 7, Kati} 7, Stojanovi} 7, Me{anovi} 8 (od 76.
minuta Ivankovi} -), Peraica 7.
BORAC: Mar~eti} 5, Ozren 5, Deket 5 (od 50. minuta [o-
di} 5), Babi} 5, Beni} 5, Antonijevi} 5 (od 79. minuta O. Vra-
we{ -), Raspudi} 5, Damjanovi} 5, S. Vrawe{ 5, Samarxi} 5, \u-
kanovi} 5 (od 75. minuta Savi} -).
IGRA^ UTAKMICE: Alen Me{anovi} (Posu{je) 8.
POSU[JE BORAC4:1
Nokaut na
"
Mokrom docu"
STRIJELCI: Vuksanovi}
u 24. i 44. minutu (oba iz pena-
la) za Slaviju, a Dijara u 78.
minutu za Zriwski, stadion:
SRC "Slavija#, gledalaca: 500,
sudija: Midhat Arnautovi}
(Tuzla) 6, `uti kartoni: Mu-
minovi}, Regoje (Slavija), Sma-
ji}, @ur`inov, D. Xidi}, Di-
jara (Zriwski), crveni karton:
Kre{imir Kordi} (Zriwski)
u 88. minutu.
SLAVIJA: Dujkovi} -, Re-
goje 7, Simi} 7, Radovanovi} 6
(od 85. minuta Jamina -), Belo-
{evi} 7, Stefanovi} 6, Kokot
6, Iwac 7, Vuksanovi} 8 (od 81.
minuta Jovanovi} -), Stanko-
vi} 7, Muminovi} 7.
ZRIWSKI: Mitrovi} 6,
Vidi} 6 (od 85. minuta Sli-
{kovi} -), I. Xidi} 6, Niko-
li} 5, Landeka 6, D. Xidi} 6,
@ur`inov 6 (od 62. minuta
Kordi} -), Matko 5, Smaji} 5,
\uri} 6 (od 76. minuta Bran-
kovi} -), Dijara 6.
IGRA^ UTAKMICE:
Sretko Vuksanovi} (Slavija) 8.
2
1
SLAVIJA
ZRIWSKII
GR
AN
O
SI
NO
]
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT
3
TREBIWE - Te`e nego
{to se o~ekivalo fudbaleri
Leotara su ostvarili mini-
malnu, ali zaslu`enu pobje-
du u derbiju za~eqa nad eki-
pom Radnika (1:0).
Do gola odluke doma}i su
do{li u 76. minutu. Sa lije-
ve strane odli~an centar{ut
je uputio iskusni Pajo Janko-
vi}. Loptu je Miqan Peceq
glavom produ`io od Rade Bo-
{kovi}a, koji je polumakazi-
cama zatresao mre`u nemo}-
nog golmana Gorana Maksi-
movi}a.
Po~etak utakmice pripao
je rivalu iz Bijeqine. Tako je
na samom otvarawu me~a, ta~-
nije u ~etvrtom minutu, Ga-
vrilovi} sa nekih 20 metara
pogodio pre~ku Sudara. Mi-
nut kasnije Mulina je ideal-
no prona{ao Peceqa, ~iji je
{ut odli~no odbranio Maksi-
movi}. Pet minuta kasnije po-
slije kornera sa desne strane,
koji je izveo Prelo, iz nepo-
sredne blizine Golubovi} je
poslao loptu preko pre~ke.
Nedugo zatim, opet je Muli-
na bio u ulozi asistenta i po-
novo Golubovi} nije imao sre-
}e da se upi{e u strijelce.
Igrao se 14. minut kada je
Radnik imao {ansu preko Ga-
vrilovi}a, ~iji je poku{aj za-
vr{io pored gola. Gosti su
zaprijetili i u 22. minutu,
ali je Andri} sa nekih 13 me-
tara od gola poslao loptu po-
red lijeve stative ~uvara mre-
`e Leotara. Prije toga je u
dva navrata sve dobro uradio
Mulina, a sigurnim interven-
cijama istakao se odli~ni
Maksimovi}. I onda u samom
fini{u prvog poluvremena
Simiki} je sa osam metara
{utirao glavom, dok je sigu-
ran pogodak spasao golman
Trebiwaca Sudar.
U nastavku susreta Golu-
bovi} je prvi zaprijetio u 56.
minutu, poslije sjajne asisten-
cije Muline. On je sna`no
{utirao iz okreta pod samu
pre~ku, ali se ponovo ista-
kao svemo}ni Maksimovi}.
Deset minuta kasnije Trif-
kovi} je pro{ao po desnoj
strani.
Potom je u{ao u {esnae-
sterac, i iz povoqne situa-
cije loptu je poslao pored sa-
me desne stative ~uvara mre-
`e Leotara. Mogli su "bije-
lo-plavi# do pogotka sti}i i
u 71. minutu kada je Mulina
umjesto mre`e pogodio stati-
vu. Ve} u sqede}em naletu bo-
qe sre}e nije bio ni ]uri},
{utirav{i iz neposredne
blizne pored samog gola.
Tako je bilo sve do 76. mi-
nuta kada je mladi Bo{kovi}
postigao pobjedonosni pogo-
dak za tri vrijedna boda i bi-
jeg iz opasne zone na tabeli
Premijer lige BiH.
¥ M. PIQEVI]
KOLO13.FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH
STRIJELAC: Bo{kovi} u 76. minutu, stadion: "Police#,
gledalaca: 600, sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki) 7, `uti
kartoni: Golubovi}, Komneni}, Vuki~evi}, Bo{kovi} (Le-
otar), Andri}, \oki}, Simi}, Trifkovi} (Radnik).
LEOTAR: Sudar 7, ]uri} 6, Dre~ 6, Radovi} 7, Vuki~e-
vi} 7, Simi} 6 (od 46. minuta Bo{kovi} 7), Komneni} 6, Mu-
lina 7, Golubovi} 6 (od 70. minuta M. Vico -), Peceq 7, Pre-
lo 6 (od 59. minuta Jankovi} 6).
RADNIK: Maksimovi} 7, Trifkovi} 6, Gavrilovi} 7 (od
90. minuta Mahalhoxi} -), Baji} 6, Aleksi} 6, Simi} 6, \o-
ki} 6, Simiki} 6, \eri} 6, Majstorovi} 6, Andri} 6 (od 77.
minuta Risti} -).
IGRA^ UTAKMICE: Rade Bo{kovi} (Leotar) 7.
RADNIKLEOTAR 1:0 SVE^ANOST
Pred po~etak susreta
odr`ana je mala sve~anost
na stadionu "Police#. Pje-
tli}i Leotara istr~ali su
u sportskoj opremi na kojoj
je pisalo: "Izaberi `ivot,
ne drogu#. Radi se o zajed-
ni~koj akciji Ministarstva
unutra{wih poslova Repu-
blike Srpske i Policijske
misije Evropske unije u ko-
ju se ukqu~io i Fudbalski
klub Leotar.
Miqan Peceq: Asistirao za pogodak
BO[KOVI] SPASILAC
Goran Maksimovi}: Samo jednom kapitulirao (Snimio P. MUCOVI])
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT
4
2
0
1
0
2
0
2
0
2
0
1
0
2
1
GLASINAC
FAMOS
KOZARA
SLOGA
LAKTA[I
DRINA (Z)
RUDAR (U)
OMLADINAC
QUBI]
BORAC
JEDINSTVO
RUDAR P.
SLOBODA
MLADOST
1
1
BSK NEKTAR
DRINA HE
TABELA REZULTATI
1. Borac 15 10 2 3 32:15 32
2. Rudar (U) 15 8 5 2 20:8 29
3. Lakta{i 15 8 5 2 20:11 29
4. Drina (Z) 15 7 5 3 22:10 26
5. Drina HE 15 8 1 6 23:17 25
6. Qubi} 15 7 1 7 17:19 22
7. Sloga 15 6 4 5 14:17 22
8. Famos 15 6 3 6 14:15 21
9. Glasinac 15 7 0 8 19:23 21
10. Jedinstvo 15 6 2 7 14:17 20
11. Rudar P. 15 6 1 8 15:21 19
12. Sloboda 15 5 3 7 23:24 18
13. BSK Nektar 15 4 6 5 15:20 18
14. Kozara 15 5 2 8 17:24 17
15. Mladost 15 5 1 9 18:23 16
16. Omladinac 15 1 1 13 14:33 4
PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE KOLO15.
PRWAVOR - Fudbaleri
Qubi}a su u derbiju posqed-
weg kola zaslu`eno pobijedi-
li goste iz [amca. Prije po-
~etka me~a Prwavor~ani su ~e-
stitali igra~ima Borca tri-
jumf u jesewem dijelu prven-
stva, a napu{taju}i igrali{te
gosti su na korektan na~in ~e-
stitali "plavima# na kona~-
nom rezultatu subotweg okr-
{aja. Susret je protekao u bes-
po{tednoj, pravoj mu{koj bor-
bi, ali u okvirima tolerant-
ne o{trine, pri ~emu su do-
ma}i fudbaleri imali znatno
vi{e motiva da do|u do tre}e
vezane pobjede i tako napuste
opasnu zonu u dowem dijelu ta-
bele.
GOLOVI: 1:0 - Wegomiro-
vi}. Odlu~ni da poslije odmo-
ra {to prije steknu vo|stvo,
doma}i su se radovali ve} u
48. minutu. Nikoli} je napra-
vio prodor po desnoj strani i
iz punog trka sa dvadesetak
metara centrirao u {esnae-
sterac [am~ana, gdje je naj-
spretniji bio Wegomirovi}.
Vezista "plavih# je u skoku
glavom, sa svega ~etiri metra,
poslao loptu iza le|a do ta-
da nesavladivog Ilikovi}a.
Bio je to nagovje{taj komplet-
ne radosti doma}eg tima i na-
grada za boqu igru u prvom po-
luvremenu.
2:0 - Popovi}. Gotovo po
sli~nom receptu kao kod pr-
vog gola, Prwavor~ani su po-
visili vo|stvo u 66. minutu.
Ovaj put u glavnoj ulozi bio je
Deket, ~iji je centar{ut sa de-
sne strane napada~ Popovi} iz
blizine okrunio golom koji je
nagovijestio kona~an ishod
derbija.
[ANSE: Prema stvore-
nim prilikama, u prvom polu-
vremenu rezultat je mogao bi-
ti 3:2 za Prwavor~ane. Wego-
mirovi} je u {estom minutu
{utirao glavom sa svega pet
metara, ali je Ili{kovi} do-
brom intervencijom sprije-
~io vo|stvo doma}ih. Ponovo
je Wegomirovi} imao {ansu u
21. minutu, ali je iz blizine
zahvatio u padu loptu nogom i
{utirao pored desne stative.
Gosti mogu `aliti zbog male-
ra Ku{qi}a u 23. minutu, ka-
da je Ku{qi} pogodio pre~ku
Plisni}evog gola, kao i do-
bre pozicije Ivi}a u 26. mi-
nutu, ali je golman Qubi}a
sigurnom intervencijom spri-
je~io radost [am~ana.
Blagojevi} je u punom trku,
sa dvadesetak metara o{tro
{utirao u 42. minutu, ali je
Ili{kovi} ponovo bio sigu-
ran. Ve} na po~etku drugog po-
luvremena Popovi} je preci-
zno prona{ao Topi}a, ovaj {u-
tirao, ali "jedinica# Borca
ponovo rje{ava neugodnu situ-
aciju po svoju mre`u. Lijepa
akcija veznog reda Prwavor-
~ana u 65. minutu pru`ila je
priliku Nikoli}u da postigne
pogodak. Ili{kovi} je i kod
ove intervencije pokazao da se
radi o kvalitetnom ~uvaru
mre`e.
Otvorenija igra gostiju,
koji su ina~e bili oslabqeni
odsustvom Ze~evi}a i Stojano-
vi}a, u posqedwih dvadesetak
minuta nije u rezultatskom
smislu ni{ta promijenila, a
ote`avaju}a okolnost je bio i
izlazak mladog Ku{qi}a, zbog
povrede koqena.
ARBITRA@A: Sudija Ri-
stovi}, sa pomo}nicima Iv-
kovi}em i Markovi}em, bio
je u drugom planu, jer su akte-
ri prwavorskog okr{aja ci-
jelim tokom susreta pru`ali
vite{ku borbu, bez gotovo
ijedne, makar i sitnije, spor-
ne situacije.
[teta je samo {to, i pored
povoqnih vremenskih prili-
ka, derbi nije pratio ve}i
broj gledalaca.
¥ B. RADULOVI]
^ESTITALI, PA UZELI MJERU
STRIJELCI: Wegomirovi} u 48. i Popovi} u 66. minutu,
igrali{ta Qubi}a u Prwavoru, gledalaca: 400, sudija: Davor
Ristovi} (Isto~no Sarajevo) 7, `uti karton: Ku{qi} (Bo-
rac).
QUBI]: Plisni} 7, Deket 8, Prodanovi} 7, M. Demowi}
7 (od 86. minuta S. Demowi} -), Pezer 7, Topi} 7, Tatarevi} 7,
Nikoli} 7, Wegomirovi} 8, Blagojevi} 7, Popovi} 8,
BORAC: Ili{kovi} 7, Kerti} 7, G. Pup~evi} 7, Pavlovi}
6, Z. Pup~evi} 6, Drini} 7, Arsi} 6 (od 83. minuta Miri} -),
Simendi} 6 (od 55. minuta Mi{i} 6), Pavi} 6, Ivi} 7, Ku-
{qi} 7 (od 66. minuta B. Pup~evi} -).
IGRA^ UTAKMICE: Aleksandar Wegomirovi} (Qu-
bi}) 8.
QUBI] BORAC2:0
\Ekipa Qubi}a: Savladali jeseweg {ampiona
RIJE^ AKTERA:
Mirko Topi}, igra~ Qu-
bi}a:
- Iako smo pomalo i stra-
hovali od gostiju, pokazali smo
vi{e borbenosti i ̀ eqe, pa je
trijumf potpuno zaslu`en. Go-
sti su se predstavili kao kva-
litetna cjelina, pa smo im po-
`eqeli da i na proqe}e sa~u-
vaju trenutnu poziciju.
Goran Ku{qi}, fudbaler
Borca:
- Za razliku od doma}ina,
nismo znali iskoristiti na-
{e {anse, pogotovo u prvom
poluvremenu, ali to ne uma-
wuje vrijednost pobjede Pr-
wavor~ana. Su|ewe je bilo
korektno.
BAWA LUKA - Fudbaleri
BSK Nektara i Drine HE u po-
sqedwem kolu jeseweg djela pr-
venstva podijelili su bodove
odigrav{i nerije{eno 1:1. Me-
|utim, po onome {to je vi|eno
na "^airama# ovakvim rasple-
tom kudikamo mogu biti zado-
voqniji gosti, koji su najvi{e
zahvaquju}i nedovoqnoj kon-
centraciji u odlu~uju}im tre-
nucima "romanti~ara# stigli
do remija.
Od samog po~etka doma}i
tim krenuo je sa ofanzivom i
prva prava prilika vi|ena je
ve} u {estom minutu. Puziga}a
je odli~no proigrao Baki}a, ko-
ji se na{ao "o~i u o~i# sa gol-
manom Drine He Viloti}em,
me|utim, wegov traqav udarac
zavr{io je pored gola. Nedugo
zatim, u 10. minutu, i gosti su
zaprijetili preko Kne`evi}a,
~iji je {ut iskosa sa desne stra-
ne Xonli} zaustavio bez ve}ih
problema. Ve} u narednoj akci-
ji, ponovo su igra~i BSK Nek-
tara imali vi{e nego povoqnu
{ansu kada je nakon proigrava-
wa Damjanovi}a, Stanivukovi}
sa desne strane odli~no cen-
trirao, a Puziga}a glavom pre-
bacio mre`u gostiju. Samo ~e-
tiri minuta kasnije Puziga}a je
vratio asistenciju Stanivuko-
vi}u, koji je efektno {utirao,
ali ne i u~inkovito. "Roman-
ti~ari# su najbli`i vo|stvu bi-
li u 32. minutu, kada je ponovo
Stanivukovi} bio u glavnoj ulo-
zi, ali ovaj put wegov odli~an
udarac iz "slobodwaka# sa ne-
kih 20 metara zaustavila je
pre~ka.
I u nastavku susreta ista
slika na terenu. Doma}i tim
nastavio je sa napadima ka go-
lu Viloti}a, ali ponovo bez re-
zultata. I onda, kako to obi~-
no biva u fudbalu, "hladan
tu{#. Igrao se 61. minut kada
je kontranapad gostiju Kne`e-
vi} zavr{io pogotkom i gosti-
ma donio prednost od 1:0. Me|u-
tim, wihova radost nije dugo
trajala, jer je {est minuta ka-
snije u jednoj gu`vi u {esnae-
stercu Vi{egra|ana najpriseb-
niji bio Damjanovi} koji je po-
godio za 1:1. Do kraja susreta
doma}i su svim silama poku{a-
vali sti}i i do drugog pogotka,
ali jednostavno to nije bio wi-
hov dan.
¥ D. CURA]
STRIJELCI: Damjanovi} u 67. minutu za BSK Nektar, a
Kne`evi} u 61. minutu za Drinu HE, stadion: "^aire#, gleda-
laca: 200, sudija: Goran Laki} (Br~ko) 7, `uti kartoni: Sta-
ki}, Sladojevi} (BSK Nektar), Mirkovi}, Milovi}, Baji}, Pa-
vlovi} (Drina HE).
BSK NEKTAR: Xonli} 7, Staki} 6, Puziga}a 7, \uduro-
vi} 6, Zrni} 7, Sladojevi} 6, Kokanovi} 6 (od 78. minuta [te-
kovi} -), Baki} 6 (od 55. minuta Keki} 6), Stanivukovi} 7, Ive-
ti} 6, Damjanovi} 7.
DRINA HE: Viloti} 7, Baji} 6, Milovi} 6 (od 82. minu-
ta Poledica -), Mirkovi} 6, Pavlovi} 6, Aleksi} 7, Vulevi}
7 (od 90. minuta Mi. Te{evi} -), Vidakovi} 6, Ninkovi} 7,
[im{i} 6, Kne`evi} 7 (od 88. minuta Ml. Te{evi} -).
IGRA^ UTAKMICE: Svetozar Viloti} (Drina HE) 7.
BSK NEKTAR DRINA HE1:1
\Milan Stanivukovi} (BSK Nektar): @al za
{ansama (Snimio R. [IBAREVI])
REMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMA
PAROVI
U 16. kolu, koje se igra na proqe}e, sastaju se: ISTO^NA
ILIXA: Famos - Drina HE, BAWA LUKA: BSK Nektar - Mla-
dost, NOVI GRAD: Sloboda - Rudar Prijedor, BR^KO: Jedin-
stvo - Borac, PRWAVOR: Qubi} - Omladinac, UGQEVIK: Ru-
dar - Drina (Z), LAKTA[I: Lakta{i - Sloga, GRADI[KA:
Kozara - Glasinac.
NOVI GRAD - Golom "re-
zerviste# Bobana Zdjelara u
76. minutu fudbaleri Slobo-
de savladali su gata~ku Mla-
dost sa 2:1 i tako na najqep-
{i na~in oti{li na zimski
odmor.
Doma}i tim boqu igru u
prvom poluvremenu krunisao
je u 30. minutu, a strijelac je
bio Da{i}. Iako su obje eki-
pe imale po nekoliko {ansi
u tom dijelu do odlaska na od-
mor rezultat se nije mijewao.
U nastavku susreta igra
se rasplamsala na obje strane,
iako sa igra~em mawe, jer je
u 69. minutu Vasiqevi} zara-
dio crveni karton, gosti su
preko Prodanovi}a stigli do
izjedna~ewa. Me|utim, samo
{to je u{ao u igru, talento-
vani Zdjelar uspio je savlada-
ti Beraka i svojoj ekipi do-
nijeti va`na tri boda.
¥ R. G. S.
Zdjelar u{ao i pogodio
STRIJELCI: Da{i} u 30. i Zdjelar u 76. minutu za
Slobodu, a Prodanovi} u 72. minut za Mladost, stadion:
"Mlakve#, gledalaca: 150 sudija: Miodrag Blagojevi} ([a-
mac) 6, `uti kartoni: Kova~evi}, Reki}, Mar~eta (Slo-
boda), Prodanovi}, Andri} (Mladost), crveni karton: Ve-
libor Vasiqevi} (Mladost) u 69. minutu.
SLOBODA: Novakovi} 7, Mar~eta 6, Keranovi} 7, Ko-
va~evi} 6 (od 80. minuta Timarac -), Luka~ 6, Ivan~evi}
7, Elizijevi} 6, Da{i} 7, Miki} 7, Reki} 6 (od 70. mi-
nuta Zdjelar -), [kondri} 6.
MLADOST: Berak 7, Radovi} 6, ]erani} 6, Vukovi}
6, Milojevi} 6, Drakul 6, Prodanovi} 6 (od 75. minuta
Mrkovi} -), Vasiqevi} 6, Perovi} 6, Ka{ikovi} 6, An-
dri} 6 (od 59. minuta Su{i} 6).
IGRA^ UTAKMICE: Ogwen Da{i} (Sloboda) 7.
SLOBODA MLADOST2:1
LISTA STRIJELACA
9 golova - Ivi} (Borac),
7 golova - Pavi} (Borac), Lu-
ki} (Sloga), Popovi} (Slobo-
da), Da. Lazi} (Rudar, U),
6 golova - Plav{i} (Omladi-
nac), Kraq (Rudar Prijedor), Vu-
levi} (Drina HE), Rajkovi} (Ru-
dar, U), Popovi} (Qubi}),
5 golova - Aleksi}, Kne`e-
vi} (Drina HE), Nikoli} (Qu-
bi}), Perovi} (Mladost), Blago-
jevi} (Glasinac),
4 gola - Radoji~i}, Kukoq,
Markovi} (Drina, Z), Stojano-
vi}, Ku{qi} (Borac), Kremeno-
vi}, Marinovi} (Lakta{i), Ko-
ji}, \ur|evi} (Kozara), Pe}a-
nac (Famos), Da{i} (Sloboda),
D. Vuji} (Jedinstvo), Zgowanin
(Rudar Prijedor),
3 gola - Ze~evi}, Arsi} (Bo-
rac), Keki}, Stanivukovi} (BSK
Nektar), Govedarica (Famos),
Lazarevi} (Drina, Z), Zdjelar
(Sloboda), Wegomirovi} (Qu-
bi}), Mu~alovi} (Lakta{i),
Stani} (Glasinac), Stijepi}
(Kozara),
2 gola - Vasiqevi}, Ka{i-
kovi}, Prodanovi}, Rogan, G. Su-
{i}, Drakul (Mladost), Jako-
vqevi}, Vujnovi}, Gaji} (Omla-
dinac), [abi}, Keranovi}, Ko-
va~evi} (Sloboda), Barovi}, \u-
ri} (Lakta{i), Milovi}, Vida-
kovi} (Drina HE), \uki}, Be-
~uki} (Jedinstvo), Miqatovi},
Pani} (Rudar Prijedor), Marin-
kovi}, Dr. Lazi} (Rudar U),
@igi}, Stankovi} (Sloga), Kre-
{talica, Blagojevi} (Famos),
Baki}, Kokanovi} (BSK Nek-
tar), Simani}, Cicovi} (Glasi-
nac), Studen (Kozara), Ma. Jev-
ti} (Drina, Z),
1 gol - Granzov, Planin~i},
Bulaji}, Nikoli}, Delipara, [u-
ka (Glasinac), Kevri}, Bogi~e-
vi}, Nikoli}, Josi}, @ugi}, Nu-
ki} (Jedinstvo), Dimitrijevi},
Damjanovi}, Sladojevi}, Iveti},
Tadi} (BSK Nektar)... ¥
REMI PRIJAO GOSTIMA
\Zoran Ivi} (Borac):
Na ~elu golgetera
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT
5
PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE KOLO15.
LAKTA[I - Pobjedom
protiv Drine od 2:0 fudbaleri
Lakta{a sa tri boda zaostatka
za liderom iz [amca odlaze na
zimsku pauzu.
Od prvog minuta doma}i su
pokazali da su u susret sa Zvor-
ni~anima u{li sa imperati-
vom pobjede. Ve} u drugom mi-
nutu udarac prema golu Alek-
si}a uputio je \uri}, ali je
lopta oti{la preko pre~ke.
Prvu ozbiqnu priliku da svoj
tim dovede u vo|stvo imao je
Kremenovi} u petom minuti,
ali je golman Drine Aleksi}
bio na visini zadatka. U 21. mi-
nutu slobodan udarac sa 18 me-
tara izveo je Marinovi}, a
Aleksi} je krajwim naporom
spasio svoju mre`u. Prvu
ozbiqniju {ansu za goste imao
je Lazarevi} u 31. minuti kada
je sa nekih 20 metara {utirao
iskosa sa lijeve strane, ali se
Mrkobrada nije dao iznenadi-
ti. Lakta{i su poveli u 38. mi-
nutu Korner je izveo \uri},
~uvar mre`e Drine je kratko
odbio ]ori}a glavom, na lop-
tu je natr~ao Mu~alovi} i sa
nekih osam metara postigao po-
godak. Tri minuta kasnije u gu-
`vi pred {esnaestercom gosti-
ju najboqe se sna{ao Kremeno-
vi} i povisio rezultat na 2:0.
U drugom poluvremenu Lak-
ta{i su spustili ritam igre i
svoju {ansu da eventualno po-
ve}aju rezultat tra`ili u kon-
tranapadima. Da se slu~ajno ne
nalazi na golu Drine Aleksi}
je dokazao i u 52. minuti utak-
mice kada je odbranio neugo-
dan udarac Ga~i}a i u 61. minu-
ti kada je krajwim naporom od-
branio Sekuli}ev udarac gla-
vom koji je ovaj uputio nekih de-
setak metara. Priliku da sma-
wi rezultat imao je Stevano-
vi} u 69. minutu utakmice, ali
je wegov udarac sa nekih 18 me-
tara zaustavila stativa. Pred
sam kraj utakmice Stevanovi}
je odli~no izveo slobodni uda-
rac, ali je odbrana Lakta{a
bila na mjestu.
¥ D. DAVIDOVI]
SLOM ZA TRI MINUTA
SOKOLAC - Glasinac je
pobjedom nad Famosom od 2:0
zavr{io prvi dio prvenstva i
osvojio va`ne bodove za pla-
sman u sredinu tabele.
Prvu priliku za pogodak
Soko~ani su imali ve} u pe-
tom minutu, kada je Cicovi}
sa svega nekoliko metara gla-
vom poslao loptu preko gola.
Famos je uzvratio u 19. minu-
tu. Akciju gostiju zavr{io je
Kre{talica veoma dobrim
udarcem sa vi{e od 20 metara,
ali je Babovi} krajwim napo-
rom loptu izbacio u korner.
Uslijedio je period ravno-
pravne igre, u kojoj nije bilo
ve}ih uzbu|ewa, da bi Glasi-
nac u fini{u prvog poluvre-
mena, ipak, stigao do vode}eg
gola.
Korner sa lijeve strane u
40. minutu izveo je Lu~i}.
Stvorila se velika gu`va pred
golom Famosa, u kojoj je naj-
spretniji bio Bulaji} i preci-
znim udarcem zatresao mre`u
iza le|a nemo}nog Remi}a. U
drugom poluvremenu Famos je
zaigrao ne{to ofanzivnije, na-
stoje}i da do|e do izjedna~uju-
}eg gola. Glasinac je ~ekao
priliku da iz kontranapada
stigne i do drugog gola, {to se
i desilo u 66. minutu. Nakon
akcije Soko~ana po desnoj
starni, na jednu dubinsku lop-
tu krenuli su Cicovi} i gol-
man gostiju Remi}. Fudbaler
Glasinca bio je br`i za djeli}
sekunde i uputio loptu prema
protivni~kom golu. Jedan
igra~ gostiju poku{ao je spri-
je~iti pogodak, ali je lopta
pre{la gol liniju.
Do kraja utakmice rezul-
tat se nije mijewao, mada je bi-
lo prilika na obje strane. U 70.
minutu Kre{talica je mogao
da smawi vo|stvo Glasinca, a
nekoliko minuta kasnije {an-
su za doma}ina propustio je
[uka. Kona~no, u 86. minutu
jo{ jedno uzbu|ewe pred golom
Glasinca, kada je i sre}a bila
na strani Babovi}a, jer je pre~-
ka zaustavila Zekovi}ev uda-
rac glavom.
¥ B. GAJEVI]
Bodovi na rastanku
STRIJELCI: Mu~alovi} u 38. i Kremenovi} u 41. minutu
za Lakta{e, stadion: FK Lakta{i, gledalaca: 400, sudija: Di-
no Sikiri} (Prijedor) 8, `uti kartoni: Mirkovi} (Lakta{i),
Ma. Jevti}, Simi} (Drina).
LAKTA[I: Mrkobrada 8, Te{i} 8, Trivi} 7, Mirkovi} 7
(od 74. minuta Ili} -), ]ori} 8, Mu~alovi} 8 (od 88. minuta Lo-
vri} -), \uri} 8, Kremenovi} 7 (od 82. minuta Barovi} -), Ma-
rinovi} 8, Ga~i} 8, Sekuli} 7.
DRINA: Aleksi} 7, Mi. Jevti} 6 (od 65 minuta Jeremi} 7),
Vasi} 6, Simi} 6, Jovanovi} 7, Ma. Jevti} 6, Markovi} 7, Ve-
li~kovi} 7, Vuka{inovi} 7, Lazarevi} 6 (od 68. minuta Steva-
novi} -), Kukoq (od 46. minuta Radoj~i} 7).
IGRA^ UTAKMICE: Dejan Ga~i} (Lakta{i) 8.
LAKTA[I DRINA2:0
\Sini{a Mrkobrada (Lakta{i): Brza predaja
gostiju (Snimio R. [IBAREVI])
ROMA
Prije po~etka susreta na
stadion Lakta{a kao poklon
stiglo 11 lopti od italijan-
skog premijerliga{a Rome.
Promotor ove saradwe bio je
~lan Skup{tine Fudbalskog
kluba Lakta{i Zoran Te{a-
novi}.
BR^KO - U opro{tajnoj
utakmici kapitena Nedeqka
\uki}a, koji zavr{ava deseto-
godi{wu karijeru u Br~kom i
odlazi u Kanadu, fudbaleri Je-
dinstva osvojili su tri boda
protiv Rudar Prijedora (1:0).
Koliko su doma}i fudba-
leri bili nadmo}ni u prvom
poluvremenu, vidi se iz poda-
tka da su gosti tek u 25. minu-
tu uputili prvi i jedini {ut
u prvih 45 minuta ka golu ne-
zaposlenog \okovi}a. Za raz-
liku od Prijedor~ana, Br~aci
su stalno napadali, stvarali
{anse, ali su napada~i bili
neefikasni, posebno Nikoli}
i Kevri}, ali i kapiten \u-
ki}.
U drugom poluvremenu kor-
milar Jedinstva Milenko Ra-
di} u igru je uveo Nuki}a i
Bi~uki}a. Oni su mu se na naj-
boqi na~in odu`ili ve} u 51.
minutu. Dubinsku loptu Di-
vqanovi}a prsima je Bi~uki}
spustio Nuki}u koji je preci-
znim {utem sa 18 metara pogo-
dio dowi desni ugao nemo}nog
Pepi}a.
Potom su fudbaleri Jedin-
stva imali jo{ tri izgledne
prilike, ali Nuki} u 58, \u-
ki} u 65. i Josi} u 74. minutu
nisu bili precizni. Na drugoj
strani, gosti tokom 90 minuta
nisu stvorili nijednu izgled-
nu {ansu za postizawe gola.
¥ S. GREKULOVI]
\ Nedjeqko \uki} (Jedinstvo): Opro{tajna utakmica
POBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENU
STRIJELAC: Nuki} u 51. minutu, stadion: Jedinstva, gle-
dalaca: 100, sudija: Rodoqub Topi} (^elinac) 8, `uti kartoni:
\okovi}, D. Vuji}, Kevri} (Jedinstvo), Baji}, Kotaran, Staki}
(Rudar Prijedor), crveni karton: Jasmin Kevri} (Jedinstvo) u
90. minutu.
JEDINSTVO: \okovi} -, Vasi} 7, Divqanovi} 7, \ukano-
vi} 8, @ugi} 7, Josi} 7, Kevri} 7, Bogi~evi} 8, \uki} 7 (od 70.
minuta Z. Vuji} -), Vuji} 6 (od 46. minuta Bi~uki} 6), Nikoli}
6 (od 46. minuta Nuki} 8).
RUDAR PRIJEDOR: Pepi} 7, Goli} 6 (od 44. minuta Ba-
ji} 6), Kotaran 7, Kesi} 7, Staki} 7, Pani} 7, Ba{i} 6, Kova-
~evi} 6, Ilin~i} 7, Babi} 6 (od 75. minuta Stani{i} 6) Duv-
wak 6 (od 75. minuta Miqatovi} 6).
IGRA^ UTAKMICE: Jadranko Bogi~evi} (Jedinstvo) 8.
JEDINSTVO RUDAR P.1:0
STRIJELCI: Bulaji} u 40. i Cicovi} u 66. minutu, sta-
dion: "Bara#, gledalaca: 100, sudija: Borisav Milinkovi}
(Prijedor) 7, `uti kartoni: Pajevi}, Delipara (Glasinac),
]osovi}, [iqegovi} (Famos).
GLASINAC: Babovi} 7, Nikoli} 6, Skoko 7, Simani} 7,
Pajevi} 7, Lu~i} 7, Granzov 6 (od 76. minuta Planin~i} -), Ci-
covi} 7, Delipara 6, Bulaji} 7 (od 69. minuta D. Lu~i} -), [u-
ka 6 (od 81. minuta Borov~anin -).
FAMOS: Remi} 6, \eri} 6, ]osovi} 6, ^ampara 6, Zeko-
vi} 6, Risti} 6, Kre{talica 7, [iqegovi} 6 (od 78. minuta Gu-
taq -), Govedarica 6 (od 46. minuta Blagojevi} 6), Pe}anac 7,
Mo~evi} 6.
IGRA^ UTAKMICE: Dragan Cicovi} (Glasinac) 7.
GLASINAC FAMOS2:0
UGQEVIK - Iako je Ruda-
ru prije}eno suspenzijom zbog
neupla}ene kotizacije, a gosti
nekoliko dana najavqivali da
zbog finansijskih problema
ne}e ni doputovati u Ugqevik,
utakmica je ipak odigrana pred
svega stotiwak gledalaca. Pri-
kazan je lo{ fudbal jer se fud-
baleri Rudara jo{ nisu opora-
vili od nepravednog poraza u
[amcu, a gosti su poodavno le-
gitimisali svoj kvalitet koji
je preto~en u svega ~etiri pr-
venstvena boda na petnaest
utakmica.
Sve {to je vrijedno pome-
na sa ove utakmice jesu po-
stignuti golovi. U 20. minu-
tu sna`no je na gol gostiju
{utirao Petri}, golman Vu-
kajlovi} je odbio loptu na
nogu Rajkovi}u koji takve si-
tuacije ne propu{ta i bilo je
to 1:0 za Ugqevi~ane. Da na
ovoj utakmici ne}e biti ni-
kakvog iznena|ewa potvrdio
je Darko Lazi} u 68. minutu
kada je izveo slobodan uda-
rac sa tridesetak metara is-
kosa sa lijeve strane, a lop-
ta koja je imala nepravilnu
putawu iznenadila je golma-
na Omladinca i kroz wegove
ruke na{la put do mre`e.
Zahvaquju}i ovoj pobjedi
Rudar u zimsku pauzu ulazi sa
druge pozicije na tabeli sa tri
boda zaostatka iza jeseweg
{ampiona Borca iz [amca.
Po{to je u toku izbor no-
vog klupskog rukovodstva mo-
`da se u Ugqeviku probude i
premijerliga{ke ambicije. Go-
sti iz Bawe Luke ve} su, prak-
ti~no, ispali iz republi~ke
elite, ali su dolaskom u Ugqe-
vik pokazali da se radi o klu-
bu koji ima sportski moral i
koji nije `elio da bodove ap-
solutnom favoritu prepusti
za zelenim stolom.
¥ T. NIKOLI]
GRADI[KA - U opro{ta-
ju od svojih navija~a Kozara je
minimalno savladala dobojsku
Slogu sa 1:0 i tako mirnije od-
lazi na zimsku pauzu.
Poslije visokog poraza u
prethodnom kolu od Drine u
Zvorniku (0:6) izabranici Ile
Peri{i}a uspjeli su da smog-
nu snage i zabiqe`e vrijednu
pobjedu.
Po~etnu inicijativu do-
ma}in nije iskoristio, a uz to
i nesigurni arbitar Zoran
Sofreni} iz Bijeqine o{te-
tio je Kozaru, jer u sedmoj mi-
nuti nije svirao ~ist jedana-
esterac za fudbalere iz Gra-
di{ke. Pogrije{io je mladi
golman Sloge iz Doboja Lu-
ki}, ali je svoju gre{ku is-
pravio obarawem \ur|evi}a
koji je do{ao neo~ekivano u
posjed lopte. Me|utim kada su
svi o~ekivali da }e glavni ar-
bitar iz Bijeqine pokazati
na bijelu ta~ku to se ipak, ni-
je dogodilo.
Doma}i tim i poslije tog
trenutka nastavio je sa na-
padaim ka golu gostiju. Iz pr-
vog poluvreman posebno treba
ista}i dvije velike prilike,
prvo Stijepi} u 26, a zatim i
Kova~evi} samo minutu kasni-
je. S druge strane gosti su pr-
vi ozbiqan {ut u okvir gola
uputili tek u 41. kada je poku-
{ao Milutin, ali se rezultat
nije promjenio.
Pobjednik je odlu~en u 50.
minutu. Kreator igre doma-
}ih Majki} asistirao je, a
Stijepi} sa 12 metara preci-
znim {utem matirao golmana
Luki}a i tako postigao pogo-
dak vrijedan tri boda.
Priliku da ovjeri pobjedu
Kozare imao je najmla|i prvo-
timac Ili} koji je u{ao u igru
u 78. minutu, ali je wegov {ut
glavom krajwim naporom us-
pio da zaustavi golman gosti-
ju Luki}.
¥ Z. VAJKI]
Vrijedni samo golovi
STRIJELCI: Rajkovi} u 20. i Da. Lazi} u 69. minutu, sta-
dion: Gradski, gledalaca: 100, sudija: Sini{a Radi} (Lakta-
{i) 7, `uti kartoni: Miqkovi} (Rudar), Kezija, Radovanlija
(Omladinac).
RUDAR: Vukovi} 6, Stevanovi} 6, Benovi} 6, Petri} 7, Bla-
gojevi} 6, Miqkovi} 6 (od 46. minuta Jovanovi} 6), Da. Lazi}
7, Kova~evi} 6, Marinkovi} 5, Rajkovi} 7 (od 83. minuta Sa-
ri} -), Dr. Lazi} 5 (od 78. minuta Gaji} -).
OMLADINAC: Vukajlovi} 5, Babi} 5, Kezija 6, Vujano-
vi} 6, Nedi} 5, Deket 6, Majki} 6 (od 47. minuta Gaji} 5), De-
vu{i} 5, Jakovqevi} 6, Radovanlija 5, Novakovi} 6.
IGRA^ UTAKMICE: Borko Rajkovi} (Rudar) 7.
RUDAR (U) OMLADINAC2:0
STRIJELAC: Stijepi} u 50. minutu, stadion: Kozare, gle-
dalaca: 150, sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina) 6.
KOZARA: Kozi} 7, Drqa~a 7, Grandi} 7, Studen 7, Despo-
tovi} 7, Vukli{evi} 7, Koji} 7 (od 58. minuta Nikoli} 7),
Majki} 7, Stijepi} 8 (od 78. minute Ili} -), \ur|evi} 7 (od
50. minuta Ko~i} 7), Kova~evi} 7.
SLOGA: Luki} 7, Kr{i} 7, Pe{i} 7, [aporac 6 (od 60.
minuta Bogdanovi} -), Be}arevi} 6, Muratba{i} 6, Milutin
7, Joksimovi} 6, Sofi} 7, Sofri} 7 (od 60. minuta Stanko-
vi} -), Vukovi} 7.
IGRA^ UTAKMICE: Sa{a Stijepi} (Kozara) 8.
KOZARA SLOGA1:0
Stijepi} donio radost
POBJEDA POSVE]ENA KAPITENU
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT
6
NAGOJA - Iako im niko
nije davao {anse da se bore
za medaqu, najboqe odbojka-
{ice Srbije i Crne Gore
ostvarile su istorijski pod-
vig, plasirav{i se u polu-
finale Svjetskog prvenstva
koje se odr`ava u Japanu.
"Plave# su poslije sedam
uzastopnih pobjeda, te subot-
weg poraza od doma}ina {am-
pionata, u posqedwem kolu
~etvrtfinalne grupe "E# po-
bijedile Kineski Tajpeh u
krajwe dramati~noj utakmi-
ci i tako obezbijedile pla-
sman me|u ~etiri najboqe
ekipe na planeti.
Izabranice Zorana Ter-
zi}a su dobile prvi set, ali
su onda stale, izgubiv{i na-
redna dva.
Briqantnom igrom u ~e-
tvrtoj dionici, srpsko-cr-
nogorski tim je stigao do iz-
jedna~ewa. U taj-brejku vo-
dila se velika borba, a o ko-
na~nom pobjedniku je odlu-
~ivala jedna lopta. Ivana
\erisilo je obezbijedila pr-
vu me~-loptu, a pe~at na no-
vu pobjedu stavila je Awa
Spasojevi}.
- Bila je ovo veoma va`na
utakmica za nas, iskustvo ka-
kvo ranije nismo imali. To
je sigurno razlog zbog kojeg
su djevojke u me~ u{le u gr-
~u, igrale te{ko i bez lako-
}e. Rival je dobar tim, to je
pokazao i u prvoj fazi, ali
uz du`no po{tovawe, na{a
igra bi bila znatno boqa da
utakmica nije bila toliko
bitna. ^estitam protivni-
cama i, naravno, svojim igra-
~icama na uspjehu koje su po-
stigle - rekao je selektor
Zoran Terzi}.
Sli~nog mi{qewa je i
kapiten Vesna ^itakovi}-
\uri{i}:
- Bilo je o~igledno da ni-
smo opu{tene, pravile smo
gre{ke koje nam se obi~no
ne de{avaju. Mislim da smo
zaslu`ile plasman u polu-
finale. Bilo je posebno te-
{ko sa psiholo{ke strane,
ali se zavr{ilo kako smo
`eqele. Dugo smo ~ekale
priliku da se pojavimo na
Svjetskom prvenstvu, a o po-
lufinalu nikada nismo ni
sawale.
"Plave# su zavr{ile
kao druge u grupi "E#, pa }e
se u polufinalu sastati sa
Brazilom, dok drugi par ~i-
ne Italija i Rusija. ¥
Radost poslije plasmana u polufinale
Maja Ogwenovi}: Smije{i se medaqa
POZNATI U^ESNICI POLUFINALA SVJETSKOG PRVENSTVA ZA ODBOJKA[ICE
"PLAVE" PI[U ISTORIJU
DVORANA: "Duga# u Nagoji, gledalaca: 3.650, sudije: Loj-
thauser (Wema~ka), ^olakijan (Argentina).
KINESKI TAJPEH: Jeh, ^. J. Lin 11, H. ^. ^en, M. ^.
^en 11, Kou 9, ^iu, [. L. ^en 12, [u, ^. I. Lin 22, Ceng, Vu
3, @uan.
SRBIJA I CRNA GORA: Nikoli} 14, Rankovi}, \erisi-
lo 13, Krsmanovi} 18, Brako~evi} 2, Molnar 1, Vesovi}, Og-
wenovi} 4, ̂ itakovi}-\uri{i} 15, Simani} 1, Spasojevi} 10,
]ebi}.
SETOVI: 22:25, 26:24, 25:19, 15:25, 13:15.
K. TAJPEH SRBIJA I C. GORA2:3
DVORANA: "Duga# u Nagoji, gledalaca: 8.000, sudije: ^o-
lakijan (Argentina), Simino (Brazil).
SRBIJA I CRNA GORA: Nikoli} 21, Rankovi} 6, \eri-
silo 20, Krsmanovi}, Brako~evi} 2, Molnar, Vesovi}, Ogwe-
novi} 4, ^itakovi} 9, Simani} 2, Spasojevi} 21, ]ebi}.
JAPAN: Take{ita 5, Mij. Takaha{i 19, Sugajama, Horai,
Sugijama 11, Mid. Takaha{i, Araki 14, Kimura 15, Ojama 15,
O~iai, Ino, I{ikava.
SETOVI: 18:25, 22:25, 25:18, 25:21, 15:11.
JAPAN SRBIJA I C. GORA3:2
TABELA
1. Jedinstvo M. 7 7 0 21:4 20
2. Polo 7 6 1 18:7 16
3. Imzit 6 5 1 16:5 15
4. HE na Drini 7 5 2 15:8 15
5. Igman 7 4 3 17:13 12
6. Gacko 7 2 5 12:17 7
7. Jelovica 7 2 5 9:17 6
8. Radnik BP 7 2 5 8:18 6
9. Kula 6 1 5 7:15 4
10. Modri~a 7 0 7 2:21 1
GRUPA "E"
1. Italija 7 6 1 19:4 13
2. SCG 7 6 1 20:7 13
3. Kuba 7 5 2 17:7 12
4. Japan 7 4 3 14:14 11
5. K. Tajpeh 7 3 4 12:16 10
6. Turska 7 2 5 7:16 9
7. Koreja 7 1 6 8:18 8
8. Poqska 7 1 6 5:20 8
GRUPA "F"
1. Brazil 7 7 0 21:5 14
2. Rusija 7 6 1 19:6 13
3. Holandija 7 4 3 16:13 11
4. Kina 7 3 4 15:14 10
5. Wema~ka 7 3 4 14:13 10
6. SAD 7 3 4 12:16 10
7. Azerbejxan 7 2 5 8:17 9
8. Portoriko 7 0 7 0:21 7
IDU]E KOLO
U osmom kolu, 24. i 25. no-
vembra, sastaju se: VI[E-
GRAD: HE na Drini - Polo,
SARAJEVO: Imzit Dobri-
wa - Igman, GACKO: Gacko -
Radnik Bijeqina put, MO-
DRI^A: Modri~a - Jedinstvo
Mobi'S, TUZLA: Jelovica -
Kula.
REZULTATI
TUZLA: Jelovica - HE na Drini 0:3, GRADA^AC: Kula -
Modri~a 3:0, BR^KO: Jedinstvo Mobi'S - Gacko 3:0, BIJEQI-
NA: Radnik Bijeqina put - Imzit Dobriwa 0:3, ILIXA: Ig-
man - Polo 2:3.
BR^KO - Odbojka{ice Je-
dinstvo Mobi'S zabiqe`ile su
i sedmu uzastopnu pobjedu u
{ampionatu BiH. One su, u
okviru sedmog kola, lako, lak-
{e nego {to je iko o~ekivao, sa-
vladale tim Gacka sa 3:0.
U~iteq Br~anki Goran
Haxi} ukazao je priliku i
mladim igra~icama koje su
je iskoristile na najboqi
mogu}i na~in. Najuvjerqi-
viji trijumf doma}e odboj-
ka{ice ostvarile su u dru-
gom setu kada su se, bukval-
no, poigravale sa rivalom
i dozvolile mu da osvoji
svega osam poena. Trener
go{}i Ivan Maqevi}, po-
ku{avao je ~estim izmjena-
ma da poremeti ritam od-
bojka{ica Jedinstvo Mo-
bi'S, ali je ubrzo shvatio
da je pobjednik ove utakmi-
ce bio poznat i prije we-
nog po~etka, jer ovaj sastav
gata~kih odbojka{ica jo{
nije dorastao protivnik
lideru Premijer lige BiH.
U tre}oj dionici do-
ma}im odbojka{icama po-
nestalo je koncentracije.
No ni to nije pomoglo go-
{}ama da osvoje jedan set.
¥ S. G.
JEDINSTVO SEDAM OD SEDAM
DVORANA: Gimnazije,
gledalaca: 300, sudije: Loza-
novi} (Zvornik) i Ko{evi}
(Modri~a).
JEDINSTVO MOBI'S:
Deli}, Mitrovi}, Vasi}, Jo-
vi}, Mihajlovi}, Blagi},
Markovi}, Savki}, Bujak, Pe-
trovi}, Savi}, Stevi}.
GACKO: Peri{i}, Oku-
ka, Koprivica, Divqan, Kr-
stojevi}, Hrwez, Kewi}, Sok-
ni}, Lozo, Peri{i}.
SETOVI: 25:11, 25:8,
25:22.
JEDINSTVO M. 3
GACKO 0
Sandra Mitrovi} (Jedinstvo Mobi'S):
Nezaustavqivi lider
PREMIJER LIGA BIH ZA ODBOJKA[ICE KOLO77..
BIJEQINA - Odbojka-
{ice Radnika Bijeqina put
pred svojim navija~ima do-
`ivjele su i peti poraz.
Ovoga puta od wih su mno-
go boqe bile prvotimke Im-
zit Dobriwe iz Sarajeva ko-
je su slavile sa maksimalnih
i ubjedqivih 3:0.
Ve} poslije prvog seta, u
kome su osvojilesvega 17 po-
ena, doma}e odbojka{ice su
shvatile da je kvalitet pot-
puno na strani go{}i iz Sa-
rajeva, pa su u naredna peri-
oda potpisale ekspresnu ka-
pitulaciju.
U ekipi nije bilo stan-
dardne prvotimke Jelene
Ini} koja je izostala zbog
bolesti, ali i s wom na par-
ketu Bijeqinke ne bi mogle
mnogo vi{e u~initi, izuzev
{to bi poraz vjerovatno bio
mawe ubjedqiv.
¥ T. N.
Bijeqinke lako pale
DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije#, gledalaca: 200,
sudije: Ba{i} (Lukavac) i D. Ovuka (Bawa Luka).
RADNIK BIJEQINA PUT: Petri~evi}, Todi}, Blago-
jevi}, Savi}, Kurtuma, Koji}-\uri}, \oki}, Bobar, Vak~i},
Krsmanovi}, Zari}, Simi}.
IMZIT DOBRIWA: Haxihasanovi}, Imamovi}, Haxi},
O`egovi}, Hasanovi}, Biwo{, Avdi}, Deliba{i}, Herco, Mi-
lin~i} Harifovi}, Sirotanovi}.
SETOVI: 17:25, 11:25, 16:25.
RADNIK BP IMZIT 0:3
TUZLA - Odbojka{ice HE na Drini iz Vi{egrada savla-
dale su aktuelne {ampionke BiH, prvotimke Jelovice iz Tu-
zle sa maksimalnih 3:0.
Najve}i otpor doma}e igra~ice go{}ama su pru`ile u dru-
gom setu kada su Vi{egra|anke slavile na razliku (28:26), ali
to nimalo nije umawilo zaslu`eno slavqe go{}i koje su se ovom
pobjedom zadr`ale u vrhu tabele. ¥ R. G. S.
[ampionke na koqenima
DVORANA: Univerzitetska dvorana, gledalaca: 70, sudi-
je: Niki} (Br~ko) i Muli} (Sarajevo).
JELOVICA: Zuki}, Jahi}, Sadikovi}, Salki}, Stjepi}, Ka-
ri}, Fati}, Jovi~i}, Hasi}, Tosunbegovi}, Ali}, Blagojevi}.
HE NA DRINI: \ogi}, Mili~evi}, Andri}, U{}umli},
baranac, Milisavqevi}, Pavlovi}, Bo`i}, Ui}, Peri{i},
Komnenovi}, Ple~i}.
SETOVI: 19:25, 26:28, 20:25.
JELOVICA HE NA DRINI0:3
Poraz, {ta drugo
DVORANA: Sajam, gledalaca: 300, sudije: Pavi} (Bijeqi-
na) i Huremovi} (Banovi}i).
KULA: Babi}, Kubaqevi}, Sahaxi}, F. Osmanovi}, M.
Osmanovi}, Mufti}, Muminovi}, Huseinba{i}, Slamar, E.
Sahaxi}, Toki}, Sinanovi}
MODRI^A: Sarvan, @ari}, Bo{kovi}, Petrovi}, Bala-
ban, Pani}, Jovi}, Todorovi}, Kuzmanovi}, Puqizovi}, Vido-
vi}, Vujni}
SETOVI: 25:21, 26:24, 25:17.
KULA MODRI^A3:0
GRADA^AC - U derbiju za~eqa odbojka{ice Kule bile su
znatno boqe od prvotimki Modri~e i zaslu`eno su slavile sa
3:0. Ovim porazom Modri~anke su ostale prikovane za dno ta-
bele Premijer lige BiH.¥ R. G. S.
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT
QUBIWE - Odbojka{i
Br~ko-Jedinstva savladali su
prvotimce Qubiwa sa uvjerqi-
vih 3:1.
Oprez trenera doma}ih
Slavi{e Pe{uta uo~i derbija
sedmog kola pokazao se potpu-
no opravdanim, a slobodno se
mo`e re}i da subota nije bio
dan prvotimaca Qubiwa.
Sa druge strane Br~aci su
sasvim zaslu`eno odnijeli sva
tri boda u grad na Savi zauzev-
{i na taj na~in drugu poziciju
na tabeli, odmah iza Napretka
iz Oxaka.
Gosti nisu imali ekstra po-
jedinaca, ali su boqim prije-
mom i odli~nim funkcionisa-
wem na svim linijama, pokaza-
li da su homogena ekipa s kojom
nema {ale ni opu{tawa, a sva-
ku gre{ku protivnika znali su
da kazne osvajaju}i poen.
Prva dva seta gosti su dobi-
li uvjerqivo i brzo, br`e ne-
go {to su to mogli i o~ekiva-
ti. U tre}em setu Qubiwci su
napokon povezali redove, pra-
}eni bu~nim navijawem punog
gledali{ta do{li su do svoje
igre i to je bila ona o~ekiva-
na i ̀ eqena slika derbija s do-
brim akcijama s obje strane
mre`e. Zaslu`eno su slavili u
ovoj dionici - 25:21. Ambicio-
zno su po~eli i ~etvrti set,
uspje{no se nosili do 23:23, i
onda kada se o~ekivalo da }e
napraviti neku od onih dobrih
akcija iz tre}eg seta, oni su sa-
mo za tren napravili dva pro-
pusta.
Te, naoko, sitne neoprezno-
sti prvotimci Br~ko-Jedinstva
pretvorili su u pobjedu kojoj
su se, to nisu ni malo krili, ja-
ko obradovali.
Razloge drugog poraza na
svom terenu doma}in prije sve-
ga treba da tra`i u lo{em pri-
jemu i ~iwenici da prva po-
stava pred prvenstvene me~e-
ve ima samo jedan zajedni~ki
trening.
¥ @. JAWI]
DRUGI NEUSPJEH QUBIWA
PREMIJER LIGA BIH ZA ODBOJKA[E KOLO77..
Vladimir Kruq (Qubiwe): Br~aci prejaki
DVORANA: SRC "Borovik#, gledalaca: 400, sudije: Mah-
mi} (Zenica) i Beganovi} (Hrasnica).
QUBIWE: Fejzi}, Ru`i}, Vidakovi}, Peri{i}, Kruq,
Vasiqevi}, ]uk, Telebak, Salihovi}, Kozi}, Popovi}.
BR^KO JEDINSTVO: Markovi}, Simiki}, Haxi}, [or-
maz, Xinovi}, Vasiqevi}, Mustedanovi}, Zimowi}, Karanovi},
Plav{i}.
SETOVI: 18:25, 18:25, 25:21, 23:25.
QUBIWE BR^KO J.1:3
KAKAW - Iako su odboj-
ka{i Radnika iz Bijeqine put
Kakwa krenuli bez prvog teh-
ni~ara, Sari} Vladimira, ko-
jeg je bolest sprije~ila da po-
mogne drugovima, izabranici
trenera Pavla Milovanovi}-
}a slavili su pobjedu od 3:2.
Prva dva seta gosti su ri-
je{ili u svoju korist i kada su
mnogi pomislili da }e sva tri
boda otputovati za Semberiju
trgli su se Kakawci i jakim
servisima napali Bijeqince.
Gostima je u tre}oj i ~etvrtoj
dionici prijem bio izuzetno
lo{ {to je kumovalo da doma-
}i igra~i izjedna~e, u setovi-
ma, na 2:2.
Peti set, ponovo je, prote-
kao u znaku Bijeqinaca koji su
zaslu`eno ku}i ponijeli dva
boda.
Poslije izjedna~ewa 10:10
Bijeqinci su zaustavili napa-
de doma}ina sjajnim blokovi-
ma: Milo{a \uri}a, @eqka
Mari}a i Bojana Kvrgi}a i ta-
ko slavili trijumf nad osvaja-
~em prvog Kupa BiH.
Treba naglasiti da se na te-
renu odli~no sna{ao Dario Vu-
janovi} koji je uspje{no zami-
jenio Vladimira Sari}a.
¥ R. G. S.
MO@E I BEZ SARI]ATABELA
1. Napredak 7 6 1 19:5 18
2. Br~ko-J. 7 5 2 18:10 15
3. Qubiwe 7 5 2 17:11 14
4. Drina 7 5 2 17:11 14
5. Modri~a O. 7 5 2 17:13 14
6. Kakaw 7 3 4 14:17 9
7. Radnik 7 3 4 12:17 7
8. Gradina 7 2 5 8:15 6
9. Bosna 7 1 6 9:19 5
10. Lukavac 7 1 6 7:20 3
REZULTATI
SREBRENIK: Gradina
Ingram - Drina 1:3, KALE-
SIJA: Bosna - Modri~a Op-
tima 1:3, KAKW: Kakaw -
Radnik 2:3, QUBIWE: Qu-
biwe - Br~ko-Jedinstvo 1:3,
MODRI^A: Napredak - Lu-
kavac 3:0.
DVORANA: U Kakwu, gledalaca: 200, sudije: S. Ovuka (Ba-
wa Luka) i Muzur (Hrasnica).
KAKAW: Pezer, Vehab, Fazli}, Zolota, Bajramovi}, Ja-
{arspahi}, Deli}, Lepi}, Drakni}, Antunovi}, Bjelopoqak,
Selimovi}.
RADNIK: Kvrgi}, Vasi}, Jozi}, Mi}i}, Markovi}, Vuja-
novi}, Jovanovi}, Mili~evi}, \uri}, Mari}, ^ekli}.
SETOVI: 22:25, 23:25, 25:19, 25:19, 10:15.
KAKAW RADNIK2:3
SREBRENIK - Odboj-
ka{i Drine potvrdili su
da boqe igraju u gostima
nego na doma}em terenu.
Tako je bilo i u sedmom ko-
lu kada su trijumfovali u
Srebreniku protiv doma-
}e Gradine Ingram sa 3:1.
U prvom setu doma}i
su, uglavnom, bili u vo|-
stvu, i zaslu`eno slavili
sa 25:20.
U drugoj dionici su se
gosti stabilizovali, po-
pravili prije svega pri-
jem, a onda je i sve osta-
lo funkcionisalo dobro,
pa su dobili taj period
sa 25:18.
Sli~no je bilo i u tre-
}em setu kada je preovla-
davala boqa igra Drine u
poqu pa doma}i nisu mo-
gli ni{ta da u~ine.
U ~etvrtom setu pot-
pun slom doma}ih. Svi
igra~i Drine pru`ili su
maksimum i zaslu`eno
slavili sa 25:16
Treba ista}i izuzetan
prijem doma}ina i fer i
korektno pona{awe pu-
blike u Kulturno sport-
skom centru u Srebreniku.
Ovom pobjedom su od-
bojka{i Drine nagovije-
stili su kandidaturu za
jesewu titulu. ¥ D. G.
Drina potopila Srebrenik
DVORANA: u Srebreniku, gledalaca: 200, sudi-
je: Kuzmanovi} (Mori~a) i Kolo{ (Sarajevo).
GRADINA INGRAM: Tursunovi}, Hoxi}, Ibra-
~evi}, [abi}, Mehmedovi}, Salki}, Milanovi}, Me-
hi}, Peji}, Hamovi}
DRINA: Z. Grbi}, Tomi}, Bo{kovi}, Koji}, Ja-
wi}, ]irkovi}, Mitrovi}, Pelemi{, N. Grbi}, ^o-
ri}, Petrovi}, \ukanovi}.
SETOVI: 25:20, 18:25, 19:25, 16:25.
GRADINA DRINA1:3
IDU]E KOLO
U osmom kolu, 24. i
25. novembra, snage }e da
odmjere: ZVORNIK:
Drina - Lukavac, BR^-
KO: Br~ko-Jedinstvo Na-
predak, BIJEQINA:
Radnik - Qubiwe, MO-
DRI^A: Modri~a Opti-
ma - Kakaw, SREBRE-
NIK: Gradina Ingram -
Bosna.
KALESIJA - Odbojka{i Modri-
~e polako se vra}aju u formu i novom
pobjedom u gostima u Kalesiji (3:1)
potvrdili su svoje ambicije za visok
plasman u Premijer ligi BiH i odbra-
nu {ampionske titule.
U prvom setu neizvjesno je bilo
samo do 6:6, a onda su gosti preuze-
li stvar u svoje ruke i razliku po-
ve}ali na 22:17 {to je bilo dovoq-
no za osvajawe prvog seta - 25:19.
U drugom ekipa Modri~a Opti-
me se nije mogla prepoznati. Doma-
}in je vodio 12:7 i tim trenucima
trener Modri~ana \or|e Milo{e-
vi} poku{avao je izmjenama da pro-
mijeni situaciju na terenu. To mu
je uspjelo i {ampioni su stigli do
do neizvjesnih 20:21, ali to je bilo
sve {to su Modri~ani uradili u
ovom periodu igre. Tre}i set Mo-
dri~a je lako dobila (25:19), a onda
u posqedwem dijelu igre i pored si-
gurnog vo|stva od 9:6 i 23:20 u{lo se
u neizvjesnu zavr{nicu, tako da je
Modri~a Optima set i utakmicu do-
bila sa 25:23.
¥ R. G. S.
Prvak silan u Kalesiji
DVORANA: u Kalesiji, gledalaca: 200, sudije: Buli} (Bawa Luka)
i Grgi} (Breza)
BOSNA: Loli}, Idrizovi}, Turi}, M. Ali}, N. Ali}, Halilovi},
Burek, Mehmedovi}, Ne{i}, Tubi}, Jakupovi}, Aqi}.
MODRI^A OPTIMA: Pelemi{, Milo{evi}, Blagojevi}, Mari},
S. Cvijanovi}, Staki}, Gavri}, Milankovi}, D. Cvijanovi}, Drobwak,
Milojevi}, Peki}.
SETOVI: 19:25, 25:22, 19:25, 23:25.
BOSNA MODRI^A O.1:3
BAWA LUKA - Narednog vikenda bi}e poznati osvaja~i Kup tak-
mi~ewa u Republici Srpskoj u konkurenciji odbojka{a i odbojka{i-
ca. U petak i subotu u Br~kom }e se okupiti najboqe `enske ekipe: Je-
dinstvo Mobi'S, Glasinac, Radnik Bijeqina put i HE na Drini.
Grad Zvornik }e u subotu i nedjequ biti doma}in zavr{nog turnira za
odbojka{e. Tamo }e se nadmetati: Br~ko-Jedinstvo, Modri~a Optima, Stu-
dent i Drina. Pehare osvojene pro{le godine brane odbojka{ice Radnika
Bijeqina put, odnosno odbojka{i Modri~a Optime. ¥ T. P. X.
FINALNI TURNIRI KUPA REPUBLIKE SRPSKE
Br~ko okupqa dame
BAWA LUKA -
Ko{arka{ice Borca
pretrpjele su i tre}i
poraz za redom, a ovo-
ga puta boqa od wih
bila je ekipa Brotwa
koja je slavila 73:64.
Prvih 20 minuta
susreta u potpunosti
je pripalo go{}ama
iz ̂ itluka, tako da je
prva dionica zavr{e-
na sa {est poena pred-
nosti za go{}e - 16:10.
Iako su pru`ile do-
sta kvalitetniju igru
na spoqa{wim pozi-
cijama u odnosu na pr-
va dva susreta, izabra-
nice trenera Ernesta
Basala nisu se uspje-
le rezultatski "odli-
jepiti# do kraja prvog
poluvremena, pa je i
drugi period pripao go{}ama
(19:9), tako da je Brotwo je na
odmor oti{ao sa predno{}u od
16 poena - 35:19.
Uz povoqan rezultat na svo-
joj strani, go{}e su se malo opu-
stile u nastavku pa je Borac do-
bio priliku da se prikqu~i,
ali je nije iskoristio. Iako su
Ba-
wo-
lu~anke tre}u ~etvrtinu rije-
{ile u svoju korist (25:21) i
ubla`ile prednost go{}i to
im nije puno pomoglo da napra-
ve preokret.
Ekipa Brotwa je sigurnom
igrom privela me~ kraju i stigla
do zaslu`enih bodova. N. [.
Koban po~etak
LIGA BiH ZA KO[ARKA[ICE 3.
DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 150, sudije: Vranko-
vi} i Petkovi} (Bawa Luka).
BORAC: Bo{wak 2, Veseli} 23, Mi~i} 10, Cvjetkovi} 6,
Ra~i} 9, Ajder, Lugowa 9, Mitrovi} 2, Pavi} 3, Regoda, Me-
di}.
BROTWO: Ma. Mili~evi}, Lokmi} 29, Mo. Mili~evi} 1,
^arapina 8, M. Naki} 5, Barbari}, Bevanda, Prskalo 10, Pri-
morac, Terzi} 4, Gaki} 7, J. Naki} 9.
BORAC BROTWO64:73
(10:16, 9:19, 25:21, 20:17)
KOLO
TABELA
1. M. Kraji{nik 3 3 0 251:134 6
2. Jedinstvo 3 3 0 255:190 6
3. ^elik 3 3 0 212:187 6
4. Banovi}i 3 3 0 238:217 6
5. Brotwo 3 2 1 191:194 5
6. Spars 3 1 2 189:213 4
7. Borac 3 0 3 194:221 3
8. Zriwski 3 0 3 213:250 3
9. Mladost 3 0 3 169:237 3
10. Rama 3 0 3 179:248 3
IDU]E KOLO
U susretima ~etvrtog ko-
la sasta}e se: BAWA LUKA:
Mladi Kraji{nik - ^elik,
TUZLA: Jedinstvo - Rama,
BANOVI]I: Banovi}i -
Spars, ^ITLUK: Brotwo -
Zriwski, BAWA LUKA:
Mladost - Borac.
REZULTATI
U utakmicama tre}eg ko-
la postignuti su sqede}i re-
zultati: BAWA LUKA: Mla-
dost - Mladi Kraji{nik 43:94,
BAWA LUKA: Borac - Brot-
wo 64:73, MOSTAR: Zriwski
- Banovi}i 81:85, VOGO[]A:
Spars - Jedinstvo 55:82, PRO-
ZOR: Rama - ^elik 75:82.
BAWA LUKA - Ia-
ko je nekada susret iz-
me|u Mladosti i Mla-
dog Kraji{nika va`io
za pravi derbi, ne sa-
mo gradskih rivala,
ovoga puta on je izo-
stao. Mladi Kraji{nik
je bez ve}e muke stigao
do tre}e pobjede u pr-
venstvu BiH, a doma}in
u ovom me~u je dotu~en
do nogu o ~emu najboqe
svjedo~i kona~an rezul-
tat 94:43.
Izabranice Zorana
Mike{a su od starta
utakmice nametnule
svoja pravila igre i
ve} u {estom minutu
do{le na "plus 15#
(17:2), tako da se ve} po
zavr{etku prvog peri-
oda mogao naslutiti
kona~an ishod me~a
(11:27). "Malene# su do-
minirale na svim po-
zicijama ne dozvoqava-
ju}i protivniku ni da
ubla`i razliku. Koliko je eki-
pa Mladog Kraji{nika bila do-
minantna govori i podatak da je
od petog do osmog minuta igre
u drugoj dionici napravio seri-
ju od 17:0. Na odmor se oti{lo
kod prednosti "go{}i# od 37
poena - 17:54.
U nastavku me~a nije se ni-
{ta drugo moglo ni o~ekivati
o s -
i m
da "malene# nastave kako su za-
po~ele. Ko{arka{ice Mlado-
sti ~esto su mijewale taktiku,
ali im ni{ta nije polazilo za
rukom. [utevima van linije
6,25 metara poku{avale su da
ubla`e prednost rivala, ali su
ih samo ~etiri puta uspjele i da
realizuju.
¥ N. [TRKI]
Derbi samo na papiru
DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 200, sudije: Skende-
rija, Ze~evi} (Bawa Luka).
MLADOST: [trki} 12, M. Peri{i} 10, Prpo{ 6, Z. Pe-
ri{i} 6, Bo`inovi}, Vukojevi}, Ku{mi} 6, Mr|a 3, \ilas,
Mikavica, Kalini}, Iveti}.
MLADI KRAJI[NIK: Deura 12, Vran~i} 7, Stojanovi}
4, Ra|enovi}, ̂ a|o 12, Seizovi}, @akula 10, Gakovi}, O. Stu-
par 16, B. Stupar 9, \ur|evi}, Svitlica 24.
MLADOST M. KRAJI[NIK43:94
(11:27, 7:27, 13:18, 12:22)
Dragana Svitlica (Mladi
Kraji{nik): Deklasirali
gradskog rivala
7
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT
8
ALEKSANDROVAC - Ko-
{arka{i Igokee savladali su
mnogo te`e nego {to se o~eki-
valo Student iz Tuzle, 75:67.
Do osam poena "vi{ka# Alek-
sandrov~ani su stigli u uzbudqi-
voj zavr{nici, koju su sami "re-
`irali# jer su nedopustivo lo{e
odigrali prve tri ~etvrtine.
Gosti su od po~etka utak-
mice nametnuli svoj stil igre
i sa spoqa{wih pozicija poga-
|ali ko{ Igokee. Kurili}, Ho-
rozovi} i Milo{evi} uspje{no
su "trojkama# otvorili me~ i
prvu ~etvrtinu poveli sa 24:15.
Igokei nije odgovarala brza
igra gostiju. Uz to, centar Bu-
latovi} sporo se vra}ao u svoj
reket, {to je samo olak{alo
gostima uspje{nu zavr{nicu na-
pada.
Ni tajm-aut trenera Igokee
Dragana Kosti}a nije urodio
plodom, kao ni izmjene u timu,
pa su Aleksandrov~ani na od-
mor oti{li sa neo~ekivanim
minusom od osam poena (33:41).
U nastavku susreta doma}i
su poslije pet minuta igre sma-
wili rezultat na 43:48. Me|u-
tim, dvije uzastopne gre{ke
plejmejkera Gaji}a ka`wene su
novim poenima i vo|stvom go-
stiju u 27. minutu, 55:45. Na kra-
ju tre}e ~etvrtine, zahvaquju-
}i ne{to boqoj igri u odbrani,
Igokea je smawila rezultat na
61:54. U 33. minutu, serijom od
6:0, doma}i su najavili preo-
kret i tada izjedna~ili na 61:61.
^etiri minuta prije kraja, ko-
{evima centra Marjanovi}a,
Aleksandrov~ani su prvi put
do{li u vo|stvo, 66:65. Isti
igra~ iz slobodnih bacawa uve-
}ao je prednost na 68:65. Tada je
uzvratio Markovi} i smawio
na 68:67.
Novu radost me|u navija~e
Igokee donio je Stefanovi}, a
potom u kontranapadu i Da{i},
za novu prednost od 72:67. U ̀ e-
qi da {to prije zavr{e napad,
gosti su grije{ili, {to je Ste-
fanovi} kaznio iz slobodnih
bacawa za 74:67. U posqedwem
minutu Horozi} nije pogodio
"trojku#, pa je Igokea mirno
privela utakmicu kraju za tri-
jumf od 75:67.
¥ Z. VAJKI]
BU\EWE TEK U FINI[U
Sa{a Stefanovi}: Precizan u odlu~uju}im
trenucima
DVORANA: Sportski centar "Nenad Ba{tinac#, gleda-
laca: 600, sudije: Bijedi} (Sarajevo), Okuka (Kiseqak) i Ig-
watovi} (Bawa Luka).
IGOKEA: To{i} 15, Da{i} 4, Stupar, Stefanovi} 17,
\urica 2, Kuburovi} 2, ]up 6, Gaji} 2, Marjanovi} 12, Bula-
tovi} 6, ^ubrilovi}, Brki} 9.
STUDENT: Markovi} 2, Milo{evi} 14, Leri} 10, Husi},
Xonli}, Kakwo, U`i~anin, Zahirovi}, Bara} 8, Horozi} 18,
Kurili} 15, Elezovi}.
IGOKEA STUDENT75:67
(15:24, 18:17, 21:20, 21:6)
ISTO^NO SARAJEVO -
Ko{arka{i Slavije pobrinu-
li su se da poslije ~etiri kola
prvenstva BiH ne bude vi{e ne-
pora`enih ekipa. Oni su na
svom parketu bili boqi od Gru-
da, 94:84. Otvarawe me~a pri-
palo je doma}inu i ve} poslije
dva minuta Slavija je imala
prednost od deset poena (11:1).
Tu razliku odr`avala je do kra-
ja prvog perioda me~a. Gosti su
ozbiqnije zaprijetili od 16.
minuta, kada su prednost Slavi-
je istopili na svega dva poena
(38:36), a nedugo zatim prvi put
do{li u vo|stvo - 38:39. Ipak,
raspolo`eni \urasovi} i Ha-
limi} pobrinuli su se da wiho-
va ekipa ode na odmor sa "vi-
{kom# od {est poena (50:44).
Samo pet minuta igre u nastav-
ku trebalo je doma}im igra~i-
ma da do|u do ubjedqivih 18 po-
ena prednosti (64:46), {to je
bio dobar nagovje{taj da je ve}
u tim trenucima pitawe pobjed-
nika rije{eno. Doma}i nisu do-
zvoqavali gostima da spuste
razliku ispod dvocifrenog
broja, osim jednog trenutka, u
posqedwem minutu me~a, kada je
na semaforu pisalo 92:84. Pri-
~u je zavr{io Memi} sa linije
za slobodna bacawa, kada je {u-
tirao za pobjedu Slavije od
94:84. ¥ G. IVANKOVI]
SRU[EN I LIDER
Nikola \urasovi}: Nadigrali favorita
(Snimio R. VASI])
DVORANA: SC "Slavija#, gledalaca: 200, sudije: Adamo-
vi} (Bawa Luka), Du{kaj (Sarajevo) i Kajan (Mostar).
SLAVIJA: Rodi} 5, Popovi} 20, Stani} 2, Zirojevi}, Ha-
limi} 31, Demi}, Memi} 11, \urasovi} 23, Veskovi}, Pavlo-
vi} 2, Ili}, Mo~evi}.
GRUDE: Evi}, Vrawe{, Alpeza, Biza~a 12, Gali} 2, Jel-
~i} 23, \apo, Keser 4, Boge{i} 10, @itko 7, Perajica 22, Mi-
lo{ 4.
SLAVIJA GRUDE94:84
(28:20, 22:24, 22:18, 22:22)
REZULTATI
U me~evima ~etvrtog ko-
la postignuti su sqede}i re-
zultati: ZENICA: Zenica
^elik - Radnik 71:81, TU-
ZLA: Sloboda Dita - Herce-
govac 103:87, ALEKSAN-
DROVAC: Igokea - Student
75:67, ISTO^NO SARAJE-
VO: Slavija - Grude 94:84,
^ITLUK: Brotwo - Leotar
86:85, MOSTAR: Zriwski -
Posu{je 82:72.
WUJORK - U "srpskom
derbiju# NBA lige Orlando
je na gostovawu savladao Mi-
nesotu sa 109:98, uz dobru igru
Darka Mili~i}a, koji je za 24
minuta imao 15 poena i pet
skokova. Na drugoj strani,
Marko Jari} je uz {est ko{e-
va imao i tri uhva}ene lopte.
Dobro ve~e imao je i Alek-
sandar Pavlovi}, koji je u mi-
nimalnoj pobjedi Klivlenda
nad Bostonom (93:92) ubacio
14 pogodaka, potvrdiv{i tako
dobru formu.
Najboqi u~inak imao je
bek Milvokija Majkl Red, ko-
ji je u duelu sa Jutom postigao
~ak 57 poena, ali ni to nije
bilo dovoqno "jelenima# da
do|u do trijumfa (111:113).
Rezultati: San Antonio -
Wujork 100:92, Atlanta - Si-
jetl 112:113, produ`etak, Kli-
vlend - Boston 94:93, Mineso-
ta - Orlando 98:109, Feniks -
Memfis 96:87, Golden Stejt -
Detroit 111:79, ^ikago - In-
dijana 89:80, Milvoki - Juta
111:113. ¥
ORLANDO BOQI OD MINESOTE
Mili~i} uspje{niji
BEOGRAD - Ko{arka{i
Partizana pobijedili su Slo-
van sa 82:55 (13:13, 27:15, 27:11,
15:16) u devetom kolu regional-
ne NLB lige i tako zadr`ali
vode}u poziciju na tabeli. Po-
bjedu je ostvario i Hemofarm,
koji je bio boqi od Splita,
85:76 (18:17, 26:15, 21:12, 20:32).
Crvena zvezda je pora`ena u
Zagrebu od Cibone sa 70:83
(13:26, 25:17, 12:13, 20:27), dok je
neuspjeh pretrpio i FMP, od
koga je boqi bio doma}i Zadar,
86:67 (23:22, 29:16, 16:14, 18:15).
Ekipu Partizana predvo-
dio je Perovi}, koji je posti-
gao 15 poena, zatim Pekovi} sa
14 i Bogdanovi} sa 13. Sloven-
ci su dr`ali prikqu~ak do sre-
dine druge ~etvrtine, kada je
Partizan napravio seriju od
14:2, poslije koje gosti nisu
uspjeli da se oporave.
Hemofarm je slomio otpor
gostiju iz Splita u drugom pe-
riodu i na odmor je oti{ao sa
12 poena prednosti - 44:32, da bi
u tre}oj ~etvrtini samo pove-
}ao razliku. Najefikasniji u
doma}oj ekipi bio je Joksimo-
vi} sa 18 poena, dok je Radino-
vi} postigao 14.
Crvena zvezda je nadigrana
ve} na po~etku me~a, kada je Ci-
bona povela sa 26:13. "Crveno-
bijeli# su samo u tre}oj ~etvr-
tini ugrozili vo|stvo doma}e
ekipe, kada su stigli na 42:43,
ali nisu uspjeli da naprave pre-
okret. Najefikasniji u Zvezdi
bio je centar Popovi} sa 17 po-
ena, dok je Anti} postigao 14
ko{eva.
Ekipa FMP-a je lo{e zapo-
~ela me~ i gubila sa 2:11. Me-
|utim, serijom od 15:5 tim iz
@eleznika je uzvratio i u sed-
mom minutu stigao do predno-
sti, 17:16. Ipak, Zadar je na od-
mor oti{ao sa minimalnim
vo|stvom - 23:22. U drugom po-
luvremenu doma}i su pove}ava-
li razliku, a FMP je uspio da
se pribli`i na samo 10 poena
u 21. minutu, te na minus osam
(47:55) tri minuta kasnije.
Ipak, to je bilo sve od FMP-
a u ovom me~u. Najefikasniji u
beogradskoj ekipi bili su Sa-
marxiski sa 17 i Labovi} sa 16
poena.
Rezultati devetog kola: Ci-
bona - Crvena zvezda 83:70, Za-
dar - FMP 86:67, Hemofarm -
Split 85:76, Partizan - Slo-
van 82:55, [iroki - Zagreb
91:84, Budu}nost - Bosna 101:79,
Dom`ale - Olimpija (igrano
sino}).
Plasman: 1. Partizan 16 bo-
dova, 2. Hemofarm 16, 3. Cibo-
na 16, 4. FMP 16, 5. Zadar 14,
6. Budu}nost 14, 7. Crvena zve-
zda 13, 8. Zagreb 13, 9. Olimpi-
ja 12, 10. Bosna 12, 11. [iroki
12, 12. Dom`ale 11, 13. Split 11,
14. Slovan 10 bodova. ¥
REGIONALNA KO[ARKA[KA NLB LIGA
"
Crno-bijeli" ~uvaju vrh
TUZLA - Hercegovac je do-
`ivio poraz na gostovawu u Tu-
zli od Sloboda Dite, 87:103. Bi-
le}ani su lo{e odigrali drugu
~etvrtinu, u kojoj je i odlu~en
pobjednik ovoga susreta, jer je u
tom periodu Sloboda Dita stekla
prednost od 14 poena. Uz tri po-
ena iz prve ~etvrtine, Tuzlaci su
na odmor oti{li sa "vi{kom# od
17 poena. Hercegovac je u tre}oj
~etvrtini poku{avao da se trg-
ne i smawi razliku, ali mu to ni-
je polazilo za rukom. ¥ R. G. S.
Odluka do odmora
DVORANA: "Mejdan#, gledalaca: 700, sudije: Drmi}, Kri`a-
nac (Tomislavgrad) i Nenadi} (Fojnica).
SLOBODA DITA: Milo{evi} 15, Peri{i}, Hrn~i} 5, Ha-
lilbegovi}, Kikanovi} 14, ^ustovi}, Stojkovi} 22, Xambi} 6,
Mati} 22, Jezil~i}, Kadi} 8, Bosni} 11.
HERCEGOVAC: Vukajlovi} 14, Vujovi} 13, Savi}, Tabako-
vi}, \okanovi} 3, Kapor, N. Kova~evi} 11, Jankovi} 13, Dukanac
15, S. Kova~evi} 5, Popadi}, Timoti} 13.
SLOBODA D. HERCEGOVAC103:87
(23:20, 29:15, 27:23, 24:29)
^ITLUK - Leotar
je napokon prekinuo
seriju poraza i na go-
stovawu u ̂ itluku za-
biqe`io pobjedu nad
ekipom Brotwa - 95:86.
Prvu dionicu Tre-
biwci su igrali dosta
agresivno u odbrani i
nametnuli svoj ritam
u napadu. U drugoj ~e-
tvrtini doma}i ko-
{arka{i su zaigrali
mnogo boqe i uspjeli
da izjedna~e rezultat,
ali i pre|u u vo|-
stvo.Me|utim, do od-
laska na odmor Leo-
tar je uspio da vrati
prednost.
Trebiwci su naj-
boqe zaigrali u tre-
}oj dionici, kada su
imali prednost i od
18 ko{eva. ¥ R. G. S.
Kona~no radost
PREMIJER LIGA BiH ZA KO[ARKA[E 4.KOLO
TABELA
1. Sloboda D. 4 3 1 351:317 7
2. Grude 4 3 1 380:359 7
3. Igokea 4 3 1 314:305 7
4. Posu{je 4 2 2 307:297 6
5. Student 4 2 2 306:299 6
6. Slavija 4 2 2 317:312 6
7. Radnik 4 2 2 291:287 6
8. Hercegovac 4 2 2 316:320 6
9. Z. ^elik 4 2 2 297:308 6
10. Zriwski 4 2 2 283:290 5
11. Leotar 4 1 3 289:313 5
12. Brotwo 4 0 4 344:388 4
DVORANA: Sportska u ̂ itluku, gledalaca: 300, sudije: Hu-
sari} (Tuzla), Laki} (Bijeqina) i Knezovi} (Mostar).
BROTWO: Lasi} 2, Grbavac 6, Pehar 2, Bevanda, Mili}e-
vi}, Martinovi}, Prskalo 9, Lesko 23, Planini} 10, Pervan,
Duganxi} 4, Piwuh 30.
LEOTAR: Dragi~evi} 15, Kre~kovi} 12, Aleksi} 2, Zago-
rac, Mastilovi}, Zatovi} 13, Todorovi} 23, Radulovi}, Mar-
kovi} 10, Vre}a 3, Rudan 9, Albijani} 8.
BROTWO LEOTAR86:95
(17:21, 25:23, 23:34, 21:17)
ZENICA - Ekipa Radnika
je bez ve}ih problema stigla do
pobjede, iznenadiv{i doma}u Ze-
nicu ^elik, koja je nadigrana sa
71:81 i tako "pobjegla# sa za~e-
qa tabele. Bijeqinci su tokom
cijelog me~a bili u vo|stvu i
nisu dozvoqavali protivniku
da ugrozi prednost. Gosti su u
posqedwu dionicu u{li sa 14
poena "vi{ka#. Pobjednik ovog
me~a ve} tada je bio odlu~en.
¥R. G. S.
Radnik bje`i sa za~eqa
DVORANA: "Bilmi{}e#, gledalaca: 800, sudije: Babi} (Ba-
wa Luka), Ali{ehovi} (Tuzla) i [obot (Gradi{ka).
ZENICA ^ELIK: Muli} 13, ^olakovi}, Avdibegovi}
17, Jahi} 16, Sadiba{i} 4, Begovac 2, Toma{evi} 4, [esti} 2,
\oki} 4, Manojlovi} 7, Suqi}, Deli} 2.
RADNIK: Pilipovi} 2, Kova~evi} 23, Lonto{, Savi},
Kecman, Borov~anin 18, Malovi} 24, Krsti} 7, Boqkovac 7,
Jefti}, Krsmanovi}.
Z. ^ELIK RADNIK71:81
(19:22, 17:22, 15:21, 20:16)
IDU]E KOLO
U susretima petog kola
prvenstva BiH za ko{arka-
{e sasta}e se: POSU[JE:
Posu{je - Zenica ^elik,
GRUDE: Grude - Zriwski, TU-
ZLA: Student - Slavija, TRE-
BIWE: Leotar - Igokea, BI-
LE]A: Hercegovac - Brot-
wo, BIJEQINA: Radnik -
Sloboda Dita.
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT
9
PREMIJER LIGA BIH ZA RUKOMETA[ICE KOLO9.
BAWA LUKA - "Crveno-
plave# su uspje{no presko~ile
prvu, od dvije te{ke prepreke.
Naime, rukometa{ice Borca
Po{te Srpske u derbi susretu
devetog kola Premijer lige
BiH savladale su qutog rivala,
ekipu @eqezni~ara sa 28:23.
Ovom pobjedom Bawolu~an-
ke su ostale u trci za jesewu
titulu, za koju }e se boriti u na-
rednom kolu sa Qubu{kim.
- Utakmica je opravdala
epitet derbija. Bilo je mnogo
uzbu|ewa, lavovske borbe, iz
koje su moje izabranice iza{le
sa punim plijenom - rije~i su
trenera Borca Po{te Srpske
Rade Un~anina.
Do 22. minuta igralo se gol
za gol, kada su go{}e stigle do
opipqive prednosti od 14:11.
No, za tri minute Bawolu~an-
ke su napravile seriju od 3:0 i
preko Dragane Kne`evi} i Sa-
nele Bawac stigle do izjedna-
~ewa, 14:14. Jo{ samo dva puta
Sarajke su uspjele da povedu
(15:14, 17:16) i to je bilo sve
{to su napravile u dvorani
Osnovne {kole "Borisav Stan-
kovi}#.
- Otpor go{}i potpuno smo
slomili u posqedwih desetak
minuta susreta, kada smo od
23:22 stigli do 27:22. Uspjeli
smo da, dobrim dijelom, "zatvo-
rimo# Sabinu Pehi}, {to je bio
jedan od preduslova za slavqe -
naglasio je Un~anin.
Kolektivna igra Bawolu-
~anki ponovo je do{la do iz-
ra`aja na ovom me~u. Nije bi-
lo individualnih nametawa,
sve djevojke su pru`ile mak-
simum, kako u fazi napada, ta-
ko i odbrane.
- Presudan je bio ve}i broj
raspolo`enih igra~ica, kao i
ve}a `eqa mojih izabranica za
trijumfom. U potpunosti sam
zadovoqan igrom koju su pru-
`ile sve djevojke koje su u pe-
tak istr~ale na parket - nagla-
sio je trener Borca Po{te Srp-
ske Rade Un~anin.
Na kraju spomenimo i to da
je golman Borca Po{te Srpske
Bojana Babi} imala svoje ve~e.
Naime, Babi}eva je ukwi`ila
19 uspje{nih intervencija, od
toga je zaustavila dva {uta sa
linije sedam metara, a imala je
i ~etiri asistencije.
¥ T. PAPI] - XAKULA
I "@EQO" U NIZU
Bawolu~anke su u derbi susretu
savladale ekipu @eqezni~ara
rezultatom 28:23
Bojana Babi} (Borac Po{te Srpske): Blistala
na golu
DVORANA: Osnovne {kole "Borisav Stankovi}#, gleda-
laca: 350, sudije: ^a|o i Ranilovi} (Kozarska Dubica), sed-
merci: Borac Po{te Srpske 9 (4), @eqezni~ar 8 (4), iskqu~e-
wa: Borac Po{te Srpske 4, @eqezni~ar 6 minuta, crveni kar-
ton: Sanela Bawac (Borac Po{te Srpske) u 54. minutu.
BORAC PO[TE SRPSKE: Kosi}, Ninkovi}, Keki} 3,
Malba{i}, Ostoji} 1, Kuki}, Raili}, Bogojevi}, Dr. Kne`e-
vi} 9 (4), De. Kne`evi} 3, Crni} 4, Babi}, Jeli}, Bawac 8.
@EQEZNI^AR: @iko, A. Muharemovi} 3 (3), J. Muhare-
movi} 1, ]osovi} 2, Ahmethoxi}, Konakovi} 2 (1), ]ehai} - Ha-
xovi} 3, Halilovi}, Zahirovi}, Pehi} 6, Xanki}, Smajlovi}
1, Merxani}, Pleh 5.
BORAC PS @EQEZNI^AR28:23
Igrao se 54. minut kada je
te`ak pad imala Sabina Pe-
hi}. Poslije kratkog preki-
da utakmica je nastavqena, a
Pehi}eva je iznesena sa tere-
na, ali, na sre}u, pad nije pro-
uzrokovao te`e posqedice.
Kada je me~ nastavqen, crve-
ni karton dobila je Sanela
Bawac.
- Bio je to nenamjeran pre-
kr{aj Baw~eve, koja se na{la
na putu Pehi}eve i "zaradila#
najstro`u kaznu. Na`alost,
ona ne}e mo}i da igra u nared-
nom kolu, kada gostujemo eki-
pi Qubu{kog. Bi}e to veliki
hendikep za nas, ali poku{a}e-
mo da nadoknadimo weno odsu-
stvo - naglasio je Un~anin.
CRVENI KARTON
BE^ - Rukometa{i Ceqe
Pivovarne La{ko slavili su u
derbiju {estog kola grupe "F#
Lige {ampiona nad wema~kim
Gumersbahom sa 31:29, nanijev-
{i mu tako prvi poraz.
S druge strane, dva {pan-
ska kluba, Sjudad Real i Barse-
lona, grupnu fazu takmi~ewa
zavr{ili su sa maksimalnim
u~inkom, po{to su u ovoj run-
di savladali Brest (39:29), od-
nosno Panelinios (34:24).
U me~u koji je odlu~ivao
drugog putnika u osminu fina-
la iz grupe "B#, ma|arski Pik
Seged je kao gost trijumfovao
protiv [afhauzena, poslav{i
tako [vajcarce u Kup kupova.
Rezultati {estog kola, gru-
pa "A#: Vesprem - Bosna 34:24,
Pova{ka Bistrica - Portland
San Antonio 23:36; grupa "B#:
Sjudad Real - Brest
39:29, [afhauzen -
Pik Seged 22:23; gru-
pa "D#: ^ehovski Me-
dvedi - Flensburg
33:27; grupa "F#: Ce-
qe Pivovarna La{ko
- Gumersbah 31:29,
Fram Sandefjord
28:31; grupa "G#: Bar-
selona - Panelinios
34:24; grupa "H#:
Portovik - Bregenc
27:24.
Plasman, grupa
"A#: Portland San
Antonio 10 bodova,
Vesprem 10, Bosna 4,
Pova{ka Bistrica bez bodova;
grupa "B# Sjudad Real 12, Pik
Seged 7, [afhauzen 5, Brest bez
bodova; grupa "C#: Kolding 9,
[amberi 7, Visla 4, Crvena
zvezda 2; grupa "D#: Flensburg
10, ̂ ehovski Medvedi 8, Zagreb
4, Metalurg bez bodova; grupa
"F#: Gumersbah 10, Ceqe Pivo-
varna La{ko 10, Sandefjord 4,
Fram bez bodova; grupa "G#:
Barselona 12, Gold Kluba 4, Pa-
nelinios 4, Hamarbi 2; grupa
"H#: Vaqadolid 9, Monpeqe 8,
Portovik 4, Bregenc 1 bod. ¥
RUKOMETNA LIGA [AMPIONA, [ESTO KOLO
U me~u koji je odlu~ivao drugog
putnika u osminu finala iz grupe
"
B",
Pik Seged trijumfovao protiv
[afhauzena, poslav{i tako
[vajcarce u Kup kupova
Joan Kawelas (Barselona): [est me~eva, {est pobjeda
MA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEZVORNIK - Rukometa{i
Drine, poslije osam odigranih
kola u Premijer ligi BiH,
osvojili su 15 bodova i nalaze
se na odli~nom ~etvrtom mje-
stu. Iako su debitanti u najja-
~em rangu takmi~ewa, rezulta-
ti Zvorni~ana nisu iznena|e-
we za boqe poznavaoce rukome-
ta. Po~etkom prvenstva u Dri-
ni su oformili jak tim, sasta-
vqen od dosta iskusnih i preka-
qenih igra~a, pa ovakvi rezul-
tati nisu preveliko iznena|e-
we. Jedan od iskusnih igra~a u
ekipi je pivotmen Milan Ne-
deqkovi}, koji po mjestu na ko-
me igra trpi i najvi{e udara-
ca od protivni~kih odbrana.
- Mislim da smo zaslu`eno
osvojili ovaj broj bodova. Nama
je prevashodan ciq bio opstanak
u eliti BiH, a svaki uspjeh pre-
ko toga bi nas radovao. Sada smo
u situaciji da razmi{qamo i da-
qe, mo`da i o ulasku u Ligu
{est, u kojoj }e se najboqi bori-
ti za titulu. Nemamo iluzija da
mo`emo osvojiti titulu, ali sam
siguran da }emo igrati zna~ajnu
ulogu u prvenstvu i da niko pro-
tiv nas ne}e lako do}i do bodo-
va - rekao je Nedeqkovi}.
On isti~e da velike zasluge
za ovaj uspjeh ima i predsjednik
kluba Vlado Mijatovi}, koji
obezbje|uje sredstva za takmi~e-
we, kao i vjerni navija~i, koji na
svakoj utakmici daju svoj dopri-
nos pobjedama Drine.
- Ovaj tim mo`e jo{ vi{e.
Za sada su finansijska sredstva
kojima raspola`emo nedovoqna
za boqi plasman. Ako bi jo{ ne-
ki sponzor pritekao u pomo},
ovaj tim bi, uz nekoliko poja~a-
we, mogao da se umije{a i u bor-
bu za najvi{i plasman - smatra
Milan Nedeqkovi}. ¥ D. G.
PIVOTMEN DRINE MILAN NEDEQKOVI] OPTIMISTA
Mo`emo do Lige {est
Milan Nedeqkovi}:
Zaslu`eno ~etvrti
TREBIWE - Ru-
kometa{ice Leotara
jo{ jednom su razo~a-
rale malobrojne na-
vija~e u dvorani
"Bregovi#. One su do-
`ivjele novi poraz,
a ovog puta boqe od
wih bile su igra~ice
Ilixe, koje su slavi-
le rezultatom 26:21.
Trebiwke su lo-
{e otvorile utakmi-
cu, igrale su u stra-
hu i gr~u, dozvoliv-
{i go{}ama da na
startu povedu sa 3:0.
Sredinom poluvre-
mena ta prednost je
iznosila pet golova -
3:8. Poslije toga, do-
ma}e igra~ice su, u
poku{ajima da anuli-
raju prednost go{}i,
dosta grije{ile, ali
su do odlaska na od-
mor uspjele da smawe
na "minus dva#, 10:12.
Svi u dvorani o~ekivali su
da }e po~etkom drugog poluvre-
mena rukometa{ice Leotara us-
pjeti da izjedna~e, a potom pre-
okrenu rezultat u svoju korist.
Me|utim, one su nastavile sa
neorganizovanim i lo{im ak-
cijama. Go{}e su to znale da
kazne i pove}avale su svoju
prednost, koja je u 58. minutu
iznosila {est golova - 25:19.
Na kraju, pobjeda ekipe
Ilixe potpuno je zaslu`ena,
jer su igra~ice ovog tima po-
kazale mnogo vi{e znawa i
strpqewa od rukometa{ica
Leotara.
¥ M. PIQEVI]
Leotar ponovo razo~arao
DVORANA: "Bregovi#, gledalaca: 200, sudije: Be{irevi}
(Biha}) i Dautovi} (Cazin), sedmerci: Leotar 10 (7), Ilixa 6
(4), iskqu~ewa: Leotar 6, Ilixa 16 minuta.
LEOTAR: Denda, [uki} 1, Kuki} 4, Mijanovi}, Misita,
Vukanovi} 8 (7), Ka{ikovi}, Komnenovi}, Kolak, Dursun 2,
Arseni}, Todorovi} 1, Joksimovi}, Perkovi} 5.
ILIXA: Muhi}, Mihajlovi} 4, Omeragi}, Bratus 7 (2), Baj-
ramovi} 3, Ribi} 7 (2), ^oli} 5, [kaqi}, Haxiselimovi}, Re-
{idovi}, Trogrli}.
LEOTAR ILIXA21:26
TABELA
1. Qubu{ki 9 8 0 1 300:206 24
2. Borac PS 9 8 0 1 295:210 24
3. "Katarina# 9 7 0 2 291:227 21
4. @eqezni~ar 9 7 0 2 298:245 21
5. Zriwski 9 6 1 2 275:221 19
6. @ivinice 9 3 1 5 249:260 10
7. Ilixa 9 3 0 6 251:289 9
8. Doboj 9 2 1 6 242:274 7
9. Una 9 2 1 6 219:308 7
10. Jedinstvo 9 2 0 7 237:278 6
11. Leotar 9 2 0 7 199:267 6
12. Gorica I. 9 2 0 7 207:278 6
DOBOJ - Oslabqeni Doboj, bez povrije|enog kapitena
Dragane Dejanovi} i beka Jelene Tomani}, dvije najboqe igra-
~ice, kako se i o~ekivalo, pretrpio je ubjedqiv poraz od "Ka-
tarine#.
Mostarke su povele sa 2:0, stalno pove}avale vo|stvo i
postavqalo se samo pitawe sa kolikom }e razlikom trijum-
fovati. Na kraju, doma}in je bio u minusu od osamnaest golo-
va - 22:40. ¥ Sl. PUHALO
Te{ko bez najboqih
DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudi-
je: Primorac (Qubu{ki) i Su{i} (^apqina), sedmerci: Do-
boj 7 (3), "Katarina# 3 (1), iskqu~ewa: Doboj -, "Katarina# 6
minuta.
DOBOJ: Ivanovi}, Nari} 2, Goji} 1, Mi{anovi}, Ze~evi}
10 (2), Vasili}, Ninkovi}, Pani}, Ar. Omahi} 2, Filipovi},
Al. Omahi} 7 (2), Mom}i}evi}.
"KATARINA#: Pazin 1, Knezovi} 3, Mari} 5, Pehar 2, Raj-
kovi} 11, Zadro 2, Orlovi} 5, ^avar 3 (1), ^uqak 2, Bajagi} 3,
Juka 3, Cvitkovi}, Krtali}, Vidakov.
DOBOJ
"
KATARINA"22:40
MOSTAR - Rukometa{ice
Une pora`ene su u Mostaru od
ekipe Zriwskog rezultatom
20:39.
Ve} od prvog sudijskog zvi-
`duka doma}e igra~ice su kre-
nule agresivno i stavile su do
znawa go{}ama iz Kozarske Du-
bice da u ovom susretu nemaju
{ta da tra`e.
Mo`da bi igra~ice Une
uspjele da izbore i povoqniji
rezultat u ovom me~u, ali su u
12. minutu ostale bez standard-
ne igra~ice Sande Guji}, koja
je zbog nezgodnog sudara sa Sa-
wom Sulejmanagi} iznesena sa
terena krvave glave. Guji}eva
je bila preba~ena u bolnicu,
gdje joj je ukazana pomo} i gdje
je ustanovqeno da se radi samo
o posjekotini. ¥
Slab otpor
DVORANA: "Bijeli brijeg#, gledalaca: 200, sudije: Sal-
kanovi} i Zeqko (Zenica), sedmerci: Zriwski 4 (4), Una 6 (5),
iskqu~ewa: Zriwski 10, Una 8 minuta.
ZRIWSKI: Panxa, Sulejmanagi} 5, Kvesi} 1, Turudovi}
6, Keki} 4, Glibi}, Deli} 3, I. Ko`uq 2, M. Ko`uq 3, Mla-
ki} 4, Qubas 7 (4), Kolobara 2, Kalajxi} 2, Vidovi}.
UNA: Radulovi}, B. Trkuqa 5, Karan, Guji}, Milanovi}
1, Bogran 1, Veji}, Obu}ina 6 (5), Mandi} 2, Veji}, Rai~evi},
I}itovi} 2, Trivanovi} 3.
ZRIWSKI UNA39:20
REZULTATI
TREBIWE: Leotar - Ili-
xa 21:26, DOBOJ: Doboj - "Ka-
tarina# 22:40, BUGOJNO: Go-
rica Iskra - @ivinice 22:21,
TUZLA: Jedinstvo - Qubu{ki
25:33, BAWA LUKA: Borac
Po{te Srpske - @eqezni~ar
28:23, MOSTAR: Zriwski -
Una 39:20.
IDU]E KOLO
U 10. kolu Premijer lige
BiH za rukometa{ice, koje je
na programu 24. i 25. novem-
bra, sastaju se: ILIXA: Ili-
xa - Una, HAXI]I: @eqe-
zni~ar - Zriwski, QUBU-
[KI: Qubu{ki - Borac Po-
{te Srpske, @IVINICE:
@ivinice - Jedinstvo, MO-
STAR: "Katarina# - Gorica
Iskra, TREBIWE: Leotar -
Doboj.
MA\ARI IDU DAQE
PODGORICA - Derbi 15.
kola Prve crnogorske lige, u
kojem su se "Pod Goricom# sa-
stale dvije prvoplasirane eki-
pe Budu}nost i Zeta, zavr{en je
bez golova. Va`nost me~a umno-
gome je uticao na igru, pa su
mre`e ostale netaknute, {to
}e vi{e odgovarati Podgori-
~anima, koji su tako zadr`ali
pet bodova prednosti u odnosu
na tim iz Golubovaca.
Gledaoci u Nik{i}u mogli
su da u`ivaju u odli~noj fud-
balski predstavi, na kojoj je
postignuto ~ak osam golova, od
~ega {est do poluvremena. Na
wihovu `alost, doma}a Sutje-
ska je pora`ena 3:5 od Mlado-
sti, kojoj je trijumf donio Bu-
kili} golovima u samom fi-
ni{u susreta, ta~nije u 89. i
90. minutu.
Grbaq je na svom terenu
opravdao ulogu favorita u du-
elu sa De~i}em (2:1). Junak po-
bjedni~kog tima bio je dvo-
struki strijelac Radovi}, a za-
nimqivo je da je oba pogotka
postigao sa bijele ta~ke.
Fudbaleri Berana ku}i se
vra}aju sa cijelim plijenom iz
Bijelog Poqa. Jedinstvo je u
27. minutu povelo preko Janko-
vi}a, a "glavni krivac# {to
su gosti stigli do cijelog pli-
jena je Drndar, strijelac po-
godaka u 35. i 56. minutu.
Kom i Mogren su odigrali
slabu utakmicu, koja je zavr-
{ena bez golova, dok Rudar ni-
je dozvolio iznena|ewe na
svom terenu, ostvariv{i po-
bjedu nad Petrovcem - 2:0.
Rezultati 15. kola: POD-
GORICA: Budu}nost - Zeta
0:0, RADANOVI]I: Grbaq -
De~i} 2:1 (Radovi} 22, 82 oba
iz penala - Qumovi} 73),
PQEVQA: Rudar - Petrovac
2:0 (^akar 26 penal, Karaxi}
62), BIJELO POQE: Jedin-
stvo - Berane 1:2 (Jankovi} u
27 - Drndar 35, 56), PODGO-
RICA: Kom - Mogren 0:0,
NIK[I]: Sutjeska - Mladost
3:5 (Karaxi} 12, Bubawa 42,
Me|edovi} 44 - Grbovi} 8, Vu-
ja~i} (autogol) 16, Tomi} 38,
Bukili} 89, 90). ¥
BUDU]NOST I ZETA PODIJELILI BODOVE ODIGRAV[I BEZ GOLOVA
NETAKNUTE MRE@E
"
POD GORICOM"
Dra`en Me|edovi} (Sutjeska): Poraz na doma}em terenu
Dvije prvoplasirane ekipe crnogorskog {ampionata
remizirale, ~ime su Podgori~ani zadr`ali pet bodova
prednosti nad timom iz Golubovaca
1. Budu}nost 15 12 3 0 29:4 39
2. Zeta 15 11 2 2 30:11 34
3. Grbaq 15 6 5 4 16:9 23
4. Petrovac 15 6 4 5 13:17 22
5. Rudar 15 6 1 8 16:17 19
6. Sutjeska 15 5 4 6 11:13 19
7. Mladost 15 5 4 6 16:22 19
8. Mogren 15 3 7 5 9:14 16
9. Kom 15 3 6 6 13:13 15
10. Berane 15 4 3 8 14:19 15
11. De~i} 15 2 6 7 11:21 12
12. Jedinstvo 15 2 5 8 12:30 11
SQEDE]E KOLO
U 16. kolu, koje se igra 18. no-
vembra, igraju: TUZI: De~i} -
Sutjeska, PODGORICA: Mla-
dost - Kom, BUDVA: Mogren - Je-
dinstvo, BERANE: Berane - Ru-
dar, PETROVAC NA MORU:
Petrovac - Budu}nost, GOLU-
BOVCI: Zeta - Grbaq.
BEOGRAD - Lider Meri-
dijan Superlige, Crvena zve-
zda ostvarila je desetu ovose-
zonsku pobjedu. "Crveno-bije-
li# su trijumfovali u Smede-
revu sa 2:1, iako su "oklopni-
ci# u 12. minutu poveli golom
Mladenovi}a. Me|utim, ve} do
23. minuta aktuelni {ampion
je preko Kastiqa i \oki}a
preokrenuo rezultat, te tako
stigao do pobjede sa kojom je
pove}ao prednost nad prvim
pratiocima na sedam bodova.
Drugoplasirani OFK Be-
ograd nije se proslavio u Ku-
li, gdje je do`ivio drugi poraz
(0:2). Hajduk je do prednosti
do{ao u sedmom minutu, nakon
penala koji je realizovao
Stan~i}, a potvrdu trijumfa
donio je Stojanovi} u 26. mi-
nutu.
Poraz "romanti~ara# ni-
su na najboqi na~in iskori-
stili Mladost i Be`anija, ko-
ji su uo~i ove runde nadmeta-
wa bili najbli`i pratioci
ekipe sa Karaburme. Apatin-
ci su do zavr{nih minuta utak-
mice u Zemunu imali vo|stvo,
ali je Brana Ili} donio dru-
gi ovosezonski bod ekipi iz
Gorwe Varo{i.
S druge strane, u izuzetno
zanimqivoj utakmici Be`ani-
ja i Banat su podijelili pli-
jen odigrav{i 2:2. Doma}i su
dva puta vodili, da bi Baqak
u posqedwim trenucima susre-
ta donio remi gostima. Nakon
pro{lonedjeqnog razo~arewa
u duelu sa Be`anijom, Parti-
zan je koliko-toliko popravio
utisak protiv Vo`dovca.
"Crno-bijeli# su opravda-
li ulogu favorita, ostvariv-
{i lagani trijumf nad "zma-
jevima# 2:0. Zanimqivo je da
je tim iz Humske do cijelog
plijena stigao zahvaquju}i go-
lovima iz slobodnih udaraca
Neboj{e Marinkovi}a u pe-
tom i Nenada \or|evi}a u 21.
minutu.
Borac je pred praznim tri-
binama u ^a~ku nadoknadio re-
zultatski deficit i, savladav-
{i Vojvodinu sa 2:1, prestigao
pretposqedwe Novosa|ane na
tabeli.
Rezultati 13. kola: BEO-
GRAD: Be`anija - Banat 2:2
(Savi} 13 autogol, Lazeti} 77
- Miki} 70, Baqak 90), ZE-
MUN: Zemun - Mladost 1:1
(Ili} 89 - S. Radosavqev 26),
BEOGRAD: Partizan - Vo`do-
vac 2:0 (Neb. Marinkovi} 5,
\or|evi} 21), ̂ A^AK: Borac
- Vojvodina 2:1 (Milovanovi}
74, Arsenijevi} 75 - Tadi} 62),
KULA: Hajduk - OFK Beograd
2:0 (Stan~i} 7 penal, Stojano-
vi} 26), SMEDEREVO: Sme-
derevo - Crvena zvezda 1:2
(Mladenovi} 12 - Kastiqo 14,
\oki} 23). ¥
FUDBALERI CRVENE ZVEZDE USPJE[NO PRESKO^ILI JO[ JEDNU PREPREKU
"
Crveno-bijeli" slavili u Smederevu sa 2:1, te se tako
jo{ vi{e u~vrstili na liderskoj poziciji. Partizan
pobijedio Vo`dovac, OFK Beograd pora`en u Kuli
"OKLOP" NIJE IZDR@AO
PAROVI
U 14. kolu, koje je na pro-
gramu u srijedu, 15. novembra,
sastaju se: BEOGRAD: Vo`do-
vac - Smederevo, BEOGRAD:
Crvena zvezda - Zemun, BEO-
GRAD: OFK Beograd - Borac,
APATIN: Mladost - Hajduk,
NOVI SAD: Vojvodina - Be-
`anija, ZREWANIN: Banat
- Partizan.
ZAGREB - Fudbaleri Ri-
jeke nastavili su uspje{nu se-
riju i u 15. kolu Prve hrvat-
ske lige. Osim poraza u odgo-
|enom susretu protiv Dina-
ma, pod vo|stvom novog tre-
nera Milivoja Bra~una tim
sa "Kantride# su ostvarili
~etvrtu uzastopnu pobjedu, a
ovaj put je savladan Slaven
Belupo sa 2:0. Doma}i tim je
vrlo brzo rije{io pitawe po-
bjednika, a strijelac oba po-
gotka bio je [arbini u 4 i 18.
minutu.
Derbi za~eqa igrao se u
Vinkovcima gdje je Cibalija
ugostila Osijek i na kraju do-
{la do slavqa (3:0). Junak tri-
jumfa bio je izuzetno raspo-
lo`eni Zoran Zeki}, koji je
postigao sva tri pogotka.
Uvjerqivu pobjedu na stra-
ni ostvarili su i igra~i Var-
teksa protiv Kamen Ingrada
(4:1). Iako su Vara`dinci na-
stupali bez najboqeg strijel-
ca, Enesa Novini}a golovi ni-
su bili problem, a sa novim
bodovima su se u~vrstili na
tre}em mjestu prvenstvene ta-
bele.
Utakmica izme|u Pule i
[ibenika zavr{ena je nerije-
{eno 1:1, a oba pogotka pala su
u nastavku.
Prvo su gosti u 50. minutu
poveli preko ]avala, ali wi-
hova radost nije dugo trajala
jer je samo dva minuta kasnije
An|elkovi} izjedna~io na 1:1.
Do kraja susreta obje su ekipe
imale po nekoliko {ansi, ali
je duel ipak zavr{io podjelom
bodova.
Rezultati 15. kola: Rijeka
- Slaven Belupo 2:0 ([arbini
4, 17), Cibalija - Osijek 3:0 (Ze-
ki} 25, 34, 62), Kamen Ingrad -
Varteks 1:4 (Zelenka 41 - ]a-
}i} 5, Jertec 32, 43, Begovi}
90), Pula - [ibenik 1:1 (An-
|elkovi} 52 - ]avala 50). ¥
PRVA HRVATSKA LIGA, 15. KOLO
Rijeka nastavila seriju
QUBQANA - Ekipa Drave
napravila je najve}e iznena|e-
we u 18. kolu slovena~kog fud-
balskog {ampionata. Tim iz
Ptuja je osvojio bod na gostova-
wu kod lider Dom`ala, odigrav-
{i 1:1.
Rezultati 18. kola: Dom`a-
le - Drava 1:1 (Zinko 19 - Kro-
naveter 90), Koper - Nafta 2:2
(Jokamin 15, 30 - Repina 65,
Benko 88), Maribor - Faktor
3:2 (Xini} 17, Makriv 26, Ze-
ba 34 - Kuzmanovi} 47, [trbac
59), Publikum - Bela Krajina
5:0 (Gobec 41, Brulc 52, Cadi-
lovski 72, 82, Ber{wak 76 pe-
nal), Gorica - Primorje 3:1
(Matavz 53, Nikezi} 54, 58 -
Xuzdanovi} 80). ¥
SLOVENA^KI FUDBALSKI [AMPIONAT
Drava iznenadila
1. Dinamo 14 11 2 1 35:11 35
2. Hajduk 14 11 2 1 26:7 35
3. Varteks 15 8 2 5 26:25 26
4. Rijeka 15 7 1 7 27:25 22
5. Zagreb 14 7 1 6 18:16 22
6. Me|imurje 14 7 1 6 22:22 22
7. [ibenik 15 6 3 6 21:21 21
8. Pula 15 4 5 6 18:21 17
9. S. Belupo 15 5 2 8 17:21 17
10. Osijek 15 3 7 5 15:23 16
11. Cibalia 15 3 1 11 16:28 10
12. K. Ingrad 15 2 1 12 15:36 7
1. Dom`ale 18 11 7 0 33:15 40
2. Maribor 18 8 6 4 32:22 30
3. Primorje 18 8 4 6 25:22 28
4. Nafta 18 7 6 5 26:25 27
5. Gorica 18 6 7 5 26:24 25
6. Drava 18 6 6 6 28:25 24
7. Publikum 18 4 7 7 25:26 19
8. Koper 18 2 12 4 22:24 18
9. B. Krajina 18 2 7 9 20:34 13
10. Faktor 18 2 6 10 19:39 12
Obiora Odita (Partizan): "Zmajevi" lako prizemqeni
ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT
10
1. C. zvezda 13 10 2 1 18:6 32
2. OFK Beograd 13 7 4 2 20:8 25
3. Mladost 13 7 3 3 14:7 24
4. Partizan 13 7 2 419:12 23
5. Be`anija 13 5 7 118:11 22
6. Hajduk 13 6 0 710:14 18
7. Banat 13 4 4 5 8:13 16
8. Smederevo 13 3 5 510:12 14
9. Borac 13 4 2 7 7:11 14
10. Vo`dovac 13 3 4 6 9:17 13
11. Vojvodina 13 3 3 7 6:12 12
12. Zemun 13 0 2 114:20 2
STRIJELCI: Neb. Marinkovi} u 5. i \or|evi} u 21. mi-
nutu, stadion: Partizana, gledalaca: 3.500, sudija: Goran Ko-
va~i} (Zemun) 7, `uti kartoni: Rni}, \or|evi} (Partizan),
Bojovi} (Vo`dovac).
PARTIZAN: Jahi} 7, Rni} 7, \or|evi} 8, Baji} 7, Lomi}
8, Smiqani} 7, Zaji} 6 (od 75. minuta Mihajlov -), Neb. Ma-
rinkovi} 7 (od 62. minuta Bosan~i} -), Maleti} 7, Vukeqa 6
(od 46. minuta Nen. Marinkovi} 7), Odita 6.
VO@DOVAC: ]anovi} 6, Popovi} 5, Bojovi} - (od 28.
minuta Buli} 5), Lovri} 5, Dragovi} 5, Kalajxi} 5, Marko-
vi} 5 (od 77. minuta Lazi} -), Savi} 5 (od 69. minuta Janko-
vi} 5), Je{i} 5, Kolakovi} 5, \ur|i} 6.
IGRA^ UTAKMICE: Marko Lomi} (Partizan) 8.
PARTIZAN VO@DOVAC2:0
STRIJELCI: Mladenovi} u 12. minutu za Smederevo, a Ka-
stiqo u 14. i \oki} u 23. minutu za Crvenu zvezdu, stadion:
kraj Dunava, gledalaca: 4.000, sudija: Dragomir Tanovi} (Subo-
tica) 7, ̀ uti kartoni: Petrovi} (Smederevo), \oki}, Tutori},
Trajkovi}, Milovanovi} (Crvena zvezda), crveni karton: \or-
|e Tutori} (Crvena zvezda) u 72. minutu.
SMEDEREVO: Rankovi} 6, Cvetkovi} 6, Andri} 6, Petro-
vi} 6, So~anac 6 (od 75. minuta Popovi} -), Bogdanovi} 6, Mu-
drini} 7, Mladenovi} 7, Nedeqkovi} 6, Ze~evi} 6 (od 70. mi-
nuta @ivkovi} -), ]eran 5 (od 34. minuta Kasom 6).
CRVENA ZVEZDA: Ran|elovi} 7, Joksimovi} 7, Tutori}
6, Gaj 7, Tri{ovi} 7, Kastiqo 7, Milovanovi} 7 (od 88. minuta
Miladinovi} -), Trajkovi} 7, Georgijev 6, Ailton 6 (od 66. mi-
nuta Milija{ -), \oki} 7 (od 90. minuta Ra{kovi} -).
IGRA^ UTAKMICE: Segundo Kastiqo (Crvena zvezda) 7.
SMEDEREVO CRVENA ZVEZDA1:2
MINHEN - Iako su wiho-
vi timovi osvojili samo po bod
na doma}em terenu, Marko Pan-
teli} i Danijel Quboja maj-
storskim golovima obiqe`ili
su 12. kolo Bundeslige.
Pogodak Marka Panteli}a,
wegov ve} osmi u ovogodi{woj
sezoni, bio je pravo remek-dje-
lo kakvo se ne vi|a svaki dan.
Srpski napada~ je oduzeo lop-
tu protivni~kom igra~u, napra-
vio nekoliko koraka i lob
udarcem, gotovo iz mjesta i u
stilu najve}ih majstora, sa 25
metara matirao nemo}nog gol-
mana Bohuma. Potom su gosti
izjedna~ili, pa preokrenuli na
1:3, da bi doma}i do boda do{li
u samoj zavr{nici golom No-
jendorfa.
Desetkovani Hamburger je
na svom terenu uzeo samo bod
protiv Borusije iz Menhenglad-
baha, koja je na taj na~in napo-
kon prekinula seriju poraza na
strani. Danijel Quboja je bio
najboqi pojedinac na terenu,
sjajno je reagovao na jedan cen-
tar{ut i petom matirao ~uva-
ra mre`e Borusije za 1:0. Ipak,
fini{ je pripao gostima i ve-
teranu Nojvilu koji je bio stri-
jelac za remi.
[ampion Bajern je u utak-
mici punoj preokreta osvojio
cijeli plijen u Leverkuzenu i
najavio povratak na ~elo tabe-
le. Siguran je bio i [alke ko-
ji je u Gelzenkirhenu deklasi-
rao ekipu Majnca za lidersku
poziciju na tabeli.
Rezultati 12. kola: Bajer
Leverkuzen - Bajern 2:3 (Ki-
sling 48, Atirson 80 - Saliha-
mixi} 33, Demikelis 83, Piza-
ro 86), Ajntraht Frankfurt -
Arminija Bilefeld 0:3 (Vi-
{nijarek 26, Zuma 63, Njeng 84),
Hamburger - Borusija Menhen-
gladbah 1:1 (Quboja 65 - Nojvil
84), Herta - Bohum 3:3 (Pante-
li} 9, van Burik 59, Nojendorf
80 - Gekas 39, Misimovi} 45, 48),
[alke - Majnc 4:0 (Kurawi 13,
32, Altintop 22, 67), Volfsburg
- Kotbus 0:0, ju~e su igrali: Ale-
manija Ahen - Nirnberg, Hano-
ver - [tutgart. ¥
ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT
11
LONDON - [ampion ^el-
zi, predvo|en napada~kim tan-
demom Drogba - [ev~enko, ni-
je imao problema u duelu sa
Votfordom u me~u 12. kola
Premijer lige.
Fudbaler koji je obiqe-
`io vikend na "ostrvu# je
jo{ jednom bio tamnoputi
Drogba, ~iji je het-trik, uz
pogodak [ev~enka, donio
plavcima devetu prvenstve-
nu pobjedu.
Bolton je u [efildu pro-
kockao dva gola prednosti pa
je morao da se zadovoqi bo-
dom, ba{ kao i Portsmut u su-
sretu sa Fulamom.
Dejan Stefanovi} je za
ekipu sa "Fraton parka# od-
igrao svih 90 minuta, dok Og-
wena Koromana ve} po obi-
~aju nije bilo ni na klupi za
rezerve.
U prvoj utakmici kola
Man~ester Siti i Wukasl su
igrali bez golova, a takvim
ishodom sigurno mogu da budu
sre}nije "svrake#, koje su u
me~ u{le desetkovane. Man-
~ester junajted je na "Ivud
parku# lak{e nego {to rezul-
tat govori do{ao do bodova u
duelu sa Blekburnom i zadr-
`ao lidersku poziciju na ta-
beli.
Rezultati 12. kola: Man~e-
ster Siti - Wukasl 0:0, ^elzi
- Votford 4:0 (Drogba 27, 36,
69, [ev~enko 52), Everton - As-
ton Vila 0:1 (Saton 42),
Midlzbro - Vest Hem 1:0 (Ma-
karone 74), Portsmut - Fulam
1:1 (Kol 74 - Najt 56), [efild
junajted - Bolton 2:2 (Hals 70,
Ri~ards 73 - Diuf 36, Dejvis
59), Vigan - ^arlton 3:2 (Meka-
loh 15, Kamara 41, Xekson 78 -
D. Bent 52, M. Bent 89), Blek-
burn - Man~ester junajted 0:1
(Saha 64), ju~e su igrali: Ri-
ding - Totenhem, Arsenal - Li-
verpul. ¥
^ELZI
"
POTOPIO" VOTFORD U 12. KOLU PREMIJER LIGE
DROGBA BEZ MILOSTI
Napada~ Obale Slonova~e postigao het-trik i uz pomo}
[ev~enka londonskom klubu donio devetu
prvenstvenu pobjedu
\Drogba (^elzi) i Foster (Votford): Golman na
mukama
1. Man~ester J. 12 10 1 1 27:5 31
2. ^elzi 12 9 1 2 22:7 28
3. Aston Vila 12 5 6 1 15:9 21
4. Bolton 12 6 3 3 12:11 21
5. Portsmut 12 6 2 4 17:10 20
6. Arsenal 10 5 3 2 16:6 18
7. Everton 12 4 5 3 16:11 17
8. Vigan 11 5 2 4 16:13 17
9. Liverpul 11 5 2 4 14:12 17
10. Fulam 12 4 5 3 13:16 17
11. Totenhem 11 4 3 4 8:11 15
12. Midlzbro 12 4 2 6 10:16 14
13. Riding 11 4 1 6 10:17 13
14. Man~ester S.12 3 4 5 7:14 13
15. Blekburn 12 3 3 6 10:16 12
16. Vest Hem 12 3 2 7 9:15 11
17. [efild 12 2 4 6 7:16 10
18. Wukasl 12 2 3 7 7:14 9
19. Votford 12 1 6 5 9:17 9
20. ^arlton 12 2 2 8 9:18 8
PARIZ - ^ak pet me~eva
13. kola Francuske lige zavr-
{eno je nerije{enim rezul-
tatom, od ~ega tri susreta i
onim najnepopularnijim. Ok-
ser je osvojio bod u Bordou,
Ren u Lansu, a So{o u Nici,
te Le Man i Pari Sen @er-
men koji i poslije ovog kola
ostaju u sredini tabele. Si-
gurne pobjede izvojevali su
Lorijon protiv Nansija, od-
nosno Tuluz protiv Sedana.
Srpski internacionalci su
prikazali solidne partije.
Nenad Kova~evi} je za ekipu
Lensa igrao do 86. minuta, a
Du{ko To{i} je za So{o od-
igrao cijeli me~ i dobio `u-
ti karton. Marko Ba{a je kao
kapiten predvodio ekipu Le
Mana, dok u ekipi Nanta ni-
je bilo Stojkovi}a i Dimi-
trijevi}a.
Rezultati 13. kola: Lion -
Valensjen 2:1 (Kris 83, Skila-
}i 85 - Savidan 76), Bordo - Ok-
ser 0:0, Le Man - Pari Sen
@ermen 1:1 (Lukau 38 - Kalu
10 penal), Lens - Ren 0:0, Lori-
jen - Nansi 2:0 (Le Pen 66, Na-
mu{i 88), Nant - Sent Etjen
2:2 (Kubiqe 39, Bukari 86 - Fe-
induno 45, Howon 90), Nica -
So{o 0:0, Tuluz - Sedan 3:1 (Fa-
biwo 45 autogol, Elmander 50,
72 - Butabut 66), ju~e su igra-
li: Troa - Monako, Lil - Olim-
pik Marseq. ¥
FRANCUSKI FUDBALSKI [AMPIONAT, 13. KOLO
Nant ispustio trijumf
MILANO - Predvo|eni ka-
pitenom Totijem, fudbaleri
Rome savladali su Milan sa 2:1.
Najboqi fudbaler Rimqana dva
puta je zatresao mre`u "rosone-
ra# a novi poraz doma}ih samo
je potvrdio da se ~eta Karla
An}elotija nalazi u ozbiqnoj
krizi i da su ekipi neophodne
drasti~ne promjene. Ovo je ta-
ko|e i prva pobjeda Rome nad
Milanom na stadionu "San Si-
ro# poslije 19 godina. Atalan-
ta je dobro po~ela u Firenci,
ali su doma}i odmah izjedna-
~ili i sa dva gola u smiraj su-
sreta izborili pobjedu kojom
nastavqaju bijeg sa za~eqa ta-
bele.
Lacio je neo~ekivano lako
savladao Udineze i to sa 5:0.
Kaqari je na gostovawu u Sici-
liji u 90. minutu stigao do bo-
da protiv Mesine, kada je kod
rezultata 2:1, Konti zatresao
mre`u za bod i jedini nerije-
{en rezultat u ovom kolu. Si-
gurne pobjede na doma}em tere-
nu ostvarili su Palermo i
S a m p d o r i j a
protiv Tori-
na, odnosno
Kijeva a rezul-
tat je bio
identi~an - 3:0.
Rezultati: Fi-
orentina -
Atalanta 3:1
(Mutu 27, Pa-
cini 89, 90 -
Miqa}o 26),
Milan - Roma
1:2 (Broki 56 -
Toti 7, 83),
Askoli - Em-
poli 0:1 (Buske
7), Katawa -
Livorno 3:2
(Spinezi 35,
Kaserta 61,
Korona 90 -
Bakajoko 45,
Pauliwo 60),
Lacio - Udine-
ze 5:0 (Roki 32, 89
Mauri 41, 72, Odo
77), Mesina - Kaqari 2:2 (Kor-
dova 35, Rigano 64 - Espozito
53, Konti 90), Palermo - Tori-
no 3:0 (Korini 43, Di Mikele
69, Amauri 79), Sampdorija -
Kijevo 3:0 (Bonacoli 19, Kvaqa-
rela 28, 36), Sijena - Re|ina 0:1
(Bjanki 70 penal). ¥
RIMSKA VU^ICA SLAVILA NA GOSTOVAWU U MILANU
TOTI SRU[IO MILAN
\Fran~esko Toti (Roma):
Lekcija Milanezima
1. Palermo 11 9 0 2 26:15 27
2. Inter 10 7 3 0 22:12 24
3. Roma 11 7 2 2 19:8 23
4. Sijena 11 4 5 2 12:10 16
5. Atalanta 11 4 4 3 17:16 16
6. Katawa 11 4 4 3 16:17 16
7. Livorno 11 4 4 3 10:11 16
8. Empoli 11 3 6 2 11:9 15
9. Mesina 11 3 5 3 15:15 14
10. Sampdorija 11 3 4 4 17:16 13
11. Udineze 11 3 4 4 10:12 13
12. Lacio 11 4 3 4 15:10 12
13. Kaqari 11 1 8 2 10:11 11
14. Parma 10 2 2 6 11:20 8
15. Torino 11 1 5 5 6:16 8
16. Milan 11 4 3 4 11:12 7
17. Askoli 11 0 4 7 5:15 4
18. Fiorentina11 6 0 5 18:13 3
19. Kijevo 11 0 3 8 7:17 3
20. Re|ina 11 4 3 4 12:15 0
1. Lion 13 11 1 1 29:10 34
2. Tuluz 14 7 3 4 22:18 24
3. Lens 14 6 5 3 19:14 23
4. So{o 14 6 5 3 17:15 23
5. St. Etjen 14 6 4 4 23:19 22
6. Lorijen 14 6 4 4 15:13 22
7. Nansi 14 6 4 4 12:11 22
8. Lil 12 6 3 3 19:12 21
9. Marseq 12 6 2 4 19:12 20
10. Bordo 14 6 2 6 16:17 20
11. Le Man 14 4 7 3 18:19 19
12. P.S.@. 14 4 5 5 16:18 17
13. Ren 14 4 5 5 10:12 17
14. Okser 14 3 6 5 13:18 15
15. Valensjen 13 4 2 7 13:20 14
16. Nica 14 3 4 7 11:15 13
17. Nant 14 2 6 6 13:20 12
18. Troa 12 2 4 6 12:16 10
19. Sedan 14 1 6 7 17:28 9
20. Monako 12 2 2 8 9:16 8
JUVENTUS
Pogocima Pavela Nedve-
da Juventus je, savladao Pe-
skaru sa 2:0 i tako do{ao do
tre}eg mjesta u "Seriji B#.
"Stara dama# je tako sa 20
osvojenih bodova iz 11 me~e-
va u kojima je ostvarila de-
vet pobjeda, na dobrom putu
da se vrati u elitno dru{tvo.
Kapiten Rimqana sa dva pogotka skinuo
"
prokletstvo" Rome koja 20 godina nije slavila
u gostima kod Milana
\Paskal Feinduno (Sent Etjen): Do boda
u fini{u
SRPSKI REPREZENTATIVCI OBIQE@ILI 12. KOLO BUNDESLIGE
Blistali Panteli} i Quboja
1. [alke 13 8 2 3 23:13 26
2. Verder 12 7 2 3 31:16 23
3. Bajern 13 7 2 4 22:17 23
4. Arminija 13 6 4 3 25:14 22
5. [tutgart 11 6 3 2 23:16 21
6. Herta 13 4 7 2 24:20 19
7. Borusija D. 12 4 6 2 16:13 18
8. Volfsburg 13 4 6 3 9:10 18
9. Energi 13 4 5 4 14:14 17
10. Ajntraht 13 3 7 3 13:17 16
11. Bajer 13 4 3 6 21:21 15
12. Borusija M.13 4 2 7 12:18 14
13. Nirnberg 11 2 7 2 13:11 13
14. Ahen 11 4 1 6 17:21 13
15. Hamburger 13 1 8 4 12:16 11
16. Bohum 13 2 4 7 16:26 10
17. Hanover 11 2 4 5 10:20 10
18. Majnc 13 1 5 7 10:28 8
MADRID - U premijernoj
utakmici 10. kola {panske
Primere Atletiko je u Madri-
du, iako zna~ajno oslabqen, po-
bijedio ekipu Viqareala.
"@uta podmornica# je imala
rano vo|stvo, po{to je Fuen-
tes u 14. minutu postigao prvi
gol na utakmici.
Me|utim, doma}i su uspjeli
da izjedna~e, preokrenu i jo{
ovjere pobjedu do kraja susreta.
Strijelci za "jorganxije# bi-
li su Kastro, Tores sa bijele
ta~ke i Aguero. U drugom su-
sretu Valensija je pogotkom
Morientesa vodila protiv
Atletika sve do posqedweg mi-
nuta, kada je Qorente zatresao
mre`u i tako odnio bod sa "Me-
staqe#.
Rezultati prvih me~eva 10.
kola: Atletiko Madrid - Vi-
qareal 3:1 (Kastro 36, Tores
45 penal, Aguero 63 - Fuentes
14), Valensija - Atletik Bil-
bao 1:1 (Morijentes 44 - Qo-
rente 90). ¥
ODIGRANA DVA SUSRETA [PANSKE
"
PRIMERE"
\ Fernando Tores (Atletiko Madrid):
Preokretom do pobjede
Kiks Valensije
Stanica olicije 122 i 660-001
Autobuska stanica 660-462
Hitna pomo} 660-900
Elektro Prwavor 663-666
Vatrogasno dru{tvo 665-160
Vodovod 664-402
Skup{tina op{tine 663-740 660-340
Dom kulture 663-574
Hotel "Siti# 065 655-040
Radio Prwavor 660-881
Radio Qubi} 665-035
Televizija K-3 640-460
Bawski centar Kula{i 666-101
PRWAVOR 051
Dom zdravqa 740-063
Policijska stanica 740-027
Vatrogasna slu`ba (TVJ) 740-150
Skup{tina op{tine (centrala) 740-001
Crveni krst 740-133
Elektrodistibucija 740-004
Narodni univerzitet (Biblioteka) 740-116
Vodovod i kanalizacija 740-068
[kolski centar "Petar Ko~i}# 740-135
Motel Barda~a 758-250
Radio Srbac 745-302
Turisti~ka organizacija 744-470
SRBAC 051
Policija 372-555
Hitna pomo} 372-155
Vatrogasci 370-796
Narodna biblioteka 370-689
"Jugoprevoz# 370-028
Skup{tina op{tine 370-06 ili 370-759
"Elektro-Bile}a# 372-591
Veterinarska stanica 372-201
BILE]A 059
Centrala: Na~elnik op{tine 551-002, 551-014
Predsjednik Skup{tine op{tine 551-021, 551-026
Zamjenik na~elnika op{tine 551-131
Sekretar Skup{tine op{tine 551-948
[ef kabineta na~elnika 551-039
Odjeqewe za op{tu upravu 551-016
Odjeqewe za privredu 551-068
Odjeqewe za finansije 552-854
Odjeqewe za urbanizam
i stam-kom. poslove 552-714
Po{ta 551-053
Sredwa {kola 551-061
Osnovna {kola "Milo{ Duji}# 551-009
Narodna biblioteka "Ivo Andri}# 552-547
Dje~iji vrti} "Neven# 551-345
Komunalno preduze}e 551-034
Tehni~ki pregled vozila 551-066
Centar za sport i kulturu 552-066
Hotel "Turist# 551-093, 551-230
JP "Gradsko grijawe# 551-830
SR^ Radio 555-200
"^elina~ke novine# 552-547
Dom zdravqa: Centrala 551-044, 551-015
Apoteke: Dom zdravqa, 551-047,
"Margomedik# 552-561
^ELINAC 051
Stanica javne bezbjednosti 333-444
Saobra}ajna policija 331-699
Dom zdravqa (centrala) 333-292
Dom zdravqa (porodi~na medicina) 337-030
Komunalac 333-466
Elektrodistribucija 333-067
Vatrogasci 333-461
Auto-moto dru{tvo 333-013
Autobuska stanica 333-499
Taksi 065/949-678
Skup{tina op{tine 315-103
Osnovni sud 333-267
Apoteka ICN Galenika 333-535
Apoteka Stefanovi} 333-250
Biblioteka 336-643
DERVENTA 053
Policijska stanica 434-601
Autobuska stanica 403-611
RJ Elektrodistribucija 430-226
Narodna biblioteka "Danilo Ki{# 410-760
SPKD "Prosvjeta# 436-363
Skup{tina op{tine 431-451
Teritorijalna vatrogasna jedinica 410-870 i 123
Hitna pomo} 432-994 i 124
Porodi~na medicina 436-658
Vodovod 440-142
ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# 421-200
Hotel "Hercegovina# 431-415
TESLI] 053
Apoteka 415-955
Autobuska stanica 416-127
Hitna pomo} 415-017
Vatrogasna slu`ba 415-155
Stanica policije 415-101
Po{ta-{alteri 415-129
Auto-moto dru{tvo 415-309
Benzinska pumpa 415-114
"Elektodistribucija# 415-023
Crveni krst 415-447
Skup{tina op{tine
- na~elnik 415-106
- centrala 415-406
Radio "303# 417-730
Hotel "Borike# 482-614
"Komunalije# 415-426
"Komrad# 420-450
ROGATICA 058
Kiosk "Glasa Srpske# 785-130
Vatrogasno dru{tvo 785-104
Hitna pomo} 782-003
Apoteka 784-140
Narodna biblioteka 782-052
Biletarnica "Golubi}# 785-326
Komunalno preduze}e 784-063
Elektro-poslovnica 782-011
Skup{tina op{tine (centrala) 782-109
Hotel "St. Petar# 783-002
Crveni krst 782-197
Centar za socijalni rad 785-160
Benzinska pumpa "Petrol# 785-163
Benzinska pumpa "Bor petrol# 785-606
Nova banka 782-021
Razvojna banka 782-018
Robna ku}a "Kvimpeks# 785-208
Po{ta 782-116
Telekom 782-022
Teledom 784-130
Biro za zapo{qavawe 785-035
Radio Kotor Varo{ 785-266
KOTOR VARO[ 051
Op{tina 533-095, 532-271, 532-370
Dom zdravqa (de`urna slu`ba) 532-131
Policijska stanica 532-161
Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo 532-112
tel./faks 532-399
Elektrodistribucija 532-099
Vodovodno preduze}e "Budu}nost# 532-072
Komunalno preduze}e "Komunalac# 530-195
Turisti~ka organizacija
op{tina Lakta{i 533-269
Centar za socijalni rad 530-306
Crveni krst 532-034
Dom kulture 532-217,
Biblioteka 535-196,
Poqoprivredna stru~na slu`ba 530-595
Studio 078 532-347
LAKTA[I 051
Op{tina 220-920, 211-353 i faks 211-184
Op{tina Info DESK 220-950
Autobuska stanica 211-093
Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# 211-319
Hitna pomo} 211-030
Komunalno preduze}e "Park# 211-506
Vartogasno dru{tvo 211-482
Stanica javne bezbjednosti (centrala) 211-042
Policijska stanica za bezbjednost
saobra}aja 211-122
"Mrkowi} putevi#
- putna slu`ba 280-072, 280-023 i 280-001
Elektrodistribucija 211-249
"Elektroprenos# 220-050
Kulturni centra 211-503
Narodna biblioteka 213-746
Tranzitni telekom 211-011
Veterinarska stanica 211-308
Hotel "Krajina# 211-338
Tu`ila{tvo 211-216
Radio [IK 220-140
Turisti~ki centar "Balkana# 212-505
MRKOWI] GRAD 050
U okviru realizacije projekta
"Complementary return assistance to residents of Collective Accommodations in BiH whose
houses will be reconstructed through project of BiH Ministry of Human Rights and
Refugees# kojeg finansira Ambasada Kraqevine Holandije u Sarajevu, imple-
menting partner Mercy Corps Scotland, kancelarija u Tuzli, raspisuje
JAVNI POZIV
za izbor konsultanata za stru~ne poslove projektovawa i nadzora nad izvo|ewem
infrastrukturnih prikqu~aka (vodovod, kanalizacija, pristupni put) na teri-
toriji cijele BiH.
Poziv se objavquje s ciqem izbora javnih ili privatnih firmi, stru~nih tim-
ova, institucija ili javnih preduze}a, svih onih koji mogu pru`iti uslugu
tehni~kog snimawa, izrade dokumentacije i vr{ewe nadzora nad izvo|ewem rado-
va kada su u pitawu snabdijevawa vodom, odvodwa kanalizacije i izgradwa pris-
tupnog puta individualnim stambenim ku}ama. S ciqem efikasnijeg djelovawa
i organizacije posla ukupni posao od 1.100 ku}nih prikqu~aka planira se real-
izovati u toku naredne dvije godine. Ukupan obim posla odvija se na cijeloj ter-
itoriji BiH, tako da je izvr{ena podjela izbora konsultanata po regionima: Sara-
jevo (centralni i isto~ni dio BiH), Tuzla (sjeveroisto~na BiH), Zenica (cen-
tralni dio BiH), Bawa Luka (sjeverni dio BiH), Biha} (zapadni i jugozapadni
dio BiH), Mostar (ju`ni i jugoisto~ni dio BiH) i Br~ko distrikt.
Svi zainteresovani treba da se obrate na adresu Mercy Corps Scotland, \or|a Mi-
hajlovi}a 2, Tuzla, tel. 035 274 116, faks 035 251 395, [email protected]
sa zahtjevom za preuzimawe tenderske dokumentacije. Rok za preuzimawe doku-
mentacije je 20.11.2006. do 16 ~asova. Rok za predaju ponuda je 27.11.2006. do 16 ~aso-
va. Cijena kompletnog tendera je 100,00 KM.
Na osnovu odluke Odbora povjerilaca od 6.11.2006. godine, ste~ajni upravnik
Tvornice pozamanterije "Jahorinka# a.d. u ste~aju, Mokro objavquje:
OGLAS
Poni{tava se Javni poziv o prodaji imovine ste~ajnog du`nika, objavqen u
"Glasu Srpske# dana 12.10.2006. godine.
Ste~ajni upravnik
Radoslav Brati} s.r.
The Embassy of the Kingdom of the Netherlands Mercy Corps Scotland
ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI/VODI^
12
VODI^
13
Va`niji telefoni
Telekom Srpske, informacije 1185
A`urirawe podataka i
Informacije iz Centralnog registra 1369
Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370
Informacije o berzi 1371
Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372
Ta~no vrijeme i temperatura 1373
CJB 122, 337-100
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282
Ta~no vrijeme, datum,
temperatura, vazdu{ni pritisak 125
Vojna policija 335-937
Sektor sekjuriti 460-140, 461-115
Bolnica (stara lokacija) 216-725
Paprikovac 308-111
Op{tina 244-444
Aerodrom #Bawa Luka# 535-210
Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626
Agencija za prodaju avio karata 219-974
Autobuska stanica 315-355, 315-867
@eqezni~ka stanica 301-229
Biletarnica (centar) 211-961
Rale turs 215-333
"A# taksi 1500
"Bawalu~ki# taksi 1544
"Bel# taksi 1550
Euro-taksi 1555
Maksi taksi 1551
"Patrol# taksi 1533
Mobil taksi Bawa Luka 1566
"Ideal# taksi 1545
Vodovod i kanalizacija 212-480
Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060
"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811
Prijava kvarova 300-384
Centar za obavje{tavawe 121, 212-500
Apoteka "Prvi maj# 223-540
Centralna apoteka 225-630
Apoteka "Zmijawe# 329-870
Apoteka "Zvijezda# 433-070
Apoteka "Boska# 226-990
Apoteka "Palas# 222-860
Apoteka "Nova varo{# 329-840
Veterinarska stanica 303-113
"^isto}a# 304-477
Meteorolo{ka stanica 307-943
"Gradsko grobqe# 051/216-412
Kvarovi na telefonima 1275
Op{tinski Crveni krst 301-065
Regionalni Crveni krst 303-463
faks: 307-715
Me|unarodni komitet CK 310-037
Kancelarija za tra`ewe zarobqenih
i nestalih lica Republike Srpske 302-150
Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881
Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911
"Gra|a# 218-241, 218-242
Toplana - reklamacije 336-104
AMS RS 1285, 301-464
Narodno pozori{te RS 314-006
Muzej savremene umjetnosti RS 215-364
Dje~je pozori{te RS 215-907
Univerzitet u Bawoj Luci 218-997
Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986
Narodna i univerzitetska
biblioteka RS 215-859, 215-866
Autobuski red vo`we
Me|unarodne linije
Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u
12 ~asova
Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom
u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u
9.30 ~asova
Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova
Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12
~asova
Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30
Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova
Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa
Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova
Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova
Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova
Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom
u 15 ~asova
Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-
qa, ponedjeqak u 20 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova
Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova
Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni
Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22
~asa
Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova
Me|uentitetske linije
Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova
Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00
Me|ugradske linije
Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00
Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00
Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova
Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,
13.05, 15.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova
Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova
Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim
subote i nedjeqe
Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,
Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-
va
Avionski saobra}aj
Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka
Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote
sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973
Polasci vozova
Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova
Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova
Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30
Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,
~asova
Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova
Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke
Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke
Hoteli
"Bosna# 215-681
"Slavija# 211-806
"Palas# 218-723
"Ideja# 217-444
"Merriot# 222-870, 217-801
"Vidovi}# 217-217, 245-800
Garni hoteli
" Firenca# 311-296
"Damjan# 213-900, 213-880
"Castello# 371-286, 371-281
"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335
Moteli
"Nana# 370-050, 370-471, 370-667
"Dragana# 413-050
"Grand# 380-105
"Golden kard# 313-100, 313-122
"Kamel# 319-922, 319-921
"Vidovi}# 217-883
"Pansion Jeti# 413-100
Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993
BAWA LUKA 051
CJB I. Sarajevo 226-930
SJB Isto~no Sarajevo 316-104
SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785
SJB Trnovo 610-130
SJB Sokolac 447-130
Stanica policije Pale 223-031
Vatrogasna brigada 123
Lukavica 340-734
Pale 223-159
Sokolac 448-359
Bolnica Kasindo 676-054
Bolnica Sokolac 448-177
Domovi zdravqa
Pale 223-256
Lukavica 340-782
Sokolac 448-543
Trnovo 610-299
Skup{tina grada
Pale 226-793
Lukavica 342-678
Op{tine
Pale 226-593
Sokolac 448-056
Isto~na Ilixa 317-870
Lukavica 342-336
Trnovo 610-237
Autobuska stanica
Isto~no Sarajevo 317-377
Taksi 340-200
"Elektro- Sarajevo# 226-626
"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113
Vodovod i kanalizacija
Pale 223-273
Lukavica 340-480
Apoteke
Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326
Lukavica 676-260, 677-902
Mati~na biblioteka
I. Sarajevo 340-778
Kulturni centar Pale 227-132
Toplane
Pale 227-033
Sokolac 447-125
Lukavica 340-610
GP "Put# 676-625
Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303
Po{te
Pale 226-001
Sokolac 448-752
Trnovo 610-201
Isto~na Ilixa 676-168
Lukavica 340-139
ISTO^NO SARAJEVO 057
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124
Muzej 231-220
Umjetni~ka galerija 241-684
Narodna biblioteka 241-114
@eqezni~ka stanica 221-569
Autobuska stanica 241-399
Vodovod 231-381
Gradska toplana 241-955
Taksi 232-022
Op{ta bolnica 241-022
Skup{tina op{tine 242-022
"Elektro-Doboj# 241-344
Hotel "Bosna# 242-012
Radio Doboj 241-041
DOBOJ 053
Policija 216-855
Dom zdravqa 217-421
Bolnica 217-422
Elektrodistribucija 216-119
Vlada distrikta 216-011
Komunalno 216-713
Vatrogasno 216-511
Me|unarodni pres centar 217-771
Dom kulture 049/212-803
Biblioteka 049/212-709
Fond srpske solidarnosti 218-989
Autobuska stanica 215-657
Slu`ba za odr`avawe puteva
"Bijeqinaputevi# 218-854
Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481
Grand hotel "Posavina# 217-510
Hotel "Jelena# 232-870, 232-850
Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771
Carina 217-670
Crveni krst 214-789
Apoteke 217-308, 212-609, 213-150
Centar za socijalni rad 215-164
@eqezni~ka stanica 218-203
Taksi 211-740
BR^KO 049
Autobuska stanica 220-466
Akademija likovnih umjetnosti 224-703
Porodili{te 261-246
"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050
Centar javne bezbjednosti 260-926
Muzej Hercegovine 271-060
Hotel "Leotar# 261-084
Centar za informisawe i kulturu
Dom kulture
i Radio Trebiwe 260-248, 220-132
TREBIWE 059
Policija (centrala) 232-811 ili 122
Hitna pomo} 231-294
Vatrogasci 231-811
Vodovod 213-300
Galerija 213-305
Muzej 211-334
@eqezni~ka stanica 211-021
Autobuska stanica 234-141
Bolnica 231-911
Op{tina 231-149
Apoteka Kozara 231-202
Hotel "Prijedor# 234-255
Kino 211-259
PRIJEDOR 052
Stanica javne bezbjednosti 813-522
Pograni~na policija 813-901
Hitna pomo} 813-277
Op{ta bolnica 813-433
Vodovod 813-624
Autobuska stanica 813-500
Skup{tina op{tine 813-377
Elektro-Gradi{ka 813-344
Taksi slu`ba 814-765
Srpski radio Gradi{ka 814-900
Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810
Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724
GRADI[KA 051
CJB Bijeqina 207-633
Vatrogasna jedinica 204-366
Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442
Muzej Semberije 201-292
Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472
Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603
@eqezni~ka stanica 204-275
Autobuska stanica 207-322
Vodovod 209-259
Gradska toplana 209-520
Meteorolo{ka stanica 202-442
Taksi 207-864
BIJEQINA 055
Policija 751-251
Dom zdravqa 752-231
Elektrodistribucija 751-740
Vodovod 752-674
@eqezni~ka stanica - informacije 752-150
Autobuska stanica - informacije 751-411
Vatrogasno dru{tvo 751-631
Carinarnica 751-294
Narodna biblioteka 751-260
Radio Novi Grad 751-071
NOVI GRAD 052
Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010
Dom zdravqa, prva pomo} 734-194
Crveni krst 734-660
Autobuska stanica 731-045
Skup{tina op{tine (centrala) 734-710
Elektrodistribucija 733-520
Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555
Veterinarska stanica 733-209
Odsjek Ministarstva
za izbjegla i raseqena lica 734-877
Dom kulutre 733-248
Vodovod 733-233
Sredwo{kolski centar
"Milorad Vla~i}# 734-833
VLASENICA 056
Crveni krst 731-660
Hitna pomo} 124
Vatrogasna slu`ba 123
Apoteka 410-333
Bolnica (centrala) 410-663,
Taksi slu`ba 918
Autobuska stanica 410-585
Informacije - Po{ta 1185
Prijava smetwi, "Telekom# 1275
RJ Elektrodistribucija 410-066
Vodovod 412-144
Komunalno preduze}e
"Komunalac# 410-497
KOZARSKA DUBICA 052
Stanica policije 122
Hitna pomo} 210-100
Policija 210-008
Profesionalna
vatrogasna jed. 210-133
Vodovod 210-154
Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234
Bolnica 210-100
Autobuska stan. 211-635
Hotel "Drina# 211-603
Hotel "Vidikovac# 210-245
@eqezni~ka st. 210-041
ZVORNIK 056
Autobuska stanica 620-873
Hitna pomo} 620-625
Dom kulture 620-271
Radio Vi{egrad 620-701
Gradska galerija 620-397
Stanica policije 620-346
Carinarnica 630-460
Hotel "Vi{egrad# 620-224
Po{ta 621-353
Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635
Skup{tina op{tina - centrala 620-586
Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311
Saobra}ajna policija 620-989
Apoteka 620-150
Benzinske pumpe 620-261, 620-655
Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323
Vodovod 620-112
Komunalac 630-261
Elektrodistribucija 620-600
"Romanijaputevi# 620-722
Dr`avna grani~na slu`ba 610-480
Manastir Dobrun 612-603
VI[EGRAD 058
Autobuska stanica 210-113
Hitna pomo} 124
Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199
Stanica policije 210-906
Regionalna po{ta 210-096
"Elektrodistribucija# 572-993
AMD 210-349
Benzinska pumpa 210-863
"Srbiweputevi# 572-991
Carina 575-045
Klini~ki centar 210-417
Crveni krst 210-098
Skup{tina op{tina 210-202
Radio Fo~a 210-095
Hotel "Zelengora# 210-013
Hotel "Mladost#
Tjenti{te 520-118
Komunalno preduze}e
"Izvor# 210-310
FO^A 058
ponedjeqak, 13. novembar 2006.
ISKUSTVO nas u~i da multietni~ke dr`ave,
koje nisu nastale voqom naroda, izra`enom na
odvojenim referendumima, nisu dugove~ne. Jo{ je
Meternih upozoravao svoga suverena, Frawu Josi-
pa, "da je ustav zasnovan na predstavni~kom siste-
mu nespojiv sa pluralisti~kom prirodom Austri-
jske monarhije#1
(1
@AN-POL BLED : Franc Jozef, Klio
i Glas Srpski, Beograd - Bawa Luka, 1998. str 19.), a En-
glez, Xon Stjuart Mil, zapisao da je predstavni~ka
demokratija skoro nemogu}a u vi{enacionalnim
zemqama.
Padom gvozdene zavese sve multietni~ke dr`ave
komunisti~ke provenijencije: ̂ ehoslova~ka, SSSR
i SFRJ, raspale su se po nacionalnim {avovima.
Podelile su se ~ak i Srbija i Crna Gora, jer su se
1918. godine, bez referenduma ujedinile u zajed-
ni~ku dr`avu. Nametawe re{ewa, u wihovom slu~aju
imalo je za posledicu cepawe istog naroda.
I dejtonska BiH nastala je za zelenim stolom,
pa su je Srbi primili sa skepsom, ali su, kao dr`av-
otvoran narod, na osnovu analize Sporazuma, sh-
vatili da je koncipovan u skladu s Andri}evom
tezom po kojoj je narod u woj "podvojen kao nigde u
Evropi#2
.(2
Ivo Andri}: Travni~ka hronika, Dereta,
Beograd, 2004., str. 296)
Naime, dejtonska BiH zasnovana je na
~iweni~nom stawu, na postojawu Muslimansko-
Hrvatske Federacije i Republike Srpske, koje su
ozna~ene terminom: entiteti, {to, prema ameri~kim
izvorima zna~i da ne{to postoji samostalno (po se-
bi), a ne u uslovnoj vezi sa drugim
stvarima.3
(3The American Heritage Dictio-
nary, Boston, 1980.) Osim toga pojam en-
titet ne pripada pravnoj termi-
nologiji, ve} je pozajmqen iz filo-
zofije kako bi se {to adekvatnije oz-
na~ilo ~iweni~no stawe, po kome je-
dinice, koje su formirale dejtonsku
BiH, kao pravnu sledbenicu Repub-
like BiH, imaju i svoju vojsku, pa pre-
ma tome i vi{i stepen dr`avnosti
~ak i od ~lanica Sjediwenih
Ameri~kih Dr`ava.
Jedini nedostaci Sporazuma, ko-
ji su prema naknadnim saznawima
namerno ostavqeni, bili su va{ing-
tonski sporazum, iz 1994. godine, i
preimenovawe, i to u procesu spo-
razumevawa, Muslimansko-Hrvatske
Federacije u Federaciju BiH.
Skeptici su u tome odmah videli
zamku, koju su Holbruk i saradnici
postavili da Zapadu omogu}e da nakon
vojnog zaposedawa BiH, bez `rtava,
pristupi wenom razoru`vawu i
preure|ewu u skladu sa svojim potre-
bama, odnosno, da Republiku Srpsku
ugura u Federaciju BiH, kao feder-
alnu jedinicu, ili kanton, i da joj tako
oduzme prerogative dr`avnosti koje je u
Dejtonu ostvarila, prenev{i na zajed-
ni~ke organe samo spoqwe poslove. Is-
postavilo se da su skeptici, kao i obi~no,
bili u pravu.
CENTRALIZACIJA
Po{to je BiH na miran na~in, bez krvi, za-
posednuta, otpo~eo je proces wene centralizaci-
je, koja neodoqivo podse}a na onu iz ranih
tridesetih godina HH veka u Nema~koj, kada je i
"policija, koja je ranije postojala za svaku zemqu
(svaki land, prim. P.L.) posebno (...) centralizo-
vana#4
(4
Klod David: Hitler i nacizam, Plato - HH
vek, Beograd - Zemun, 199., str. 27.). Sve te promene
imaju za ciq da, u okviru ameri~ke ekspanzion-
isti~ke politike, stvore iluziju da Sjediwene
Dr`ave vode brigu o muslimanskim interesima u
Bosni i Hercegovini, kako bi se iskqu~ila
mogu}nost da budu optu`ene za antiislamsku poli-
tiku na Bliskom Istoku i da istovremeno Hrvate
i Srbe pretvore u agente za borbu protiv poten-
cijalnih ~lanova bele Al-kaide regrutovanih iz
reda Bo{waka. Uostalom, Danijel Server je u
emisiji "Glas Amerike# otvoreno rekao da Ameri-
ka ne `eli islamsku dr`avu na Balkanu, i da su
to shvatili Hrvati, ali ne i Srbi. Mnoge je,
verovatno, iznenadila ova izjava, s obzirom na to
da na Balkanu ve} egzistira Albanija. Ti su,
me|utim, prevideli da ona nije ~isto islamska
dr`ava, kakva bi bila Bo{wa~ka Republika u
slu~aju podele BiH, bilo na tri entiteta bilo na
tri me|unarodno priznate dr`ave, pa ju je, kao i
sve multikonfesionalne ili multietni~ke zemqe,
lako destabilizovati pomo}u onih tridesetak
posto hri{}ana.
Pojedini bo{wa~ki politi~ari, oni najin-
teligentniji, verovatno su svesni te ~iwenice, ali
se prave da veruju Amerikancima, kako bi ih naveli
da dejtonsku BiH - prenebregavaju}i wenu mul-
tietni~nost i podvojenost stanovni{tva - trans-
formi{u u centralizovanu gra|ansku dr`avu i
tako im omogu}e da u woj, po formuli jedan ~ovek
jedan glas, ostvare islamski poredak, koji Izetbe-
govi} u Islamskoj deklaraciji defini{e "kao
jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i
interesa, duhovne zajednice i dr`ave, dobrovo-
qnosti i prisile (isticawe P.L.)#, a prikazuje ga
kao sintezu islamskog dru{tva ili islamske
ve}ine i islamske vlasti. 5
(5
Alija Izetbegovi}: Is-
lamska deklaracija, Bosna, Sarajevo, 1990., str. 19.)
Kako Izetbegovi} konstatuje da islamska
vlast bez islamske ve}ine vodi u nasiqe,6
(6
Is-
lamska deklaracija, str. 19.)bo{wa~ki politi~ari
su u prelaznom periodu spremni i na tu varijan-
tu, ra~unaju}i da su Turci na sli~an na~in vladali
Bosnom i Hercegovinom nekoliko stotina godi-
na. Naime, prema prvom austrougarskom popisu
stanovni{tva iz 1879. godine - dakle, neposred-
no nakon okupacije - u BiH je ̀ ivelo 38,73% mus-
limana, 42,86% pripadnika srpkopravoslavne
vere i 18,07% rimokatolika. Dakle, pozicija Mus-
limana prema neverifikovanom popisu iz 1991.
znatno je povoqnija.
Budu}i da Izetbegovi} isti~e da "Islam jas-
no iskqu~uje pravo i mogu}nost bilo koje strane
ideologije na svom podru~ju#,7
(7
Islamska deklaraci-
ja, str. 19.) islamski poredak, pod maskom gra|an-
skog dru{tva, potpuno bi obespravio i Srbe i
Hrvate, iako pojedini hrvatski lideri jo{ uvek
gaje irealnu nadu da pomo}u Bo{waka mogu Bosnu
i Hercegovinu pridobiti za hrvatsku opciju.
Amerika i Evropska unija vode, u stvari, an-
tizapadnu politiku na Balkanu. U nedostatku
originalnih re{ewa bezuspe{no poku{avaju da
o`ive ekshumirane ideje. Oni, naime, u opsednu-
tosti sobom ne mogu da shvate da ono {to Austro-
ugarskoj i dvema Jugoslavijama nije po{lo za
rukom da ostvare, ne}e po}i ni wima. Dakle, Za-
padwaci se na Balkanu gube u nastojawu da na
nedemokratski na~in ostvare neostvarivo, da
Bosnu i Hercegovinu, koja u postoje}im granica-
ma nikada nije bila suverena dr`ava, u~ine
samoodr`ivom, iako objektivno ne postoji ko-
heziona sila koja bi wene narode dr`ala na okupu,
osim diktata ili `eqe tzv. mo}nika iz Va{ing-
tona i Brisela.
Ideja o bo{wa~koj naciji i bo{wa~kom
jeziku, koju su po drugi put prihvatili Musli-
mani (ovaj put sa velikim M), nije prihvatqi-
va za dva stara hri{}anska naroda: Srbe i
Hrvate. A za{to muslimani tako lako mewaju
nacionalna opredeqewa, objasnio nam je Alija
Izetbegovi} u Islamskoj deklaraciji. On isti~e
da se u muslimanskim zemqama, po pravilu,
"susre}e jedan zakr`qali oblik nacionalizma,
ili ~ak jedna vrsta nenarodnog, anacionalnog na-
cionalizma#.8
(8
Islamska deklaracija, str. 19.) U tim
zemqama jedina koheziona snaga je islam, koji
"nije nacionalnost, ali jest nadnacionalnost#9
(9
Islamska deklaracija, str. 22.), dok je "nacional-
izam uvijek bio uvozna roba#10
.(10
Islamska dek-
laracija, str. 48.)
SRPSKO PITAWE
S obzirom na sve agresivnije nastojawe Zapada
da se Dejtonski sporazum mewa u skladu sa wi-
hovim aktuelnim potrebama, postavqa se pitawe
kako se u takvoj situaciji treba da postave srps-
ki politi~ari, ukoliko `ele da od dejtonskih
ovla{tewa sa~uvaju bar onaj minimum koji je
potreban za kona~no re{ewe srpskog nacionalnog
pitawa mirnim putem. A re{ewe srpskog pitawa
svodi se na stvarawe svesrpske dr`ave, ni velike
ni male, ve} po meri naroda, dr`ave do koje tre-
ba do}i iskqu~ivo primenom demokratskih meto-
da, ali po potrebi, i gra|anske neposlu{nosti.
Taj proces mora po~eti primenom referen-
duma, kao najvi{eg oblika neposredne demokrati-
je, na sva vitalna pitawa za Republiku Srpsku, a
prevashodno na odlu~ivawe o prenosu nadle`nos-
ti sa entiteta na zajedni~ke organe BiH, odnos-
no na poku{aj antidemokratske, fundamental-
isti~ko-fa{izoidne centralizacije zemqe.
Takva primena referenduma u skladu je sa
preporukom Skup{tine Saveta Evrope, iz 2005.
godine, kojom se ~lanicama sugeri{e da ga ubudu}e
vi{e koriste, kako bi i u postizbornim peri-
odima bira~i bili prisutni u odlu~ivawu. [to
ta vrsta referenduma jo{ nije za`ivela u Re-
publici Srpskoj, krivicu snose kolaboracionisti
iz reda srpskog naroda, koji, u ime ste~enih pozi-
cija, strancima popu{taju i vi{e nego {to tra`e,
pa od onih najuticajnijih: ameri~kog ambasadora
i visokog predstavnika, ~esto se mo`e ~uti da su
ostvarili i vi{e nego {to su o~ekivali. Na`a-
lost, takve wihove izjave ne dopiru do u{iju
poltrona u srpskoj politici, koji su se, u posled-
we vreme, namno`ili do kriti~ne ta~ke po op-
stanak Republike Srpske.
Po{to se primenom referenduma, kakav pre-
poru~uje Skup{tina Saveta Evrope, zaustavi be-
somu~na centralizacija Bosne i Hercegovine -
opasna i po perspektivan mir na Balkanu, odnos-
no po skandinavizaciju ju`nog evropskog polu-
ostrva, koju uporno zagovaram od najranijih
devedesetih godina - Srbi treba da prihvate di-
jalog o dono{ewu novog, neoktroisanog ustava
BiH, pod uslovom da se prethodno izvr{i popis
stanovni{tva i da Bo{waci i Hrvati naprave re-
viziju Va{ingtonskog sporazuma, odnosno da re-
formi{u Federaciju BiH.
Republika Srpska, naravno, treba da prihvati
svako rje{ewe, koje dogovore neposredno zain-
teresovane strane: bo{wa~ka i hrvatska. Ona tre-
ba da prihvati svo|ewe Federacije na dva kan-
tona: hrvatski i bo{wa~ki, kao optimalno re{ewe,
ali i svo|ewe na tri kantona: bo{wa~ki, hrvats-
ki i multietni~ki (me{oviti), iako bi u tom
slu~aju Bosna i Hercegovina bila koncipovana po
modelu SFRJ, ~ija nam je sudbina poznata.
Da bi dijalog o novom, neoktroisanom ustavu
bio {to konstruktivniji i efikasniji, sagov-
ornike treba upoznati sa stavovima od kojih srp-
ska strana ne mo`e, ni pod koju cenu, odustati, a
to su:
Pod jedan Republika Srpska ne mo`e biti
svedena na federalnu jedinicu, odnosno, kanton,
jer je u Dejtonu, kao entitet, dobila sve prerog-
ative dr`avnosti, osim inostranih dela. Po{to
je, u me|uvremenu, vojska profesionalizovana i
prenesena u nadle`nost zajedni~kih organa, min-
imum koji Srbi mogu prihvatiti je da se BiH
preimenuje u Sjediwene Bosansko-Hercegova~ke
Dr`ave, odnosno, da se pri koncipovawu novog us-
tava primeni ameri~ki model, kao najdemok-
ratskiji.
Pod dva entitetsko glasawe, koje je analogno
elektronskom sistemu u Sjediwenim Ameri~kim
Dr`avama, ne mo`e biti dovedeno u pitawe, jer
efikasno spre~ava manipulacije u odlu~ivawu
i {titi vitalne interese naroda, {to primena
Va{ingtonskog sporazuma u Federaciji ne
obezbe|uje.
Pod tri, Republika Srpska ne mo`e dozvoli-
ti naknadnu legalizaciju Br~ko distrikta ko-
ji, od formirawa do danas, egzistira kao
neustavna i nezakonita, dakle, nelegalna
tvorevina, {to je i razumqivo kada se ima na umu
da je wegovo uspostavqawe u koliziji sa ~lanom
V, ta~kom 4 Sporazuma o grani~noj liniji izme|u
entiteta i odnosnim pitawima, koja glasi: "Uko-
liko se ne postigne druga~iji dogovor oblast
nazna~ena u gorwem stavu 1. bi}e i daqe po up-
ravom kakva je sada#11
.(11
Dr Vladimir Luki} i dr Vit-
omir Popovi}, Dokumenti: Dejton- Pariz, Bawa Luka,
1996. , str. 57.)
Srpska strana ne mo`e dati pristanak za
naknadno legalizovawe Br~ko distrikta, jer bi,
u tom slu~aju, indirektno pristala da Republi-
ka Srpska bude podeqena na dva dela, iako je u
Dejtonu zagarantovan kontinuitet wene teri-
torije.
Da se ne bi gubilo vreme pri odocnelom
re{avawu srpskog pitawa, do eventualnog po~et-
ka dijaloga o ustavu Sjediwenih Bosansko-Herce-
gova~kih Dr`ava, aktivnost aktuelnih srpskih
politi~ara treba da se odvija u dva smera:
Oni treba da se maksimalno anga`uju na pri-
meni ustavne odluke o specijalnim paralelnim
odnosima sa susednim dr`avama, koja je u Dej-
tonski sporazum ugra|ena da bi obezbedila tra-
jawe BiH i pored toga {to cepa nacionalne ko-
rpuse dva susedna naroda: Hrvata i Srba. Naime,
tvorcima Sporazuma bilo je jasno da Bosna i
Hercegovina mo`e opstati samo pod uslovom da
se Srbima i Hrvatima omogu}i da paralelno sa
dr`avnim odnosima unutar BiH, uspostave i
odnose sa susednim mati~nim dr`avama: Srbi-
jom i Hrvatskom. Predanim radom tu {ansu tre-
ba iskoristiti za stvarawe jedinstvenog
duhovnog, kulturno-prosvetnog, jezi~kog i
privrednog prostora Srbije, Crne Gore i
Srpske, jer bez toga ni dejtonska ni briselska
BiH ne mo`e opstati.
A paralelno s tom, za Bosnu i Hercegovinu
konstruktivnom aktivno{}u, treba omogu}iti
nevladinim organizacijama da nastave da
sakupqaju potpise za raspisivawe referenduma
za samoopredeqewe do otcepqewa. Naravno,
prikupqene potpise treba aktivirati samo uko-
liko bo{wa~ki politi~ari nastave da vode an-
tisrpsku politiku, a istovremeno da zata{kava-
ju svoje zlo~ine, po~iwene u ratu od 1992. do
1995. godine, nad Srbima, Hrvatima i sled-
benicima Fikreta Abdi}a.
REFERENDUM
U prvoj fazi referendumsko pitawe treba-
lo bi da glasi: Pristajete li da `ivite u za-
jedni~koj dr`avi s onima kojima smeta sve {to
je srpsko? Dakle, i u slu~aju potrebe da se pri-
meni pravo naroda na samoopredeqewe do ot-
cepqewa, prvo treba raspisati referendum up-
ozorewa.
A {to se ti~e ulaska u Evropsku uniju - ko-
ja je u politici prema BiH dobila ulogu {ar-
garepe, iz poznate "demokratske# krilatice o
{tapu i {argarepi, dok je neulasku pripala ulo-
ga {tapa - treba se pona{ati u maniru kiparskih
Turaka. Po`eleti `iteqima Federacije sre}an
ulazak u briselsku Evropu, a ostati po strani.
Naravno, takvo re{ewe treba primeniti, sa iz-
gledom na dobitak, ukoliko je uslov za ulazak
samozatajivawe, odnosno svo|ewe Republike
Srpske iskqu~ivo na ime, koje bi, na`alost,
nastavilo da irituje Bo{wake, ~iji lideri, bez
ustru~avawa, poru~uju Srbima da, ukoliko im se
ne dopada BiH po wihovoj meri, mogu da je na-
puste ne otu|iv{i ni deli} wene teritorije. To
poru~uju lideri naroda koji ni za turskog zem-
ana nije bio ve}inski u BiH. Oni to poru~uju
Srbima, iako je ~ak i Bewamin Kalaj, u svojoj
Istoriji Srba iz 1877. godine, napisao da su
Bosna i Hercegovina srpske zemqe. Naravno,
Srbi kao dr`avotvoran narod, i ne pomi{qaju
da, poput onih kojima ni dosta nije dosta,
pomenute zemqe prigrabe za sebe. Zadovoqni
su sa onim {to im je u Dejtonu pripalo.
¥ Predrag LAZAREVI]
MILO[EVI]EVO PISMO
Pismo g. Slobodana Milo{evi}a,
kojim se navodno ovla{}uje arbitar za
Br~ko da po svom naho|ewu donese od-
luku, nije punova`no, jer je napisano
po isteku mandata koji je imao kao ~lan
Srpske delegacije u Dejtonu. Osim to-
ga, ovaj imprimatur na postdejtonsku
odluku arbitra dao je kad je ve} bio pod
sumwom za zlo~ine po~iwene u ratu od
1992. do 1995. godine, pa se ne mo`e sma-
trati validnom, jer postoji mogu}nost
da je to u~inio u svrhu popravqawa
li~nog polo`aja na Zapadu, dakle, iz
koristoqubqa.
POPIS STANOVNI[TVA
Popisom stanovni{tva bili bi otk-
loweni brojni nesporazumi, koji
proizilaze iz politikantskog pristu-
pa minulom ratu, izazvanom odbaci-
vawem ve} potpisanog Kutiqerovog
Lisabonskog sporazuma, i to na osnovu
primedbe ameri~kog ambasadora, g.
Cimermana, da su wime o{te}eni in-
teresi Muslimana (sic!). A od reforme
Federacije BiH bitno }e zavisiti
karakter novog ustava.
ponedjeqak, 13. novembar 2006.POLIGON MI[QEWA
14
RE[AVAWE SRPSKOG NACIONALNOG PITAWA U SVETLU PROMENA DEJTONSKOG SPORAZUMA
DR@AVA PO MERI NARODA
Re{ewe srpskog pitawa svodi se na stvarawe svesrpske
dr`ave, ni velike ni male, dr`ave do koje treba do}i
iskqu~ivo primenom demokratskih metoda...
Dejton 1995. godine: Potpisivawe Sporazuma kojim je nastala
entitetska BiH, zasnovana na ~iweni~nom stawu
Prof. dr. Adnan Silajxi} je jedan
od najpoznatijih na{ih islamskih mi-
slilaca.
Redovan je profesor na Fakultetu
islamskih nauka u Sarajevu, gdje pre-
daje akaid i uporedne religije. Autor
je pet kwiga o islamu, islamskoj kul-
turi i civilizaciji. Uvijek je zani-
mqiv sagovornik. Za wega ne postoje
tabu teme, pa ni vehabizam u BiH, o ~e-
mu mnogi intelektualci izbjegavaju da
govore.
Profesora Silajxi}a smo na po-
~etku razgovora zamolili da u najkra-
}em objasni su{tinu vehabizma.
- Vehabizam je pokret koji se ve`e
za Muhammeda ibn Abdulvehaba koji
se pojavio u 18. stoqe}u u Nexdu, u Sa-
udijskoj Arabiji, ka`e Silajxi}. Na-
stao je kao reakcija na kolonijaliza-
ciju i okcidentalizaciju musliman-
skih zemaqa. u osnovi, ne mo`emo go-
voriti da je vehabizam, dok je wegova
poruka bila ograni~ena uglavnom na
Arabiju, bio negativna pojava. Za{to?
Prosto zato {to je Muhamed ibn ̀ Abdal-Wahab, poput i drugih pravaca ko-
ji su reagirali na modernizaciju mu-
slimana, te`io generi~kom odnosno
unutarwem razvoju islamske civili-
zacije pod sloganom "vra}awa ~isto-
me islamu#.
Ako bismo htjeli vehabizam karak-
terizirati u dvije re~enice, onda bi
to bilo ovako: to je u~ewe koje je raz-
vilo konzervativno ahistorijsko, mr-
tvo, stati~no, neatraktivno, dosadno
razumijevawe tradicije i koje, u skla-
du sa tim osporava svaku mogu}u vri-
jednost ~etrnaest stoqe}a razvoja
islamske intelektualne tradicije ko-
ja je proiza{la iz kur,anskih i posla-
ni~kih korijena.
Vehabije i ulema
¹ Preneseno u bosanskohercegova~-
ki kontekst, {ta to zna~i?
To zna~i da sa takvom "filozofi-
jom# islama, ali i povijesti, vehabije
u BiH nisu u stawu sebi, a kamoli tra-
dicionalnim bh. muslimanima artiku-
lirati putove islamske ili musliman-
ske modernosti. A mi smo ba{ sada su-
o~eni s takvom zada}om. Ne mo`emo se
vra}ati natrag, jer je to antiislamski
stav, niti mo`emo dozvoliti da nam
drugi sugeriraju modalitete izlaska
iz vi{estoqetne krize. Tu zada}u mo-
ramo sami izvr{iti.
Na`alost, ni oficijelna bo{wa~-
ka ulema nije jo{ sposobna ponuditi
djelotvorne odgovore. Ilmija na po-
~etku 21. stoqe}a, u ime tobo`we za-
{tite fundamentalnih kulturnih i
nacionalnih interesa, opravdava svoj
zastra{uju}i dogmatizam i krajwu in-
telektualnu i kulturnu rezistentnost.
Pitam vas {ta je to ulema, osim fa-
moznih ilahija i kasida, zna~ajno pri-
donijela radikalnom osvje`avawu bo-
{wa~kog kulturnoga bi}a? Oni jo{
`ive u uvjerewu da je duhovni i kultur-
ni identitet ne{to {to se ro|ewem
stje~e, {to je povjesno fiksirano i
{to ne podlije`e bilo kakvim pro-
mjenama i razvoju, a ne ne{to {to se
vremenom gubi ili osvaja, ba{ kao i ~o-
vjekova sloboda.
U tom smislu nema nekih zna~aj-
nijih razlika izme|u oficijelne ule-
me i vehabija. I jedni i drugi ostaju kod
neke vrste potisnute religioznosti
ili redukovanoga islama samo {to ve-
habije u svojemu pogledu na islam vi-
{e insistiraju na povijesno dovr{e-
nim tradicionalnim, a Ilmija povi-
jesno istro{enim kulturnim paradig-
mama.
Ho}u kazati da se vehabije nisu po-
javile tek onako. Nisu tu u pitawu, ka-
ko se nerijetko misli, iskqu~ivo voj-
ni i politolo{ki razlozi. Obi~no se
wihova pojava vezuju za rat u Bosni i
Hercegovini.
¹ Ali, do{li su za vrijeme rata...
- Jesu do{li tu, ali ipak, treba ka-
zati da se mi prvi put nismo suo~ili
sa tom vrstom tuma~ewa islama dola-
skom Arapa, stranaca u BiH. Mnoge
na{e kolege su se obrazovale na sau-
dijskim univerzitetima u Medini i
Meki. Konceptualno gledano takvo tu-
ma~ewe islama u Bosnu unose svr{e-
nici poznatih univerziteta u Medini
i Meki koncem osamdesetih godina
pro{loga stoqe}a. Utjecaj takvih ide-
ja na razvoj vjerskog `ivota Bo{waka
u kasnijim godinama trebalo je ozbiq-
nije sociolo{ki pratiti. Na`alost,
takva kriti~ka projekcija je izosta-
la.
¹ Jesu li ve} tada neki od tih
studenata prihvatili vehabizam?
- Ne, ne, ne mo`emo re}i da su to
u~inili oficijelno. Uostalome, to i
nije tako va`no, va`no je, zbog potre-
be temeqitog propitivawa takvoga
fenomena, da su odre|ena tuma~ewa
islama koja su nas zapqusnula u to vri-
jeme iz Saudijske Arabije bila bli-
ska vehabijskom poimawu ~ovjeka i dru-
{tva, svijeta. Na`alost, u nedostatku
razvijene, u naj{irem smislu, dru{tve-
ne misli u Islamskoj zajednici, obra-
zovne institucije muslimana olahko
su prelazile preko takvih pojava. Iz
toga mo`emo izvu}i zakqu~ak da se da-
na{we forme vehabizma u Bosni mo-
gu donekle generi~ki vezati za stihij-
no i latentno, zasigurno nesvjesno, in-
stalirawe takvih ideja uo~i rata.
Ebu Hamzina
"
lekcija"
Stoga mislim da se sa pres-konfe-
rencijom koja je u srijedu odr`ana u
atriju Fakulteta islamskih nauka, a
koja je uprili~ina pod pritiskom jav-
nog mnijewa, dobrano zakasnilo. Sva-
ka reakcija post festum, zacijelo go-
vori da mi u Islamskoj zajednici ni-
smo kadri jo{ uvijek kontrolirati a
kamoli usmjeravati procese vjerskog
`ivota u Bosni i Hercegovini. A ba{
je projektirano usmjeravawe procesa
razvoja vjerskog `ivota na{a najve}a
obaveza i zada}a. Islam nas u~i da se
ni{ta ne smije prepu{tati slu~aju.
Mora se sa~initi dugoro~na projek-
cija i u toj projekciji sistemati~no ra-
diti na razvijawu jedne radikalno dru-
ga~ije islamske paradigme koja }e mo-
}i da obuhvati ~itav spektar tuma~e-
we islama, od onog akademskog preko
tradicionalnog, zatim raznih formi
reformisti~kog tuma~ewa islama, ve-
habijskoga, {iijskog, raznolikih for-
mi teorijskog i prakti~nog sufizma,
koji je prisutan na na{oj dru{tvenoj
sceni.
¹ Ali sada govorimo o vehabijama.
Je li realna opasnost od vehabija u
smislu rastakawa bo{wa~kog bi}a?
- Dugoro~no gledano jeste. Sa svo-
jim specifi~nim religijskim shva}a-
wem svijeta, specifi~nim ure|ewem
socijalnih i u naj{irem smislu dru-
{tvenih odnosa me|u qudima, vehabi-
zam se u Bosni ve} instalirao kao pre-
poznatqiva religijska, kulturna i so-
cijalna pojava i kao takav on se reper-
kutira na dru{tvenu praksu Bo{waka
muslimana, ali i drugih gra|ana Bosne
i Hercegovine. On je ozbiqno razdvo-
jio roditeqe i djecu, duhovnog pogla-
vara i imame, profesore i studente, xe-
mate, mahale, kvartove itd.
Treba ra{~istti jednu stvar! Taj
idejni ili interpretativni spektar
islama, pa unutar wega i bukvlisti~-
ko u~ewe i tuma~ewe vehabija, po se-
bi nije ne{to zabriwavaju}e niti ne-
gativno. On se izvodi iz same naravi
islama. Islam podrazumijeva neslu}e-
ne mogu}nosti raznolikih tuma~ewa
Kur ana. Sam Kur an posjeduje brojne
nivoe, dimenzije zna~ewa. I sasvim je
prirodno da te dimenzije sve osobe po-
jedina~no ne mogu na jednak na~in ot-
krivati, niti ih interpretirati. U
tome ne vidim ni{ta sporno. Me|u-
tim, sporno je ekskluzivirawe bilo
kojeg toka tuma~wa islama. U na{emu
slu~aju neprihvatqivo je da vehabije,
prema kojima smo sve vrijeme bili vi-
{e nego tolerantni, mati~ni tok tu-
ma~ewa islama u Bosni progla{avaju
krivovjernim. Pluralizam i sloboda
tuma~ewa su Bo`ji milosni dar, sva-
ko druga~ije gledi{te nema nikakvog
upori{ta u tekstu Kur ana, niti Po-
slanikovog suneta. Ocjene da na{i mu-
slimani ̀ ive krivovjerni islam je dr-
ska, bezobrazna i krajwe iritantna.
¹ Ko ju je izrekao?
- Izrekao ju je, mediji to vi{e pu-
ta ponavqaju, Ebu Hamza, jedan od ute-
meqiteqa vehbijske zajednice u Bo-
sni i Hercegovini. On je rekao da mu-
slimani u Bosni i Hercegovini ne ̀ i-
ve autenti~ni islam, da su autenti~-
ni islam upoznali tek wihovim dola-
skom, da mi muslimani `ivimo jedan
komunisti~ki, udba{ki, redukovani
islam itd. Moram re}i da me ta wego-
va izjava stra{no pogodila i osjetio
sam da na taj na~in ugro`ava moje ele-
mentarno pravo kao muslimana koji
ve} ba{tini vi{estoqetnu islamsku
tradiciju i prepoznatqive forme we-
noga izra`avawa u Bosni i Hercego-
vini.
Dakle, vehabije, kao mawa skupina,
ugro`avaju elementarne prava bosan-
skohercegova~kih muslimana koji su
institucionalno sabrani u Islamskoj
zajednici. Takva vrsta pona{awa se
mora sankcionirati! Islamska zajed-
nica mora na}i na~ina da se tim qu-
dima zabrani da agresivno postupaju
prema imamima. Imami su do sada bi-
li jako tolerantni prema wima. Ima-
ju pravo na vlastitu paradigmu isla-
ma, ali nemaju pravo uznemiravati dru-
ge vjernike koji ne misle kao oni i ne-
maju pravo dr`ati nam lekcije o ~isto-
me i izvornome islamu. Kamo sre}e da
nas svojom teorijom islama mogu pro-
d u k t i v n o
uvesti u su-
v r e m e n i
svijet, mi
bismo ih ra-
{irenih ru-
ku do~eka-
li. Narav-
no, za takav
pothvat oni niti imaju intelektual-
ne snage, niti pameti, a jo{ mawe mu-
drosti.
¹ I {ta ~initi?
Ni{ta ne}emo posti}i saop}ewi-
ma, pres-konferencijama, rezolucija-
ma, niti zabranama. Islamska zajedni-
ca se mora otvoriti za nove procese.
Da li je ona sposobna kadrovski, ma-
terijalno itd, to je drugo pitawe. Bez
otvarawa nove stranice u reformi od-
gojnih i obrazovnih institucija u
islamskoj zajednici, dr`im da vehabi-
zam ne}e biti u jewavawu, ve} da }e
dobiti na svojemu zamahu i da }e posta-
ti jo{ sna`niji i agresivniji.
Vehabizam
i novac
Mi u Islamskoj zajednici moramo
shvatiti da su stare forme islamskog
obrazovawa prevazi|ene i da pred so-
bom imamo generaciju radikalno dru-
ga~ijeg mentaliteta, druga~ijeg senzi-
biliteta i shva}awa svijeta. Dakle, u
dobroj mjeri su i institucije Islam-
ske zajednice krive {to veliki broj
mla|ih qudi pristaje uz vehabijski po-
kret. Nije u pitawu samo novac. Ne!
Obi~no se misli - tamo qudi idu zato
{to im se daje 50, 100 maraka. To je
krajwe pojednostavqeno posmatrawe
ovoga fenomena. Wima su se prikqu-
~ili ne samo siroma{ni nego i jako bo-
gati mladi}i. U takav projekat se ula-
`u ogromna sredstva. Ukratko, radi se
o jednom odve} slo`enom pokretu, ko-
ji }e uz druge pravce religijskog mi-
{qewa i uop}e dru{tvene i kulturo-
lo{ke procese kod nas, biti jedan od
zna~ajnijih faktora razvoja Islamske
zajednice u narednim desetqe}ima.
Islamska zajednica mora osvajati
kulturnu i dru{tvenu scenu Bosne.
Mora vratiti povjerewe mla|im gene-
racijama. Najodgovorniji qudi Islam-
ske zajednice moraju vi{e razgovara-
ti s mladim qudima, sa obi~nim vjer-
nicima, a ne samo koketirati sa poli-
ti~arima i estradnim kulturnim po-
slenicima. U mjeri u kojoj mi u Zajed-
nici budemo osvajala taj prostor, bit
}e potiskivane sve nus religiozne i
kulturne pojave koje trenutno u Bosni
i Hercegovini postoje, pa i vehabizam
kao reaktivna pojava. Ukoliko mla|oj
generaciji i muslimanima Bosne i Her-
cegovine ponudimo boqu paradigmu
islama u 21. stoqe}u, ja vas uvjeravam
da vehabije nemaju tu {ta tra`iti.
¹ A {ta vi, profesori medresa,
islamskih pedago{kih akademija i Fa-
kulteta islamskih nauka u vezi s tim
~inite? Evo, imate deklaracije, odlu-
ke Rijaseta.
- Na `alost, nema nikakve esin-
hronizacije izme|u najvi{ih institu-
cija Islamske zajednice i Fakulteta.
Kad je neko iz Rijaseta Islamske za-
jednice do{ao kod mene u kabinet da
o tome razgovaramo?
¹ Ali, imate stavove Rijaseta o
tome?
- Mi na Fakultetu ~inimo sve da
mla|im generacijama plasiramo dina-
mi~no razumijevawe islama, koje }e
im pomo}i da se sutra, kad zavr{e stu-
dije, suo~e ne samo sa dru{tvenim pro-
cesima, kulturnim, politi~kim u Bo-
sni i Hercegovini, nego i svijetu. To
je moja ocjena.
Nakon zavr{etka islamskih stu-
dija, oni na`alost gube svaku vezu sa
Fakultetom. Ostaje pitawe da li se
oni kasnije u intelektualnom, duhov-
nom i emocionalnom smislu adekvat-
no razvijaju. Za to su odgovorne vjer-
sko-prosvjetne slu`be Rijaseta.
¹ Ima li vehabija na Fakultetu i
u medresama?
- Apsolutno nema na Fakultetu i
medresama. U islamskim pedago{kim
akademijama mislim da postoje qudi
koji su skloni takvim idejama. ^iwe-
nica da se na pedago{kim fakulteti-
ma u zenici i Biha}u ne izu~avaju ma-
gistralni tokovi muslimanskoga mi-
{qewa kao {to su Kelam, islamska
filozofija i sufizam, koji su musli-
manske narode uvrstili u red mo}nih
svjetskih intelektualnih i kulturnih
tradicija svijeta, dovoqno govori.
Konformizam
intelektualaca
¹ Za{to mnogi intelektualci u
Islamskoj zajednici i van we izbjega-
vaju da govore o vehabizmu? Da li je to,
mo`da, iz straha?
- Nema tu straha. U pitawu je ~i-
sti ili za Bo{wake intelektualce po-
slovi~ni konformizam. Na{i su se
intelektualci u ratu pona{ali kon-
formisti~ki.
I to je vrlo ru`na pojava. Zbog
stra{nog konformizma, intelektua-
laca u islamskoj zajednici, pa i {ire,
mislim da vehabizam ima izgled da se
kao pokret omasovquje. Govorim o kon-
formizmu bo{wa~kih intelektuala-
ca, jer Islamska zajednica jedino uz
pomo} bo{wa~kih intelektualaca ko-
ji mo`da i nemaju direktne veze sa in-
stitucijama Zajednice mo`e da usmje-
rava procese. Ne mo`e ona sama. Jer se
radi o slo`enoj pojavi koja se mora
interdisciplinarno motriti.
¹ Kad ste se vi, intelektualci u
Islamskoj zajednici, samoinicijativ-
no oglasili o vehabijama?
- Ne moramo se oglasiti u mediji-
ma. O tome pi{emo tekstove i kwige.
Evo, prije nekoliko mjeseci ja sam ob-
javio kwigu pod naslovom Muslimani
u tragawu za identitetom u kojoj go-
vorim o tome. To {to bosanska musli-
manska javnost o tome ne zna ni{ta,
nije moj problem.
¹ [ta mislite o izjavi svog prija-
teqa i kolege Re{ida Hafizovi}a da
iza vehabija stoji engleska obavje{taj-
na slu`ba?
- Obi~no su iza svih reformisti~-
kih pokreta stajale odre|ene obavje-
{tajne slu`be. I vehabije su u Saudij-
skoj Arabiji instalirali Englezi. To
je dokazano. Dr`im da ta izjava ima
utemeqewa i sasvim sam siguran da ra-
zne {pijunske i obavje{tajne slu`be
koriste vehabije u smislu destabili-
zirawa dru{tvenih odnosa u Bosni i
Hercegovini i relativizirawa poli-
ti~ke pozicije Bo{waka u konstitu-
irawu nove dr`avne i dru{tvene bo-
sansko-hercegova~ke strukture.
¥ Razgovarao
[efko HOXI]
INTERVJU: PROF. DR ADNAN SILAJXI]
Vehabije u BiH nisu u stawu sebi, a kamoli tradicionalnim bh.
muslimanima artikulirati putove islamske ili muslimanske modernosti
¹ Neprihvatqivo je da vehabije, prema kojima smo sve vrijeme bili vi{e
nego tolerantni, mati~ni tok tuma~ewa islama u Bosni progla{avaju
krivovjernim ¹ Ukoliko mla|oj generaciji i muslimanima Bosne
i Hercegovine ponudimo boqu paradigmu islama u 21. stoqe}u, ja vas
uvjeravam da vehabije nemaju tu {ta tra`iti
POVIJESNA ARHEOLOGIJA
- Jako je va`no naglasiti da vehabije duboko `ive ne u tradicionaliz-
mu, nego u krajwe zatvorenome konzervativnom svijetu u kome se ispoqava
slijepa religioznost, slijepa vjera. Vehabije ne shvataju povijest u smis-
lu wenog kontinuiranog razvoja. Povijest je za wih zavr{ena u drugom,
tre}em stoqe}u po Hixri. Vehabije nisu sposobne ̀ ivjeti ̀ ivot u kulturi.
oni svoju vjeru `ive u ve} istro{enim obrascima koji pripadaju nekoj
vrsti povijesne arheologije.
ponedjeqak, 13. novembar 2006. U OGLEDALU [TAMPE
15
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
Prof. dr Adnan Silajxi}: Vehabije se nisu
pojavile tek onako
VEHABIZAM U BiH ]E BITI
JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI
Prodajem novu zavr{enu ku}u na dobroj
lokaciji u Novom Sadu (230mŸ stam-
benog, 100 mŸ poslovnog) i plac 750 mŸ.
Kompletna dokumentacija i infra-
struktura, tel. 00381648454516.
Prodajem ku}u 9h10, prizemqe po-
slovni prostor, sprat i potkrovqe
stanovi, nedovr{ena novogradwa, tel.
051/317-719.
Prodajem povoqno lijepo sre|enu,
useqivu ku}u 10h10 sa prate}im ob-
jektima , uz asfalt u Lamincima ,pored
Gradi{ke, cijena po dogovoru, tel.
051/815-053.
Prodajem ku}u v.p. novogradwa 2004.
voda, struja, telefon, u Rami}ima kod
"Unisa#, kod kafea "Romb#, cijena po
dogovoru, tel. 065/521-481.
Prodajem ku}u u Trnu sa dvori{nom
zgradom i 1 dunum zemlqe, tel. 051/
586-587.
Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ, (2.000
mŸ {ume) zemqe 1 km od "Elektro-
prenosa# Rami}i (cijena povoqna),
zvati posle 19 ~asova, tel. 065/636-319;
393-104.
Prodajem ku}u 9h10 m nedovr{enu
novogradwa prizemqe, poslovni pros-
tor, tel. 317-719.
Prodajem ku}e u Bawoj Luci naseqe
^esma, idealno za dvije porodice; dva
brata ili oca i sina cijena 65.000 evra
sve sa regularnim papirima, tel.
065/895-446; 051/308'487; 065/624-858.
Prodajem useqivu spratnicu na 1810mŸ
, ku}a za ru{ewe na 948 mŸ, ul. Jovana
Bijeli}a 184-Novakovi}i, tel. 051/
427-131.
Prodajem baraku u Lazarevu, 59 mŸ,
preko puta "Intereksa#, tel. 065-
520-636.
Prodajem ku}u ( naseqe Dervi{i), ul
Jovana Bijeli}a 178 Bawa Luka, tel.
051/385-917.
Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u
centru grada na placu od 300 mŸ, ima ur-
banisti~ku saglasnost za gradwu ku}e
na sp. dimenzija 10h19 sa podrumom i
poslovni prostorom, tel. 051/831-232;
065/663-787.
Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m
na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232;
065/663-787.
Prodajem ku}u u Bosanskoj Krupi
10x11 mŸ, tel. 065/862-890.
Prodajem ku}u u Gradi{ci kod "Tak-
si-bara# - 10 h11 metara, na sprat sa
polueta`om, centralno grijawe, na
1000 mŸ placa pod dvori{tem i
vo}wakom, tel. 051/814-945; 065/
452-500.
Prodajem u Mahovqanima ku}u i 20
dunuma zemqe, mo`e i placevi, tel.
065/914-699; 062/293-659.
Mijewam ku}u u Slavonskoj Po`egi za
Bawu Luku, tel. 051/212.628L065/322-
834;00385989645745.
Izdajem sprat ku}e od 100 mŸ, novo-
gradwa, ulica Kwaza Milo{a 45 A
Lazarevo 3, tel. 316-806; 065/202-160;
065/202-161.
Izdajem namje{ten stan, privatna
ku}a, naseqe Sunca, grijawe na struju
ili drva, tel. 065/705-323.
Prodajem dvoiposoban stan, tel.
051/212.628,065/322-834.
Prodajem dvoiposoban stan u Mejdanu
ili mijewam za trosoban - do drugog
sprata ili za ku}u, tel. 051/212-
628;065/322-834.
Prodajem trosoban stan, 62mŸ, u Novom
Sadu, tel. 065/534-771.
Prodajem stan u Novom Sadu 62 mŸ. 40
000 evra, ekstra ponuda, tel. 0000.
Prodajem ve}i dvosoban stan 65mŸ u
Boriku, I sprat, ~etvorospratnica,
brzo useqiv, tel. 065/819.565.
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci u
ul. Kozarskih brigada, povr{ine 82.50
mŸ, tel. 051/831-232; 065/663-787.
Prodajem jedosoban stan 33 mŸ/IVsprat, ulica I Kraji{ke brigade n.o.
ciijena 50,000 KM, tel. 000.
Prodajem nov stan 70mŸ, drugi sprat
,centar Gradi{ke. (Hipo banka)cije-
na 1100 mŸ, tel. 051/814-151; 065/580-404.
Stan u centru blizu zgrade Vlade RS
35 m u izgradwi useqiv septembra 2007.
godine, tel. 051/484-805.
Prodajem ili mjewam dvosoban stan u
Maglaju za isti u Republici Srpskoj
ili Srbiji, tel. 38765296093.
Kupujem bez posrednika mawi dvosoban
stan u centru grada ili u Boriku, tel.
065/949-998.
Kupujem dvosoban stan u centru, bez
posrednika, do 4 sp. samo ozbiqne
ponude, tel. 065/694-653.
Kupujem stan od 50 - 60 mŸ u Bawoj Lu-
ci, tel. 065- 528-320.
Kupujem stan mawe spratnosti u cen-
tru Bawe Luke, tel. 065/614-885.
Hitno kupujem mawi stan, tel. 065/696-
604;051/211-684.
Kupujem stan do 55.000 KM, tel. 065/
352-251.
Kupujem stan mawe spratnosti u cen-
tru Bawe Luke, tel. 38765614885.
Mijewam dvosoban stan od 64 mŸ, u
Obili}evu za dva jednosobna ili jedan
jednosoban uz doplatu, tel. 051/429'662.
Mijewam ili prodajem trosoban stan
na Star~evici za jedosoban ili
dvosoban, tel. 051/212-628.065/322.834.
Mijewam trosoban stan u Gradi{ci
82.50 mŸ za odgovaraju}i u Biha}u, tel.
051/831-232; 065/663-787.
Izdajem komforno namje{tene stanove
(75 mŸ) za poslovne qude ili strance,
udaqen od zgrade Vlade 1 km, tel. tel.
065/415-097; 065/250-512.
Izdajem stan 50 mŸ u Obili}evu, ul.
Prote Arsenija ̂ arnojevi}a 1 A cen-
tralno grijawe u ku}i, poseban ulaz,
tel. 063/892-097.
Izdajem dvosoban nenamje{ten stan,
poseban ulaz, ul. Jovice Savinovi}a 16
g, tel. 051/353-618.
Izdajem dvosoban polunamje{ten stan,
tel. 303-840.
Izdajem stan, povoqno, tel. 065/
632-146.
Izdajem jednosoban stan na Lau{u, tel.
352-917.
Izdajem stan za dvije studentkiwe na
Lau{u, tel. 280-392.
Izdajem stan studentima- stan sa
poslebnim ulazom i centralnim gri-
jawem, stan se nalazi blizu studentskog
doma, tel. 438-590.
Izdajem dvosoban stan u Buxaku 3,
ulica Knaza Milo{a, tel. 316-
806;065/202-160; 065/202-161.
Izdajem dvenu sobu, kuhiwu i kupa-
tilo, poseban ulaz ul. Jovana Bijeli}a
126 Zalu`ani, tel. 051/453-832; 051/
385-635.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
ul. Slobodana Jovanovi}a 25, tel.
051/303-114.
Izdajem namje{tenu jednokrevetnu
(dvokrevetnu) sobu mu{krcima, tranz-
it iza "^ajaveca#, tel. 051/213-483.
Izdajem jednosoban namje{ten stan u
ul. Wego{eva 35 A, Bawa Luka, tel.
051/303-097.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
sa grijawem, tel. 051/461-991.
Izdajem le`aj u Boriku u trosobnom
stanu, studentkiw. Korduna{ka 10, tel.
065/587-826.
Izdajem namje{tenu sobu sa kupa-
tilom, poseban ulaz, privatna ku}a,
tel. 281-948.
Izdajem dvosoban namje{ten stan kod
Zelenog mosta, tel. 051-463-950; 065-
447-070.
Izdajem povoqno jednosoban kom-
foran stan ul, Ilije Grbi}a 4 Bawa
Luka, kod N. Sunce, tel. 051/213-272.
Izdajem namje{ten dvoiposoban stan
u Buxaku, tel. 065/692-568.
Izdajem sobu za dva u~enika u centru
Borika, povoqno, tel.065/462-384.
Izdajem trosoban namje{ten stan sa
centralnim grijawem, ul. Jovice Savi-
novi}a 81b, tel. 051/362-668, 065/696-
676.
Izdajem namje{ten stan.Prizemqe
kuce.Naseqe"Sunce".Grijawe na stru-
ju ili drva, tel. 38765705323.
Hitno tra`im trosoban namje{ten
stan za iznajmqivawe za stance, tel.
065/696-604; 051/211-684.
Tra`im cimera-cimerku, trosoban
stan, privatno, centralno grijewe,
telefon, kablovska, 150 km mjese~no
plus re`ije, tel. 065/596-396.
Prodajem ili mijewam lokal u Gra-
di{ci za Bawu Luku, tel. 065/884-482.
Prodajem lokal 70 mŸ Ro Bau Derven-
ta, Zanatski centar "Milenijum#, ci-
jena po dogovoru, tel. 065/522-422;
065/620-213.
Prodajem lokal od 70 mŸ, u Derventi,
zanatski centar, "Milenijum#, cijena
po dogovoru, Ro-Bau, tel. 065/522-422;
065/620-213.
Prodajem kvalitetan metalni kiosk
4h3 m u Gradi{ci, kompletno oprem-
qen za djelatnost, tel. 051/831-232;
065/642-028.
Izdajem poslovni prostor, ( kance-
larije), u ul. Gr~koj kod hotela "Bos-
na#, tel. 065/562-633.
Izdajem nov, namje{ten kancelarijs-
ki prostor 15 mŸ, upotrebna dozvola,
ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 92,
Bawa Luka, tel. 065/541-965.
Izdajem 72 mŸ, poslovnog prostora 4
kancelarije, u J. Du~i}a 55, sa upotreb-
nom dozvolom, tel. 065/286-621; 065/
228-870.
Izdajem poslovni prostor 30 mŸ, Gun-
duli}eva 72, upotrebna dozvola, tel.
051/306-478; 065/535-890.
Izdajem poslovni prostor od 70 mŸ u
ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 065/
707-190.
Izdajem u centru grada 100 mŸ, vi-
{enamjenskog poslovnog prostora +50
mŸ na spratu sa upotrebnom dozvolom,
tel. 065/581-549.
Izdajem ili prodajem lokal (kance-
larija) povr{ine 20 mŸ u novogradwi,
kod studentskog doma, tel. 065/575-928.
Izdajem poslovni prostor u Gradi{ci
30mŸ, regulisana upotrebna dozvola,
tel. 051/830-688.
Prodajem zidanu gara`u 16 mŸ sa
kanalom, Star~evica, Srpskih do-
brovoqaca 20, tel. 051/302-210.
Prodajem gara`u u dupleksu zgrade
M.Obili}a (kod Zelenog mosta)
mogu}a izgradwa, tel. 469-541.
Prodajem plac u Lakta{ima, tel. 065/
604-188.
Atraktivan ve}i plac, idealan za
stambeno poslovnu zgradu u Prwavoru
uz glavnu saobra}ajnicu, povoqno, tel.
318-296; 661-165.
Prodajem 8 dunuma zemqe Nova Topo-
la kod Bos. Gradi{ke, zvati od 10 do
20 ~asova, tel. 0038552543601.
Prodajem 1 dunma zemqe u Jablanu ob-
jekat 8h7 m sa izlivenom prvom plo~om,
tel. 0046 111 31 987.
Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe
u Milosavcima, op{tina Lakta{i uz
put, pogodna za gradwu ku}e 1/1, cije-
na 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.
Prodajem 3.000 mŸ, zemqe 1 km od "Elek-
troprenosa# od toga 500 mŸ, {ume) ci-
jena povoqna, zvati poslije 19 ~asova,
tel. 065/636-319; 393-104.
Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-
warima, struja, voda, telefon, asfalt,
gradski prevoz, tel. 051/216-140;
065/210-057.
Prodajem plac 3,5 dunuma u [u{wari-
ma, ogradjen, asfalt, tel. 065/510-074.
Prodajem 10 dunuma zemqe u
[u{warima, struja, voda, telefon, as-
falt, gradski prevoz, tel. 051/216-140;
065/310-057.
Hitno prodajem placeve u Prwavoru
10 dunuma ili mijewam za BL nekret-
nine, zvati uve~e, mogu} svaki dan, tel.
065/418-614.
Prodajem placeve u Prwavoru, ulica
M. Bijeli}a bb - voda, struja, telefon,
tel. 065/515-975.
Prodajem plac 4 dunuma u komadu -
pogodno za izgradwu poslovnog ob-
jekta na autoputu Bawa Luka-Lakt{i
uz RK Slavija, tel. 0000.
Prodajem plac od 500 mŸ za gradwu
porodi~ne ku}e, cijena po dogovoru i
vidjewu placa, naseqe Lau{-Bawa Lu-
ka, tel. 051/437-862.
Prodaeem 4 placa 700-800 mŸ, ul Jo-
vana Bijeli}a 184, tel. 051/427-131.
Prodajem gradjevinsko zemqi{te u
Gradi{ci, asfalt pored placa,
sprovedena struja i voda, tel. 051/
830-688.
Prodajem plac 3,5 dunuma u [u{wari-
ma, ogra|en, asfalt, tel. 38765510074.
Izdajem dvokrevetnu sobu studenti-
cama, u centru grada, sa odvojenom kuhi-
wom i kupatilom, tel. 065/900-365;
051/305-702.
Izdajem sobu za dvije studentice ili
studenta, cijena povoqna sve po do-
govoru, ul. Beogradska 2, Borik, zvati
od 8 do 23 ~asa, tel. 300.587.
Izdajem dvokrevetnu sobu studentima
- u Boriku, tel. 065/416-866.
Izdajem sobu s centralnim grijawem,
poseban ulaz, Nova varo{, tel. 051/
303-073.
Prodajem vrlo povoqno vikendicu u
Kaocima kod Srpca, sa mawom dvo-
ri{nom zgradom 2050 mŸ zemqe, 18 ple-
menitih vo}ki, voda prirodnam padom,
Sava 330 m, planina 50 m, tel. 065/
717-820.
Prodajem "lanciu#, 1100 cm¿, god.
proizvdwe 1997, registrovan godinu
dana, u odli~nom stawu, cijena 6.750
KM, tel. 065/293-832.
Prodajem "ford ka" 1.3. benz. abs, bo-
ja crna, klima, alu felge, registrovan
u ekstra stawu, tel. 065/604-102.
Prodajem golf 1.1. kubika 83 god. ben-
zinac,, tel. 051/385-708; 065/493-238.
Prodajem Hyndai trajet 2.0.GLS.
2001.god, klima ABS, EBN, prvi vlas-
nik - u odli~nom stawu, tel. 065/
510-074.
Hitno prodajem porodi~ni auto kar-
avan fijat-palio 2000 god.- pre{ao
34000 km, prva ruka, povoqno, o~uvan,
metalik sa alarmom, muzikom, reg-
istrovan u RS, zvati nave~e, tel.
065/516-930.
Prodajem jettu 1, bijela, 82. g.p. 1. vlas-
nik, u odi~nom stawu, cijena po do-
govoru, Mrkowi} Grad, tel. 065/
835-090.
Prodajem "opel askonu# u odli~nom
sawu, registrovana do 06.2007., tel.
'65/710-665.
Prodajem "kadet suzu karavan# 90 go-
di{te 1400 kubika - alarm, centralna
brava, daqinsko zakqu~avawe, euro
kuka, registrovan, tel. 065/621.025.
Prodajem dijelove za #
pasat 2# sa
K glavom, 1,8 benzin, tel. 065/542-216.
Prodajem motor za golf 1800 kubika
u odli~nom stawu, tel. 065/542-216.
Prodajem Hundai trajet 2.0 GLS,
2001.godi{te, klima, ABS, EBN ...prvi
vlasnik,u odli~nom stawu, tel.
38765510074.
Prodajem ma{inu za mqevewe mesa -
sa trofaznim motorom, tel. 051/370-
711; 065/ 206-060.
Prodajem brentu Tip 1000, sa kolici-
ma i opremom, mo`e i kompenzacija,
tel. 065/518-181; 051/58-263 000025 G.
Prodajem kompletnu pekaru, rota-
ciona pe}, komora, mikser, lamina-
tor, presa, veknerica, kiflerica itd.
- Doboj, tel. 065/971-511.
Prodajem sija~icu za krompir, dvored-
na, u odli~nom stawu, ili mijewam za
sviwe, Mrkowi} Grad, tel. 065/
395-273.
Prodajem brna~u, rasipa~, traktorsku
prikolicu, traktorsku dizalicu i
hranilicu sa sviwe sa ko{em za hranu,
tel. 051/815-053.
Prodajem laptop sa kablovima i pro-
gramom na na{em jeziku za autodijag-
nostiku vw, mercedes opel, bmv, vol-
vo garancija obuka nov, tel. 065/
544-084.
Profi klavijatura casio HT-6000
izuzetna za folk muziku amaha 999
KM hitno!!! prodajem, tel. 065/516-930.
Prodajem hitno Weltmaister har-
moniku SUPITA PROFESION-
ALL sa koferom orginal wema~ka
samo 1298 EU fiksno-zvati nave~e,
tel. 065/516-930.
VIONILA tro~etvrtinka samo 398
KM ili mijewam za drugo. Profe-
sionalne klavijature casio cz-5000 -
izuzetno za folk muziku prodajem -
700 EU ili mijewam, zvati uve~e, tel.
065/516-930.
Prodajem harmoniku 8 registara 80
basova - nova hermonika - 60 basova,
3 registra, u koferu, tel. 51/ 370.711;
065/206-060.
Prodaje se povoqno pijanino "^ajka#
(ruska), tel. 051/437-483.
Prodaeem nov fotoaparat "CANON
" PRIMA ZOOM 85 H (38-85 mm
ZOOM 3 dz 120 KM) i kolekciju is-
pravnih gramofonskih plo~a (naro-
dne, zabavna, stana, 1 KM -kom, tel.
052/233-550, 065/360-724.
Prodajem dva pult fri`idera du`ine
2 m i ormar komoru - dvokrilni, tel.
065/663-429.
Prodajem termo pe} u doborom stawu,
tel. 065/926-031.
Prodajem tepih 100 % vuna , 3h4 m, tel.
051/453-422.
Prodajem novu fotequ, tel. 436-505;
065/894-911.
Prodajem rashladnu vitrinu LTH, Gra-
di{ka, tel. 051/831-232; 065/642-028.
Brzo, kvalitetno, povoqno ~istim
dimwake, tel. 051/397-396.
Sastavqam tu`be, `albe, ugovore,
molbe, prijedloge, punomo}ja, reg-
istrecije preduze}a D.O.O., tel.
065/518-079.
Punim tonere za laserske i kertridze
za inkjet {tampa~e, dolazim na va{u
adresu po prazan i vra}am napuwen.
Velika u{teda za one koji ~esto ko-
riste {tampa~
danijel.ljepojevich @gmail. com,
tel. 051/497-141.
Popravqam ra~unare. Instalacije i
reinstalacije Windows-a, koa i svih
potrebnih i dodatnih progrma i ure-
djaja. Besplatan dolazak danijel.lje-pojevich @gmail. com, tel. 051/462-446.
Servirawe svih kvarova na ra~unaru.
Rje{avawe problema sa zvukom,
slikom i konekcijom danijel.ljepoje-vich @gmail. com, tel. 065/497-141.
Popravqam sve vrste fotoaparata -
Miki, tel. 065-573-349.
Brzo i kvalitetno kucam i {tampam
diplomske, seminarske maturske i
druge radove, tel. 051/453-150; 065/
581-738.
Kursevi instrukcije iz engleskog jezi-
ka 1 sat/5 KM i prevod tekstova str.
A4/10 KM i sudska ovjera dokumena-
ta, tel. 065/938-401.
Brusim i lakiram parket i brodski
pod, tel. 051/428-070; 065/545-943;
065/785-769.
Dimwa~ar ~isti dimwake, pe}i i kot-
love za centralno grijawe, tel. 065/670-
639; 051/483-144.
Potrebne djevojke za rad u "Beba Kid-
su#, na razgovor do}i li~no, u utorak
14.11.u 12 ~asova, ul. Jevrejska 2.
Prodajem 11 mŸ, suve jelove krovne
gra|e, 300 KM po m¿,, tel. 065/820-310.
Prodajem kancelarijski namje{taj
"ligno{per# povoqno, tel. 065/
513-894.
Prodajem 6 kubika brestovine u
trupcima u Drugovi}ima, tel. 065/
634-180.
Prodajem hrastova ulazna vrata, ci-
jena 350 KM, tel. 065/735-881.
Prodajem sef velike te`ine, visina
1 metar, unikat, tel. 051/815-053.
Prodajem rakiju {qivu od "savki#
{qiva, ja~ina 19 gradi, stara 3 god,
porijeklo rakije Ribnik, tel. 051/
301-082.
Prodajem grobnicu tricu u Perdu-
vovom grobqu, tel. 317-719.
Prodajem ko`ne nove bijele kliza-
qke, br. 38 i 39., tel. 065/926-031.
Prodajem telefonske ograni~iva~e
koji blokiraju sve brojeve, pozive sa
jednom ili dvije nule, ograni~ava sve
mobilne pozive i pozive sa posebnom
tarifom. Mogu} prikqu~ak i na tele-
fon koji ima izlaz preko nule ili
dvetetke koji su prikqu~eni na cen-
tralu, tel. 051/458-276, 065/256-966.
Prodajem rakiju jabukova~u, cijena 8
KM, tel. 051/218-228.
Prodaejm dvije felge sa gumama za
mercedes "124# - cijena 20 KM, tel.
065/976-929.
Prodaejm dvije parcele na grobqu
Sveti "Pantelija# u Boriku, cijena
6.200 KM, tel. 065/519-925.
Prodaejm dvije parcele na grobqu
"Sveti Pantelija# u Boriku, cijena
6.200 KM, tel. 065/519-925.
Prodajem spava}u sobu za 300 KM, tel.
065/820-525.
Prodajem kancelarijski namje{taj
"Ligno{ped#-- povoqno, tel. 065/
513-894.
Prodaejm dva fara za mercedes
"mimiku#, cijena 15 KM, tel. 065/
976-929.
Pordajem bagremovo koqe za ograde,
tel. 051/370.711;065/206-060.
Prodajem pi{toq 7,62 i pu{ku kara-
bin M-43 sa dozvolama, tel. 065/
663-429.
Prodajem vlastitu {qivovicu staru
3 godine, ja~ine 45 stepeni, cijena 10
KM, tel. 050/213-882.
Prodajem {poret na ~vrsto gorivo
#
Preporod#, povoqno, tel. 065/930-275.
Prodajem povoqno kau~, dvosjed i tabu-
re, tel. 065/930-399.
Prodajem ko`ne nove bijele klizaqke
br..38 i 39, tel. 38765926031.
Prodajem termo pe} 4 u dobrom stawu,
tel. 38765926031.
Prodajem hrastova ulazna vrata, cije-
na 350 KM, tel. 38765735881.
Prodajem kompletnu pekaru. rota-
ciona pec, komora, mikser, lamina-
tor. presa, veknerica, kiflerica itd.
doboj., tel. 38765971511.
Prodajem povoqno {tence dobermana,
tel. 065/584-915.
Potrebna konobarica, tel. 065/
835-071.
Turisti~ka agencija "Hilandar# or-
ganizuje pokloni~ko putovawe u Os-
trog uz uspenu}e parastosu igumanu
Lazaru, tel. 051/465-210; 065/644-500.
PONUDA
TURIZAM
POTRA@WA
ZAPO[QAVAWE
PRODAJA
KU]NI
QUBIMCI
VIAGRA SUPER DEEAL - USA 15
KM/kom zvati od 10 do 17, tel.
065/630-804; UP.
PRODAJA
RAZNA ROBA
OSTALO
USLUGE
PRODAJA
NAMJE[TAJ
PRODAJA
APARATI ZA
DOMA]INSTVO
PRODAJA
FOTO
PRODAJA
MUZIKA
PRODAJA
RA^UNARI
Prodajem 4022 mŸ gra|evinskog
zemqi{ta sa usvojenim regula-
cionim planom za izgradwu,
lamela P+4+M u ulici Vojvode
Stepe Stepanovi}a, tel. 065-
620-501; 051-462-864.
PRODAJA
GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
POQOPRIVREDA
PRODAJA
ZANATSTVO
PRODAJA
MA[INE
I ALATI
PRODAJA
MOTORNA
VOZILA
PRODAJA
VIKENDICE
IZDAVAWE
SOBE
Prodajem zemqu u [argovcu u ko-
madu, 15.000 mŸ, tel. 0038544534417;
0038598598153; 000035 G.
Prodajem 4022 mŸ gra|evinskog
zemqi{ta sa usvojeinm regula-
cionim planom za izgradwu lamela
P+4+M u ul. Vojvode Stepe
Stepanovi}a, tel. 065/620-501;
051/462-864.
PRODAJA
PLACEVI
PRODAJA
GARA@E
IZDAVAWE
PRODAJA
POSLOVNI
PROSTORI
POTRA@WA
Izdajem dvosoban namje{ten stan
ul. Male{evska 5, kod polaznog
autobusa 17, useqiv od 10.11.2006.
godine, tel. 468-325 000028 G.
IZDAVAWE
ZAMJENA
KUPOVINA
PRODAJA
STANOVI
IZDAVAWE
ZAMJENA
Prodajem novu, odmah useqivu ku}u
prizemnicu-ogra|eno, na zemqi
700 mŸ u [argovcu - cijena 55.000
KM, tel. 065/337-211 000029 G.
PRODAJA
KU]E
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI
16
OGLAS U OKVIRU 3 KM
OGLAS U NEGATIVU 5 KM
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: #
Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka
ili e-mail adresu: [email protected]
Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike
Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i ~lana 10, a u vezi sa
~lanom 5 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawa organa u javnim
preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ("Slu`beni glas-
nik op{tine Bijeqina# broj 5/03), Skup{tina op{tine Bijeqina raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA
I - ^lanova Nadzornog odbora javnog preduze}a "Vode# Bijeqina
U Nadzorni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana.
II - Skup{tina op{tine Bijeqina imenuje ~lanove Nadzornog odbora u gore
navedenom javnom preduze}u sa sjedi{tem u Bijeqini.
III - Nadle`nost Nadzornog odbora
Nadle`nost Nadzornog odbora navedenog javnog preduze}a regulisana je ~lanom 7
Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 75/04)
i ~lana 6 Odluke o osnivawu javnog preduze}a "Vode# Bijeqina ("Slu`beni glas-
nik op{tine Bijeqina# broj 6/98 i 6/05).
IV - Mandat
^lanovi Nadzornog odbora imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.
V - Status
Naknadu za rad u Nadzorni odbor, ~lanovi Nadzornog odbora ostvaruju u skladu sa
Odlukom osniva~a.
VI - Uslovi za kandidate
a) Op{ti uslovi:
- da su dr`avqani Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,
- da su stariji od 18 godina,
- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo ko-
jem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili entitetima, u periodu od tri godine
prije dana objavqivawa konkursa,
- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i privredni prestup ili prekr{aj, za povre-
du propisa o privrednom ili finansijskom poslovawu koji ih ~ine nepodobnim za
obavqawe du`nosti u navedenom organu,
- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.
- da se na wih ne odnosi ~lan IX, stav 1 Ustava BiH.
b) Posebni uslovi:
- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na spre-
ma za ~lanove Nadzornog odbora iz reda zaposlenih,
- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,
- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,
- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.
VII - Sukob interesa:
Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovo-
di do sukoba interesa kako je propisano odredbama:
- ~lan 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 34/02),
- ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,
broj 75/05),
- ~lan 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske
("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03).
VIII - Potrebna dokumenta:
Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih
i posebnih uslova:
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
- uvjerewe da se ne vodi krivi~an postupak,
- uvjerewe o dr`avqanstvu,
- ovjerenu kopiju diplome,
- uvjerewe o radnom iskustvu,
- ovjerenu kopiju li~ne karte,
- kratku biografiju kretawa u slu`bi.
Kao dokaz za ta~ku VI (op{ti uslovi), alineja 3, 4 i 6 kandidati }e dostaviti pis-
menu izjavu, kao i izjavu o nepostojawu sukoba interesa.
Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa obavi}e se intervju, o ~emu
}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.
Prije intervjua kandidati su du`ni popuniti obrazac izjave u kojem }e iznijeti
bilo koje pitawe koje bi moglo dovesti do sukoba interesa za slu~aj wegovog imen-
ovawa.
IX - Objavqivawe konkursa
Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom
listu "Glas Srpske#.
X - Rok za podno{ewe prijava
Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od posqedweg objavqivawa konkursa u glasilu
iz ta~ke IX ovog konkursa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu
dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu:
Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa
Petra I Kara|or|evi}a br. 1, sa naznakom "Komisiji za izbor#.
SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA
PREDSJEDNIK
SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA
Broj: 01-111-333/06
Bijeqina,
Datum, 3. novembar 2006. godine Dragan \ur|evi}
Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike
Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 41/03) i ~lana 10, a u vezi sa ~lanovi-
ma 3, 4 i 5 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawa organa u javnim pre-
duze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine
Bijeqina#, broj 5/03). Skup{tina op{tine Bijeqina raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA
I Direktora Turisti~ke organizacije Bijeqina
II ^lanova Upravnog odbora Turisti~ke organizacije Bijeqina
U Upravni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana, od kojih je 1 (jedan) iz reda zaposlenih
u Turisti~koj organizaciji
III ^lanova Nadzornog odbora Turisti~ke organizacije Bijeqina
U Nadzorni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana, od kojih 1 (jedan) iz reda zaposlenih u Turisti~koj
organizaciji
IV OPIS POSLOVA
1. Direktor
Direktor rukovodi organizacijom sa svim ovla{}ewima u skladu sa zakonom.
2. Upravni odbor
Upravni odbor donosi akta, odlu~uje o poslovawu, usvaja periodi~ne izvje{taje o poslo-
vawu i godi{wem obra~unu, donosi programe rada. odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu
sa zakonom, donosi poslovnik o radu, bira predsjednika Upravnog odbora, rje{ava po prigov-
orima radnika i obavqa i druge poslove koji su utvr|eni zakonom i statutom.
3. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonito{}u rada i poslovawa, vr{i i preduzima odre|ene
mjere u skladu sa zakonom i aktima preduze}a.
V MANDAT
Direktor iz ta~ke I imenuje se na period od 4 (~etiri) godine.
^lanovi Upravnog odbora iz ta~ke II imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.
^lanovi Nadzornog odbora iz ta~ke III imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.
VI STATUS
Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama koji zakqu~uje direktor sa Upravnim odborom,
utvr|uje se radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.
Aktom o imenovawu, ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos. ^lanovi
Upravnog i Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o naknadama
za rad ~lanova upravnih i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od lokalnog intere-
sa ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj: 3/96, 2/98).
VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE
Op{ti uslovi za kandidate na mjestima I - III su:
- da su stariji od 18 godina,
- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou
vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,
- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, i da nisu
pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX
1. Ustava BiH),
- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,
- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe
du`nosti.
VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE
Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I:
- visoka stru~na sprema (VII/1 stepen),
- potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojim se bavi pravni subjekt,
- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,
- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,
- dokazani rezultati i uspjesi u obavqawu ranijih poslova,
- program rada.
Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke II:
- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na sprema za
~lanove Upravnog odbora iz reda zaposlenih,
- poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt,
- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,
- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.
Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke III:
- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na sprema za
~lanove Nadzornog odbora iz reda zaposlenih,
- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,
- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,
- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima
IX SUKOB INTERESA
Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-
ba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-
like Srpske.
Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.
X POTREBNA DOKUMENTA
Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-
nih uslova:
- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz
o radnom sta`u, a za direktora i program rada.
Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor, Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu
}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.
XI OBJAVA KONKURSA
Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu
"Glas Srpske#.
XII ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE
Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas
Srpske#.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-
ti li~no ili putem po{te, na adresu:
Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra I
Kara|or|evi}a br. 1, sa naznakom "Komisiji za izbor#.
SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
OP[TINE BIJEQINA
Broj: 01-111-332/06
Bijeqina,
Datum, 3. novembar 2006. godine Dragan \ur|evi}
ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI
17
ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI
18
I UGOVORNI ORGAN
I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka
Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93
78000 Bawa Luka
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Identifikacioni broj: 1772902
broj telefona: +387 51 240 100
broj faksa: +387 51 211 150
e-mail: [email protected]: www.telekomsrpske.com
I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka
Sektor za nabavku, kancelarija br.8
Vuka Karaxi}a 6
78000 Bawa Luka
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
broj telefona: +387 51 222 400
broj faksa: +387 51 221 771
e-mail: [email protected]
I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I 2
I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE
Kao pod I 2
I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
Javno preduze}e na entitetskom nivou.
II PREDMET UGOVORA
II 1. VRSTA UGOVORA
Robe
II 2. ZAKQU^EWE OKVIRNOG SPORAZUMA
Ne
II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Nabavka slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada.
II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA
Nabavka slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada.
II 5. UKUPNA KOLI^INA
Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.
II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE:
Centralni magacin Telekoma Srpske, ul. Pilanska bb, Bawa Luka
II 7. PODJELA NA LOTOVE:
LOT 1 - Zajedni~ka (kolektivna) sredstva za li~nu za{titu-oprema
LOT 2 - Sredstva za li~nu za{titu-radna odje}a
LOT 3 - Sredstva za li~nu za{titu-radna obu}a
LOT 4 - Slu`bena radna odje}a (uniforma) za radnike fizi~kog obezbje|ewa
LOT 5 - Slu`bena radna odje}a (uniforma) za radnike restorana i druge radnike
Ponu|a~i mogu dostaviti svoje ponude za jedan ili vi{e lotova.
II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Alternativne ponude nisu dozvoqene.
II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
[est mjeseci
III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU
Sve ponude moraju biti propra}ene osigurawem u iznosu od 2% vrijednosti ponude, u vidu bankarske
garancije ~iji iznos ne mo`e biti mawi od 2.000,00 KM.
III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU
Ne tra`i se.
III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA
Ne tra`i se.
III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA
Ne tra`i se.
III 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA
Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23 Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13 Zakona o javnim pre-
duze}ima. Potrebni dokazi navedeni u tenderskoj dokumentaciji.
III 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJELATNOSTI
Prilo`iti kopije originalnih dokumenata koji defini{u organizacioni i/ili pravni status, tj. izvod
iz registracije iz kojeg se vidi mjesto registracije, vlasni~ka struktura i djelatnost (original ili ov-
jerena kopija).
III 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST
Dostaviti izvje{taje o finansijskoj situaciji ponu|a~a, kao {to su bilans stawa i bilans uspjeha za 2005.
godinu (original ili ovjerena kopija).
III 8. USLOVI ZA U^E[]E – TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST
Da dostavi ateste za tra`enu opremu u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije i to:
Za LOT 1: za opremu pod rednim brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7
Za LOT 3: za opremu pod rednim brojem 1.
Da prika`e uspje{no izvr{ewe ugovora sli~ne prirode i slo`enosti, kao i vrijednost prikazanih ugov-
ora za protekle tri godine.
IV POSTUPAK
IV 1. VRSTA POSTUPKA
Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.
IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA
Primijeni}e se kriterijum najni`a cijena tehni~ki zadovoqavaju}e ponude
IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG
Prema uslovima u tenderskoj dokumentaciji.
IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri dana od prijema
pisanog zatjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim brojem (pores-
ki broj treba da navedu samo ponu|a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e preuzeti
dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom. Uz zahtjev
treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 58,00 KM za ponu|a~e registrovane u BiH ili 25,00
evra za ponu|a~e registrovane u inostranstvu. Iznos naknade za ponu|a~e registrovane u BiH sadr`i PDV.
Zahtjevi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod I 2. na-
jkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima }e nakon uplate
naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam dana od primawa
uplate.
U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi
odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.
Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod NLB Razvojne banke jugoisto~ne
Evrope a.d. Bawa Luka, a uplate iz inostranstva u evrima ili u drugoj konvertibilnoj valuti na:
ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTO^NE EVROPE AD,
BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG
FRANKFURT AM MAINSWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000
USD 100-9362807-0005
u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naznakom: Tenderska dokumentacija br. 422: "Nabavka
slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada#.
Dokumentacija }e nakon uplate i na osnovu zahtjeva biti odmah otpremqena kurirskom ili preporu~enom
po{tom, ali u tom slu~aju naru~ilac ne prihvata odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi doku-
mentacije.
IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni organ razmijene bi}e
na jednom od slu`benih jezika u BiH.
IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA
U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova 13.12.2006.
godine.
Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.
IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI
Ponude trebaju ostati validne u periodu od 90 (devedeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za pod-
no{ewe ponuda.
IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Otvarawe ponuda }e se obaviti u prostorijama Sektora za nabavku, kancelarija br. 15, ul. Vuka Karaxi}a
6, dana 13.12.2006. godine u 11.30 ~asova.
V DODATNE INFORMACIJE
Zainteresovani ponu|a~i mogu prije dono{ewa odluke o otkupu pregledati tendersku dokumentaciju na
adresi navedenoj pod I 2.
Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji dostave pisani zahtjev i uplate naknadu za tendersku
dokumentaciju.
Osnovni sud u Kotor Varo{u, po sudiji ovog suda Bojani Tepi}, u izvr{noj stvari tra`ioca izvr{ewa
protiv izvr{enika ODP "PRERADA DRVETA# KOTOR VARO[ radi naplate nov~anog potra`ivawa
donio je dana 30.10.2006. godine
ZAKQU^AK O PRODAJI
Odre|uje se drugo ro~i{te za prodaju stvari izvr{enika ODP "PRERADA DRVETA# Kotor Varo{
koje su zaplijewene prema zapisniku o pqenidbi ovog suda sa~iwenog dana 1.11.2005. godine te ostavqene
na ~uvawe izvr{eniku i to:
PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETAWA
ZA DAN ^ETVRTAK, 23.11.2006. GODINE, U 9 ~asova i to sqede}e stvari:
1. Cirkular "Fini [tuc# 4.500,00 KM
2. Tra~na pila P-9 8.000,00 KM
3. Automatski cirkular AC - 3 6.000,00 KM
Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u pokretne stvari koje se prodaju, a nalaze se u krugu
izvr{enika u Kotor Varo{u.
Prodaja }e se vr{iti putem usmenog javnog nadmetawa koja }e se odr`ati u ~etvrtak, 23.11.2006. go-
dine, s po~etkom u 9 ~asova u sobi broj 7 Osnovnog suda u Kotor Varo{u. Kako se radi o drugom
ro~i{tu za prodaju, stvari se mogu predati bez ograni~ewa u pogledu wihove cijene.
U~esnici javnog nadmetawa su du`ni prije po~etka ro~i{ta polo`iti obezbje|ewe u iznosu od 10%
od procijewene vrijednosti s tim {to ne mo`e iznositi vi{e od 10.000,00 KM. Ponu|a~ima ~ija ponu-
da ne bude prihva}ena vrati}e se jemstvo.
Ponu|a~ sa najve}om ponudom }e platiti cijenu, za pokretne stvari odmah nakon objavqivawa rezul-
tata. Ukoliko to ne u~ini, drugi ponu|a~ }e biti progla{en kupcem i plati}e onu cijenu koju je on
ponudio i tako redom.
Ambasada Kanade u Bosni i Hercegovini bi `eqela da obavijesti kanadsku za-
jednicu na podru~ju Bawe Luke da }e Ambasada organizovati kanadske konzu-
larne dane u Bawoj Luci, u utorak i srijedu, 21. i 22. novembra 2006.
Sve konzularne usluge, koje obezbje|uje Ambasada u Sarajevu, }e biti dostup-
ne tokom tog perioda u Bawoj Luci. Konzularni dani }e se odr`ati u hotelu
"Bosna#, u utorak i srijedu, 21. i 22. novembra 2006. godine, od 10 do 16 ~asova.
Pozivamo kanadske dr`avqane kojima je potrebna konzularna usluga ili us-
luga u vezi sa pitawem useqewa, da nam se pridru`e.
Ukoliko niste u mogu}nosti da do|ete u hotel "Bosna# u nazna~eno vrijeme,
molimo vas da kontaktirate sa Ambasadom radi mogu}nosti razmatrawa dru-
gog termina.
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA
U skladu sa ~lanovima 19 i 20 Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:
OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 422
NABAVKA SLU@BENE I ZA[TITNE ODJE]E I OBU]E I OPREME ZA RADNIKE KOJI RADE NA POSEBNIM USLOVIMA RADA
ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI
19
Debakl
Borca u
Posu{ju
PRVA LIGA
Qubi}
boqi od
lidera
KO[ARKA
Leotar
prekinuo
seriju
Strana 8.Strana 4.Strana 2.
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMASini{a
Mar~eti}
Miodrag
[akoti}
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMADragomir
Prodanovi}
FUDBAL
UTAKMICA tre}eg kola ̂ e-
lenx kupa, izme|u Borca i Kastri-
otija, i po igri "crveno-plavih#,
ali i po ambijentu u "Boriku# bar
donekle je podsjetila na neke sta-
re dane, dane u kojima su Bawolu-
~ani "harali# Starim kontinen-
tom i bili nezaobilazan faktor
rukometne mape Evrope.
Istina, razlika u kvalitetu
dva tima bila je velika, pa je izo-
stala neizvjesnost oko ukupnog po-
bjednika, ali ono {to raduje su
prili~no ispuwene tribine ba-
wolu~kog "hrama sporta# i atmos-
fera koju su dodatno zagrijali
"Vulturesi#. Iako nije bio naja-
vqen wihov dolazak, najvatrenije
pristalice Borca su izrazile ̀ e-
qu da podr`e "crveno-plave# na
wihovom evropskom
putu. Fer i sportskim
navijawem, bez ijednog
incidenta, "nosili#
su svoje qubimce do
ubjedqivog trijumfa,
na ~emu su im se rukometa{i po za-
vr{etku me~a zahvalili velikim
aplauzom.
Sama organizacija me~a bila
je na vrhunskom nivou. ^elni qu-
di Borca su se potrudili da se
odu`e Kastriotiju za gostoprim-
stvo u prvom duelu i u tome su
uspjeli. Prije utakmice, u pro-
storijama kluba odr`an je zajed-
ni~ki prijem kojem su prisustvo-
vali igra~i i predstavnici oba
tima, delegat i sudije, a "isti ak-
teri# su nakon me~a bili i na ve-
~eri u hotelu "Bosna#. A da se
"crveno-plavi# polako vra}aju na
staze stare slave svjedo~e i rije-
~i delegata Reta Morela iz [vaj-
carske, koji je ostao fasciniran i
Bawom Lukom i Borcem, izjaviv{i
da mu je ovo jedno od qep{ih isku-
stava, kao i da o~ekuje da }e se Ba-
wolu~ani vrlo brzo na}i u samom
evropskom vrhu. ¥ De. MARI]
\ Boris Pucarevi}:
Iskoristio {ansu
BORAC I BAWA LUKA PONOVO NA RUKOMETNOJ MAPI EVROPE
Ekipa Borca lako je presko~ila prvu prepreku na me|unarodnoj sceni
Prijem za goste u prostorijama Rukometnog kluba Borac
Du{an Novokmet: Do trijumfa sa "pola gasa"
Boris Srdi}:
"Izre{etao"
mre`u rivala
Vi{e od 1.500 qubiteqa rukometa
do{lo da bodri Bawolu~ane na putu
ka osmini finala ^elenx kupa
"Vulturesi": Fer i sportskim navijawem
bodrili svoje qubimce (Snimio R. [IBAREVI])
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
"BORIK" KAO NEKADA
Vladimir
Brankovi}:
Evropsko
izdawe
Goran Mali}: Kapiten kapitenski
TE[KO je danas na}i po-
liti~ara i rukovodioca sa
tako dugom i uspje{nom kari-
jerom kao {to je slu~aj sa na-
~elnikom op{tine Tesli}
Radetom Pavlovi}em.
U wegovoj bogatoj biogra-
fiji osta}e zapisano da je
uspje{no obavqao du`nost
predsjednika Skup{tine op-
{tine Tesli}, a kao privred-
nik bio je dugogodi{wi di-
rektor "Destilacije#. [to
se ti~e politike, veoma
uspje{no se snalazio u ulo-
zi predsjednika Op{tinskog
odbora Socijalisti~ke par-
tije Tesli}, a u dva saziva
bio je poslanik u Narodnoj
skup{tini Republike Srp-
ske. Prije izbora za na~elni-
ka radio je u Ministarstvu
trgovine i turizma Republi-
ke Srpske.
Mnogo hvaqen u okru`e-
wu u kojem `ivi i radi, ali
i osporavan od politi~kih
rivala, Pavlovi} je jedan od
rijetkih na~elnika koji je
prije isteka morao da pro-
vjerava svoj mandat kod gra-
|ana op{tine Tesli}. Na ve-
liko zadovoqstvo wegovih
pristalica, a na `alost onih
koji su ga osporavali i tra-
`ili wegovu smjenu na refe-
rendumu u maju ove godine,
Pavlovi} je dobio vi{e gla-
sova nego prilikom izbora
za na~elnika u oktobru 2004.
godine.
Ve} na po~etku intervjua
za "Glas Srpske u Tesli}u#
Pavlovi} nam je dao do zna-
wa da nije nikakvo zlopamti-
lo i da }e bez obzira na po-
liti~ka osporavawa, nasta-
viti da sprovodi program ko-
ji je prihvatila ve}ina gra-
|ana Tesli}a.
Gospodine Pavlovi}u,
{ta je, po Va{em mi{qewu,
bilo presudno da se na refe-
rendumu vi{e gra|ana izja-
snilo protiv Va{e smjene
nego {to ste dobili glasova
na lokalnim izborima?
PAVLOVI]: - Kao prvo
`elim ista}i da ne zamjerim
nijednoj politi~koj stranci
ili pojedincima koji su u~e-
stvovali u pokretawu proce-
dure za moj opoziv sa mjesta
na~elnika op{tine.
Institut opoziva ili na-
knadnog testirawa povjere-
wa izabranih predstavnika
vlasti za mene je najnormal-
nija stvar i u svakom slu~a-
ju to po{tujem.
Ne znam ta~no {ta je pre-
sudilo kod gra|ana da sam na
referendumu dobio jo{ vi-
{e glasova, ali taj rezultat
sam shvatio kao obavezu da
jo{ upornije ustrajem na re-
alizaciji programa koji sam
gra|anima prestavio tokom
izborne kampawe. Rekao sam
da su gra|ani u mom progra-
mu prepoznali ono {to oni
`ele, a rezultat referendu-
ma je potvrdio da nisu razo-
~arani mojim radom i datim
obe}awima. Na rezultat re-
ferenduma je vjerovatno uti-
cao i upitan moralni kredi-
bilitet nekih pojedinaca ko-
ji su u~estvovali u pokreta-
wu opoziva, ali nije moje da
sudim o tome.
Gra|ani su najpozvaniji
da ocijene sve nas koji smo
na politi~koj sceni i oni su
to ve} u~inili.
Bez razlike da li su gla-
sali za moj opoziv ili pro-
tiv, po{tujem svaki stav i
svakog gra|anina, ali rezul-
tat proteklog referenduma
shvatam kao podr{ku jednom
programu i dosqedno }u na-
staviti da sprovodim aktiv-
nosti koje sam zapo~eo.
Kada biste sumirali re-
zultate, {ta je do sada ispu-
weno iz tog programa?
PAVLOVI]:- Dakle,
obe}ao sam rad, red, disci-
plinu i po{tewe. Obe}ao
sam, tako|e, da }e u Tesli}u
zavladati duh pravne dr`a-
ve i da }emo svi morati po-
{tovati zakone i raditi u
interesu naroda. Svaka ~ast
hajducima kao istorijskoj ~i-
wenici, ali u sferi pravne
dr`ave, rekao sam da je u Te-
sli}u bilo dosta hajdu~ije i
da hajdu~ije vi{e ne}e biti.
U oblasti finansija,
upravnim poslovima i funk-
cionisawu ustanova usposta-
vio sam odgovornije i pro-
fesionalnije odnose.
Preduzeo sam sve neop-
hodne mjere da se uvede red u
raspolagawu op{tinskim bu-
xetom, iako sam na tom pla-
nu nai{ao na razne opstruk-
cije.
Treba priznati da smo na
svim ovim prostorima imali
pogre{an koncept privatiza-
cije. U mnogim primjerima,
to je u stvarnosti bio kon-
cept upropa{}avawa predu-
ze}a. U ve}ini slu~ajeva
upravqa~ka struktura u pred-
uze}ima je formirana po
strana~kim kqu~evima i ta
preduze}a su zavr{ila onako
kako su morala zavr{iti -
propala su.
Op{tina i op{tinski bu-
xet ostali su jo{ kao neki
sa~uvani resurs. Zato je
strukturama koje su najvi{e
uradile na razgradwi na{e
privrede bilo primamqivo
da se to u~ini i sa buxetom
op{tine. Nastojao sam da za-
ustavim te aspiracije i mi-
slim da sam u tome uspio.
Naravno, govorim u pr-
vom licu, s obzirom na moju
odgovornost, ali svakako i u
Administrativnoj slu`bi i
u Skup{tini op{tine imao
sam i dobrih i dobronamjer-
nih saradnika koji su mi po-
mogli da ostvarimo neke po-
zitivne promjene.
Gospodine Pavlovi}u, Te-
sli} je nekada bio prepozna-
tqiv po uspje{nim indu-
strijskim kapacitetima. Ka-
kvo je danas stawe u oblasti
privrede?
PAVLOVI]: - Bez obzi-
ra na propu{tene prilike u
pro{losti i negativne efek-
te sprovedene privatizaci-
je, op{tina Tesli} jo{ ima
kvalitetne resurse i mogu}-
nosti da postane prosperi-
tetna op{tina. Preduzeo sam
sve da se sprovede program
koji sam ponudio na izbori-
ma. Svakako da je u ovom tre-
nutku pitawe svih pitawa
kako pokrenuti privredu da
radi ve}im kapacitetom u
odnosu na iskori{}enost u
posqedwih petnaest godi-
na. Zato je neophodno da po-
krenemo postoje}e kapaci-
tete u oblasti mehani~ke i
hemijske prerade drveta. Ta-
ko|e, moramo iskoristiti
prirodne resurse za razvoj
turizma po{to u tome ima-
mo iskustvo i mogu}nosti.
Ovih dana privodi se
kraju prodaja drvne indu-
strije "Borja#, koju preu-
zima ameri~ka kompanija
"Balkan Amerika#, {to me
posebno raduje. Imaju}i u
vidu zna~aj tog kolektiva,
kao gra|anin, a ne kao na-
~elnik, u~inio sam sve da
se on sa~uva kao cjelina.
U pogledu razvoja turi-
zma ili zdravstvenog turi-
zma, Tesli} je u toj oblasti
vode}a op{tina u BiH. Po-
stoje veoma
dobre {anse
da se lider-
ska pozici-
ja jo{ vi{e
u~vrsti. Ak-
cije Zdrav-
stveno-turi-
sti~kog cen-
tra "Bawa
V r u } i c a #
dobro koti-
raju na ber-
zama. U pla-
nu je da se u
osavremewavawe kapacite-
ta "Bawe Vru}ica# u nared-
nom periodu ulo`i oko 14
miliona maraka. To }e zna-
~ajno pove}ati konkurent-
nost ponude i otvoriti raz-
vojne mogu}nosti "Bawe
Vru}ice# i op{tine u cje-
lini.
U pomenute programe
uklapa se i projekat sport-
ske dvorane na kojem smo in-
tenzivno radili i stvorili
uslove da se taj objekat u do-
gledno vrijeme preda na kori-
{}ewe.
Mnogo je ura|eno na iz-
gradwi komunalija, ure|ewu
putne mre`e i ulagawu u raz-
voj poqoprivrede.
Na podru~ju op{tine po-
sluju dvije veoma uspje{ne
kompanije u oblasti proiz-
vodwe mlijeka i sto~arstva.
To su "Natura vita# i "Mqe-
kara Jovi}#.
Tako|e, postignuti su i
rezultati na razvoju mini-
farmi i poqoprivredne pro-
izvodwe u seoskim mjesnim za-
jednicama.
Izgradwom putne mre`e
i komunalnih objekata stvara-
ju se preduslovi za dolazak
doma}ih i inostranih ulaga-
~a u Tesli}u.
U tom pravcu sprovodi se
i projekat GAP, koji ima ciq
unapre|ewe rada i kvalitet-
nije pru`awa usluga gra|ani-
ma u Administrativnoj slu-
`bi op{tine Tesli}. Mislim
da je tako ne{to ve} dugo ne-
dostajalo na{oj op{tini. Po-
lazimo od toga da op{tinska
uprava mora da bude servis i
uvijek na usluzi gra|anima.
Mo`e li se, dakle, re}i
da op{tina Tesli} kre}e pu-
tem razvoja?
PAVLOVI]: Ve} smo
krenuli putem razvoja. Isti-
na, imali smo dugo privred-
ne i svake druge stagnacije i
zato je neophodno da se raz-
vijamo mnogo br`e kako bi-
smo dostigli propu{teno.
Nije nikakva fraza, ali za-
ista smatram da niko od me-
ne nije nezadovoqniji sta-
wem u kojem se nalazi na{a
op{tina.
Me|utim, ne smijemo se
prepustiti kukwavi niti do-
zvoliti da nas zahvati apati-
ja, jer time ne}emo rije{iti
nijedan na{ problem. Pote-
{ko}a ima, ali postoje i re-
alni izgledi da stvari kre-
nu naboqe. Uz anga`ovawe
stru~nog kadra i raspolo`i-
vih potencijala, u dogledno
vrijeme mo`emo da postane-
mo dobro ure|ena i napred-
na op{tina.
Najva`nije je da se nasta-
vi trend smawivawa politi~-
kih i drugih tenzija kako na
lokalnom, tako i na {irem
planu. Zbog gluposti i neto-
lerancije mi smo iz stawa
sredwe razvijenosti, pali na
najni`u qestvicu. Najboqi
na~in da se izvu~emo iz zao-
stalosti jeste da se dozovemo
pameti. Za na{ razvoj i pro-
speritet veoma je bitno da se
smawuju politi~ke i tenzije
bilo koje vrste. To nikako ne
treba i}i na {tetu demokra-
tije i politi~ke konkuren-
cije, ali bitno je da imamo
neophodan nivo dru{tvenog
konsenzusa i uva`avawa.
To je najva`niji predu-
slov za br`i razvoj, za ino-
strana i doma}a ulagawa, a
to zna~i i br`e zapo{qava-
we. Sasvim je razumqivo da
niko ne}e do}i u ku}u u ko-
joj vladaju veliki antagoni-
zmi, stalne sva|e i nesloga,
odnosno sredina u kojoj se
najbli`i ne uva`avaju. ¹
SPECIJALNI DODATAK
Broj 1 ¹ 13. novembar 2006.
DUG SPISAK
nezaposlenih
INTERVJU: RADE PAVLOVI], NA^ELNIK OP[TINE
Uz kori{}ewe prirodnih resursa i pokretawe raspolo`ivih
kapaciteta, Tesli}u je neophodna politi~ka stabilnost kao
preduslov za ve}a inostrana ulagawa, smatra Rade Pavlovi}
VRA]EN UGLED
[ta biste izdvojili
kao najve}i uspjeh u dosa-
da{wem periodu Va{eg
mandata?
PAVLOVI]: - Nemam
obi~aj da licitiram usp-
jesima, niti sam raz-
mi{qao o tome, ali sma-
tram da sam pokrenuo
mnoge stvari s mrtve
ta~ke. Zna~ajno je to {to
sam jednim druga~ijim
pristupom po~eo da mije-
wam dosada{wi imix
op{tine. Jer, i pored
~iwenica da je Tesli} odu-
vijek va`io za kulturnu i
tolerantnu sredinu, sti-
cajem ratnih i drugih
okolnosti op{tina je u
jednom periodu bila
anatemisana, {to se nega-
tivno odrazilo na wen
poslijeratni razvoj.
Pod ubje|ewem da se taj
negativan i potpuno neza-
slu`en imix mo`e i mora
promijeniti, koncipirao
sam svoj izborni program
i poziciju op{tine Tes-
li} predstavio u jednom
sasvim druga~ijem svjetlu.
Na svu sre}u, gra|ani
op{tine Tesli} su to pre-
poznali i dobio sam po-
dr{ku u programu koji sam
im izlo`io.
IZGRADWA PUTEVA
Kako pomo}i stanovni{tvu da iza|e iz krize u kojoj
se nalazi ve} du`i period?
PAVLOVI]: - Kao ~ovjeka najvi{e me poga|a siro-
ma{tvo i socijalna patwa mnogih na{ih gra|ana. Dok sam
bio u privredi, a i na ovoj funkciji mnogo pa`we sam
posve}ivao ovom problemu.
Pomagao sam qudima gdje god sam mogao. Kako ranije
i sada sam svjestan da nije rje{ewe u tome da neko qudi-
ma nudi milostiwu, ve} da im se omogu}i da rade i ima-
ju normalan `ivot.
Moramo, dakle, stvoriti uslove za otvarawe novih
radnih mjesta, ali je neophodno utvrditi i kriterijume
socijalne pravde, koji su se negdje preko no}i zagubili
u na{oj zajednici.
Da bismo poboq{ali ̀ ivot u mjesnim zajednicama, iz
buxeta smo izdvojili novac za izgradwu 12 kilometara
asfalta, vodovode, obnovu {kolskih objekta, a uveli smo
i podsticaje za razvoj poqoprivrede.
Na taj na~in, sa 350 hiqada bespovratnih sredstava
stimuli{emo razvoj poqoprivrede, {to je svakako velika
stvar za ovo podru~je.
Strana 2.
Hotel
"
Bawa Vru}ica": Lider u zdravstvenom turizmu
Rade Pavlovi}: Administrativna slu`ba servis gra|ana
SVE VI[E
TESLI]ANA NA BIROU
ZA ZAPO[QAVAWE
TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost
PREMA evidenciji Biroa
za zapo{qavawe, na podru~ju
tesli}ke op{tine nalazi se
3.625 nezaposlenih lica, od ~e-
ga je 1.376 `ena.
U strukturi nezaposlenih
najvi{e je kvalifikovanih
radnika, kojih ima 1.383, zatim
1.340 nekvalifikovanih, 662
sa sredwom stru~nom spremom
i 28 sa visokom i vi{om stru~-
nom spremom.
Ipak ni to nije kona~an
spisak nezaposlenih, jer je,
uprkos podacima Biroa za za-
po{qavawe, ona daleko ve}a.
^ak preko 40 odsto radno spo-
sobnih stanovnika u Tesli}u
nema posla. Ostali dio koji
radi za plate od 200 do 300 ma-
raka te{ko se mo`e re}i da
ima rije{en status.
Na`alost, ima slu~ajeva da
qudi rade i za mawe od 200 ma-
raka ~iji je na~in pre`ivqa-
vawa i vi{e nego te`ak.
De{avalo se i da radnici
rade po pet, deset i vi{e mje-
seci, a da im se plate ne is-
pla}uju. Zbog svega toga posta-
li smo tr`i{te ne samo jef-
tine nego i besplatne radne
snage.
Nemogu}nost pronala`ewa
posla ili dosta "mizerne# pla-
te razlog su za{to je nekoli-
ko hiqada radno sposobnih Te-
sli}ana posao potra`ilo u
drugim zapadnoevropskim ze-
mqama gdje, u ve}ini slu~aje-
va, rade najte`e fizi~ke po-
slove.
U tome posebno predwa~i
Italija u koju je ~ak iz mjesne
zajednice Buleti} iseqeno jed-
no kompletno naseqe Pasja~a.
Takvim odlivom stanov-
ni{tva trebalo bi se ozbiq-
no pozabaviti jer se ve} po-
~eo osje}ati nedostatak rad-
ne snage.
Uz sve to, zabriwavaju}a je
i ~iwenica da mladi, po zavr-
{etku {kolovawa, uglavnom
razmi{qaju o napu{tawu ovih
prostora. Ukoliko se takva
praksa nastavi, a ovdje bude
ostajalo samo starije stanov-
ni{tvo, ugasi}e se mnoga te-
sli}ka ogwi{ta. A to je, u sva-
kom slu~aju, problem ~ijem se
rje{avawu mora ozbiqnije
pristupiti. ¹
Preko 40 odsto radno sposobnog stanovni{tva nema stalnog
zaposlewa, a na evidenciji Biroa za zapo{qavawe nalazi se
3.625 lica. Mnogi Tesli}ani potra`ili posao u inostranstvu Branislav Mi{i}:
- Rje{ewe problema neza-
poslenosti u Tesli}u ne vi-
dim. Politika je sve uni{ti-
la, a politi~ari su uspjeli da
se izbore za primawa i kada
prestanu da se bave tim po-
slom, dok narod ovamo gladu-
je. Obaveze su nas stigle, a nov-
ca da se sve sprovede nema, pa
i oni koji su otvorili nekakve
svoja preduze}a zbog toga mo-
raju da ih zatvaraju. A takvim
na~inom rada doprinosi se
stvarawu mase nezaposlenih.
Lu~iano Kalu`a:
- Neure|en dr`avni sistem
pogoduje razvoju sive i crne
ekonomije, {to direktno uti-
~e na pad efektivne legalne
ekonomije. Jedino rje{ewe je
sistematska borba protiv or-
ganizovanog kriminala koju,
na`alost, ne podr`avaju ni dr-
`avne ni me|unarodne insti-
tucije. Podaci kojima raspo-
la`emo nisu ta~ni zbog neure-
|enosti sistema, jer nezapo-
slena osoba je ona koja efek-
tivno ne tra`i posao.
Dragan Crnov~i}:
- Nezaposlenost u Tesli-
}u je o~igledna, pa je iz tog
razloga puno radno sposobnih
i oti{lo odavde. I ja sam je-
dan od wih, a da bih se sada
vratio, potrebno mi je radno
mjesto koje }e biti adekvatno
pla}eno. Mada se u inostran-
stvu rade dosta te{ki poslo-
vi, niko ne `eli da se vrati.
ANKETA
SVE VI[E TESLI]ANA NA BIRU ZA ZAPO[QAVAWE
2213. novembar 2006.
DUG SPISAK nezaposlenih
Branislav Mi{i} Lu~iano Kalu`a Dragan Crnov~i}
NA OSNOVU programa
Odjeqewa za stambeno-komu-
nalne poslove op{tine Tesli}
iz op{tinskog buxeta godi{we
se izdvoji oko tri miliona ma-
raka za obnovu i izgradwu ko-
munalnih objekata.
Tokom pro{le i ove godine
za izgradwu puteva i mostova,
vodovoda i kanalizacije na
podru~ju cijele op{tine izdvo-
jeno je preko dva miliona ma-
raka. Najve}i poslovi ure|e-
ni su na putnoj mre`i koja je
bila u dosta lo{em stawu, po-
sebno kada je rije~ o lokalnim
putevima koji su u ve}ini slu-
~ajeva makadamski. Radovi se
izvode u skladu sa programom
izgradwe i odr`avawem putne
mre`e i mostova, a s obzirom
na to da se usvajawem ovog do-
kumenta dosta kasnilo, radovi
su zapo~eli na izmaku gra|e-
vinske sezone. Iz op{tinskog
Fonda za puteve predvi|eno je
da se za ovu namjenu izdvoji 1,4
miliona maraka.
Prema podacima op{tin-
skog Odjeqewa za stambeno-ko-
munalne poslove, u ovoj godini
nastavqeno je asfaltirawe
sedam lokalnih putnih puteva.
Radovi su zapo~eti pro{le go-
dine kada je asfaltirano
ukupno pet kilometara u mje-
snim zajednicama ^e~ava, Ras-
tu{a, Lipqe, Gorwa Krivaja,
Mladikovine i Jasenovi. Mo-
dernizacija je predvi|ena i
na deset nekategorisanih pra-
vaca u slivu rijeke Mala Uso-
ra i na dionici Ru`evi} - Go-
ji}i. Asfalt je polo`en u na-
seqima Du{ani}i i Irice, a
na ~etiri putna pravca u Gor-
wem i Dowem Ru`evi}u rado-
vi su u toku. Zavr{etak svih
poslova u ovoj godini zavisi-
}e od vremenskih uslova.
Nedavno je izgra|en most u
@arkovini na putu Tesli} -
Vitkovci, a planira se i ob-
nova mostova, poru{enih ili
o{te}enih u poplavi u \uli-
}u, Gorwem Rankovi}u i ^e-
~avi.
Izdvajawe za izgradwu vo-
dovoda iz op{tinskog buxeta
ostalo je na pro{logodi{wem
planu u visini od 300 hiqada
maraka. Izgradwa se obavqa u
[wegotini i Ukrinici, a u
pripremi je obnova postoje}ih
vodovoda u Ugodnovi}u i Blat-
nici.
Najvi{e novca u izgradwu
infrastrukture ulo`eno je u
11 izbjegli~kih naseqa, gdje su
na sedam stotina od 830 place-
va, koliko je dodijeqeno ovoj
kategoriji stanovni{tva, iz-
gra|eni ili zapo~eti stambeni
objekti.
- Za sva naseqa izra|ena je
projektna dokumentacija i ve}
je uvedena elektrifikacija, iz-
gra|eni su makadamski putevi,
a skoro svi imaju rije{en pro-
blem snabdijevawa vodom. Po-
red elektro i vodovodne mre-
`e, ove godine u nasequ Lug Ba-
ri}i ura|ena je kanalizaciona
mre`a.
Mje{tani Brijestova i
Kru{kovica, gdje su zavr{eni
radovi na sekundarnoj mre`i,
izgradwom 750 metara primar-
nog cjevovoda, trebalo bi do
idu}e godine to pitawe rije-
{iti. Zbog nemogu}nosti iz-
gradwe mre`e i prikqu~aka na
postoje}i vodovod, bez gradske
vode jedino su ostala naseqa
Rosuqe, Bare i Voznik - sazna-
jemo su nadle`nom odjeqewu.
U ovom odjeqewu posebno napo-
miwu da je kanalizacija veli-
ki problem svih izbjegli~kih
lokaliteta u ~iju izgradwu je
potrebno ulo`iti preko dva
miliona maraka, {to op{tina
nije u mogu}nosti sama finan-
sirati.
Zbog sedam izbjegli~kih lo-
kaliteta koji se nalazi na pro-
storu \uli}a najvi{e novca iz
buxeta op{tine ulo`eno je u
ovu mjesnu zajednicu. A sve to s
ciqem da se rije{e osnovna `i-
votna pitawa oko {est hiqada
stanovnika koliko ih sada ov-
dje `ivi. ¹
Izbjegli~ko naseqe u \uli}u: Velika pomo} iz buxeta
BUXET op{tine Tesli} za devet mjeseci ove
godine ostvaren je u iznosu od 5.895.000 maraka,
{to je 65 odsto u pore|ewu sa godi{wim planom
koji iznosi devet miliona maraka.
U pore|ewu sa istim periodom pro{le godi-
ne ukupni prihodi su ve}i za 18 odsto.
Po rije~ima na~elnika Odjeqewa za finansi-
je Borke Pa-
vlovi}, u stru-
kturi ukupnih
prihoda u pro-
teklih devet
mjeseci domi-
niraju prihodi
od poreza sa
~ak 83 odsto
u~e{}a, ~ije
ostvarewe iz-
nosi 4,8 milio-
na maraka. U
odnosu na godi-
{wi plan rea-
lizovani su sa
68 odsto.
Pavlovi}e-
va isti~e da su
najzna~ajnije
u~e{}e u pore-
skim prihodi-
ma od 72 odsto
imali prihodi
od indirekt-
nih poreza. Od
p l a n i r a n i h
5.480.000 mara-
ka u devet mje-
seci zabiqe-
`en je priliv
u iznosu od
3.498.000 maraka. Najzna~ajniji priliv od PDV-a
iznosio je u maju 619.159 maraka i julu gdje je do-
stigao iznos od 730.620 maraka.
- Ostvarewe neporeskih prihoda je 58 odsto u
odnosu na godi{wi plan. Ovdje su najzna~ajnije
u~e{}e imali prihodi od op{tinskih admini-
strativnih taksi, naknade za ure|ewe gra|evin-
skog zemqi{ta i komunalne takse - kazala je Pa-
vlovi}eva.
Rashodi buxeta
su u odnosu na pro-
teklu godinu ve}i za
22 odsto i iznose
5.570.000 maraka ili
62 odsto u pore|ewu
sa godi{wim pla-
nom. Najvi{e novca,
1.303.000 maraka, iz
op{tinske kase iz-
dvojeno je za tro{ko-
ve Administrativne
slu`be.
Od predvi|enih
1,4 miliona maraka za izgradwu i odr`avawe pu-
teva i mostova na podru~ju tesli}ke op{tine iz-
dvojeno je 811.452 maraka. Za izgradwu puteva
utro{eno je 588, a za odr`avawe 223.000 maraka.
Ipak, sa skoro pola miliona maraka u potpuno-
sti su podmirene obaveze prema buxetskim kori-
snicima.
Od ukupno planiranog iznosa namijewenog za
izbjeglice i povratnike u visini od 450.000 ma-
raka do sada za izgradwu infrastrukture u izbje-
gli~kim naseqima utro{eno 264.606 maraka dok
je izgradwu i ure|ewe komunalija u povratni~kim
naseqima op{tinski buxet stajalo skoro 150 hi-
qada maraka.
Iako je bilo predvi|eno da se za lokalne vo-
dovode izdvoji 300 hiqada maraka u proteklom de-
vetomjese~nom periodu, izdvojene su samo 34 hi-
qade maraka.
Borka Pavlovi} isti~e da je ovim novcem fi-
nansirana izgradwa vodovoda u izbjegli~kom na-
sequ Kru{kovice, Gomjenica i Buleti}. ¹
DVORANA
[to se ti~e izgrad-
we i finansirawa spor-
tske dvorane u Tesli}u,
svi poslovi se odvijaju
nesmetano.
Predvi|eno je da se u
ovoj godini izdvoji pola
miliona maraka za tu
namjenu, a do sada je na
petu fazu izgradwe utro-
{eno 406.720 maraka.
SNABDIJEVAWE VODOM
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dobrivoje Drini}
isti~e da }e izgradwom 750 metara primarnog cjevovoda, kod
Maliwaka, Vukova~e jedan i dva problem snabdijevawa vodom
rije{iti mje{tani Brijestova i Kru{kovica jedan i dva.
Potom je, ka`e Drini}, potrebno pristupiti izgradwe kanal-
izacione mre`e, jer wen nedostatak pri~iwava dosta te{ko}a
novom stanovni{tvu \uli}a, ali je i svjestan da op{tina, bez
pomo}i sa strane, ne mo`e sama da u~estvuje u finansirawu tih
aktivnosti.
Borka Pavlovi}: Najvi{e novca
utro{eno na tro{kove
Administrativne slu`be
Dobrivoje Drini}: Rije{iti
problem snabdijevawa vodom
IZVR[EWE BUXETA ZA DEVET MJESECI
OVE GODINE
Prihodi br`i od plana
IZGRADWA KOMUNALNIH OBJEKATA NA PODRU^JU OP[TINE
PUTEVI KOJI `ivot zna~e
Ove godine nastavqeno je asfaltirawe sedam lokalnih puteva u ^e~avi,
Rastu{i, Lipqu, Gorwoj Krivaji, Mladikovinama i Jasenovima
PREMA rezultatima glasawa
bira~a u izbornoj jedinici broj
dva, Tesli} }e u narednom sazivu
Narodne skup{tine Republike
Srpske biti zastupqen sa pet po-
slani~kih mandata.
Izabrani su poslanici: Du{an
Stoji~i} iz Srpske demokratske
stranke, Ivanka Risti} iz Save-
za nezavisnih socijaldemokrata,
@arko Jovi~i} iz Socijalisti~-
ke partije, [aban Sivi} iz Stran-
ke za BiH i Mehmed Kopi} iz So-
cijaldemokratske partije BiH. Jo-
vi~i} i Sivi} }e prvi put sjesti
u poslani~ke klupe, dok su preo-
stala trojica i do sada bili posla-
nici u Narodnoj skup{tini.
Izbornim zakonom predvi|e-
no je da izabrani kandidat mo`e
da obavqa du`nost samo na jednom
parlamentarnom nivou, pa }e kan-
didati koji su odbornici morati
da se opredijele za jednu izbornu
funkciju. Novoizabrani poslani-
ci koji su do sada obavqali du-
`nost odbornika u Skup{tini op-
{tine Tesli} mora}e da se odlu-
~e za jednu funkciju. Pod udar tog
zakona spadaju Du{an Stoji~i} i
[aban Sivi}, koji su ve} prepu-
stili svoja mjesta Nedeqku Bla-
gojevi}u iz O~au{a, odnosno Hi-
dajetu Hau{i}u. ¹
POSLIJE OP[TIH IZBORA
Pet tesli}kih poslanika
3313. novembar 2006.
IZDVAJAWE novca iz bu-
xeta op{tine za podsticaj po-
qoprivrede zna~ajno je utica-
lo na pove}awe obima proiz-
vodwe.
Pro{le i ove godine pred-
vi|eno je da se iz op{tinske
kase za podsticaj poqoprivre-
de podijeli 700 hiqada maraka.
Lani je podijeqeno 255 hiqa-
da, dok je ove godine do sada da-
to 200 hiqada maraka. Novac je
raspore|ivan u skladu sa pro-
gramom op{tinske Stru~ne slu-
`be za poqoprivredu.
Visina pomo}i kre}e se od
hiqadu do tri hiqade maraka.
Do sada je najvi{e novca podi-
jeqeno u oblasti sto~arstva,
prije svega govedarstva i sviwo-
gojstva.
Na inicijativu Stru~ne slu-
`be za poqoprivredu pro{le
godine osnovano je Udru`ewe
poqoprivrednih proizvo|a~a,
koje okupqa stotiwak ~lanova.
- Ciq je bilo boqe predsta-
vqawe poqoprivrednih proiz-
vo|a~a i lak{e ostvarivawe
interesa, bilo da se radi o na-
bavci repromaterijala, dobija-
wu stru~nih informacija ili
prometu poqoprivrednih pro-
izvoda. Upravni odbor na{eg
udru`ewa kasnije je kandido-
vao program za osnivawe Cen-
tra za obuku poqoprivrednih
proizvo|a~a, koji je prihva}en
- rekao je ~lan ove op{tinske
slu`be Wegomir Kqe~anin.
Program je predlo`ila
{vedska organizacija za me|u-
narodni razvoj i ameri~ke agen-
cije za me|unarodni razvoj One
su, putem Programa upravne od-
govornosti, dodijelile 20 hi-
qada ameri~kih dolara.
Po rije~ima Kqe~anina,
sredstva }e se utro{iti za
opremawe kancelarije i ospo-
sobqavawe Udru`ewa za obuku
poqoprivrednih proizvo|a~a.
- Formira}emo ogledno po-
qe na kojem }e biti parcele za
vo}arske kulture, kao {to su
jabuke, kru{ke i jagodi~asto
vo}e. Tu }e biti i parcele za
povrtlarske kulture u plaste-
nicima, prije svega paradajz, pa-
prike i krastavci - istakao je
Kqe~anin.
Ovakvim odnosom lokalne
zajednice, prije svega op{tin-
ske vlasti, posebno su zadovoq-
ni oni kojima takva vrsta pomo-
}i najvi{e treba. Nepovratna
sredstva i davawe stru~nih in-
formacija poqoprivredni pro-
izvo|a~i sa podru~ja tesli}ke
op{tine prihvatili su sa odo-
bravawem, jer ih je proteklih
nekoliko godina svaka stimu-
lacija iz ove oblasti zaobi{la.
Dragutin Trivunovi} iz Bi-
jelog Bu~ja ve} sedam godina ak-
tivno se bavi sto~arstvom. U
stadu ima 150 ovaca i 17 muznih
krava. Doma}instvo Trivuno-
vi}a mjese~no proizvede tri hi-
qade litara mlijeka, koje pro-
daje {wegotinskoj mqekari.
- Imamo dobre uslove za uz-
goj stoke, kao i za zaradu kod
ku}e. Nedostaje nam savremeni-
ja oprema i prostor za stoku.
Kada bismo imali sve uslove,
mogao bih uzgajati i po 50 kra-
va muzara - pri~a Dragutin Tri-
vunovi}.
Podr{ku koju dobija op-
{tinskim podsticajnim sred-
stvima smatra veoma zna~ajnom,
naro~ito otkako je uveden po-
rez na dodatu vrijednost, pa je
sto~na hrana poskupjela. Pri-
~a da bi puno boqe bilo kada bi
im podr{ku pru`ile i repu-
bli~ke vlasti.
Svoju zahvalnost za podr-
{ku koju dobijaju od op{tinske
vlasti duguju, kako isti~e Dra-
gutin, na~elniku op{tine Radi
Pavlovi}u, koji se li~no anga-
`ovao da im olak{a dosta te-
{ke uslove `ivota u planini.
^ak im je, napomiwe ovaj te-
sli}ki poqoprivrednik, na~el-
nik nekoliko puta dolazio u
posjetu. ¹
OP[TINA PRU@ILA PODR[KU POQOPRIVREDNIM PROIZVO\A^IMA
Pro{le i ove godine predvi|eno da se iz op{tinske kase za
podsticaj poqoprivrede podijeli 700 hiqada maraka.
Poqoprivrednici zadovoqni, jer prethodnih godina ovakvu
pomo} nisu dobili
BIJELO BU^JE
Bijelo Bu~je udaqeno je
oko 40 kilometara od Tesli-
}a i nalazi se na padinama
Vla{i}a, na granici tesli}-
ke, zeni~ke i travni~ke op-
{tine. Ovo naseqe ukupno
broji pet doma}instava i sva
se bave sto~arstvom. Ove go-
dine obnovqen je prilazni
put selu, pa su wegovim sta-
novnicima poboq{ani uslo-
vi za `ivot.
ZA PUNIJE TOROVE i {tale
POSLIJE kolapsa tokom po-
sqedweg rata i u godinama nakon
wega privreda tesli}kog kraja bi-
qe`i napredak. Nekoliko privat-
nih preduze}a zauzima visoke po-
zicije na doma}em, ali i stranom
tr`i{tu.
Inostranom tr`i{tu sa pro-
stora op{tine najvi{e se okrenu-
la mqekara "DTD [wegotina#, ko-
ja, pored Republike Srpske i ma-
weg dijela Federacije BiH, svoje
kupce ima u Srbiji, Crnoj Gori i
Hrvatskoj. Za kvalitetan proiz-
vod nagra|ena je zlatnom medaqom
u Briselu 2004. godine. Iste go-
dine u Briselu je dobila i orden
zasluga za stvarala{tvo prvog re-
da, a ne zanemaruje ni medaqe ko-
je redovno dobija na doma}im saj-
movima.
Mqekara u [wegotini zapo-
{qava 45 radnika i ima oko 1.700
saradnika. Dnevno proizvede 30 hi-
qada litara mlijeka. U bogatoj pa-
leti proizvoda koje nudi primat
imaju sirevi. Najve}a potra`wa je
za "gaudom# i "edamerom#. Uskoro
namjerava da krene u osvajawe arap-
skog i ruskog tr`i{ta, kojem }e
ponuditi koziji i ov~iji sir i no-
vi proizvod sir sa tartufama.
- Imamo ~etrnaest vrsta sire-
va. Oni su na{ strate{ki proiz-
vod. U januaru planiramo otvara-
we novog proizvodnog pogona mqe-
kare dnevnog kapaciteta prerade
90 hiqada litara mlijeka. Otva-
rawem tog pogona, u koji je ulo`e-
no osam miliona maraka, bi}e omo-
gu}eno jo{ 30 radnih mjesta - re-
kao je vlasnik mqekare "DTD
[wegotina# Vjekoslav Jovi}.
U svom sedmogodi{wem radu,
napomiwe ovaj tesli}ki privred-
nik, nije prepoznao ̀ equ lokalne
i {ire dru{tvene zajednice da se
ukqu~i u razvoj podru~ja gdje se
mqekara nalazi. Najve}i problem
je {to [wegotina jo{ nema ure|e-
ne puteve, ve} je sa ~elina~kom i
tesli}kom op{tinom povezana ma-
kadamom. Stawe ote`ava i stara
elektromre`a, pa se ~esto de{ava
da ovaj privredni kapacitet osta-
ne bez struje.
- Nalazimo se na osmom mjestu
izvoznika u prehrambenoj indu-
striji u Republici Srpskoj, a okol-
nosti u kojima radimo kad je rije~
o infrastrukturi, vi{e su nego
ote`avaju}e. O~ekujem od vlasti
da }e ovo pitawe biti {to prije
rije{eno, kako bi se stvorile
pretpostavke za normalan rad - is-
ti~e Jovi}.
Blatni~ka mqekara "Natura
vita# tako|e je jedan od primjera
uspje{nog poslovawa u tesli}kom
kraju. Za kvalitetan proizvod u
~etiri godine rada nagra|ena je sa
dvije zlatne medaqe. Zbog kvali-
teta koje nudi, i potrebe tr`i{ta
za "Naturinim# proizvodima su
znatno uve}ane.
Mqekara, koja zapo{qava oko
60 radnika, ove godine dostigla
je planirani rast dnevne proiz-
vodwe sa 15 na 25 hiqada litara
mlijeka. Posjeduje mati~no sta-
do od hiqadu ovaca i farmu od 60
muznih grla, a sara|uje sa oko
3.000 kooperanata koji je snabdi-
jevaju sirovim mlijekom.
U {irokoj paleti mlije~nih
proizvoda, gdje se nalazi nada-
leko poznati blatni~ki sir, ne-
davno je na tr`i{te plasiran
novi proizvod pod imenom "voda
natura#. Osim bosanskohercego-
va~kog tr`i{ta "voda natura#
}e se distribuisati i na tr`i-
{te Katara, Saudijske Arabije i
Kuvajta.
Mqekara i fabrika vode smje-
{tene su u novom objektu kompa-
nije "Natura vita# u Slatini, ko-
ji je u septembru otvorio pred-
sjednik Vlade Republike Srpske
Milorad Dodik.
- Ciq ove kompanije je da za-
dr`imo i unaprijedimo kontinu-
irani kvalitet po kojem smo ve}
poznati na doma}em tr`i{tu i
da ga prenesemo na strano tr`i-
{te. Razvojem kompanije ekonom-
ski ja~aju i o`ivqavaju ruralna
podru~ja tesli}ke op{tine, ali
i Republike Srpske - rekao je vla-
snik kompanije "Natura vita#
Vlado \uri}.
Jedini problem sa kojim se
ovaj privredni potencijal susre-
}e su lo{e telekomunikacije, jer
ne posjeduje kvalitetnu fiksnu i
mobilnu mre`u. Zbog toga nema
pristup Internetu, pa je mqeka-
ra ~esto odsje~ena od svijeta. \u-
ri} se nada da }e taj problem
uskoro biti rije{en.
Najve}i nosilac niskogra|e-
vinskih radova u ovoj op{tini je
gra|evinsko preduze}e "Nisko-
gradwa#. Ono je rijedak primjer
u Tesli}u gdje je uspje{no okon-
~an proces privatizacije. Fir-
ma se bavi izgradwom puteva, mo-
stova, spoqnim ure|ewem prosto-
ra i svih drugih poslova u ovoj
oblasti. Najve}i anga`man ima u
izgradwi puteva, odnosno izvo-
|ewu pripremnih radova za pola-
gawe asfalta i mostova koji su
poru{eni u poplavama.
Pored pomenutih, Tesli} se
mo`e pohvaliti sa jo{ nekoliko
uspje{nih privatnih kolektiva,
kao {to su "Devi} tekstil#, "El-
ing#, "Elgrad#, "Drvokomerc# i
"[krebi} kompani#. ¹
TESLI]KA PREDUZE]A ZASLU@NA ZA PRIVREDNI NAPREDAK OVOG KRAJA
Iz pogona "Natura vite": Dnevna proizvodwa
25 hiqada litara mlijeka
OSVAJAJU STRANA tr`i{ta
Mqekare
"
[wegotina",
"
Natura vita", preduze}e
"
Niskogradwa" samo
neke od privrednih uzdanica tesli}kog kraja. Nastoje da pro{ire
proizvodwu i zaposle jo{ radnika
NISKOGRADWA
Po rije~ima direktora i ve-
}inskog vlasnika "Niskograd-
we# Marinka \uki}a, ovo pred-
uze}e kupilo je asfaltnu bazu i
do kraja godine predvi|eno je
da se montira.
- Imamo sve potrebne ma{i-
ne, a pripremamo lokacije za
postavqawe asfaltne baze. Za-
vr{etkom wene monta`e Tesli}
}e imati firmu za rje{avawe
infrastrukturnih problema.
Dobi}emo jeftiniji, ali kva-
litetan asfalt, jer }emo kori-
stiti lokalne resurse - rekao
\uki}.
\uki} najavquje da }e ukup-
nom broju zaposlenih, kojih je
trenutno 72, po zavr{etku mon-
ta`e asfaltne baze dodati jo{
30 novih radnika.
Wegomir Kqe~anin:
Pripremiti ogledna poqa
Dragutin Trivunovi}: Ne-
dostaje savremena oprema
Marinko \uki}: Asfaltna
baza bi}e montirana
do kraja godine
Vjekoslav Jovi}:
Prepoznatqivi po
proizvodwi sira
PRIRODNE qepote, obiqe mineralne vode i
savremeni smje{taj ~ine Zdravstveno-turisti~ki
centar "Bawa Vru}ica# najve}im i najqep{im zdrav-
stveno-turisti~kim centrom u tesli}koj op{tini.
Sa prirodnim resursima qekovite mineralne vode
Bawa Vru}ica ima stogodi{wu tradiciju u zdravstve-
nom turizmu. Smje{tajni kapaciteti sa oko hiqadu
le`ajeva ~ine Ba-
wu najve}im cen-
trom ove vrste u
BiH. Hoteli "Ka-
rdial# i "Posavi-
na# namijeweni su
za rekreaciju, a u
"Srbiji# i "Her-
cegovini# opora-
vqaju se posjetio-
ci sa kardiova-
skularnim i reu-
matskim oboqe-
wima. Gostima je
na raspolagawu i
{irok izbor uslu-
ga, zbog ~ega je Ba-
wa Vru}ica danas
poznato prirodno
qe~ili{te, kon-
ferencijski, re-
kreativni i turi-
sti~ki centar.
- Osnova dje-
latnosti su medi-
cinske usluge.
Zbog termomine-
ralne vode Bawa
je poznata prvenstveno po lije~ewu bolesti srca i
krvnih sudova, a ovdje se lije~e reumatolo{ke i ne-
urolo{ke bolesti. Prepoznatqiva je i kao kongre-
sni centar. Sa velikim smje{tajnim kapacitetima,
kongresnom dvoranom od 450 sjedi{ta i deset salo-
na idealna je za odr`avawe kongresa, simpozijuma i
seminara. Tu je i savremena oprema i bogata ugosti-
teqska ponuda - rekao
je direktor zdravstve-
no-turisti~kog cen-
tra Zdravko Ostoji}.
Ovaj bawsko-turi-
sti~ki kompleks i u
biv{oj Jugoslaviji
ubrajao se u najve}e i
najopremqenije cen-
tre. Deset godina po-
slije rata Bawa Vru-
}ica se mo`e pohvali-
ti posjetama.
Broj no}ewa od
1996. godine, kada ih
je bilo samo 26.122, po-
peo se na 111.750, ko-
liko je zabiqe`eno u proteklih deset mjeseci. Ova-
kva popuwenost kapaciteta svrstala je me|u najbo-
qe u Republici Srpskoj i BiH.
Ostoji} napomiwe da Bawa svoj imix i poziciju
gradi decenijama. U tome je, veli, uspjela zahvaqu-
ju}i, kako prirodnim tako i qudskim resursima.
"Bawa Vru}ica# je ve}im dijelom uspjela da vra-
ti stare posjetioce i sa prostora biv{e Jugosla-
vije. Otvaraju se dobre perspektive prema tr`i-
{tu iz pojedinih evropskih zemaqa, odakle se ve}
pojavilo izra`eno interesovawe za ovaj bawski
kompleks.
- Da bismo pridobili goste, pripremili smo
jeftinije aran`mane. Tako smo dobili goste iz
Slovenije, Hrvatske, Srbije i Wema~ke - kazao je
Ostoji}. ¹
IZLETI[TA
Turisti~ku ponudu Ba-
we Vru}ice upotpuwuju i
`ivopisni predjeli u prav-
cu Blatnice, O~au{a, [we-
gotine i Rastu{e, koji su
posebno zanimqivi sport-
skim lovcima, ribolovcima
i izletnicima. U nasequ
Gorwe Lipqe nalazi se vi-
{evjekovna zadu`bina Ne-
mawi}a, manastir Lipqe, a
u Gorwoj Komu{ini pozna-
to svetili{te "Konxilo#.
"BAWA VRU]ICA"
PRIVLA^I SVE VI[E POSJETILACA
Lije~ewe, odmor, u`ivawe...
Zdravko Ostoji}:
Vra}awe starog sjaja
SVE {to nije napisano, ni-
je se ni desilo.
Ova je re~enica 1995. go-
dine bila glavna ideja kojom su
se rukovodili pokreta~i ~a-
sopisa "Duhovnost srpska# u
tesli}kom Srpskom prosvjet-
nom i kulturnom dru{tvu
"Prosvjeta#.
Jedan od uslova bio je da au-
tori objavqenih radova `ive
ili poti~u sa ovog podru~ja.
Ve} jedanaestu godinu dva puta
godi{we izlazi ovaj ~asopis
namijewen kulturi, nauci i
umjetnosti.
Prvobitni naziv bio je
"Duh srpske Usore#, koji je od
jedanaestog broja preimenovan
u "Duhovnost srpska#.
- Vrijeme u kojem je ~aso-
pis izlazio diktiralo je teme,
koncepciju i naziv lista. Ve}
od prvog broja bilo je jasno da
ovo nije samo "Duh Srpske Uso-
re# nego i onih koji `ive na
mnogo {irem prostoru. Zato je
promijewen naziv. Osim toga,
pro{irio se i broj saradnika.
S ponosom mo`emo re}i da je
~asopis prihvatila publika,
ali i kritika - rekla je anima-
tor kulture u tesli}koj "Pro-
svjeti# Gordana An|eli}.
Prema wenim rije~ima, od
po~etka ~asopis nije imao pro-
blema sa tekstovima. U prvih
nekoliko brojeva u wemu su svo-
je ~lanke objavqivali autori
iz Tesli}a, Bawe Luke, a mno-
go tekstova je preuzeto iz sta-
rih kwiga koje govore o Tesli-
}u i wegovim selima.
Zahvaquju}i profesorima
i studentima bawolu~kog Fi-
lozofskog i Prirodno-mate-
mati~kog fakulteta koji su re-
dovni autori, "Duhovnost srp-
ske# postala je tra`ena i van
granica Srpske.
U ~asopisu se mo`e na}i
mno{tvo aktuelnih tema, ali i
onih koji se odnose na duhov-
nost, istoriju, stare spise, et-
nologiju, kulturu, istra`iva-
wa, jubileje, recenzije, slave i
pomene, osvrte...
- Od desetog broja objavqu-
jemo tematski dio koji obuhva-
ta tre}inu ~asopisa. Teme su
razli~ite i uglavnom obra|u-
ju odre|ene godi{wice ili ak-
tuelne doga|aje te godine. U
posqedwe tri godine u januar-
skom broju tematski dio je po-
sve}en stru~no-nau~nom savje-
tovawu sa Sabora srpskog iz-
vornog narodnog stvarala{tva
- ka`e An|eli}eva.
Me|utim, iako priznat u
Republici Srpskoj i van we-
nih granica, `alosno je da ve-
liki broj Tesli}ana i ne zna da
jedan ovakav ~asopis izlazi
ba{ u wihovom gradu. Svoje mje-
sto zauzeo je jedino u {kolskim
i Prosvjetinoj biblioteci.
- "Duhovnost srpska# je iz-
lagana na sajmovima kwiga u
Srpskoj, Beogradu i Frankfur-
tu. Kompleti ~asopisa su na-
{li svoje mjesto u bibliote-
kama Srpske pravoslavne cr-
kve u Wema~koj i po mnogim
privatnim bibliotekama {i-
rom svijeta. U Tesli}u za we-
ga znaju samo sredwo{kolci i
studenti, kojima trebaju teme
za seminarske radove. Nadam
se da }e se to promijeniti - ka-
zala je An|eli}eva.
Na`alost, otkako izlazi,
niko nije pru`io nov~anu po-
dr{ku da "Duhovnost srpska#
ugleda svjetlo dana. Ipak, to
nije omelo tesli}ku "Prosvje-
tu# da svoje izdawe redovno
promovi{e i tako privu~e no-
ve saradnike i publiku. ¹
TESLI]KI drugoliga{
u grupi zapad, Fudbalski klub
Proleter, ove godine obiqe-
`ava 80 godina postojawa. Os-
novan je 1926. godine pod im-
enom Radni~ko-sportsko dru-
{tvo Proleter.
Danas je ovaj klub naj-
masovnija sportska organi-
zacija na podru~ju op{tine.
Okupqa oko dvije stotine
djece, omladinaca i odraslih
raspore|enih u pjetli}e, pio-
nire, kadete, juniore i se-
niore. Sa wima radi {est
trenera na ~elu sa {efom
Stru~nog {taba Draganom
Trifunovi}em. Tokom svog
radnog vijeka Proleter je
djelovao pod vi{e imena.
Tokom posqedwih deset godi-
na u takmi~ewima je nastupao
pod imenima Tesli}-Promtes,
"Tesli}#, da bi prije godinu i
po vratio staro ime.
Pedesetih godina pro{log
vijeka pod ovim imenom do`iv-
io je najsvjetlije i najusp-
je{nije godine. I u nedavnoj
pro{losti imao je svijetlu
godinu kada se takmi~io u Pr-
voj ligi, gdje je dospio zah-
vaquju}i predratnom rejtingu
i radu tokom rata kada je bio
jedan od pokreta~a o`ivqav-
awa fudbalskog sporta u Re-
publici Srpskoj. Ipak, novac
je bio uzrok {to je ovaj fud-
balski klub dospio u Drugu
ligu.
- Zbog lo{eg stawa u tes-
li}koj privredi nismo mogli
na}i sponzore za redovno fi-
nansirawe, a nismo imali ni
redovne treninge. Danas je
situacija sasvim druga~ija.
Proleter je nastavio tradi-
ciju masovnog okupqawa djece
i omladine i igra zna~ajnu
ulogu u rangu takmi~ewa. Pre-
vazi{li ovaj nivo i rang tak-
mi~ewa i u organizacionom i
u igra~kom kadru zbog ~ega nam
je mjesto u Prvoj ligi {to je i
osnovni ciq na{eg djelovawa
- rekao je predsjednik Sku-
p{tine FK Proleter Marin
Ra{i}.
Da bi ostvarili zacrtani
ciq, veli, ima podr{ku kom-
pletne dru{tveno-politi~ke
zajednice i rukovodstva op{-
tine koji su u buxetu za ovu
godinu izdvojili 70 odsto za
finansirawe kluba. Ra{i}
isti~e da sada najvi{e nade u
fudbalskom klubu Proleter
pola`u na seniorsku ekipu.
- Mlado{}u, iskustvom i
znawem sada{wi sastav ekipe
je garancija uspjeha. Ali, to
zna~i da treba da se ispune i
odre|eni preduslovi. Mislim
na promjenu unutra{we or-
ganizacije kluba kao {to su
rje{avawe problema re-
dovnih treninga, pitawe za-
poslewa igra~a i mogu}a po-
ja~awa - kazao je {ef
Stru~nog {taba Dragan Tri-
funovi}.
On je napomenuo da su
promjene u stru~nom {tabu i
neredovno trenirawe uzrok
lo{oj igri Proletera na gos-
tovawima odakle je ovaj klub
donio samo dva boda.
- I pored toga, ovaj klub
zauzima visoko drugo mjesto
na tabeli. To nam daje realne
{anse da se u nastavku pro-
qe}nog dijela ukqu~imo u
borbu za prvo mjesto - rekao
je Trifunovi}. ¹
JEDANAEST GODINA ^ASOPISA "DUHOVNOST SRPSKA"
Vrijeme satkalo teme
FUDBALSKI KLUB PROLETER OVE GODINE SLAVI OSAM DECENIJA POSTOJAWA
MLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjeh
Nastavqena tradicija masovnog
okupqawa djece i omladine...
Prevazi|en sada{wi rang takmi~ewa...
Proleteru mjesto u Prvoj ligi, ka`e
Marin Ra{i}
Fudbalski klub Proleter: Visoko drugo mjesto na tabeli
Dragan Trifunovi}: Sa
gostovawa samo dva boda
Marin Ra{i}:
Podr{ka op{tine
Duhovnost srpska: Na`alost, mnogi Tesli}ani ne znaju za ovaj ~asopis
IMENA
Fudbalski klub Proleter izwedrio je mnoga imena koja su nosi-
la dresove poznatih klubova sa prostora biv{e Jugoslavije i
{ire. Slavko Kotoranin i Braco Juras igrali su u beogradskom
Partizanu, u zagreba~kom Dinamu igrao je Vladimir Petrovi}
Pi`on, a u {panskoj Primeri Nemawa Miqanovi}. U bosansko-
hercegova~kim klubovima svoju karijeru iz Proletera nastavili
su Vinko Hudolin, Vladimir Kolesnik, Slobodan Petrovi} i
Slaven Martinovi} u tuzlanskoj Slobodi, Marin Ra{i}, Momo
\ura{evi}, Mirsad i Senad Galija{evi} u zeni~kom ̂ eliku, dok
su dres bawalu~kog Borca jedno vrijeme nosili Eduard Frank i
Mile [ijakovi}.
STANOVNICIMA op-
{tine od ~etvrtka je na raspo-
lagawu moderna {alter-sala sa
osam {altera, koji su posred-
stvom kompjutera uvezani u je-
dinstven informacioni sistem.
Wenu izgradwu su pomogli
ameri~ka agencija za me|una-
rodni razvoj (Usaid) i
{vedska agencija (Si-
da), u okviru Projekta
upravne odgovornosti
(GAP), koji su za weno opre-
mawe poklonili oko 150 hiqa-
da maraka. Toliko novca dala
je i op{tina za gra|evinske ra-
dove.
- [alter-sala mnogo zna~i
zaposlenima u Administrativ-
noj slu`bi i za gra|ane, jer }e
kvalitet pru`awa usluga biti
na veoma zavidnom nivou sa
standardima koji se primjewu-
ju u savremenom svijetu. Osa-
vremewenim na~inom rada is-
kqu~i}e se {etawa od kancela-
rije do kancelarije pa }e se po-
slovi mnogo br`e zavr{avati.
Ovo je i dokaz da se moj ponu-
|eni ~etvorogodi{wi program
ostvaruje po planu - rekao je
na~elnik Rade Pavlovi}. On je
izrazio nadu da }e modernija i
efikasnija op{tinska admini-
stracija podstaknuti zainte-
resovane da ula`u na podru~ju
op{tine.
Projekat upravne odgovor-
nosti sprovodi se u ci-
jeloj Bi H sa ciqem
osposobqavawa op{ti-
na u pru`awu kvalitet-
ne usluge gra|anima. Iz-
gradwom modernih {al-
ter-sala poboq{ava se
rad administracije.
- Ulagawa su oprav-
dala ciq, jer se na ni-
vou op{tina poboq{ao
kvalitet pru`awa uslu-
ga. Op{tinski buxeti
kreiraju se mnogo odgo-
vornije i disciplino-
vanije, a pare iz tih kasa ula-
`u se na mnogo boqi na~in -
rekla je direktor Kancelari-
je za demokratiju u Usaidu Kri-
stin Herman-De Luka. ¹
OSAVREMEWEN RAD ADMINISTRATIVNE SLU@BE
DO PAPIRA S mawe muke
[alter-sala mnogo zna~i zaposlenima u Administrativnoj
slu`bi ali i gra|anima, jer }e kvalitet pru`awa usluga biti
na veoma zavidnom nivou, rekao Rade Pavlovi}
Nova {alter-sala:
Po svjetskim
standardima
Tekstovi i fotografije Marija SIMI]
PROGRAMI
Nova {aler-sala sm-
je{tena je u prostorije
gdje su se ranije odr`avale
sjednice Skup{tine op{-
tine.
Osim toga, u saradwi
sa GAP-om, op{tina Tes-
li} je dobila podr{ku za
jo{ ~etiri projekta. To su
izgradwa pje{a~ke staze u
Buleti}u, sanacija gradske
pla`e i mosta, formirawe
Centra za obuku poqo-
privrednih proizvo|a~a i
projekat razvoja infra-
strukture i upravqawa ot-
padom na podru~ju Tesli}a.
U ova ~etiri projekat
GAP ula`e 110 hiqada
ameri~kih dolara.
MLADOST garantuje uspjeh