Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Decembar 2009. godine Beograd Broj 7
(ISSN 1821-1879)
INTERVJU:
Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade - zamenik
predsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova
NNaa ddoobbrroomm ppuuttuu ddaa
ppoovvrraattiimmoo uugglleedd
ssrrppsskkee ppoolliicciijjeeStr. 2 - 3.
ME\UNARODNA SARADWA:
UU EEvvrrooppuu --
bbeezz vviizzeeStr. 8 - 9.
�
�
�
�� �
�
�
SSrree}}nnaa NNoovvaa ggooddiinnaa ii bboo`̀ii}}nnii pprraazznniiccii
�
INTERVJU2
Ivica Da~i}, prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova
Na dobrom putu da povratimo ugled
srpske policije
Umesto slike Balkana
kao nestabilnog pro-
stora, sinonima za
sukobe, ratove, izolaciju, iz-
beglice, za stradawa, Srbija
je postala „izvoznik“ bez-
bednosti i regionalne sara-
dwe u borbi protiv organi-
zovanog kriminala. Vizna li-
beralizacija predstavqa ve-
liko me|unarodno priznawe.
Srbija je kona~no na „be-
loj {engen“ listi. Vi ste
bili u Briselu 30. novem-
bra, kada je doneta odluka
o viznoj liberalizaciji.
Koliki je doprinos srpske
policije u procesu vizne
liberalizacije?
- Siguran sam da vizna li-
beralizacija nije nikakav
poklon Evropske unije gra|a-
nima Srbije, ve} je za to bilo
neophodno da se ispuni ~itav
niz kriterijuma. Svi gra|ani
Srbije treba da imaju u vidu
nekoliko veoma jasnih i pre-
ciznih kriterijuma koji su
postavqeni i predstavqeni
gra|anima i Vladi Republi-
ke Srbije u maju pro{le go-
dine, kao {to je bezbednost
dokumenata, odnosno izdava-
we novih paso{a. Do sada je
izdato 1.400.000 novih, bio-
metrijskih paso{a, a sada se
izdaju i nove generacije paso-
{a koji u svom ~ipu sadr`e i
biometrijski podatak otisak
prsta, {to omogu}ava da
MUP Srbije bude me|u deset
vode}ih dr`ava u svetu. Za
sada samo tri dr`ave u Evro-
pskoj uniji primewuju ovakve
metode prilikom izrade bio-
metrijskih paso{a.
Drugi blok pitawa odno-
sio se na borbu protiv orga-
nizovanog kriminala i koru-
pcije, o~uvawe javnog reda i
mira, gde je donet ~itav niz
zakonskih i podzakonskih
akata, kao {to je Zakon o odu-
zimawu imovine ste~ene or-
ganizovanim kriminalom i
dono{ewe razli~itih stra-
tegija i akcionih planova za
borbu protiv organizovanog
kriminala i korupcije.
Tre}i blok pitawa odno-
sio se na pitawa kontrole
granica, stranaca, azila, mi-
gracija, readmisije, a ~etvr-
ti blok na qudska prava i
slobode.
Srbija je ispunila sve
{to je bilo taksativno na-
vedeno, tako da liberaliza-
cija predstavqa i veliko
me|unarodno priznawe mi-
nistarstvima unutra{wih
poslova i pravde, da su u svo-
jim aktivnostima dostigli
nivo evropskih standarda,
ali i obavezu vi{e, tako da
mi na{e aktivnosti nastav-
qamo i u narednom periodu.
Srpska policija postala je
lider u oblasti regionalne
i me|unarodne saradwe. Ko-
liko je to promenilo sliku
Srbije u svetu i kakvi su
planovi za slede}u godinu?
- Umesto slike Balkana kao
nestabilnog prostora, sino-
nima za sukobe, ratove, izola-
ciju, izbeglice, za stradawa...
Srbija je postala „izvoznik“
bezbednosti i regionalne sa-
radwe u borbi protiv organi-
zovanog kriminala. Siguran
sam da nema uspe{ne borbe
protiv kriminala, ukoliko u
tome ne u~estvuju sve polici-
je u regionu. Veoma je va`no
da dr`ave postave kao svoje
nacionalne i dr`avne ciqe-
ve borbu protiv kriminala i
terorizma. Razmena krimina-
listi~ko obave{tajnih in-
formacija je srce i su{tina
postojawa svake policijske
saradwe. Policijska saradwa
u regionu je veoma dobra i u
ovom trenutku ona je nekoli-
ko koraka ispred politi~kih
odnosa i politi~ke saradwe,
koja je izme|u pojedinih dr-
`ava lo{a. Ukoliko bi poli-
cijska saradwa pratila poli-
ti~ke odnose, do{li bismo u
situaciju da prakti~no ne sa-
ra|ujemo. Zato je dogovoreno
da politi~ke razlike ne tre-
ba da budu prepreka za poli-
cijsku saradwu u regionu. Me-
|unarodna zajednica veoma
pozitivno gleda na to {to
Srbija u ovom trenutku radi,
jer su postignuti rezultati
doveli do toga da se poboq{a
nivo efikasnosti policije u
ovom regionu.
Kakva je saradwa sa bez-
bednosnim slu`bama u Sr-
biji?
- Veliki kvalitet u odno-
sima unutar Srbije svakako
je postignut posle formira-
wa nove vlade gde je dr`ava,
kao svoj prioritet, postavi-
la borbu protiv kriminala
i korupcije. Utvr|ena je ve-
oma jasna i korektna sara-
dwa izme|u razli~itih dr-
`avnih organa koji se bave
ovim poslom, a kvalitet
ovog perioda je mnogo ve}a
povezanost, boqa saradwa i
ve}e poverewe me|u wima. U
ovom trenutku veoma visoko
ocewujem saradwu koje Mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova ima sa civilnim i voj-
nim bezbednosnim slu`ba-
ma, kao i sa tu`ila{tvom i
pravosudnim organima. Bez
svega toga, dobri rezultati
u borbi protiv kriminala i
korupcije bi umnogome bili
dovedeni u pitawe.
Veliki broj zaplena narko-
tika {irom sveta se desi up-
ravo na osnovu informacija
na{ih bezbednosnih slu`bi
i na{e policije. Spre~eno je
nekoliko velikih kriminal-
nih aktivnosti {irom Evro-
pe i sveta na osnovu na{ih
informacija, a do{lo je i do
velikih zajedni~kih poli-
cijskih akcija u ovom delu
sveta.
Po posledwim istra`iva-
wima javnog mwewa, pove-
rewe gra|ana u Ministar-
stvo unutra{wih poslova
i policiju raste. Kako to
obja{wavate?
- Siguran sam da je jedan od
preduslova uspe{ne borbe
protiv kriminala i korupci-
je, poverewe gra|ana u poli-
ciju. Bez tog poverewa nema
dobre i efikasne policije.
Mi `elimo da budemo u fun-
kciji naroda, odnosno svih
gra|ana Srbije. Zato je veoma
bitno da postoji poverewe
gra|ana u ono {to policija
radi. Naravno da je posao po-
licije veoma te`ak, da ima i
mnogo posledica koje mogu da
izazovu i negativne reakcije
i mi{qewa. Trudili smo se
da primena sile bude samo
krajwe sredstvo. U borbi
protiv kriminala, korupcije
i terorizma treba i}i veoma
o{tro i beskompromisno,
ali veoma pa`qivo u postu-
pawu prema gra|anima, kako
se ne bi desilo da do|e do
prekora~ewa zakonskih ov-
la{}ewa, koja mogu imati ve-
oma velike i negativne pos-
ledice po ukupno stawe u dr-
`avi.
Zadovoqan sam na~inom na
koji smo uspeli da obnovimo
poverewe gra|ana da je ovo
wihova policija.
Dokle se stiglo sa refor-
mom policije?
- Dosta je ura|eno u pro-
teklom periodu, ali imamo i
principijelni dogovor da, u
saradwi sa OEBS-om i dru-
gim na{im partnerima {i-
rom sveta, nastavimo refor-
mske procese. Radi se proje-
kat izrade strate{kog plana
daqe reforme policije, ko-
ji radimo zajedno sa na{im
{vedskim partnerima, a pos-
toje razni projekti koje
obavqamo sa partnerima ko-
ji dolaze iz drugih zemaqa
Evropske unije. Sara|ujemo
i sa ruskom policijom i ru-
skim Ministarstvom za va-
nredne situacije, ali smo
imali prilike da razmenimo
iskustva sa policijom i Mi-
nistarstvom javne bezbed-
nosti Kine.
Reforma mora da rezultira
da policija bude {to efikas-
nija, modernija, obrazovanija
i u funkciji gra|ana. Tako|e,
treba da ima jedan potpuno
otvoren i korektan odnos
prema svemu {to se de{ava u
dru{tvu i zato }e u narednim
godinama svakako biti nas-
tavqena reforma na{e poli-
cije i Ministarstva unutra-
{wih poslova.
Dosta je ura|eno, ali uvek
se mo`e i mora vi{e.
Kakva je Va{a saradwa sa
policijskim sindikati-
ma?
- Saradwa sa sindikatima
je po~ela kada smo pre godinu
dana sreli sa wihovim pre-
dstavnicima, ovde u Minis-
tarstvu. Do tada se, prakti~-
no, sa wima nije razgovaralo.
Imam utisak da su mnogi od
wih izgubili radna mesta,
jer su se bavili sindikalnim
poslom. Sindikat ne smatram
protivnikom, nego savezni-
kom i saradnikom u borbi za
ja~awe statusa profesije po-
licajca. Na{i stavovi su za-
jedni~ki, a to je da policija
naravno treba da bude dobro
opremqena, da ima ve}e pla-
te, jasno definisane uslove
za re{avawe svojih `ivotnih
pitawa, kao {to je stambeno
pitawe, pitawe stipendija za
decu onih koji su raweni ili
izgubili `ivot za vreme
obavqawa policijskih du`-
nosti. Treba razvijati sara-
dwu, dijalog, komunikaciju sa
sindikatom. Iako je policija
Ivica Da~i} na Kineskom zidu
INTERVJU 3
specifi~na organizacija, od-
nosno institucija, trudimo
se da sve {to je pozitivno i
{to mo`emo da uradimo u us-
lovima ekonomske krize,
u~inimo u interesu pre svega
onih policajaca koji se nala-
ze danono}no na ulici.
Buxet za slede}u godinu
ve}i je nego u prethodnoj.
Kako je MUP uspeo da do-
bije dodatna sredstva i za
{ta }e ta sredstva biti
upotrebqena?
- Nije re~ o dodatnim sred-
stvima. Treba re}i da Minis-
tarstvo unutra{wih poslova,
odnosno na{a policija, sva-
ke godine dobije po nekoliko
novih zadataka razli~itim
zakonima. Evropska unija od
nas tra`i da imamo ve}i broj
pripadnika grani~ne polici-
je, a tako|e Srbija ima mawe
vatrogasaca po glavi stanov-
nika, nego {to ima Albanija.
Zna~i treba da bude donet Za-
kon o vanrednim situacijama
i formirawe na{eg Sektora
za vanredne situacije koji
podrazumeva preuzimawe oko
petsto qudi iz Vojske Srbije
koji su se bavili tim poslom.
Donet je Zakon o bezbednosti
saobra}aja gde je neophodno
da se policija {to vi{e i bo-
qe ukqu~i u sprovo|ewe tog
zakona, odnosno gde }e se
formirati agencije za bez-
bednost saobra}aja. Tako|e,
kao {to znate, imate Zakon o
oduzimawu imovine ste~ene
organizovanim kriminalom
koji nala`e formirawe Jedi-
nice za finansijske istrage.
Podsetio bih da policija do
sada nije uzimala ni jedan je-
dini dinar kada je re~ o saob-
ra}ajnim prekr{ajima, niti
od izdavawa paso{a. Obaveze
nam nala`u da i na{a dr`ava
ima policijske oficire za
vezu u razli~itim dr`avama,
gde za to postoji policijski
interes. U na{oj zemqi ~ak i
Japan ima policijske ofici-
re za vezu. Kada sve to sabere-
te, vide}ete da je nivo plata,
u su{tini, ostao isti i da je
re~ samo o novim funkcijama
koje na{e Ministarstvo do-
bija. Mi nismo zadovoqni.
Mislimo da ne}emo mo}i da
ispunimo sve funkcije na
najboqi mogu}i na~in zbog
nedostatka sredstava, ali u
svakom slu~aju u na{em poslu
niko ne mo`e re}i i niko ni-
kada ne govori da ne}e obav-
qati svoje zadatke. Policija
svoj posao mora da radi i ni-
ko je ne pita da li mo`e i da-
wu i no}u, i radnim danom, i
praznikom, i sa dnevnicama i
bez dnevnica, i bez naknada
za prekovremeni rad. Veliki
deo policajaca putuje iz dru-
gih gradova da bi radili u
Beogradu. ^ak postoji ideja
da se ukine beneficirani
sta` za policajce, {to je na-
ravno apsolutno neprihvat-
qivo.
Policajci se ~esto `ale
na lo{u opremu i dotraja-
le uniforme. Da li }e
Ministarstvo da uradi
ne{to po tom pitawu?
- Tu ima dve vrste proble-
ma. Prvo je problem nedos-
tatka finansija, a drugo je
problem nejasne zakonske
regulative, kada je re~ o
tenderima i javnim nabavka-
ma, jer veoma ~esto se ra-
znim manipulacijama i ma-
hinacijama onemogu}ava
sprovo|ewe tenderske pro-
cedure i jednostavno po ne-
koliko godina policajci ~e-
kaju na delove uniforme ko-
je bi mo`da mogli da dobiju
mnogo ranije. Drugo je pita-
we kvaliteta uniformi.
Kao {to znate, mi smo imali
nekoliko akcija protiv ko-
rupcije u samom na{em Mi-
{irom sveta ostvaruje. Izu-
zetno sam zadovoqan rezul-
tatima koje posti`e na{a
policija, imaju}i u vidu na-
~in na koji se prema woj od-
nosilo svih ovih godina, kao
i plate koje imaju, opremu i
veoma veliku osetqivost
dru{tva na svaku reakciju
policije, jer je policajac
svakoga dana na novom ispi-
tu. Vrhunski policajac u jed-
nom danu mo`e svojim pote-
zom da uni{ti celu svoju ka-
rijeru i naravno da ugrozi
`ivote i drugih qudi.
Novi Zakon o saobra}aju
stupio je na snagu 10. de-
cembra. Da li }e to zaista
smawiti broj saobra}aj-
nih nezgoda i da li }e se
Zakon, ako se poka`e kao
neefikasan, mewati?
- Dugi niz godina, kao {to
znate, jedan od osnovnih zah-
teva i javnosti i gra|ana je
da se smawi broj poginulih u
saobra}ajnim nezgodama. Taj
broj iznosi negde 800 do 900
qudi tokom godine, a od toga
je nekoliko desetina dece.
nistarstvu. To je tema kojom
}emo se baviti u narednom
periodu. Policajac da bi
mogao da radi svoj posao mo-
ra da bude osposobqen, obu-
~en i opremqen za obavqawe
takve vrste posla. Ne mo`e
policija da se bori protiv
visokotehnolo{kog krimi-
nala sa kompjuterima iz pro-
{log milenijuma i ne mo`e
policajac koji vozi „Zastavu
101“ koja ne mo`e da pre|e
vi{e od 150 kilometara na
sat da se bori sa nekima koji
voze po 250, 300 kilometara
na sat na autoputu. Ako smo
ve} pre{li na novi Zakon o
bezbednosti saobra}aja, to
podrazumeva ulagawe u video
sisteme, u video nadzor, po-
drazumeva modernu policiju,
ali i pra}ewe tehnolo{kih
dostignu}a koja policija
Zakon je predlo`en, a wego-
va izrada trajala je godina-
ma. Bilo je sukoba i razli-
~itih interesa. Eksperti i
profesori u~estvovali su u
pisawu tog Zakona. Jednos-
tavno, primewena je proce-
dura i praksa koja postoji u
zapadnoj Evropi. Sada kada
je Zakon donet, neki se pro-
tive, ali nemogu}e je udovo-
qiti svim zahtevima javnos-
ti u isto vreme. Osnovni
ciq ovog Zakona nije repre-
sija, ve} smawivawe broja
povr|enih i poginulih u sa-
obra}ajnim nezgodama. Ako
su na{i gra|ani spremni da
po{tuju te o{tre zakone u
Nema~koj ili u Austriji, ne
vidim za{to to ne bi radili
u Srbiji. Nisu `ivoti sr-
pske dece mawe vredni, nego
{to je `ivot qudi u Austri-
ji ili u Nema~koj. Ni jedan
zakon nije idealan, ali tre-
ba gledati kako }e se on pri-
mewivati u praksi. Sada }e
policija imati vi{e sre-
dstava za ulagawe u bezbed-
nost saobra}aja, jer }e deo
tih sredstava i}i u polici-
jiski buxet, ali u buxet sa-
obra}ajne policije koja se
bavi bezbedno{}u saobra}a-
ja. Sa druge strane bi}e for-
mirane agencije za bezbed-
nost saobra}aja, koje }e ana-
lizirati sve efekte o koji-
ma smo govorili. Zakon }e se
u hodu mewati, ukoliko pos-
toje neka boqa i svrsishod-
nija re{ewa.
Ministarstvo unutra-
{wih poslova je zajedno sa
Ministarstvom pravde,
inicijator Zakona o spre-
~avawu nasiqa na spor-
tskim priredbama. Ho}e
li dono{ewe novog Zakon
stvarno pomo}i u borbi
protiv huligana i da li je
mogu}e da jedna dr`ava sa
40.000 policajaca nije u
stawu da se obra~una sa
par stotina qu-
di koji terori-
{u gra|ane Sr-
bije?
- To je pitawe
sistemske pri-
rode, sa kojim su
se suo~avale sve
zemqe na svetu.
Engleska se ne
bi izborila sa
huliganima da se
nije desio Hej-
sel. Englezi su
tada primenili
o{tre zakone,
imali o{tru
sudsku praksu.
Bilo je mnogo
protesta i pro-
blema u sprovo-
|ewu svih tih zakona i u na-
rednih deset godina. Jednos-
tavno, sada u Engleskoj mo-
`ete na miru da gledate
fudbal na fudbalskoj utak-
mici, nasiqe se de{ava ug-
lavnom na ulicama. Nemogu-
}e je apsolutno iskoreniti
nasiqe na sportskim prire-
dbama ili u gradovima gde se
odvijaju sportske priredbe.
Ali, sada je neophodno obez-
bediti konsenzus u dru{tvu,
da nam je neophodna borba
protiv huligana i da treba
odvojiti navija~e od huliga-
na. Klubovi bez navija~a ni-
su pravi klubovi. S druge
strane, svi oni koji se bave
kriminalom ili nasiqem
treba da imaju jasne zakon-
ske sankcije. To zna~i treba
upodobiti zakonske teksto-
ve sa onim tekstovima zako-
na koji postoje u zapadnoj
Evropi i nama je i Mi{el
Platini predsednik UEFA
ponudio ekspertsku pomo},
imaju}i u vidu da su oni
u~estvovali u mnogim zem-
qama upravo u takvim pro-
jektima. Zakonska re{ewa
treba da budu takva da omo-
gu}avaju brzu reakciju poli-
cije, tu`ila{tva i pravo-
sudnih organa u re{avawu
svih tih procesa, a naravno
posle nekoliko godina se
mo`e o~ekivati da }e ste-
pen nasiqa biti sve mawi.
Dr`ava treba da reaguje od-
lu~no i da u svemu tome tre-
ba da postoji konsenzus svih
politi~kih faktora, javnos-
ti i medija, da se ne desi da
policija ili pravosudni or-
gani budu izlo`eni razli-
~itim oblicima reakcije
javnosti, kada do|e do tak-
vih slu~ajeva.
Neki Vas optu`uju da ste
previ{e prisutni u medi-
jima i da ~esto svoju fun-
kciju koristite za li~nu
promociju?
- Ja samo radim svoj posao.
Nisam tra`io da budem mi-
nistar unutra{wih poslova.
Ako je neko mislio da }u ja
taj posao da radim kao engles-
ka kraqica, mislim da se va-
ra. @elim da se predstavim
gra|anima Srbije po onome
{to znam da radim. Policija
je sama po sebi zatvoren sis-
tem, a od policije se tra`e
mnogi odgovori.
Ako smo ne{to uspeli da
promenimo u policiji, to je
da smo je otvorili prema me-
dijima i prema javnosti.
[ta biste poru~ili pri-
padnicima Ministarstva
unutra{wih poslova za
Novu godinu?
- @elim im, naravno, sre-
}nu Novu godinu i bo`i}ne
praznike. @elim im da {to
vi{e budu sa svojom porodi-
com, da ih wihove porodice
uvek do~ekaju `ive i zdrave
kada se vrate sa posla, da
imaju {to mawe potrebe da
izla`u svoj `ivot riziku
kada je re~ o borbi protiv
kriminala i korupcije, ne
zato {to }e mawe da rade ne-
go zato {to }e takvih prili-
ka biti mawe, odnosno zato
{to }emo smawiti nivo kri-
minala i korupcije u Srbiji.
I naravno, da se svi zajedno
izborimo da posao policajca
bude `ivotni san mnogih de-
~aka i devoj~ica u Srbiji, a
mislim da smo na dobrom pu-
tu da povratimo ugled srpske
policije. S.V.
Ministar Da~i} sa @an-Fransoa Teralom i Erikom Besonom
1. januar, poseta Komandno-operativ-
nom centru PU za grad Beograd
7. januar, me|unarodnom, sinhronizova-
nom akcijom policijskiih i carinskih
slu`benika i tu`ila{tva, prekinut kri-
jum~arski kanal opojnih droga u Evropi i
zapleweno 20 kilograma heroina
13. januar, Kopnena zona bezbednosti,
baza „Tabalije“, do~ek pravoslavne Nove
godine sa pripadnicima policije
15. januar, mi-
nistar Da~i} sas-
tao se sa direkto-
rom policije Hr-
vatske Vladimi-
rom Faberom
27. januar, {kolska
slava u O[ za decu sa
posebnim potrebama
„Anton Skala“ u Beogra-
du, sa ko{arka{kim
asovima Paspaqem,
Divcem i Danilovi}em
29. januar, ministar
Ivica Da~i} sastao se
sa dr Xonom Rouzom,
direktorom Centra za
evropske studije bez-
bednosti „Xorx Mar-
{al“
16. januar, poseta pripadnicima policije
na Kopaoniku
30. januar, na
aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu
postavqen novi sistem za o~itavawe bio-
metrijskih dokumenata
2. februar, ministar Ivica Da~i} razgo-
varao sa predstavnicima Evropske
komisije o napretku koji je Srbija ostvari-
la na „mapi puta“ ka ukidawu viza
6. februar, ministar finansija, Diana
Dragutinovi}, ministar poqoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede, Sa{a Dragin.
ministar za infrastrukturu Milutin Mr-
kowi} i ministar unutra{wih poslova
Ivica Da~i} potpisali su Sporazum o sa-
radwi u oblasti integrisanog upravqa-
wa granicom
11. februar, u Centru za obuku „Mitrovo
Poqe“ na Go~u, pripadnici MUP-a izveli
pokaznu ve`bu „Rasina 2009“
17. februar, di-
rektor policije
Milorad Veqo-
vi} i izvr{ni di-
rektor FRO-
NTEKS-a Ilka La-
tinen potpisali
su Radni anga`-
man o uspostav-
qawu operativne
saradwe izme|u
MUP-a Republike
Srbije i Evropske agencije za upravqawe
operativnom saradwom na spoqnim gra-
nicama dr`ava ~lanica Evropske unije
24. februar,
pu{ten u rad
A u t o m a t s k i
identifikaci-
oni balisti~-
ki sistem
(ABIS) u Naci-
onalnom kri-
minalisti~ko-
tehni~kom centru MUP-a Republike Srbije
19. januar, pripadnici @andarmerije
prvi doplivali do bogojavqenskog
krsta u Beogradu i Ni{u
23. januar, odr`ana radionica za izradu
Nacionalnog akcionog plana za borbu pro-
tiv trgovine qudima u Republici Srbiji
26. januar, otvorena nova zgrada Poli-
cijske stanice u Velikoj Plani
4 URADILI SMO U 2009.
3. mart, Dan @andarmerije
25. februar, potpisan Protokol o sara-
dwi MUP-a i Pravnog fakulteta Univer-
ziteta u Beogradu
25. februar, u MUP-u Republike Srbije
otvorena Nacionalna ekspertska radio-
nica o unapre|ewu bezbednosti u oblasti
visoke tehnologije
5 - 7. mart,
{esta godi{-
wa ministar-
ska konfere-
ncija o sara-
dwi u oblas-
ti grani~ne
bezbednosti u
jugoisto~noj
Evropi
8. mart, prva sednica Saveta za borbu
protiv trgovine qudima
23. mart, konferencija „Prevencija
torture u Srbiji“
26. mart, ambasador francuske u Beog-
radu, @an-Fransoa Teral, prisustvovao
pokaznoj ve`bi spasavawa qudi iz ru{e-
vina koja je izvedena u zgradi nekada{-
weg Saveznog MUP-a
26. mart, glavni ha{-
ki tu`ilac Ser` Bra-
merc ocenio je pozi-
tivno saradwu sa mi-
nistarstvom unutra-
{wih poslova i dru-
gim dr`avnim organi-
ma Republike Srbije
30. mart, potpisan protokol o saradwi
grani~nih policija Srbije i BiH u ciqu
unapre|ewa zajedni~ke borbe protiv kri-
minala u jugoisto~noj Evropi
30. mart, odr`ana regionalna ministar-
ska konferencija „Promovisawe pravde
i bezbednosti u jugoisto~noj Evropi“
3. april, predstavnici me|uvladinog
srpsko-ruskog komiteta za trgovinu, eko-
nomsku i nau~no-tehni~ku saradwu, u Be-
ogradu su potpisali sporazum o izuzeci-
ma iz re`ima slobodne trgovine
6. april, iz-
vestilac Evro-
pskog parlamen-
ta za Srbiju,
Jelko Kacin,
~estitao je mi-
nistru Da~i}u i
Vladi Srbije na
realizaciji ma-
pe puta ka viznoj
liberalizaciji
9. april, {est
godina rada Up-
rave za obezbe|e-
we odre|enih
li~nosti i obje-
kata
27. april, ministarska konferencija u
Pragu „Izgradwa migracionog partnerstva“
7. maj, Dan Protivteroristi~ke jedinice
1. jun, otvarawe nove {alter sale Poli-
cijske uprave Novi Sad
2. jun, prezentacija redizajniranog sajta
Ministarstva
7. jun, Dan Ministarstva i Dan policije
proslavqeni na Maki{u
8. jun, sastanak sa ministrom unutra-
{wih poslova Republike Slovenije Kata-
rinom Kresal i potpisivawe Protokola o
readmisiji izme|u ministarstava unutra-
{wih poslova Srbije i Slovenije
9. jun, sa izvestio-
cem Politi~kog ko-
miteta Parlamentar-
ne skup{tine Saveta
Evrope Bjornom fon
Sidovim
10. jun, poseta Saveznoj Republici Ne-
ma~koj. Sastanak sa saveznim ministrom
unutra{wih poslova Nema~ke Volfgan-
gom [ojbleom i parlamentarnim dr`av-
nim sekretarom Saveznog ministarstva
unutra{wih poslova Nema~ke Peterom
Altmajerom
12. jun, poseta Policijskoj stanici Ga-
xin Han i sve~ano otvarawe izgra|ene de-
onice regionalnog puta R-241
13. jun, ministar posetio Policijsku
stanicu Petrovac na Mlavi i prisustvo-
vao centralnoj sve~anosti povodom Dana
op{tine Petrovca na Mlavi
URADILI SMO U 2009. 5
6 URADILI SMO U 2009.
16. jun, poseta Kraqevini [vedskoj, koja
od ^e{ke preuzima predsedavawe Evro-
pskom unijom. Tom prilikom sastatao se sa
ministrom za migracije i politiku azila
Tobijasom Bilstronom, ministarkom pra-
vde Kraqevine [vedske Beatris Ask, dr-
`avnim sekretarom Ministarstva spoqnih
poslova Frankom Belfra`eom i zamenikom
direktora [vedske agencije za me|unaro-
dni razvoj (SIDA), sa kojima je razgovarao na
temu vizne liberalizacije i ispuwenosti
kriterijuma iz mape puta za liberalizaciju
viznog re`ima za Republiku Srbiju
18. jun, radni sastanak na~elnika upra-
va i komandanata jedinica policije koji
u~estvuju u obezbe|ewu Univerzijade i po-
seta operativnom centru PU za grad Beog-
rad u kome je instalirana najsavremenija
oprema i 60 kamera za nadzor gradskih
ulica
25. i 26. jun, u poseti Ruskoj Federaciji,
ministar je imao vi{e bilateralnih su-
sreta i prisustvovao je zasedawu srpsko-
ruskog biznis dijaloga u Moskvi i promo-
ciji Banke Moskva-Beograd
30. jun, u Beogra-
du, Ivica Da~i} i
Evelin Vidmer
[lums potpisali
Sporazumi o po-
licijskoj sara-
dwi i readmisiji,
i Memorandum o
partnerstvu u ob-
lasti migracije
30. jun, ministar Da~i} otvorio disku-
siju na okruglom stolu „Unapre|ewe bez-
bednosne za{tite i polo`aja Roma“
1. jul, poseta Policijskoj upravi u Jago-
dini
7. jul, otvarawe deonice autoputa na Ko-
ridoru 10, od Levosoja do Pre{eva
9. jul, potpisivawe Ugovora o ustupawu
prava na kori{}ewe opreme izme|u Novog
Sada i Policijske uprave u ovom gradu
10. jul, obilazak Kopnene zone bezbed-
nosti, dan posle teroristi~kog napada na
pripadnike `andarmerije
13. jul, sa Havijerom Solanom, visokim
predstavnikom Evropske unije za spoqnu
politiku i bezbednost koji je pozdravio
vidqiv napredak Srbije na evropskom
putu i podr`ao na{u zemqu u procesu
vizne liberalizacije
14, 15. i 16. jul, na jugu Srbije izvedene
akcije otkrivawa i presecawa kanala
krijum~arewa i trgovine qudima, narko-
ticima i oru`jem
15. jul, sastanak u
Briselu sa @akom
Baroom, evropskim
komesarom za pravo-
su|e i unutra{we
poslove i Olijem
Renom, komesarom
za pro{irewe EU.
Vo|eni su razgovori
o predlogu odluke
Evropske komisije
za ukidawe viza gra-
|anima Srbije za
ulazak u dr`ave
Evropske unije
17. jul, sasta-
nak sa premije-
rom Baden Viten-
berga Ginterom
Otingerom
18. jul, poseta policijskoj stanici i
grani~noj policijskoj stanici u Bajinoj
ba{ti
20. jul, ministar Da~i} primio je biv{e
ministre i koministre unutra{wih pos-
lova
26. jul, ministar Da~i} posetio je {ko-
lu prijateqstva humanitarne organiza-
cije „Na{a Srbija“ na Tari. Zajedno sa
pripadnicima @andarmerije, SAJ-a,
PTJ-a, saobra}ajne i kowi~ke policije,
obi{ao je 250 mali{ana, ratnu siro~ad i
decu poginulih i nestalih policajaca,
vojnika i civilnih `rtava rata iz Srbi-
je, Republike Srpske i srpskih enklava
sa Kosova i Metohije
19. avgust, prona|ena zakopana metalna
cisterna sa velikom koli~inom oru`ja, mu-
nicije i minsko-eksplozivnih sredstava
25. avgust,
sastanak sa
{efom UNI-
CEF-a za Sr-
biju Judi-
tom Rajhen-
berg
31. avgust, zajedni~kom akcijom MUP-
a Srbije, Republike Srpske i Federa-
cije BiH li{ena su slobode 24 pripad-
nika me|unarodne kriminalne grupe,
koja je na teritoriji zapadnog Balkana
pripremala i vr{ila najte`a krivi~-
na dela
2. septembar,
sastanak sa
potpredsedni-
kom Vlade i
m i n i s t r o m
spoqnih pos-
lova Lukse-
mburga, @anom
Aselbornom
7. septembar, potpisan revidiran Me-
morandum izme|u MUP-a Republike Srbije
i Misije OEBS u Srbiji
9. septembar, Deveta regionalna minis-
tarska konferencija o ilegalnim migra-
cijama, organizovanom kriminalu, koru-
pciji i terorizmu koja je odr`ana na Brdu
kod Krawa u Sloveniji
15. septembar, regionalna konferenci-
ja u organizaciji norve{kog ministarstva
spoqnih poslova posve}ena viznoj libe-
ralizaciji i regionalnoj saradwi
18. septembar, Dan grani~ne policije
23. septembar, pripadnici multietni~-
ke policije i PS Pre{evo prona{li su
sakriveno oru`je i municiju u ranije is-
kopanom rovu, kod sela Miratovac
2. oktobar, proslava Dana Kriminalis-
ti~ko-policijske akademije
3. oktobar, Ivi-
ca Da~i} je pri-
mio ministra
spoqnih poslova
Slova~ke, Miro-
slava Laj~aka
8. oktobar, ministar Da~i} sastao se sa
novopostavqenim ambasadorom Evropske
komisije Vinsentom De`erom sa kojim je
razgovarao o viznoj liberalizaciji i pos-
ledwoj ekspertskoj misiji Evropske ko-
misije
10. oktobar, poseta Policijskoj stanici
Vrbas
15-17. oktobar, poseta Kipru
19. oktobar, sasta-
nak sa ministrom za
vanredne situacije i
predsednikom ru-
skog dela Me|uvla-
dinog srpsko-ruskog
Komiteta za trgovi-
nu, ekonomsku i nau~-
no-tehni~ku saradwu, Sergejem [ojguom
21. oktobar, sasta-
nak sa novoimenova-
nim {efom misije
OEBS u Srbiji, amba-
sadorom Dimitrio-
som Kipreosom
23. oktobar, obilazak PU Novi Pazar,
PS Tutin i PS za granicu
26-28. oktobar, u okviru radne posete Iz-
raelu, ministar
Da~i} sastao se
sa ministrima i
predstavnicima
iz oblasti unut-
ra{wih poslova
i javne bezbed-
nosti i potpisao
sporazum o poli-
cijskoj saradwi
6. novembar, u Be~u potpisan memora-
ndum o razumevawu i saradwi izme|u Sr-
bije i Austrije
10. novembar, sastanak
sa generalnim direkto-
rom Generalnog dire-
ktorata za demokratiju
i politi~ka pitawa Sa-
veta Evrope, @an Lui
Loranom
12. novembar, ministri Vlade Republi-
ke Srbije potpisali sporazum o saradwi
u oblasti borbe protiv trgovine qudima
16. i 17. novembar, u~e{}e na ministar-
skom forumu u Briselu na temu pravosu|a
i unutra{wih poslova Evropske unije i
zapadnog Balkana
18. novembar, u Parizu potpisan spora-
zum o policijskoj saradwi francuske i
srpske policije
23-25. novmbar, u
@enevi Da~i} je
prisustvovao ot-
varawu Saveta Me-
|unarodne organi-
zacije za migracije
7-11. decembar, pose-
ta Kini i potpisivawe
prvog sporazuma izme|u
dva ministarstva
14. decembar, sastanak sa Robertom Ku-
perom, generalnim direktorom za spoqna
i vojno-politi~ka pitawa Saveta EU
16. decembar, saradwa
OEBS-a i MUP-a je veoma
dobra i o~ekuju se jo{ mno-
go zajedni~kih projekata u
raznim oblastima, zakqu-
~ili su na sastanku minis-
tar Da~i} i generalni se-
kretar OEBS-a Mark-Perin de Bri{ambo
17. decembar, Ivica Da~i} na sastanku sa
ameri~kim glumcem i re`i-
serom Ralfom Fajnsom, re-
kao je da }e MUP podr`ati
wegov film „Koriolan“ jer
je to odli~na prilika za pro-
movisawe Srbije na me|una-
rodnom filmskom tr`i{tu
URADILI SMO U 2009. 7
8 ME\UNARODNA SARADWA
Ministri unutra-
{wih poslova i
pravosu|a EU na
sastanku, 30. novembra u
Briselu usvojili su dopunu
Regulative 539/2001 kojom
se dr`avqani te tri zemqe
stavqaju na „pozitivan
{engenski spisak“, {to
zna~i da }e biti „izuzeti
od obaveze va|ewa viza“ za
zemqe EU, osim Velike
Britanije i Irske. Ova od-
luka ministara EU stupila
je na snagu 19. decembra.
[vedski ministar za mi-
gracije i politiku azila
Tobija Bilstrom i potpre-
dsednik Evropske komisije
@ak Baro zvani~no su saop-
{tili odluku o ukidawu
viza za gra|ane Srbije, Cr-
ne Gore i Makedonije. Kada
je re~ o Kosovu i Metohiji,
setite. Va`no je upoznati
se zakonima, obi~ajima i
tradicijom zemqe koju po-
se}ujete.
Paso{, vize i
drugi dokumenti
^uvajte pa`qivo sve is-
prave koje nosite sa sobom;
napravite kopije paso{a,
voza~ke dozvole, kreditne
kartice, zdravstvenog osi-
gurawa, i dr. Ponesite po-
red same isprave i jednu ko-
piju sa sobom i ~uvajte ih
odvojeno, a jednu kopiju os-
tavite kod osobe od povere-
wa.
Proverite rok va`ewa
va{eg paso{a: mnoge zemqe
govaraju}im dokumentima
potvrdite deklarisanu na-
meru i ciq putovawa, po-
put povratne karte, rezer-
Nemojte sa sobom nositi
sav novac niti druge drago-
cenosti; najboqe ih je osta-
viti u hotelskom sefu. Ni-
kada ne prihvataje da sa so-
bom ponesete torbe ili pa-
kete nepoznatih osoba. Ni-
vacije hotela, pozivnog
pisma i sl.
Bezbednost
Po{tujte zakone zemqe
koju pose}ujete. Izbegavaj-
te u~e{}e u bilo kakvim
demonstracijama ili pro-
testima. Ve}e javne doga|a-
je, poput utakmica, konce-
rata i dr., pose}ujte organi-
zovano i u grupama. Stopa
kriminala se razlikuje od
zemqe do zemqe. Imajte u
vidu da je stopa op{teg
kriminaliteta u Srbiji
ni`a nego u mnogim drugim
dr`avama.
Turisti su uvek i svuda
~esto meta kra|a, razboj-
ni{tva, kra|e dokumenata;
imajte to u vidu, naro~ito
prilikom boravka u resto-
ranima, muzejima, javnom
prevozu, u slu~aju uzimawa
gotovine iz bankomata, na
autobuskim i `elezni~kim
stanicama.
kad ne konzumirajte drogu
niti druga opojna sredstva.
Budite umereni u konzumi-
rawu alkohola i ne remeti-
te javni red i mir. Po{tuj-
te obi~aje i tradiciju zem-
qe u kojoj boravite, budite
tolerantni.
Napravite detaqan plan
putovawa, naro~ito ukoli-
ko planirate da posetite
ve}i broj destinacija. Une-
site podatke o sme{taju i
kontaktima, preko kojih
vas rodbina i prijateqi
mogu prona}i, u slu~aju po-
trebe da sa vama stupe u ve-
zu i ostavite kopije plana
putovawa kod wih. Obave{-
tavajte ih o promenama pla-
na putovawa.
Ukoliko izgubite putnu
ispravu u inostranstvu,
prijavite gubitak isprave
policijskom organu zemqe u
kojoj boravite i zatra`ite
potvrdu o prijavi gubitka.
Sa tom potvrdom, obratite
putuju u zemqe {engenskog
prostora, nisu ukinute gra-
nice niti grani~ne kontro-
le. Grani~ne slu`be zema-
qa {engenskog
prostora imaju
pravo da ne doz-
vole ulazak li-
cima za koja pro-
cene da mogu pre-
dstavqati pre-
twu po bezbed-
nost, zdravqe
ili javni red i
mir, ili licima
kojima je zabra-
wen ulazak, ili
se nalaze na po-
ternici, ili za
koja procene da
imaju nameru da
borave du`e od
90 dana u jednom
bloku od 180 da-
na bez pribavqa-
wa odgovaraju}ih
boravi{nih doz-
vola ili viza sa
rokom trajawa
du`im od 90 da-
na. Po~etak jed-
nog bloka od 180
dana po~iwe da
se ra~una sa pr-
vim prelaskom
{engenske gra-
nice. Na primer,
ukoliko ste pre{li grani-
cu 1. aprila, period od 180
dana isti~e posledweg dana
septembra, a novi blok od
180 dana po~iwe da se ra~u-
na od 1. oktobra. Ukidawe
viza podrazumeva turisti~-
ki boravak u inostranstvu u
trajawu od najvi{e tri me-
seca, u periodu od {est me-
seci i ne predvi|a mogu}-
nost zaposlewa.
Grani~ne policije rade u
va{em interesu, kako bi se
spre~ile ilegalne migra-
cije, trgovina qudima, pre-
kograni~ni kriminal i te-
rorizam. Pomozite im da
efikasno obavqaju svoje
poslove, budite uvek qu-
bazni i odgovorite iskreno
na eventualna pitawa u
pogledu razloga za putova-
we, krajwoj destinaciji i
finansijskim sredstvima
kojima raspola`ete. Gra-
ni~ni slu`benici imaju
pravo da vam zatra`e da od-
ministri su konstatovali
da se ne radi o posebnom
slu~aju, jer tu zemqu, koja
je jednostrano proglasila
nezavisnost, jo{ nisu pri-
znale sve ~lanice.
Saveti za bezbedno
putovawe
Preporu~uje se upoznava-
we sa destinacijom pre po-
laska na put: proverite sa
prijateqima, poznanicima
ili pretra`ite informa-
cije dostupne na internetu
o zemqi koju `elite da po-
zahtevaju da je putna ispra-
va va`e}a najmawe {est me-
seci nakon ulaska na wenu
teritoriju. Proverite da
li imate najmawe jednu pra-
znu stranicu u paso{u na
koju se mo`e uneti pe~at
grani~ne slu`be. Za puto-
vawe u zemqe {engenskog
prostora, dovoqan vam je
paso{, pod uslovom da je u
pitawu nova biometrijska
putna isprava Republike
Srbije.
Ukidawem viznog re`i-
ma za gra|ane Srbije koji
U Evropu - bez vizeSavet ministara unutra{wih poslova i pravde Evropske unije doneo
odluku o ukidawu viza za gra|ane Srbije, Makedonije i Crne Gore.
ME\UNARODNA SARADWA 9
se diplomatsko-konzular-
nom predstavni{tvu Srbije
www.mfa.gov.rs/Srpski/Wor-
ldframe.htm, koje }e vam, po
sprovedenom postupku izda-
ti putni list sa rokom va-
`ewa potrebnim za povra-
tak u Srbiju, a najdu`e do 60
dana. Pre povratka za Srbi-
ju, proverite da li vam je za
zemqe u tranzitu potrebna
viza.
Maloletna lica koja pu-
tuju sama u inostranstvo
potrebno je da uz paso{
imaju i saglasnost oba ro-
diteqa ili starateqa.
Formular za saglasnost
overava se u op{tini ili
sudu. Deca razvedenih rodi-
teqa potrebno je da imaju
saglasnost roditeqa stara-
teqa, kao i pisanu i overe-
nu u sudu ili op{tini sag-
lasnost drugog roditeqa. U
slu~aju da je drugi roditeq
nedostupan ili spre~en da
da saglasnost potrebno je
konsultovati nadle`ni
centar za socijalni rad od
koga se dobija potrebni do-
kument. Mla|a maloletna
lica (deca do 14 godina)
obavezno putuju sa pratio-
cem koji ima ovla{}ewe i
saglasnost roditeqa, ako
roditeqi ne putuju sa wim.
Besplatni evropski broj
poziva za pomo} je 112 i va-
`i u svim zemqama EU i
objediwuje policiju, hitnu
pomo} i vatrogasce.
Po{tujte propise
Uvek po{tujte zakone dr-
`ave u kojoj boravite. Uki-
dawem viznog re`ima za pu-
tovawa u zemqe {engenskog
prostora, nisu se stekli us-
lovi za rad i zapo{qavawe
u EU. Po{tujte sve saobra-
}ajne propise; vozite opre-
zno i napravite pauzu radi
odmora u slu~aju da vozite
du`e od dva sata. Uvek ku-
pite odgovaraju}u kartu za
kori{}ewe sredstava jav-
nog prevoza!
U slu~aju da budete li-
{eni slobode, obavestite
rodbinu ili prijateqe. An-
ga`ujte advokata. Imate
pravo da, ukoliko `elite,
tra`ite od nadle`nih or-
gana dr`ave u kojoj se nala-
zite da obaveste najbli`e
konzularno pre-
dstavni{tvo Srbije. Pone-
site sa sobom kontakt deta-
qe diplomatsko-konzular-
nih predstavni{tava Srbi-
je u zemqi u koju putujete.
Nemojte potpisivati ni-
kakve izjave ili dokumenta
bez pravnog saveta advokata
ili drugog pravnog zastup-
nika, naro~ito ukoliko vam
nije obezbe|en prevod na
jezik koji razumete.
Putovawe
sopstvenim
prevozom
Podse}amo voza~e da pre
putovawa u inostranstvo:
- izvade me|unarodnu vo-
za~ku dozvolu u nekoj od
poslovnica AMSS i da je
nose sa sobom zajedno sa na-
cionalnom voza~kom dozvo-
lom tokom upravqawa vozi-
lom u inostranstvu;
- provere da li im je po-
treban Me|unarodni kar-
ton za osigurawe automobi-
la („zeleni karton“) za zem-
qu u koju putuju;
- izvade u AMSS punomo}
za upravqawe tu|im vozi-
lom u inostranstvu ukoli-
ko nisu vlasnici vozila;
- provere u kojim zemqa-
ma se pla}aju autoputevi, a
gde su besplatni, da vas ne
bi iznenadila cena putari-
ne, kao i uslove za kupovi-
nu viwete - nalepnice koja
slu`i kao dokaz pla}awa
vremenski ograni~enog
prava na kori{}ewe odre-
|enih vrsta puteva.
Preporu~ujemo voza~ima
da se pre polaska na put u
neku od zemaqa EU, na saj-
tu AMSS (www.amss.rs) de-
taqno informi{u o va`e-
}im saobra}ajnim propisi-
ma, tro{kovima puta, ki-
lometra`i i dr. Pre puto-
vawa obavezno proverite
tehni~ku ispravnost va-
{eg vozila!
Novac
Ponesite dovoqno novca
za put: grani~ne slu`be
imaju pravo da vas pitaju za
koli~inu para koju nosite
sa sobom, kako bi utvrdili
da li posedujete dovoqno
finansijskih sredstava za
boravak i povratak. Pone-
site kako gotovinu, tako i
putni~ke ~ekove ili kre-
ditne kartice. Proverite
da li sa va{om kreditnom
karticom mo`ete vr{iti
pla}awe u inostranstvu.
Nemojte sav novac ~uvati
na jednom mestu.
Vodite ra~una
o li~noj
bezbednosti!
Trgovina qudima je jedna
od najprofitabilnijih glo-
balnih kriminalnih aktiv-
nosti posledwih 20 godina,
zajedno sa trgovinom narko-
ticima i oru`jem. Trgovci
qudima mogu biti i mu{-
karci i `ene, a u po~etnoj
fazi naj~e{}e su to osobe
bliske `rtvama. @rtva tr-
govine qudima postaje se
naj~e{}e preko oglasa za
primamqive poslove u
inostranstvu, ili novoste-
~enih poznanika koji obe-
}avaju poslove, brak i bez-
bri`nu budu}nost. Ukoli-
ko ste zainteresovani za
posao u inostranstvu, pro-
verite preko Migracionog
centra u Beogradu (www.mi-
grantservicecentres.org) {ta
je potrebno za zaposlewe u
zemqama EU.
Brinite o va{em
zdravqu
Ukoliko ste na terapiji
koja podrazumeva redovno
uzimawe lekova, ponesite
dovoqne koli~ine leka koji
vam je neophodan, u slu~aju
da se putovawe neplanirano
produ`i. Ponesite kopije
lekarskih nalaza i/ili re-
cepata, ukqu~uju}i i recept
za nao~are ili so~iva uko-
liko ih koristite. U slu~a-
ju potrebe za lekarskom in-
tervencijom, tro{kovi mo-
gu biti izuzetno visoki
ukoliko niste zdravstveno
osigurani. Uzmite zato put-
no zdravstveno osigurawe:
ukoliko ne mo`ete da ga
priu{tite, vrlo je verovat-
no da ne mo`ete da priu{-
tite ni samo putovawe! �
Otvorene granice ka Evropi
Zajedni~ka izjava ministara
Mi, ministri unutra{wih poslova Cr-
ne Gore, Republike Makedonije i Repub-
like Srbije, ~estitamo na{im gra|anima
Odluku o viznoj liberalizaciji.
Ispuwavawem uslova Evropske unije
koji se odnose na kontrolu granica, bor-
bu protiv organizovanog kriminala i ko-
rupcije, unapre|ewe spoqnih odnosa i
po{tovawe osnovnih prava i sloboda
gra|ana, potvrdili smo jasnu pripad-
nost i odre|ewe na{ih dr`ava prema ev-
ropskim integracijama.
Uvo|ewe bezviznog re`ima, koji 19.
decembra stupa na snagu, smatramo sna`-
nim podstrekom u pribli`avawu zapad-
nog Balkana Evropskoj uniji.
O~ekujemo da u {to kra}em roku i gra-
|ani Bosne i Hercegovine i Republike
Albanije, tako|e dobiju podr{ku Evro-
pske unije u procesu liberalizacije viz-
nog re`ima, i u tom smislu nudimo svu
stru~nu podr{ku.
Ukidawem viza na{im gra|anima vra-
}eno je pravo koje pripada ostalim gra-
|anima Evropske unije, omogu}ena slobo-
da kretawa i pripadawa evropskoj poro-
dici.
Potvr|ujemo re{enost da nastavimo sa
razvojem svih vidova saradwe u regionu,
u duhu dobrosusedskih odnosa, me|usob-
nog uva`avawa i zajedni~ke odgovornos-
ti za punu bezbednost na{ih gra|ana.
Ministar unutra{wih poslova Ivica
Da~i} sastao se 19. decembra sa mi-
nistrom policije i pravde Republi-
ke Ma|arske, Imreom Forga{om u Segedinu,
u Republici Ma|arskoj. Ministri su razgo-
varali o statusu Sporazuma o grani~noj kon-
troli izme|u Republike Srbije i Republike
Ma|arske, kao i o Sporazumu o saradwi poli-
cijskih organa, koji je potpisan u martu 2009.
godine.
Na sastanku je razmatran i Sporazum o
spre~avawu i re{avawu problema ilegalnih
prelazaka granice i pitawima vezanim za
ilegalne migracije iz 1978. godine.
Da~i} i ministar pravde Sne`ana Malovi}
prisustvovali su i proslavi i simboli~nom
prelasku grani~nog prelaza Horgo{ - Reske.� Foto TanjugFoto Tanjug
ME\UNARODNA SARADWA10
Unapre|ewe
odnosa sa
Kinom
Ministar unutra{wih
poslova Srbije Ivi-
ca Da~i} boravio je u
vi{ednevnoj, kako je oceweno,
veoma uspe{noj poseti Naro-
dnoj Republici Kini, na po-
ziv ministra za javnu bezbed-
nost te dr`ave Meng \ian-
gxua.
Ministar Da~i} i ministar
javne bezbednosti Republike
Kine Meng potpisali su 8. de-
cembra sporazum o saradwi
Ministarstva unutra{wih
poslova Republike Srbije i
Ministarstva za javnu bezbed-
nost Republike Kine. Ovo je
prvi sporazum koji su dva mi-
nistarstva ikada potpisala.
Tom prilikom Da~i} je izja-
vio da se sporazum, pre svega,
odnosi na razmenu informa-
cija, iskustava i dostignu}a u
domenu tehni~ko-tehnolo{-
kog razvoja policijskih stru-
ktura i zajedni~koj obuci i
usavr{avawu kadrova.
mo politi~kih, nego i odnosa
u svim drugim sferama, kao
{to su ekonomija, kultura,
umetnost, sport, nauka, tehno-
logija, a posebno celokupan
bezbednosni sektor.
Tokom ovog susreta, Ivica
Da~i} se u ime Vlade Repub-
like Srbije zahvalio Repub-
lici Kini na ju~era{wem iz-
lagawu i obrazlo`ewu stava u
vezi sa raspravom pred Me|u-
narodnim sudom pravde u Hagu,
kada je re~ o na{em zahtevu da
se ospori legalnost jednostra-
nog progla{ewa nezavisnosti
Kosova i dodao: - Kao {to zna-
mo, Kina je istupila u korist
Srbije, u korist na{eg stava, a
mi smo, s druge strane, istak-
li principijelnu podr{ku te-
ritorijalnom integritetu i
jedinstvu Kine. Veoma je va`-
no ista}i da je potpredsednik
Vlade i ministar javne bez-
bednosti Republike Kine ot-
voreno rekao da Kina Srbiju
nskontinentalnog kriminala,
trgovine oru`jem, drogom, qu-
dima, ali i u oblasti visoko-
tehnolo{kog kriminala.
U Pekingu, ministar Da~i}
se sastao sa ministrom me|u-
narodnog odeqewa Komunis-
ti~ke partije Kine Vangom, i
jo{ jednom se zahvalio Kini
na principijelnim stavovima
koji se odnose na Kosovo i Me-
-To se prakti~no odnosi na sve
linije rada u na{em Minis-
tarstvu, od borbe protiv orga-
nizovanog kriminala, visoko-
tehnolo{kog kriminala, su-
protstavqawa ilegalnim mi-
gracijama, trgovini qudima,
narkoticima i oru`jem, obra-
zlo`io je ministar Da~i} i
pozvao svog kolegu Menga da
slede}e godine poseti Srbiju.
On je istakao da je ovo izva-
nredna prilika za razvoj ne sa-
smatra svojim glavnim i najpo-
uzdanijim politi~kim par-
tnerom u Jugoisto~noj Evropi.
Ministar javne bezbednos-
ti Republike Kine Meng je u
razgovoru sa ministrom unut-
ra{wih poslova Republike
Srbije istakao prijateqske
odnose dva naroda i dve zemqe.
On je predlo`io da delegacije
dva ministarstva po~nu odmah
razgovore o konkretnoj sara-
dwi u borbi protiv tra-
tohiju i wihovo izlagawe
pred Me|unarodnim sudom
pravde u Hagu, isti~u}i da bi
Srbija svakako bila u neupo-
redivo te`oj poziciji da nije
te principijelne podr{ke
Kine i Rusije u Savetu bezbed-
nosti UN.
U gradu [en`enu, Da~i} se
sastao sa gradskim funkci-
onerima i predstavnicima jav-
ne bezbednosti. Grad [en`en,
u kome sada `ivi 12 miliona
stanovnika, nastao je od ribar-
skog mesta, a za 30 godina dos-
tigao je tre}e mesto po razvi-
jenosti, odmah iza Pekinga i
[angaja. Zamenik gradona~el-
nika [en`ena je obavestio
ministra Da~i}a o planovima
organizovawa 26. univerzija-
de, ~iji }e ovaj grad biti doma-
}in i istakao da ve}i broj do-
seqenika u ovaj grad pre-
dstavqa bezbednosni izazov.
Naglasio je da su zato iskustva
srpske policije u organizova-
wu ovog doga|aja vi{e nego
dragocena.
Ministar Da~i} je istakao
da je Srbija najiskreniji par-
tner Kine i da na{i dobri po-
liti~ki odnosi treba da budu
pra}eni i dobrim ekonom-
skim, kulturnim i policij-
skim odnosima, kao i da }e sr-
pska policija u~initi sve da
sa kineskim kolegama razmeni
iskustva u organizovawu veli-
kih sportskih doga|awa, ali i
u borbi protiv organizovanog
kriminala, terorizma, trgovi-
ne drogom i ostalo.
Zamenik premijera Da~i}
se sastao i sa predstavnicima
najve}e kineske kompanije
„Hua Wei“ koja se bavi teleko-
munikacijama i informacio-
nim tehnologijama i koja sara-
|uje sa 70 odsto svetskih kom-
panija, a ima predstavni{tvo
i u Beogradu. Zamenik genera-
lnog direktora „Hua Wei“, Fi-
lip Juang, izrazio je `equ za
ja~awem saradwe sa srpskim
firmama i zahvalio srpskoj
Vladi na dosada{woj podr-
{ci.
Da~i} je istakao da je sr-
psko tr`i{te spremno na sa-
radwu i sa ostalim kineskim
firmama. On se sastao i sa
predstavnicima Privredne
komore grada [en`ena koji su
zainteresovani za ulagawe u
srpsko tr`i{te.
Zavr{avaju}i posetu, Da~i}
se sastao u [angaju sa zameni-
kom gradona~elnika i dire-
ktorom {angajske policije
Zangom. Oni su se tokom razgo-
vora osvrnuli na potpisivawe
Sporazuma o policijskoj sara-
dwi, koji je Da~i} potpisao sa
ministrom javne bezbednosti
Narodne Republike Kine, ne-
koliko dana ranije u Pekingu.
Zang je naglasio da je Srbija
stari prijateq Kine i da }e
ovaj Sporazum, kao i Da~i}eva
poseta unaprediti saradwu
dva ministarstva.
[angaj, najve}i kineski
grad u kome `ivi 22 miliona
stanovnika, bi}e organizator
najve}eg svetskog sajma EXPO
2010, na kome se o~ekuje 70 mi-
liona qudi. Direktor {angaj-
ske policije je naglasio da }e
obezbe|ewe ovog sajma biti
veliki bezbednosni izazov,
pogotovo kada je me|unarodni
terorozam u pitawu. On je za-
tra`io od ministra Da~i}a
logisti~ku podr{ku policije.
Da~i} je u razgovoru nagla-
sio da su predsednici Srbije i
Kine potpisali dogovor o
strate{kom partnerstvu i is-
takao da je `eqa Srbije da tu
saradwu ja~a na svim poqima.
Kada je re~ o Sporazumu o
policijskoj saradwi, Da~i} je
naglasio da u skoroj budu}nos-
ti treba konkretizovati tu
saradwu i obe}ao kineskom
kolegi podr{ku srpske poli-
cije tokom obele`avawa EH-
RO-a 2010. M. T. S. i S. K.
ME\UNARODNA SARADWA 11
Italijanska donacija MUP-u
Zamenik direktora po-
licije Branislav Mi-
trovi} i ambasador
Italije Armando Varikio
potpisali su 11. decembra, u
Beeogradu, memorandum o
italijanskoj donaciji ra~u-
narske opreme Ministar-
stvu unutra{wih poslova
Republike Srbije.
Armando Varikio nagla-
sio je da je saradwa srpske i
italijanske policije sna`-
na, a potpisivawe memora-
nduma prilika da se poka`e
~vrstina odnosa dveju zema-
qa. Prema wegovim re~ima,
Italija vidi Srbiju kao
partnera s kojim `eli da ra-
zmewuje iskustva i da oja~a
saradwu, istakav{i kao po-
sebno dobar primer policij-
sku saradwu u borbi protiv
trgovine drogom.
Branislav Mitrovi} za-
zahvlio se Vladi Italije,
kao i ministarstvu unutra-
{wih poslova i ambasadi te
dr`ave na jo{ jednoj u nizu
donacija srpskoj policiji. -
Oprema }e nam pomo}i da
ono {to smo teorijski nau-
~ili, jo{ boqe primenimo u
praksi, rekao je Mitrovi} i
podsetio da je italijanska
policija u zna~ajnoj meri
podr`ala uspostavqawe gra-
ni~ne policije Srbije, kao
i da je obu~avala pripadnike
@andarmerije u svojim baza-
ma.
Jedna od uspe{no realizo-
vanih obuka, rekao je Mitro-
vi}, je i obuka iz oblasti
borbe protiv trgovine dro-
gom, koju je organizovalo
Ministarstvo unutra{wih
poslova Republike Italije
na inicijativu rimskog
Centralnog direktorata za
borbu protiv trgovine dro-
gom i Biroa za me|unarodnu
policijsku saradwu itali-
janskog MUP-a. Obuku je
pro{lo 30 stru~waka Upra-
ve kriminalisti~ke poli-
cije, ~iji je domen rada bor-
ba protiv trgovine drogom,
kao i pripadnici Interpo-
la i SBPOK-a. Instruktori
obuke su italijanski poli-
cijski stru~waci sa bogatim
prakti~nim iskustvom na
terenu, koji su polaznicima
kursa predstavili specijal-
nu opremu za presretawe ra-
zgovora mobilne telefonije
i GPS za pra}ewe.
Varikio i Mitrovi} izra-
zili su zadovoqstvo dosa-
da{wim nivoom saradwe u
svim oblastima borbe pro-
tiv organizovanog krimina-
la, kao i budu}im aktivnos-
tima na tom planu. �
Stalan doprinos Srbije bezbednosti u regionu
UBeogradu je 2. i 3. decem-
bra odr`an me|unarodni
skup - Drugi mentorski ser-
vis u okviru projekta „Obra-
zovni sistem upravqawa u ob-
lasti suzbijawa ilegalne tr-
govine hemijskim, biolo{-
kim, radiolo{kim i nuklear-
nim materijalima i oru`jem
u jugoisto~noj Evropi i Kav-
kazu“. Ovaj projekat zajedni~-
ki implementiraju Ujediwe-
ne nacije preko svog tela
UNICRI (Me|uregionalni is-
tra`iva~ki institut Ujedi-
wenih nacija za kriminal i
pravdu) i Evropska komisija,
kao i me|unarodne organiza-
cije EUROPOL, IAEA (Me|u-
narodna agencija za atomsku
energiju), OPCW (Me|unaro-
dna agencija za borbu protiv
hemijskog oru`ja, SECI (Re-
gionalni centar za saradwu u
jugoisto~oj Evropi u oblasti
prekograni~nog kriminala),
WCO (Svetska carinska orga-
nizacija) i dr.
U ovom skupu u~estvovali
su eksperti iz Albanije, Jer-
menije, Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Gruzije, Makedo-
nije, Moldavije, Crne Gore i
Turske, kao i predstavnici
me|unarodnih organizacija.
Tri predstavnika Srbije odr-
`avala su predavawa: Qiqa-
na Rau{ iz Sektora za vanre-
dne situacije, Stojan Sukno-
vi} iz Uprave kriminalis-
ti~ke policije i Marko Mi-
livojevi}, koji je nacionalni
koordinator projekta.
Prisutne je, u ime Vlade i
ministarstva unutra{wih
poslova Republike Srbije,
pozdravio zamenik {efa ka-
bineta ministra unutra-
{wih poslova Vawa Vuki},
koji je istakao da odr`avawe
Drugog mentorskog servisa u
Beogradu samo potvr|uje
spremnost na{e zemqe da ak-
tivno u~estvuje u Projektu
sistema za upravqawe zna-
wem na spre~avawu nelegal-
ne trgovine hemijskim, bio-
lo{kim, radiolo{kim i nuk-
learnim materijama. - Srbija
je posve}ena svim multila-
teralnim sistemima i okvi-
rima za odr`avawe mira i
bezbednosti u svetu, a naro-
~ito programima Ujediwenih
nacija. U tom smislu, sna`no
podr`avamo ispuwavawe oba-
veza koje proizlaze iz akata
Ujediwenih nacija i drugih
me|unarodnih aktera, kako
bi bio uspostavqen efikasan
re`im ne{irewa hemijskog,
biolo{kog, nuklearnog i sva-
kog drugog oru`ja
za masovno uni{-
tavawe, rekao je
Vawa Vuki} u svom
pozdravnom govoru
ekspertima.
Preko svojih
predstavnika na
sastanku u Dubro-
vniku, koji je od-
r`an u junu ove go-
dine, UNICRI je
izrazio zahval-
nost Republici
Srbiji na sna`noj
podr{ci koju daje
ovom projektu i
iskazao veliko
po{tovawe prema
naporima koje na-
{a dr`ava ula`e u
ciqu kontrole i
suzbijawa ilegalne trgovine
hemijskim, biolo{kim, radi-
olo{kim i nuklearnim mate-
rijalima i oru`jem. Pre-
dstavnici ove organizacije
izrazili su `equ da u~estvu-
ju u radu na{eg Nacionalnog
tima, kao i da se slede}i mo-
nitorski servis odr`i u na-
{oj zemqi, tako da ~iwenica
da smo mi bili doma}ini
ovom skupu, predstavqa pri-
znawe aktivnostima na{e
zemqe na ovom planu.
S. K.
Susret
ministara
Prvi potpredsednik
Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i} sastao se, 15. decem-
bra u Beogradu, sa bugar-
skim ministrom unutra-
{wih poslova Cvetanom
Cvetanovim.
Ministri su se slo`ili
da je u borbi protiv organi-
zovanog kriminala, potre-
bno unaprediti saradwu po-
licija dveju zemaqa i da mi-
nistarstva unutra{wih
poslova Srbije i Bugarske
po~nu razgovore o potpisi-
vawu novog memoranduma o
saradwi u borbi protiv or-
ganizovanog kriminala, i
korupcije.
Ivica Da~i} istakao je da
su kriminalci dobro pove-
zani i lako prelaze grani-
ce, zbog ~ega je potrebna
jo{ efikasnija saradwa mi-
nistarstava unutra{wih
poslova dveju zemaqa. Cve-
tanov i Da~i} razgovarali
su i otvarawu novih grani~-
nih prelaza i o zajedni~koj
kontroli granice.
Ministri su, nakon razgo-
vora, obi{li bazu Speci-
jalne antiteroristi~ke je-
dinice u Batajnici i pri-
sustvovali pokaznoj ve`bi
pripadnika ove jedinice.
V. ].
Foto Tanjug
Foto Tanjug
Cvetan Cvetanov
12 AKTUELNO
Uspeli smoMediji o ministru
Medijsku eksponiranost ministra Ivice Da~i}a u
dnevnim {tampanim medijima u periodu od januara do no-
vembra 2009. godine pratili smo po objavqenim prilozi-
ma, ~iji je ukupan broj za navedeni period 6512. Od ovog
broja ve}ina priloga je neutralno (6022), zatim pozitiv-
no (307) i najmawe negativno (183).
Najvi{e priloga objavqeno je u Pravdi, Ve~erwim no-
vostima, Blicu i Presu. M.T.S.
Poverewe gra|ana u rad
policije u posledwih
godinu dana poraslo je
za 5%, na osnovu rezultata is-
tra`ivawa „Javno mwewe o
reformama policije u Srbi-
ji“, prezentovanih 2. decem-
bra u Beogradu. Istra`ivawe
je sprovela agencija
„Stratexik marketing“, ok-
tobra ove godine, na repre-
zentativnom uzorku od 1.450
ispitanika. Komparativnu
analizu rezultata istra`iva-
wa u odnosu na isti period
pro{le godine, prezentovala
je Svetlana Logar, direktor
istra`ivawa „Stratexik
marketinga“.
Prezentaciji rezultata is-
tra`ivawa prisustvovali su
ministar unutra{wih poslo-
va Ivica Da~i} i ambasador
Misije OEBS-a u Srbiji Di-
mitrios Kipreos, kao i mno-
gobrojni predstavnici medi-
ja. Istra`ivawe je finansi-
rano sredstvima OEBS-a, a
naru~ilac je Ministarstvo
unutra{wih poslova.
Prema rezultatima istra-
`ivawa, poverewe gra|ana u
Ministarstvo unutra{wih
poslova poraslo je 5% za go-
dinu dana. Stawe bezbednosti
poboq{ano je zahvaquju}i
MUP-u, po mi{qewu 23% is-
pitanika, za 8% u odnosu na
2008. godinu. U pore|ewu sa
prethodnom godinom, 10% vi-
{e gra|ana primetilo je pro-
mene u radu policije - na
znatno boqe smatra 3% vi{e
ispitanika u odnosu na 2008.
godinu, a 5% da su ne{to bo-
qe.
Da je policija adekvatno
obu~ena, mi{qewe je 60%
gra|ana, {to je 6% vi{e u od-
nosu na prethodnu godinu.
Znatno ve}i procenat is-
pitanika - 62% opisalo je
prose~nog policajca u Srbi-
ji, koji je u direktnom kon-
taktu sa gra|anima, sa bar jed-
nim pozitivnim svojstvom
(qubazan, odgovoran, saves-
tan...), nego bar jednim nega-
tivnim - 47%.
Prema istra`ivawu, 85%
ispitanika zna ko je ministar
unutra{wih poslova, a wih
76% wegov rad ocewuje kao
odli~an, vrlo dobar i dobar.
Ve}ina gra|ana - 56%, smatra
da su dovoqno obave{teni
ili vi{e nego dovoqno o radu
ministra unutra{wih poslo-
va.
Kao i pre godinu dana, re-
lativno mali procenat gra|a-
na ima povoqno mi{qewe o
institucijama (izuzetak je
crkva). U atmosferi op{teg
nepoverewa, Ministarstvo
unutra{wih poslova sa 29%
povoqnog mi{qewa i poli-
cija sa 27%, pozicionirane su
me|u institucijama sa vi{im
rangom poverewa.
Jedine institucije o koji-
ma gra|ani imaju pozitivnije
mi{qewe, u odnosu na pre-
shodnu godinu, su Ministar-
stvo unutra{wih poslova
(29% ove godine, za 5% vi{e
nego 2008.) i Ministarstvo za
rad i socijalnu politiku
(4%).
Po re~ima Svetlane Logar,
treba imati u vidu da je is-
tra`ivawe realizovano u go-
dini prili~nog nezadovoq-
stva i pesimizma gra|ana zbog
ekonomske krize, kao i ~iwe-
nice da je mesec dana pre an-
ketirawa gra|ana Srbije,
ubijen francuski navija~.
Me|utim, zna~ajanu ulogu na
kona~ne rezultate istra`i-
vawa, po wenom mi{qewu,
imale su i uspe{no izvedene
akcije hap{ewa ~lanova ne-
koliko organizovanih krimi-
nalnih grupa, neposredno
pred po~etak istra`ivawa.
Kao problem, 47% ispita-
nika navelo je lo{u infor-
misanost o aktivnostima po-
licije, {to je porast od 7% u
odnosu na 2008. godinu. Me|u-
tim, treba ista}i statisti~-
ke podatke koji ukazuju da su u
septembru policijske uprave
prosledile medijima 217 sa-
op{tewa, a u oktobru 285 od-
AKTUELNO 13
Smawen broj napada na novinare
nosno 30% vi{e. Ovo se tuma-
~i ~iwenicom da je Biro za
saradwu s medijima MUP-a, u
saradwi sa OEBS-om, organi-
zovao seminare za obuku na-
~elnika svih 27 policijskih
uprava i wihovih portparola,
oktobra i novembra ove godi-
ne.
Prema rezultatima istra-
`ivawa „Stratexik marke-
tinga“, kao najve}e probleme
koji ugro`avaju bezbednost,
gra|ani Srbije naveli su nar-
komaniju - 48%, kriminal -
46%, korupciju - 26% i nasi-
qe - 15%.
U proteklih godinu dana,
pove}ano je nezadovoqstvo
gra|ana radom saobra}ajne po-
licije za 5%. Zabele`en je i
porast nezadovoqstva ispita-
nika radom pri izdavawu do-
kumenata za 6%.
Nakon prezentacije rezul-
tata istra`ivawa, ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i} naglasio je da su ispi-
tivawa javnog mwewa veoma
va`na za MUP, jer rezultati
poma`u u odre|ivawu priori-
teta u radu, kako bi se poboq-
{alo poverewe gra|ana, koje
je zna~ajno za rad policije.
Da~i} je istakao da nema
dobro organizovanog dru{tva
bez uspe{ne borbe protiv
kriminala i korupcije, u ko-
joj je uloga MUP-a i policije
nezaobilazna, zbog ~ega treba
adekvatno da se predstavi jav-
nosti. Po wegovim re~ima,
Ministarstvo unutra{wih
poslova mora da bude otvore-
no prema javnosti i medijima,
radi daqeg razvijawa me|u-
sobnog poverewa i komunika-
cije. Ministar Ivica Da~i}
naglasio je da policija mora
da bude obrazovanija, sposob-
Prvi potpredsednik vlade
- zamenik predsednika
Vlade i ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i}
sastao se 2. decembra u Beog-
radu, sa predstavnicima
OEBS-a, Medijske organiza-
cije jugoisto~ne Evrope (SE-
EMO) i Me|unarodnog insti-
tuta za medije (IPI).
Na sastanku se razgovaralo
o po{tovawu medijskih prava
i sloboda u Srbiji, napadima
na novinare i idejama Minis-
tarstva za unapre|ivawe od-
nosa sa medijima i novinari-
ma.
Predstavnici ovih organi-
zacija izrazili su zahvalnost
Da~i}u na svemu {to je mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova preduzelo u ciqu za{-
tite novinara i podsetili da
je pro{le godine bilo 138
napada na novinare, dok je ove
godine broj tih napada sma-
wen za 50 odsto.
Oni su, me|utim, ukazali
na nere{ene slu~ajeve kada je
re~ o ubistvima novinara Da-
de Vujasinovi}, Slavka ]uru-
vije i Milana Panti}a, i
predlo`ili ministru Da~i-
}u da iskoristi svoj autori-
tet i pomogne ubrzavawu is-
trage.
Ministar Da~i} istakao je
re{enost Ministarstva da
za{titi novinare i upoznao
svoje sagovornike sa formi-
rawem jedinice koja }e na jav-
nim skupovima {tititi no-
vinare. Tako|e, on je izrazio
spremnost da pomogne u is-
trazi ubistava novinara, ali
je i dodao da su u pomenutim
slu~ajevima podaci predati
tu`ila{tvu.
Da~i} je naglasio da mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova ima dobru saradwu sa
predstavnicima medija.
Predstavnici delegacije i
Da~i} razgovarali su i o no-
vom Zakonu o informisawu i
postigli saglasnost o tome da
o predlogu novog zakona
treba razgovarati sa pred-
stavnicima me|unarodnih or-
ganizacija i novinarskih ud-
ru`ewa. �
nija, spremnija i opremqeni-
ja od kriminalaca i svih koji
kr{e zakon. On je istakao da
policija ne pripada ni jednoj
politi~koj stranci i da radi
u interesu gra|ana Srbije.
Ambasador Misije OEBS-a
u Srbiji Dimitrios Kipreos
istakao je da rezultati ovogo-
di{weg istra`ivawa potvr-
|uju da policija ostaje jedna
od slu`bi kojoj se najvi{e ve-
ruje. Tako|e, naglasio je da }e
Misija OEBS-a u Srbiji nas-
taviti blisku saradwu sa
MUP-om, u ciqu stvarawa
jo{ modernije, efikasnije i
demokratski ure|ene polici-
je.
V. ].
Pregled krivi~nih dela izvr{enih
nad policijskim slu`benicima
U periodu od avgusta do po~etka decembra , ukupno su po-
vre|ena 143 policijska slu`benika, od kojih je 13 zadobilo
te{ke, a 130 lake telesne povrede. Jedan policijski slu`-
benik podlegao je povredama zadobijenim tokom obavqawa
du`nosti, kada ga je udario automobil kojim je upravqao pi-
jani voza~.
27. septembra 2009. godine, saobra}ajni policajac iz PU
za grad Beograd, Branko Simi} (1968) podlegao je povredama
zadobijenim tokom jula, kada ga je lice pod dejstvom alkoho-
la, prilikom obavqawa slu`bene du`nosti udarilo put-
ni~kim vozilom.
Najvi{e krivi~nih dela nad policijskim slu`benicima
izvr{eno je prilikom uspostavqawa javnog reda. Do ometa-
wa, spre~avawa i napada na policijske slu`benike naj~e{-
}e dolazi u no}nim (od 00.00 do 06.00) i ve~erwim satima
(18.00 do 24.00), dok je najmawi broj ovih krivi~nih dela iz-
vr{en u prepodnevnim satima. Dela su naj~e{}e vr{ena vi-
kendom, a izvr{ioci su uglavnom mu{kog pola (95,5%).
Preko polovine ih je u starosnoj dobi od 19. do 30. godine,
dok maloletni izvr{ioci ~ine oko 6%.
M.T.S.
INTERVJU14
Novi paso{i
sa otiskom prsta
Srbija je ~etvrta evropska zemqa, posle Nema~ke,
Austrije i Francuske, koja je 1. decembra u Centa-
ru za personalizaciju li~nih dokumenata Minis-
tarstva unutra{wih poslova uvela nadgra|eni sistem za
personalizaciju putnih isprava, koji u sebi sadr`i EAC
(Extended Access Control). Pomo}u ovog sistema putna is-
prava, pored postoje}ih podataka o identitetu vlasnika,
sadr`i i otisak prsta, kao i novi inspekcioni sistem za
otkqu~avawe ~ipa paso{a.
Sistem EAC je u rad pustio prvi potpredsednik vlade -
zamenik predsednika vlade i
ministar unutra{wih poslo-
va Ivica Da~i}, koji je rekao
da je po~elo izdavawe putnih
isprava nove generacije i da
su kapaciteti za izdavawe
ove jo{ savremenije biomet-
rijske putne isprave izme|u
7.000 i 8.000 paso{a dnevno.
Ministar Da~i} je istakao
da na{a zemqa mo`da prvi
put ide ukorak sa Evropom, s
obzirom na to da su sve zemqe
Evropske unije od 28. juna
2009. godine, u obavezi da uve-
du ovaj sitem. Po wegovim
re~ima, Srbija se izdavawem
biometrijskih paso{a sa
otiskom prsta svrstala u grupu deset dr`ava u svetu, koje
koriste tu tehnologiju.
Da~i} je precizirao da je do sada izdato vi{e od 1,3 mi-
liona biometrijskih paso{a, a da se procewuje da }e novu
putnu ispravu imati izme|u 2,5 i 3 miliona gra|ana, {to
je pozitivna posledica prvenstveno odluke o ukidawu vi-
za za gra|ane Srbije. On je naglasio je da ukidawe viza za
gra|ane Srbije nije poklon, ve} rezultat svih reformi
koje su sprovedene u posledwih godinu i po dana. On je is-
takao da je to izuzetno kratak period, koji nisu mogle da
prate mnoge druge zemqe.
Jedna od prednosti biometrijskih paso{a sa ugra|enim
otiskom prsta je {to }e weni vlasnici na dr`avnim gra-
nicama zemaqa koje imaju razvijene sisteme za kontrolu
paso{a, mo}i da koriste automatske prolaze odnosno pre-
lazi}e ih bez kontakata sa grani~nom policijom.
V. ].
Slobodan Nedeqkovi}, na~elnik Sektora za analitiku,
telekomunikacione i informacione tehnologije
Izazovi su pred namaSektor za analitiku, telekomunikacione i informacione tehnologije osnovan je krajem septembra
2009. godine, a obuhvata tri uprave - za analitiku, informacione tehnologije, i Upravu za vezu
i kriptoza{titu. Slobodan Nedeqkovi} je prvi na~elnik novoosnovanog sektora, pa smo sa wim
razgovarali o prvim utiscima, ali i na~inu i ciqevima rada Sektora.
[ta vas je motivisalo
da prihvatite ovu fun-
kciju?
Rad u MUP-u predstavqa
izazov, ali i privilegiju, jer
je to prilika da se u~estvuje
u obavqawu poslova od kojih
zavisi egzistencija dr`ave i
gra|ana. To je svakako osnov-
ni motiv.
Koji je prvi korak koji
ste preduzeli po dolasku na
~elo Sektora?
Pre bi se moglo govoriti
o seriji poteza, kao {to je
uvo|ewe novih servisa svim
mobilnim jedinicama na te-
renu, poput dostupnosti po-
dacima iz patrolnih vozila,
pra}ewe svih patrolnih vo-
zila u komandnim centrima
putem GPS ure|aja i geogra-
fsko - informacionog sis-
tema, stvarawe modernijeg i
funkcionalnijeg informa-
cionog sistema, digitaliza-
cija mre`e, {irewe TETRA
mre`e, uvo|ewe savremenih
alata u analitici, sa novim
sistemima pretrage podata-
ka...
Kakvi su Va{i prvi
utisci na novom radnom
mestu?
Veoma povoqni, sa dosta
prostora za unapre|ewe pos-
lovnih procesa.
Da li ste zadovoqni za-
te~enim stawem u pogledu
kadrovske popuwenosti i
stru~ne osposobqenosti?
Kakvi su planovi u tom
pogledu? Da li se planiraju
neke obuke za radnike sek-
tora?
Kadrovska popuwenost u
sedi{tima uprava je zadovo-
qavaju}a. Problem je u ne{-
to lo{ijoj popuwenosti u se-
di{tima podru~nih policij-
skih uprava. [to se ti~e
stru~nosti zaposlenih, po-
drazumeva se da ovako veliki
sistem stvara odli~ne ka-
drove. Problem je {to nema-
mo model da zadr`imo one
najboqe koji lako nalaze bo-
qe pla}ena radna mesta u in-
stitucijama, poput poslov-
nih banaka, gde odr`avaju i
unapre|uju wihove mawe zah-
tevne sisteme. [to se ti~e
obuka, sam sektor planira
obuku svojih zaposlenih u
mnogo ve}em obimu nego do
sada, ali je u isto vreme oba-
veza sektora da zna~ajno
pove}a obuku svih za-
poslenih u MUP-u, ka-
ko bi im pribli`ili
sve prednosti savreme-
nih informacionih
tehnologija i analiti~-
kih metoda.
[ta bi ste identifiko-
vali kao najve}e probleme u
radu?
Upravo sama veli~ina
MUP-a usporava procese. To
je kod ovakvih gigantskih
sistema normalna pojava i na
wu se mora ra~unati. Ne tre-
ba dozvoliti da ova pojava
izazove odustajawe od proje-
kata koji su dokazali svoju
funkcionalnost i isplati-
vost.
Kako ocewujete materi-
jalnu i tehni~ku opremqe-
nost sektora? Koji su pla-
novi u tom pogledu?
Jednom re~ju, solidna. Me-
|utim, nas u sektoru to ne za-
dovoqava. Ako `elimo mo-
dernu i savremenu policiju,
moramo imati i najsavreme-
nije alate koje im stavqamo
na raspolagawe. Po{to se
smatramo servisom policije
i ministarstva unutra{wih
poslova, trudi}emo se da im
to i pru`imo. Ovo je mogu}e
samo stalnim ulagawem u
najsavremeniju opremu i
stru~no osposobqavawe za-
poslenih u Sektoru. Ono
{to moram da istaknem kao
esenciju je da je informaci-
oni sistem MUP-a ubedqivo
najslo`eniji u dr`avi, sa
najve}im brojem razli~itih
zahteva korisnika, a teleko-
munikaciona mre`a MUP-a
je najve}a, posle mre`a ko-
mercijalnih telekomunika-
cionih provajdera.
Kakvi su planovi u vezi
sa saradwom sa drugim or-
ganizacionim jedinicama
MUP-a?
Pre svega, `eleo bih da se
zahvalim kolegama iz svih
organizacionih jedinica
MUP-a na zaista odli~noj
saradwi u protekloj godini.
U 2009. godini smo, zbog
uspe{no obavqenog posla
oko vizne liberalizacije,
najvi{e sara|ivali sa kole-
gama iz Uprave za upravne
poslove i Uprave grani~ne
policije. Da ova saradwa ni-
je bila odli~na, ovaj posao
ne bi bio uspe{no obavqen.
Ono {to `elimo sebi da na-
metnemo kao fokus za idu}u
godinu je intenzivna sara-
dwa sa Upravom kriminalis-
ti~ke policije i Upravom
saobra}ajne policije. @eqa
je da u ove dve uprave, zajed-
ni~kim radom, uvedemo sevi-
se koji }e omogu}iti sve ob-
like dostupnosti informa-
cijama, ~ak i za jedinice u
vozilima ili kolege koji
svoj posao obavqaju na tere-
nu bez vozila.
Kako ocewujete opre-
mqenost Ministarstva
unutra{wih poslova teh-
ni~kom opremom?
Poku{a}u da budem objek-
tivan. Postoje najsavremeni-
ji informacioni sistemi
kojima mogu da se pohvale i
mnogo bogatije dr`ave, ali
je tako|e uo~qivo da neki
delovi MUP-a uop{te ne
poseduju informati~ku op-
remu, dok drugi rade na opre-
mi koja je trebalo da se ra-
shoduje pre vi{e godina. Sve
ovo name}e timu koji vodi
sektor, obavezu da prona|e
re{ewe za prevazila`ewe
prisutnih nedostataka. Mo-
ram samo da primetim da pos-
toje}i buxet ne ostavqa pu-
no prostora za unapre|ewe
informati~ke i telekomu-
nikacione prisutnosti.
Planiramo da kroz me|una-
rodnu saradwu apliciramo
za na{e razvojne projekte i
dobijemo finansijsku podr-
{ku od pristupnih fondova
EU ili kroz bilateralne
sporazume sa drugim dr`ava-
ma.
S. K. i M. T. S.
Slobodan Nedeqkovi}
AKTUELNO 15
Novi zakon za ve}u bezbednostNovi Zakon o bezbednosti saobra}aja stupio je na
snagu 10. decembra 2009. godine. Razgovarali smo sa
generalom Stojadinom Jovanovi}em, na~elnikom
Uprave saobra}ajne policije o novinama koje zakon
donosi
Imaju}i u vidu da se
odre|eni prekr{aji
na putevima ~esto
pojavquju kao uzrok najte-
`ih saobra}ajnih nezgoda,
kao i to da novi Zakon o bez-
bednosti saobra}aja na pute-
vima uvodi nova protivpra-
vna pona{awa, izdvojili
smo slede}e prekr{aje:
- Kori{}ewe telefona,
odnosno drugih ure|aja za
komunikaciju ukoliko nema,
odnosno ne koristi, opremu
koja omogu}ava telefonira-
we bez anga`ovawa ruku za
vreme vo`we (5.000 dinara).
- Antiradari:
� Posedovawe u vozilu
(6.000 - 20.000 dinara i
tri kaznena poena)
� Kori{}ewe (15.000 -
30.000 dinara, {est kaz-
nenih poena i najmawe
tri meseca za{titne
mere zabrane upravqa-
wa motornim vozilom)
� Prodaja i reklamirawe
- privredni prestup
(pravno lice 300.000-
2.500.000 dinara, odgo-
vorno lice 20.000 -
200.000)
- Pojas, u skladu sa prepo-
rukom proizvo|a~a u vo-
zilima na svim sedi{ti-
ma (5.000 dinara).
- U saobra}aju na putu, u
putni~kom, teretnom vozi-
lu i autobusu se mora nala-
ziti odgovaraju}i svetlood-
bojni prsluk (od 60.000 do
600.000 dinara za pravno li-
ce, odnosno 3.000 do 30.000
za odgovornog u pravnom li-
cu, od 10.000 do 50.000 dina-
ra za preduzetnika i 3.000
dinara za voza~a).
- Sedewe deteta mla|eg od
12 godina (osim do tri godi-
ne u bezbednosnom sedi{tu
na propisan na~in) na pre-
dwem sedi{tu, kao i lica
koje je pod uticajem alkoho-
la odnosno psihoaktivnih
supstanci ili koje iz dru-
gih razloga nije sposobno da
upravqa svojim postupcima
(5.000 dinara)
- Dete do tri godine sta-
rosti prevozi se u bezbed-
nosnom sedi{tu, odnosno
korpi, osim u vozilima za
javni prevoz putnika. Dete
se mo`e prevoziti na pre-
dwem sedi{tu, ukoliko se
prevozi u bezbednosnom se-
di{tu korpi, koja je okrenu-
ta suprotno pravcu kretawa
vozila, kada vozilo nema
ili je iskqu~en bezbednos-
ni vazdu{ni jastuk (5.000
dinara).
- Dr`awe deteta mla|eg
od 12 godina u krilu, na pre-
dwem sedi{tu (15.000 -
30.000 dinara, {est kazne-
nih poena i najmawe tri me-
seca za{titne mere zabrane
upravqawa motornim vozi-
lom).
- Nasilni~ka vo`wa je
postupawe voza~a koje je u
gruboj suprotnosti sa pra-
vilima saobra}aja, odnosno,
prilikom koje voza~ ne po-
kazuje obzir prema bezbed-
nosti ostalih u~esnika u sa-
obra}aju. Pored navedenog,
nasilni~ka vo`wa podrazu-
meva i kada voza~ dva ili
vi{e puta pro|e na crveno
svetlo ukoliko nije pro{lo
vi{e od deset minuta, kao i
kada voza~ izvr{i pretica-
we kolone vozila pri ~emu
svojim vozilom prelazi ili
se kre}e po neisprekidanoj
uzdu`noj liniji koja ra-
zdvaja kolovozne trake po
smerovima kretawa (kazna
zatvora od 30 do 60 dana i 15
kaznenih poena,
kao i za{titna
mera zabrane up-
ravqawa motor-
nim vozilom u
trajawu od najma-
we devet meseci,
ukoliko je voza~
prilikom nasil-
ni~ke vo`we
prouzrokovao sa-
obra}ajnu nezgo-
du, predvi|ena je
kazna zatvora od 45
do 60 dana i 17 kaznenih po-
ena, kao i za{titna mera za-
brane upravqawa motornim
vozilom u trajawu od najma-
we deset meseci).
- O{trije kazne za zaus-
tavqawe i parkirawe u tu-
nelu i nepreglednoj krivi-
ni (6.000 - 20.000 dinara i
dva kaznena poena). Novina
je da zaustavqawe pre-
dstavqa svaki prekid kreta-
wa vozila na putu u trajawu
do tri minuta, pri ~emu vo-
za~ ne napu{ta vozilo, osim
prekida zbog pravila kojima
se reguli{e saobra}aj. Sva-
ki prekid kretawa, osim
prekida radi postupawa po
znaku ili pravilu kojim se
reguli{e saobra}aj ili se
ne smatra zaustavqawem,
predstavqa parkirawe.
- Nova mesta na kojima vo-
za~ ne sme da zaustavi i par-
kira vozilo (5.000 dinara):
� fizi~ki odvojene kolo-
vozne trake
� traka za ukqu~ivawe
� zaustavna traka
� `uta traka i tramvajska
ba{tica
� rezervisana parking
mesta i
� na povr{ini na kojoj je
zabrawen saobra}aj.
- Obele`avawe vozila (u
propisanim slu~ajevima)
sigurnosnim trouglom na
odgovaraju}i na~in (u nase-
qu minimum deset metara, a
van naseqa 50 metara) (3.000
dinara).
- Obaveznost kra-
tkih/dnevnih svetala dawu
(3.000 dinara).
- No}u i u uslovima sma-
wene vidqivosti pe{ak ko-
ji se kre}e po kolovozu na
javnom putu van naseqa, mo-
ra biti osvetqen ili ozna-
~en reflektuju}om materi-
jom (kazna od 3.000 dinara,
ukoliko pe{ak sa sobom vo-
di i dete do 12 godina kazna
od 5.000 dinara).
- Voza~ i putnik motocik-
la, mopeda, tricikla i ~et-
vorocikla moraju za vreme
vo`we nositi na glavi za-
kop~anu homologovanu za{-
titnu kacigu, na na~in pro-
pisan deklaracijom proiz-
vo|a~a kacige (kazna od
5.000 dinara).
- Voza~ bicikla, mopeda,
tricikla, odnosno motocik-
la, ne sme da prevozi lice
koje je pod uticajem alkoho-
la, odnosno psihoaktivnih
supstanci ili koje iz dru-
gih razloga nije sposobno da
upravqa svojim postupcima
(kazna za voza~a motornog
vozila od 6.000 do 20.000 di-
nara, kao i dva kaznena poe-
na, dok }e voza~ bicikla mo-
rati da plati 5.000 dinara).
- Prilikom prelaska pre-
ko kolovoza pe{ak ne sme da
upotrebqava mobilni tele-
fon niti da koristi slu{a-
lice na oba uha (3.000 dina-
ra).
Voza~u koji ne upravqa
vozilom savesno bi}e oduze-
ta voza~ka dozvola ako je is-
puwen najmawe jedan od sle-
de}ih uslova:
1) ima 18 ili vi{e kazne-
nih poena
2) ukoliko je pravnosna`-
nom presudom osu|en za kri-
vi~no delo protiv bezbed-
nosti javnog saobra}aja, koje
za posledicu ima smrt lica
3) ukoliko je vi{e od jed-
nom u roku od pet godina
pravnosna`no osu|en za
krivi~no delo protiv bez-
bednosti javnog saobra}aja,
koje za posledicu ima te{ke
telesne povrede drugog lica
4) ukoliko je vi{e od jed-
nom u roku od tri godine
pravnosna`no osu|en za
krivi~no delo protiv bez-
bednosti javnog saobra}aja,
koje za posledicu ima teles-
ne povrede drugog lica ili
imovinsku {tetu.
Predvi|a se kazna zatvora
od najmawe 15 dana, za{tit-
na mera zabrane upravqawa
motornim vozilom od najma-
we osam meseci i 14 kazne-
nih poena za voza~a koji (~i-
nastavak na strani 16
General Stojadin Jovanovi}
Foto Tanjug
16 AKTUELNO
ni jedno od navedenih pro-
tivpravnih pona{awa):
1) upravqa vozilom bez
voza~ke dozvole one katego-
rije kojom upravqa, osim u
slu~aju kada je voza~koj doz-
voli istekao rok va`ewa
2) upravqa vozilom pod
dejstvom alkohola vi{e od
2,00mg/ml, kao i instruktor
vo`we, lice koje nadzire
voza~a sa probnom voza~kom
dozvolom i ispitiva~ na
prakti~nom delu voza~kog
ispita kada u~estvuje u sa-
obra}aju
3) odbije da se proveri
prisustvo u organizmu alko-
hola i/ili psihoaktivnih
supstanci pomo}u odgovara-
ju}ih sredstava (alkometar,
droga test i dr.), odnosno
stru~nom pregledu, kao i
instruktor vo`we, lice ko-
je nadzire voza~a sa pro-
bnom voza~kom dozvolom i
ispitiva~ na prakti~nom
delu voza~kog ispita kada
u~estvuje u saobra}aju
4) je iskqu~en iz saobra-
}aja, a zate~en je u upravqa-
wu vozilom za vreme traja-
wa tog iskqu~ewa
5) upravqa vozilom u vre-
me trajawa iskqu~ewa tog
vozila iz saobra}aja
6) upravqa motornim vo-
zilom, odnosno tramvajem,
za vreme trajawa za{titne
mere, t. j. mere bezbednosti
zabrane upravqawa motor-
nim vozilom
7) se na putu u nasequ kre-
}e brzinom koja je preko 70
km/h ve}a od dozvoqene
8) se na putu van naseqa
kre}e brzinom koja je preko
80km/h ve}a od dozvoqene,
kao i voza~ koji se na putu
van naseqa kre}e brzinom
koja je preko 70 km/h ve}a od
dozvoqene
9) se u zoni „usporenog sa-
obra}aja“ kre}e brzinom ko-
ja je preko 50km/h ve}a od
dozvoqene
10) se u zoni „30“ i zoni
„{kole“ kre}e brzinom koja
je preko 60km/h ve}a od doz-
voqene
11) no}u upravqa vozilom
na neosvetqenom delu puta,
a nema ukqu~eno nijedno
svetlo za osvetqavawe puta
niti predwe poziciono
svetlo
12) ne zaustavi vozilo is-
pred pe{a~kog prelaza na
kome se nalazi najmawe je-
dan pe{ak, kada mu je svet-
losnim saobra}ajnim zna-
kom ili znakom ovla{}enog
slu`benog lica prolaz za-
brawen
13) se ne zaustavi pred
prelazom puta preko `elez-
ni~ke pruge ukoliko je ure-
|aj za zatvarawe saobra}aja
spu{ten ili je po~eo da se
spu{ta, ili ako se daju svet-
losni ili zvu~ni znaci koji
upozoravaju da }e taj ure|aj
po~eti da se spu{ta, odnos-
no da se pribli`ava voz, u
slu~ajevima kada se u vozilu
prevozi dete mla|e od 12 go-
dina, ili upravqa autobu-
som kojim se prevoze putni-
ci, odnosno drugim vozilom
kojim se vr{i javni prevoz
putnika,
14) kao u~esnik saobra}aj-
ne nezgode u kojoj je neko li-
ce zadobilo telesne povre-
de ili je poginulo, ili je
nastala velika materijalna
{teta, nije zaustavio vozi-
lo, t. j. nije obavestio poli-
ciju i ostao na mestu nezgo-
de do dolaska policije i za-
vr{etka uvi|aja
15) instruktor vo`we ko-
ji obavqa prakti~nu obuku
kandidata za voza~e za vreme
trajawa za{titne mere, od-
nosno mere bezbednosti za-
brane upravqawa motornim
vozilom, ili koji je izgubio
pravo upravqawa motornim
vozilom odre|ene kategori-
je, t. j. kome je voza~ka doz-
vola oduzeta.
Ukoliko je voza~ prili-
kom izvr{ewa nekog od na-
vedenih prekr{aja prouzro-
kovao saobra}ajnu nezgodu,
kazni}e se kaznom zatvora
od najmawe 45 dana i 16 kaz-
nenih poena i izre}i }e se
za{titna mera zabrane up-
ravqawa motornim vozilom
od najmawe deset meseci.
Da li i na koji na~in no-
vi Zakon o bezbednosti
saobra}aja na putevima
pru`a ve}u sigurnost sa-
obra}ajnom policajcu to-
kom obavqawa redovnih
poslova?
- Zakon o bezbednosti sa-
obra}aja na putevima se pri-
mewuje od 11. decembra
2009. godine i daje osnovu za
ve}u bezbednost policij-
skim slu`benicima tokom
kontrole i regulisawa sa-
obra}aja.
Na osnovu ovog zakona,
Uprava saobra}ajne polici-
je pripremila je vi{e pod-
zakonskih akata (pravilni-
ka), kojima se bli`e defi-
ni{e na~in postupawa po-
licijskih slu`benika pri-
likom kontrole i regulisa-
wa saobra}aja. Nacrtom
Pravilnika o na~inu postu-
pawa policijskih slu`be-
nika u obavqawu poslova
kontrole i neposrednog re-
gulisawa saobra}aja na pu-
tevima bli`e se defini{u
procedure postupawa poli-
cijskih slu`benika. Odre-
dbe navedenog pravilnika
uskla|ene su sa na~elom
bezbednosti i pru`aju mak-
simalnu sigurnost policij-
skom slu`beniku tokom
kontrole i neposrednog re-
gulisawa saobra}aja.
U odredbama nacrta Pra-
vilnika o znacima koje
u~esnicima u saobra}aju na
putevima daju policijski
slu`benici maksimalno je
ugra|eno na~elo bezbednos-
ti sa aspekta bezbednosti
policijskih slu`benika,
u~esnika koji se kontroli-
{u i ostalih u~esnika u sa-
obra}aju.
Novim zakonom o bezbed-
nosti saobra}aja na putevi-
ma predvi|eno je snimawe
saobra}aja na putu radi pra-
}ewa bezbednosti i proto~-
nosti saobra}aja, pona{awa
u~esnika u saobra}aju, doku-
mentovawa saobra}ajnih
prekr{aja i drugih delika-
ta, odnosno uspostavqawe
video nadzora na najoptere-
}enijim raskrsnicama, uli-
cama kao i va`nijim putnim
pravcima. To samo po sebi
smawuje mogu}nost anga`o-
vawa policijskih slu`be-
nika na mestima koja zbog
gustine saobra}aja nisu bez-
bedna.
Kakvo je trenutno stawe
bezbednosti saobra}aja u
Republici Srbiji?
- Po~etak primene novog
zakona i sna`na medijska
kampawa koja je prethodila
po~etku primene, zna~ajno
su doprineli poboq{awu
stawa bezbednosti saobra-
}aja. Naime, od 1. do 17. de-
cembra 2009. godine, na pu-
tevima u Srbiji dogodile
su se ukupno 2.502 saobra}aj-
ne nezgode u kojima je pogi-
nulo 21 lice, dok je 635 li-
ca povre|eno. U pore|ewu
sa istim periodom 2008. go-
dine, ukupan broj saobra}aj-
nih nezgoda smawen je za oko
20%, broj povre|enih za oko
30%, a broj poginulih lica
za oko 40%. U istom periodu
2008. godine, dogodilo se
preko 3.100 saobra}ajnih
nezgoda u kojima je poginulo
35, a povre|eno oko 900 li-
ca. U prvoj nedeqi primene
novog zakona, od 11. do 17.
decembra 2009. godine, dogo-
dilo se ukupno 894 saobra-
}ajne nezgode, u kojim je po-
ginulo osam, a povre|eno
229 lica.
Kakva je tehni~ko-tehno-
lo{ka opremqenost i
obu~enost saobra}ajne
policije u Srbiji? [ta
treba poboq{ati?
- Za potrebe kontrole i
regulisawa saobra}aja, pri-
padnici saobra}ajne poli-
nastavak sa strane 15
Foto Tanjug
AKTUELNO 17
cije na podru~ju svih poli-
cijskih uprava koriste naj-
vi{e slu`bena vozila sa
obele`jima policije, zatim
vozila bez obele`ja poli-
cije, vozila za uvi|aje saob-
ra}ajnih nezgoda, terenska
vozila i druga.
Od ukupnog broja vozila
sa obele`jima policije,
67% je marke „pe`o 307“,
7% je „fijat punto“, 7%
„zastava 101/55“, 16% „jugo
florida“ i 3% je ostalih, a
od toga je 27% starije, a 73%
mla|e od pet godina.
Patrolna vozila starija
od pet godina su dotrajala,
~esto se kvare, u lo{em su
stawu i ve}i broj nije adek-
vatno opremqen. Postoje}a
oprema na i u vozilima je
dotrajala i u dosta slu~ajeva
neispravna (stalni ili ~es-
ti kvarovi), {to je posledi-
ca neredovnog i neadekvat-
nog odr`avawa, nedostatka
rezervnih delova, nekvali-
tetne opreme i dr.
Vozila bez slu`benih ob-
le`ja policije, mahom iz
Zastavinog programa proiz-
vodwe, stara su preko pet
godina i uglavnom dotraja-
la, a u ve}ini slu~ajeva se
koriste za obavqawe poslo-
Za obavqawe svakodnev-
nih operativnih poslova, u
pogledu stavqawa zahteva
za pokretawe prekr{ajnog
postupka, vo|ewe stani~-
nih evidencija i provere
preko JIS-a MUP-a Repub-
like Srbije, saobra}ajno
policijske ispostave jo{
uvek nisu dovoqno opre-
mqene potrebnom infor-
mati~kom opremom. Posto-
je}a oprema je starije gene-
racije i uglavnom je nedo-
voqne ja~ine i brzine ob-
rade podataka, zbog ~ega je
neophodna wihova zamena
novijom i savremenijom ra-
~unarskom opremom.
Od ostalih ure|aja i op-
reme, koji se koriste pri-
likom kontrole i reguli-
sawa saobra}aja, kao i vr-
{ewa uvi|aja saobra}ajnih
nezgoda, pripadnici saob-
ra}ajne policije koriste
fotoaparate (digitalni
ili klasi~ni), baterijske
lampe „Streamlight“, nese-
sere za uvi|aje saobra}aj-
nih nezgoda i druge opre-
me. Ova oprema je u dobrom
stawu i redovno se kori-
sti, ali je nedovoqna za
optimalan rad saobra}ajne
policije.
[to se ti~e opremawa
policijskih slu`benika
saobra}ajne policije ode-
}om (redovnom uniformom
i prate}om opremom), koja
je neophodna za obavqawe
redovnih slu`benih ak-
tivnosti, u vrlo lo{em je
stawu.
Imaju}i u vidu da je pre-
ma novom Zakonu 52,5% od
ukupno napla}enih nov~a-
nih kazni za u~iwene saob-
ra}ajne prekr{aje namewe-
no za opremawe pripadnika
saobra}ajne policije,
smatramo da }emo u nare-
dnom periodu imati do-
voqno nov~anih sredstava
kako bi adekvatno opremi-
li saobra}ajnu policiju,
novijim i savremenijim
ure|ajima, odnosno siste-
mima za kontrolu brzine
kretawa vozila, alkoholi-
sanosti voza~a, kontrolu
voza~a koji upravqaju pod
dejstvom psihoaktivnih
supstanci, video nadzorom
na putevima i ra-
skrsnicama. Verujemo da
}emo saobra}ajne policaj-
ce opremiti odgovaraju}om
uniformom i prate}om op-
remom, radi {to uspe{ni-
jeg obavqawa poslova saob-
ra}ajne policije na pro-
fesionalan na~in. V. ].
va u naseqenim mestima sa
mawim radijusom kretawa.
Pored navedenih vozila,
pripadnici saobra}ajne po-
licije u kontroli saobra}a-
ja koriste i vozila „presre-
ta~e“, a to su vozila bez
obele`ja policije, raznih
proizvo|a~a i modela, ~ije
performanse i ugra|ena op-
rema omogu}avaju lak{e ot-
krivawe i dokumentovawe
prekr{aja, naro~ito onih
najte`ih, kao {to je preko-
ra~ewe brzine kretawa vo-
obu~avaju. Iskustvo govori
da se ovakvom kontrolom
najlak{e otkrivaju i san-
kcioni{u izra`ena preko-
ra~ewa brzine na autoputu i
drugim va`nijim putnim
pravcima i time poboq{ava
bezbednost saobra}aja.
Tako|e, saobra}ajna poli-
cija koristi u operativnoj
kontroli saobra}aja u toku
letwe sezone motocikle
„BMV“. Tokom ove godine,
za kontrolu i regulisawe
saobra}aja koristili su se
wu uvi|aja
saobra}ajnih
nezgoda, po-
trebno je u
narednom pe-
riodu izvr-
{iti nabavku
novih vozila,
kako bi pri-
padnici sa-
obra}ajne po-
licije mogli
da obavqaju
svoje redovne
aktivnosti.
U ciqu
efikasni je
kontrole sa-
obra}aja i
obezbe|iva-
wa vaqanih
dokaza o ot-
krivenim saobra}ajnim pre-
kr{ajima, a uva`avaju}i
dostignu}a razvijenih evro-
pskih zemaqa i zemaqa u ok-
ru`ewu pri otkrivawu i do-
kumentovawu saobra}ajnih
prekr{aja, saobra}ajna po-
licija je opremqena savre-
menim radarskim ure|ajima,
vrhunskih performansi,
me|u kojima se isti~u la-
serski ure|aji „fama laser
III“ i „T laser III“, koji pri-
padaju posledwoj generaciji
radara, velikog dometa i
u~iniocu, tako i sudiji za
prekr{aje. Tako|e, za kon-
trolu brzine kretawa vozi-
la koriste se i radarski
ure|aji „pro laser III“, „la-
ser kam II“, „Z-25“, „K-15“ i
„multanova F-6“.
Za kontrolu alkoholisa-
nosti voza~a u operativnoj
kontroli saobra}aja i pri-
likom vr{ewa uvi|aja saob-
ra}ajnih nezgoda pripadni-
ci saobra}ajne policije ko-
riste alkometre „dreger
7410“ i „alkokvantum“. Do
sada su alkometri starije
proizvodwe vi{e puta po-
pravqani, a zbog skupih de-
lova popravka je na ivici
rentabiliteta. Usled nere-
dovnog i nedovoqnog nabav-
qawa koli~ina alkometara,
svi alkometri su stalno u
upotrebi i ~esto se kvare.
Od sistema veze, pripad-
nici saobra}ajne policije u
operativnoj kontroli saob-
ra}aja uglavnom koriste
kolske radio stanice koje su
ugra|ene u patrolna vozila,
ali i ru~ne radio stanice.
U skladu sa dinamikom op-
remawa „Tetra“ sistemom,
pripadnici saobra}ajne po-
licije su na saobra}ajnim
sektorima koristili tu mo-
gu}nost komunikacije.
zila, ali i nepropisno pre-
ticawe, prolazak na crveno
svetlo semafora, nekori-
{}ewe sigurnosnog pojasa i
kacige u toku vo`we. Rad sa
ovim vozilima zahteva po-
sebne ve{tine i ~lanovi
patrola koji rade ove poslo-
ve pa`qivo se selektuju i
motocikli u policijskim
upravama u Beogradu, Novom
Sadu, Ni{u, Kragujevcu,
Kraqevu, Pirotu, Po`are-
vcu, U`icu, ^a~ku i [apcu.
Za normalno funkcioni-
sawe pripadnika saobra}aj-
ne policije u operativnoj
kontroli saobra}aja i vr{e-
preciznosti. Specifi~-
nost ove vrste radara je {to
ima integrisanu kameru vi-
soke rezolucije i kvalitet-
ne optike koja, uz odgovara-
ju}i softver, omogu}ava
snimawe i ~uvawe prekr{a-
ja, tj. mogu}nost naknadnog
pokazivawa prekr{aja, kako
Foto Tanjug
OBUKE18
Za borbu protiv
visokotehnolo{kog kriminala
Savetovawe o bezbednosti saobra}aja
U okviru projekta finske vlade
U prvih deset meseci ove godi-
ne dogodile su se 54.553 saob-
ra}ajne nezgode na podru~ju
Republike Srbije, od toga
13.617 nezgoda sa nastradalim
licima. Nastradalo je 19.260
qudi, od kojih je 700 poginulo,
a 18.560 povre|eno.
U pore|ewu sa istim peri-
odom 2008. godine, ukupan
broj saobra}ajnih nezgoda je
smawen za 1,8%, a broj nezgo-
da sa nastradalim licima za
3,0%. Ukupan broj nastrada-
lih lica je smawen za 1,3%,
pri ~emu je smawen broj pogi-
nulih za 70 lica (9,1%) i broj
povre|enih za 176 lica
(0,9%).
Uorganizaciji Minis-
tarstva unutra{wih
poslova Republike Sr-
bije - Uprave saobra}ajne po-
licije i nema~ke Fondacije
„Hans Zajdel“, od 11. do 13. no-
vembra u Vrwa~koj Bawi, od-
r`ano je osmo savetovawe na
temu „Unapre|ewe policij-
skih poslova bezbednosti sa-
obra}aja“.
Ciq ovog me|unarodnog sa-
vetovawa je nastavak procesa
razmene najboqe policijske
prakse u oblasti bezbednosti
saobra}aja, daqe otvarawe na-
{e zemqe prema Evropi i sa-
radwa sa saobra}ajnim polici-
jama zemaqa u okru`ewu i ze-
maqa ~lanica EU.
Zamenik direktora polici-
je MUP-a Republike Srbije
Branislav Mitrovi} pozdra-
vio je u~esnike savetovawa u
ime ministra unutra{wih
poslova i direktora policije,
istakav{i zna~aj razmene is-
kustava sa kolegama iz inos-
transtva, uo~i primene novog
Zakona o bezbednosti saobra-
}aja.
Na~elnik Uprave saobra}aj-
ne policije general Stojadin
Jovanovi} istakao je ovu godi-
nu kao prelomnu za bezbednost
saobra}aja u Srbiji, po dva os-
nova. Usvajawem novog Zakona
o bezbednosti saobra}aja Re-
publika Srbija u~inila je ve-
liki korak ka postizawu orga-
nizovanog sistema upravqawa
bezbedno{}u saobra}aja i ove
godine realizovana prvi put je
organizovana obuka slu`beni-
ka saobra}ajne policije izvan
teritorije Srbije, u Italiji.
General Jovanovi} naglasio
je da novi zakon uvodi zna~ajne
novine kojima se unapre|uje
za{titni sistem i proces up-
ravqawa bezbedno{}u saobra-
}aja na svim nivoima, kao {to
su odredbe o uvo|ewu kaznenih
poena, definisawe pojma na-
silni~ke vo`we, utvr|ivawe
sistema finansirawa bezbed-
nosti saobra}aja, i novine u
radu auto-{kola i stanica za
tehni~ke preglede vozila, od-
redbe o saobra}ajnoj signali-
zaciji, o putevima, o tehni~-
kom regulisawu saobra}aja, o
posebnim merama i ovla{}e-
wima (ure|aji za snimawe sa-
obra}aja i u~esnika u saobra-
}aju, uklawawe nepropisno za-
ustavqenih, parkiranih vozi-
la i td.). Sve odredbe pojedi-
na~no i u celini treba da do-
prinesu stvarawu optimalnih
uslova za uspostavqawe kvali-
tetnog sistema upravqawa
bezbedno{}u saobra}aja i
stvarawu sigurnijeg saobra}aj-
nog okru`ewa za sve u~esnike
u saobra}aju. Po re~ima gene-
rala Stojadina Jovanovi}a, to-
me }e u mnogome doprineti
najsavremenija tehnolo{ka re-
{ewa i oprema, kao {to je Fa-
ma laser III, koji saobra}ajna
policija koristi za kontrolu
brzine kretawa vozila (od
2008) i T-laser (od 2009. godi-
ne).
Rezultati istra`ivawa i
iskustva prezentovana na save-
tovawu, bi}e iskori{}ena u
ciqu efikasnije primene no-
vog Zakona o bezbednosti saob-
ra}aja na putevima, a prikaza-
na primewiva re{ewa ugradi-
}e se u podzakonske akte ~ija je
izrada u zavr{noj fazi. Me|u-
sobni kontakti i razmena is-
kustava doprine}e poboq{a-
wu stawa bezbednosti saobra-
}aja u Srbiji, ali i u drugim
dr`avama.
Osim predstavnika Uprave
saobra}ajne policije, podru-
~nih policijskih uprava i up-
rava u sedi{tu Ministarstva,
na seminaru su u~estvovali
eminentni stru~waci u oblas-
ti bezbednosti saobra}aja iz
zemqe i inostranstva, pre-
dstavnici Ministarstva za in-
frastrukturu, Ministarstva
odbrane, Ministarstva pravde
i Ministarstva prosvete Sr-
bije, Crvenog krsta Srbije,
kao i predstavnici saobra}aj-
ne policije Norve{ke, Belgi-
je, Francuske, [panije, Ita-
lije, Nema~ke, Gr~ke, Bugar-
ske, Turske, Hrvatske, Federa-
cije BiH, Republike Srpske,
Crne Gore, OEBS-a i TIS-
POL-a (Evropska organizacija
saobra}ajnih policija). V. ].
Jedinica za strate{ka
pitawa policije iz Mi-
sije OEBS-a u Be~u, u sa-
radwi sa Misijom OEBS-a u
Srbiji i ministarstvom
unutra{wih poslova Repub-
like Srbije, organizovala je
7. i 8. decembra u Palati
Srbije, u Beogradu, regio-
nalnu obuku o malicioznim
softverima, za stru~wake u
borbi protiv visokotehno-
lo{kog kriminala u Jugois-
to~noj Evropi.
Polaznici obuke bili su
stru~waci Ministarstava
unutra{wih poslova Repub-
like Srbije, Hrvatske, Bos-
ne i Hercegovine, Republi-
ke Srpske i Crne Gore, a
predava~i stru~waci iz
kompanije Mekafi. Ovo je
prvi put da Misija OEBS-a
sara|uje sa privatnim sekto-
rom u edukaciji policijskih
slu`benika u vidu obuke.
Kompanija Mekafi za svoj
agan`man nije uzela nikakvu
nov~anu nadoknadu.
Su{tina obuke je otkri-
vawe metodologija koje ko-
riste kriminalci sveta, ko-
ji se bave visokotehnolo{-
kim kriminalom. S obzirom
na to da je visokotehnolo{-
ki kriminal rastu}i pro-
blem sa negativnim utica-
jem na sve sfere dru{tva,
neophodno je da policijski
stru~waci idu ukorak sa
wim, da mogu da ga prepozna-
ju i otkriju. Zbog toga su
obuke iz ovako specifi~ne
oblasti od posebnog zna~aja
za zemqe Jugisto~ne Evrope,
~ije su specijalizovane jedi-
nice za borbu protiv viso-
kotehnolo{kog kriminala u
razvoju.
Ministarstvo unutra-
{wih poslova Republike
Srbije pru`ilo je svu po-
trebnu logistiku i infra-
strukturu neophodnu za rea-
lizaciju jedne ovako tehno-
lo{ki napredne obuke.
Glavni koordinator obuke
iz Jedinice za strate{ka
pitawa policije OEBS-a u
Be~u, Tim Del Vekijo nagla-
sio je da su policajci - po-
laznici, tokom dvodnevne
obuke, dobili najsve`ije i
najnovije informacije iz
visokotehnolo{kog krimi-
nala. On je rekao da bi Srbi-
ja mogla da postane regio-
nalni centar za obuku iz ove
oblasti i da je u toku reali-
zacija donacije od 30 ra~una-
ra MUP-u Srbije, koji }e se
koristiti za naredne obuke
u borbi protiv visokotehno-
lo{kog kriminala. Po we-
govim re~ima, ciqevi obuke
su da polaznici ste~ene
ve{tine i znawa u borbi
protiv ove vrste kriminala
nastave da razvijaju i prene-
su ih svojim kolegama, kao i
da postanu deo „24/7 mre`e“
- me|unarodna Jedinica za
borbu protiv visokotehno-
lo{kog kriminala u svetu.
V. ].
Biro za strate{ko planirawe sprovodi
drugu fazu projekta finske vlade „Unapre-
|ewe kapaciteta za strate{ko planirawe i
upravqawe u Ministarstvu unutra{wih
poslova“, koja obuhvata me|unarodno akre-
ditovan kurs iz menaxmenta.
Obuka je sprovodena od 14-24. decembra, u
saradwi sa Institutom za liderstvo i me-
naxment (ILM), koji je vode}i institut iz
oblasti menaxmenta u Velikoj Britaniji i
koji podu~ava preko 80.000 polaznika {i-
rom Evrope. Predavawa je odr`avao profe-
sor dr Miodrag Ivanovi}, profesor menax-
menta na Ouklands Kolexu.
Obuka je posebno prilago|ena potrebama
MUP-a, a program podrazumeva 34 ~asa or-
ganizovane nastave iz oblasti: upravqawe
sobom, qudima, informacijama, aktivnos-
tima i resursima. Kandidati su bili u oba-
vezi da do kraja obuke urade mini projekat,
koji }e pokazati nau~ene ve{tine.
Trening je poha|alo 15 rukovodilaca ka-
bineta ministra, Direkcije policije, Sek-
tora unutra{we kontrole, Sektora za va-
nredne situacije, Sektora finansija, qud-
skih resursa i zajedni~kih poslova i Sek-
tora analitike, telekomunikacionih i in-
formacionih tehnologija.
OBUKE 19
Saradwa sa Ministarstvom odbrane
UNastavnom centru
Avala, 29. oktobra
sve~ano su dodeqeni
sertifikati polaznicima
zavr{nog specijalisti~kog
kursa za poligrafske ispi-
tiva~e koji je, u organizaci-
ji Uprave kriminalisti~ke
policije i Uprave za stru-
~no obrazovawe, osposobqa-
vawe, usavr{avawe i nauku
MUP-a Republike Srbije,
realizovan u periodu od maja
do septembra ove godine.
- Ovo je peti ciklus obuke
od 2001. godine, koju sprovo-
de eksperti Ministarstva
unutra{wih poslova, ka`e
Mirko Mateji}, rukovodi-
lac Grupe za kriminalis-
ti~ku psihologiju i poli-
grafska ispitivawa u Upra-
vi kriminalisti~ke poli-
cije u sedi{tu Ministar-
stva, i dodaje da je u ovom de-
lu sveta Ministarstvo unut-
ra{wih poslova vode}i cen-
tar za poligrafsku obuku i
da jedini imamo instituci-
onalno obrazovawe poligra-
fskih ispitiva~a. Do sada
su se kod nas obu~avali po-
ligrafski ispitiva~i iz
vi{e zemaqa biv{e SFRJ, a
ovim posledwim ciklusom
obuke, uspostavili smo sara-
dwu sa Ministarstvom od-
brane i Vojno-bezbednosnom
agencijom, ~ije pripadnike
obu~avamo za obavqawe pos-
lova poligrafskih ispiti-
va~a.
Deo obuke realizovan je u
Nastavnom centru Avala, a
polaznici obuke su dvade-
set radnih dana proveli u
terenskim uslo-
vima {irom Sr-
bije, gde su se se
suo~avali sa re-
alnim situaci-
jama ovog posla.
- Po tome se na{
metod i razli-
kuje od onog koji
se sprovodi u ne-
kim drugim
svetskim cen-
trima, gde se sva
obuka izvodi u
k a b i n e t s k i m ,
{kolskim uslo-
vima, ka`e Ma-
teji}.
Predava~i na
obuci bili su sa-
da{wi, ali i nekada{wi po-
ligrafski ispitiva~i iz
Uprave kriminalisti~ke
policije, istaknuti stru-
~waci u oblasti forenzike,
kao i profesori Krimina-
listi~ko-policijske akade-
mije.
S. K.
za trenere, evaluaciju nasta-
ve i izradu nastavnih plano-
va i programa: Neboj{a Ma-
nojlovi} iz Jagodine, Dragan
Maksimovi} iz Kikinde, Mi-
roslav Ostoji} iz Novog Sada
i Stepa @ivanovi} iz Beog-
rada. Na posledwem realizo-
vanom kursu, grupi trenera se
prikqu~io i Miodrag Petro-
vi} iz Kragujevca. Gosti pre-
dava~i su anga`ovani iz Sek-
tora za vanredne situacije,
Uprave za stru~no obrazova-
we, osposobqavawe, usavr{a-
vawe i nauku i Kriminalis-
ti~ko-policijske akademije.
U simulacijama odnosa sa me-
dijima anga`ovani su novina-
ri iz razli~itih medijskih
ku}a.
Nastavni centar „Avala’’
pru`a idealne uslove za
sme{taj i rad polaznika i
trenera i omogu}ava da se u
prijatnom okru`ewu stvori
idealna radna atmosfera.
Po godi{wem planu Naci-
onalnog trening centra i
Sektora za vanredne situaci-
je, svake godine se realizuju
tri nova kursa na kojima
u~estvovuju svi najvi{i ru-
kovodioci vatrogasno-spasi-
la~kih jedinica iz svih 27
organizacionih jedinica
Sektora za vanredne situaci-
je, MUP-a Srbije. U 2010. go-
dini je planiran i pilot
kurs za operativne rukovodi-
oce na osnovu Nastavnog pro-
grama koji je usvojen ove go-
dine i kome }e tako|e u~es-
tvovati po deset polaznika
operativnog nivoa rukovo|e-
wa.
Ovakav vid obuke po meto-
dama koje se koriste u zemqa-
ma Evropske unije, podi`e
nivo stru~nosti, efikasnos-
ti i standardizuje rad svih
vatrogasno-spasila~kih jedi-
nica na celoj teritoriji re-
publike Srbije, {to i jeste
ciq ovakve vrste obuke.
A. L.
Kursevi za rukovodioce
Uorganizaciji Sektora
za vanredne situacije
i Uprave za stru~no
obrazovawe, osposobqavawe,
usavr{avawe i nauku, u pro-
tekle dve godine u Nastavnom
centru „Avala’’ realizovano
je {est kurseva za organiza-
cione rukovodioce vatrogas-
no-spasila~kih jedinica
(sredwi nivo rukovo|ewa) sa
ukupno 60 polaznika.
Polaznici na kursevima
bili su rukovodioci vatro-
gasno-spasila~kih jedinica
iz svih organizacionih jedi-
nica Sektora. Kursevi su
trajali dve nedeqe, a na wima
je u~estvovalo po deset po-
laznika.
Kursevi su realizovani po
nastavnom planu i programu
koji je kreiran po savreme-
nim andrago{kim metodama.
Nastavni sadr`aj kursa se
sastoji iz dve oblasti: osno-
va rukovo|ewa (uvod u ruko-
vo|ewe, vo|stvo, gra|ewe ti-
ma, komunikacija, motivaci-
ja, etika i vrednosti, plani-
rawe, re{avawe problema,
ure|ivawe vremena, dono{e-
we odluke, upravqawe radom
i stres) i rukovo|ewa vatro-
gasno-spasila~kim jedinica-
ma (organizacioni koncepti,
organizacione aktivnosti,
rukovo|ewe na intervencija-
ma, opasnosti i mere bezbed-
nosti na intervencijama, od-
nos sa medijima, analiza do-
ga|aja, obuka i stru~no usavr-
{avawe, operativne karte,
javne ve`be, visoki objekti,
primena ra~unara i edukacija
gra|ana i dece). Izuzetni re-
zultatu su postugnuti aktiv-
nostima u malim grupama.
Rukovodilac na dosada{-
wim realizovanim kursevima
je bio samostalni policijski
savetnik Aleksandar Lazare-
vi}, na~elnik Nacionalnog
trening centra za vanredne
situacije u Sektoru za vanre-
dne situacije. Predava~i na
kursu su rukovodioci vatro-
gasno-spasila~kih jedinica,
Sektora za vanredne situaci-
je koji su zavr{ili kurseve
Pukovnik Dejan Jankovi} sa ekspertima KTC-a
Polaznici kursa ispred Nastavnog centra „Avala“
KRIMINALISTI^KA POLICIJA20
Svako dete je podjednako va`no
Povodom obele`avawa
dvadesetogodi{wice
usvajawa Konvencije
o pravima deteta, UNICEF
je 20. novembra organizovao u
Beogradu javnu debatu o pre-
dstavqawu dece u medijima i
ulozi medija u izve{tavawu o
deci i wihovim pravima, pod
nazivom „Deca u medijskom
ogledalu“.
Ciq debate je da se ustano-
ve osnovne karakteristike
medijske slike o deci, koli-
ko se po{tuju profesionalni
standardi i prava dece u sr-
pskim medijima, koliko se
mediji pridr`avaju svojih
novinarskih kodeksa i zako-
nodavstva iz ove oblasti i
kako se sankcioni{u eventu-
alne povrede de~jih prava.
Prvi potpredsednik vlade
- zamenik predsednika vlade
i ministar unutra{wih pos-
lova Ivica Da~i} prisus-
tvovao je javnoj debati. Tom
prilikom, istakao je da Mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova Republike Srbije pos-
ledwih godina veliku pa`-
wu posve}uje blagovremenom
i ta~nom izve{tavwu javnos-
ti o svojim aktivnostima. Na
sajtu Ministarstva postoji
poseban link posve}en deci
i mladima „Deca i polici-
ja“, gde se mogu upoznati sa
svojim pravima i aktivnos-
tima koje sprovodi Minis-
tarstvo.
Ministar Da~i} je nagla-
sio da u MUP-u postoji po-
sebna organizaciona jedini-
ca - Odsek za prevenciju i
suzbijawe maloletni~ke de-
linkvencije koji se bavi de-
com i mladima u sukobu sa za-
konom, kao i to da je ove godi-
ja, koji su odgovorni za za{-
titu prava deteta, ali i wi-
hovu boqu me|usobnu komu-
nikaciju.
U izve{tajima medija u Sr-
biji o deci, dominiraju teme
koje decu prikazuju kao na-
silnike ili `rtve nasiqa,
pokazalo je istra`ivawe
Centra za medije Fakulteta
politi~kih nauka u Beogradu
sprovedeno u periodu od ja-
nuara do septembra 2009. go-
dine. Prema podacima
MUP-a u odnosu na isti pe-
riod 2008, prvih jedanaest
meseci karakteri{e smawe-
we broja krivi~nih dela ma-
loletnika za 9,4%, kao i bro-
ja prijavqenih maloletnih
u~inilaca za 4,4%. V. ].
ne formirana Radna grupa za
koordinaciju aktivnosti na
sprovo|ewu odredbi Konven-
cije o pravima deteta. Pot-
pisan Aneks memoranduma o
saradwi u okviru projekta
„[kola bez nasiqa“, a nas-
|enih ~iwenica i okolnosti
blagovremeno i objektivno
informi{u javnost. Shodno
zakonu ne smeju otkrivati po-
verqive podatke, kako ne bi
ugrozili daqi tok postupka i
ostvarili {tetan uticaj na
ceo mladi nara{taj kao sklon
nasiqu.
Po wegovim re~ima, poli-
cija je tu da uka`e i pomogne
da do drasti~nih slu~ajeva ne
do|e, a ako se oni dogode da
bez razlike za{titi sve ak-
tavqena je i obuka policij-
skih slu`benika za primenu
Zakona o maloletnicima.
- Polaze}i od toga da je
„postupawe u najboqem inte-
resu deteta“ imperativ za sve
profesionalce, pa tako i u
slu~aju izve{tavawa o deci i
mladima moraju biti ispo{-
tovana odre|ena ograni~ewa,
a posebno ona koja predvi|a
Zakon o maloletnicima. Ka-
ko policija naj~e{}e prva
dolazi do saznawa o izvr{e-
nom krivi~nom delu ili pre-
kr{aju u kome mogu u~estvo-
vati deca i mladi, kao `rtve
ili u~inioci, policijski
slu`benici, tek nakon utvr-
dostojanstvo, psihofizi~ki
i socijalni razvoj malolet-
nika, kao i na ugled wegove
porodice. Vrlo je va`no da
mediji dosledno po{tuju ova
pravila u izve{tavwu i sle-
de uputstva profesionalaca
u radu s decom i mladima, a da
se novinari informi{u i sa-
vetuju s wima, jer ~est je slu-
~aj da se zbog senzacionaliz-
ma i neargumentovanog iz-
ve{tavawa pojedinih medija
uporno stvara slika da nasi-
qe me|u mladima prati dra-
sti~an porast, rekao je mi-
nistar Da~i} i dodao da se ne
mo`e na osnovu nekoliko ek-
stremnih primera ocewivati
tere i naglasio da je svako de-
te podjednako va`no, tako da
treba napraviti jasnu razli-
ku izme|u izve{tavawa o do-
ga|aju i kr{ewa prava deteta.
Da~i} je istakao da je Vla-
da Srbije donela niz zakona i
pravnih akata, kao i strate-
gija za ostvarivawe prava de-
ce i rekao da }e Ministar-
stvo unutra{wih poslova bi-
ti UNICEF-ov partner i sa-
radnik koji }e zajedni~kim
radom {tititi prava dece.
U~esnici skupa slo`ili
su se da je potrebno omogu}i-
ti edukaciju novinarima i
predstavnicima ministar-
stava i dr`avnih instituci-
Da bi pomogao novina-
rima u izve{tavawu o te-
mama koje se ti~u dece,
UNICEF je formulisao
{est principa koji su
dati kao smernice za in-
tervjuisawe dece i se-
dam smernica za izve{-
tavawe o deci. UNICEF
se rukovodio ~iwenicom
da izve{tavawe o deci i
mladima nosi posebne
izazove, a u nekim slu~a-
jevima izve{tavawe mo-
`e dovesti decu u opas-
nost od odmazde ili
stigmatizacije. Regio-
nalni savetnik za medije
UNICEF-a Xon Bat ista-
kao je da mediji treba
pa`qivo da odmere pos-
ledice publikovanih in-
formacija o deci, kao i
to da interes deteta tre-
ba da bude iznad infor-
misawa javnosti.
Regionalna
radionica
Uorganizaciji Ministarstva unutra{wih pos-
lova, Ministarstva pravde Republike Srbije i
Kancelarije Ujediwenih nacija za borbu pro-
tiv droge i kriminala (UNODC), u Beogradu je od 24.
do 26. novembra odr`ana radionica za pripremu smer-
nica o instrumentima me|unarodne pravne saradwe u
oblasti borbe protiv trgovine qudima i krijum~are-
wa migranata.
Dr`avni sekretar u MUP-a, Dragan Markovi} otvo-
rio je skup, a me|u u~esnicima radionice bili su pre-
dstavnici policije, sudstva, tu`ila{tva, nacionalnih
koordinatora za borbu protiv trgovine qudima iz ze-
maqa u~esnica projekta i relevantnih me|unarodnih
organizacija.
Ministar unutra{wih poslova prisustvovao je debati
SPECIJALNE JEDINICE 21
Pripadnici SAJ-a obele`ili krsnu slavu Sveti arhangel Mihailo
U slu`bi naroda, u slavu bogaKrsnoj slavi u bazi SAJ-a prisustvovali ministar Ivica Da~i}, direktor
policije Milorad Veqovi} i drugi ugledni gosti. ^in rezawa slavskog kola~a
obavio vladika ba~ki Irinej uz saslu`ewe vladike zahumsko-hercegova~kog
Grigorija i vladike ameri~kog Longina. - Neka vas Bog milostivi ~uva, a vi
~uvajte Srbiju - poru~io ministar Da~i} pripadnicima SAJ-a
Poseta specijalnoj jednici
francuske policije (RAID)
Delegacija Protivteroristi~ke jedinice, na ~elu
sa komandantom potpukovnikom policije Gora-
nom Dragovi}em, posetila je bazu specijalne jedini-
ce francuske policije (RAID), u Parizu. Tokom obi-
laska baze, objekta za ve`bawe taktike upada, stre-
qane, magacina za naoru`awe i tehni~ko odr`avawe
i takti~kih poligona, predstavnici PTJ su se upoz-
nali sa zadacima i na~inom rada ove elitne francus-
ke jedinice. Posle prezentacije obuke i rada fra-
ncuskih specijalaca, oceweno je da treba nastaviti
sa zajedni~kim obukama koje se ve} pet godina reali-
zuju na poligonima u Srbiji, a u kojima u~e{}e uzi-
maju i sve specijalne jedinice iz na{eg regiona.
Unastavnom centru „Kula“,
5. novembra je po~ela ~et-
voronedeqna zajedni~ka
obuka pripadnika Posebne jedi-
nice Uprave policije Crne Gore
i policijskih slu`benika @an-
darmerije. Obuka se realizuje pod
organizacijom i rukovodstvom in-
struktora iz @andarmerije.
Pored polaznika i instruktora ot-
varawu su prisustvovali komandant
Posebne jedinice Uprave policije
Crne Gore Milo{ Vu~ini}, pomo}-
nik direktora za Sektor policije op-
{te nadle`nosti Crne Gore Slavko
Stojanovi}, pomo}nici direktora,
glavni policijski savetnik Miro-
slav Kova~evi}, kao i policijski sa-
vetnik Sa{a Mitrovi} i komandant
@andarmerije, pukovnik dr Bratis-
lav Diki}.
Drugog decembra 2009. godine od-
r`ana je pokazna ve`ba povodom zavr-
{etka ~etvoronedeqne obuke pripad-
nika @andarmerije i Posebne jedi-
nice Uprave policije Crne Gore.
Ve`bi su prisustvovali direktori
policija Republike Srbije i Crne
Gore, Milorad Veqovi} i Veselin Ve-
qovi}. �
Zajedni~ka pokazna ve`ba
Specijalna antiterori-
sti~ka jedinica (SAJ)
obele`ila je 21. no-
vembra svoju krsnu slavu Sve-
ti arhangel Mihailo. Sve~a-
nosti u bazi jedinice u Bataj-
nici i rezawu slavskog kola-
~a prisustvovali su najvi{i
rukovodioci MUP-a Repub-
like Srbije, crkveni veliko-
dostojnici i druge visoke
zvanice i gosti. Svojim pri-
sustvom, slavu su uveli~ali
prvi potpredsednik Vlade -
zamenik predsednika Vlade i
ministar unutra{wih poslo-
va Ivica Da~i}, direktor po-
licije Milorad Veqovi}, za-
menik direktora policije
Branislav Mitrovi}, na~el-
nik Sektora za vanredne si-
tuacije Predrag Mari}, ko-
mandant Protivteroristi~-
ke jedinice potpukovnik Go-
ran Dragovi} i drugi gosti.
^in rezawa slavskog kola-
~a obavio je vladika ba~ki
Irinej, uz saslu`ewe vladi-
ke zahumsko-hercegova~kog
Grigorija i vladike ameri~-
kog Longina.
^estitaju}i slavu pripad-
nicima SAJ-a i obra}aju}i se
prisutnima, ministar Da~i}
se najpre zahvalio vladikama
na prisustvu i rekao da poli-
cija i wene elitne jedinice
rade posao koji je od op{teg
dru{tvenog zna~aja.
- Ova policija i ova Speci-
jalna antiteroristi~ka jedi-
nica upravo se bori za to da
vlada mir me|u qudima, da
nema nasiqa i kriminala, re-
kao je ministar i istakao da
postoji re{enost da Srbija
bude mirna dr`ava, u kojoj }e
tokovi ilegalne trgovine
narkoticima, oru`jem i qu-
dima biti prese~eni, a koru-
pcija i delovawe organizova-
nih kriminalnih grupa spre-
~eni.
Obele`avawe krsne slave
ove elitne jedinice je i pri-
lika da se setimo onih koji
su dali `ivote obavqaju}i
du`nosti {irom Srbije,
naglasio je ministar Da~i}
i podsetio da je u posledwih
20 godina skoro 1.000 pri-
padnika MUP-a izgubilo
`ivot obavqaju}i radne za-
datke.
Vladika zahumsko-herce-
gova~ki Grigorije u svom ob-
ra}awu slavqenicima i gos-
tima je, izme|u ostalog, ka-
zao i slede}e: „Vidimo da u
na{em narodu postoje mladi
i zdravi qudi koji }e na}i
uvek nekog komandanta,
sli~no ovom va{em, koji }e
znati da ka`e „Stojmo pravo,
stojmo pred Bogom, stojmo
pred pravdom i pred isti-
nom“ i to }e biti prava po-
beda. I uvek }e pobediti do-
bro, i uvek }e pobediti do-
bri i zdravi qudi, kao {to
ste vi“. D. Xami}
SA SVIH STRANA 22
Maraton „Zemqa“Hazama Sigemi, poznatiji
kao Hazama Kanpei, ko-
mi~ar je i glumac iz
Osake koji je ove godine zapo-
~eo svoj Maraton „Zemqa“
(Earth Marathon), dug 36.000 ki-
lometara.
Kanpei je planirao da jedri-
licom pre|e 16.000 kilometa-
ra, a kada je na kopnu svakod-
nevno da tr~i 10 sati. To je deo
kampawe za kandidaturu Tokija
za Olimpijske igre 2016.
Tokio je tu trku izgubio, jer
}e doma}in Olimpijade 2016.
godine biti Rio, ali je Hazama
nastavio svoj maraton preko
ameri~kog kontinenta do Ev-
rope, pa i do Srbije.
Ovoga {ezdesetogodi{waka,
koji za sebe ka`e da je ~ovek sa
vizijom, a na ovom dugom, dugom
putu `eli da pretvori nevero-
vatan san u realnost i time do-
da jo{ jednu stranicu svojoj ne-
verovatnoj `ivotnoj kwizi,
koji `eli da tr~i i jedri ce-
lom planetom Zemqom iz dana
u dan, po 30 miqa sa jednim jed-
nostavnim ciqem da se nakon
30 meseci na|e na mestu odakle
je ovaj ~udesan maraton i po-
~eo, naneo je put u Ni{.
Dok su obilazili znameni-
tosti grada na Ni{avi, iz wi-
hovog vozila je nestala skupo-
cena oprema koja im je omogu-
}avala direktnu satelitsku ve-
zu preko koje svakodnevno pre-
nose putopise iz raznih grado-
va koje obilaze na svom putu,
svetskim televizijskim ku}a-
ma koje sa velikim interesova-
wem prate „Maraton Zemqa“ i
do`ivqaje Hazame Sigemi.
Po alarmirawu Policijske
uprave u Ni{u i prijemu oba-
ve{tewa o ovome, policijski
slu`benici u narednih par sa-
ti prona{li su trojicu Ni{-
lija koji su kamenom razbili
staklo na Hazaminom vozilu i
Akcija spasavawa
No} izme|u {estog i sed-
mog novembra bila je
veoma dramati~na na
teritoriji op{tina U`ice,
Po`ega, Ariqe, Sjenica, Vra-
we i Prijepoqe. Ekipe Sekto-
ra za vanredne situacije MUP-
a Srbije intervenisale su i u
akciji spre~avawa izlivawa
reke \etiwe u U`icu, u kojoj
je u~estvovalo 70 pripadnika
vatrogasno spasila~kih jedi-
nica Odeqewa za vanredne si-
tuacije u U`icu, 50 policajaca
Policijske uprave i oko 100
gra|ana.
Zbog dugotrajnih i obilnih
padavina, velika koli~ina vo-
de zajedno sa otpadnim materi-
jalima nagomilala se na brani
na \etiwi kod U`ica, pa je
postojala opasnost da se reka
izlije i ugrozi grad. Uspe{-
nim timskim radom voda je za-
dr`ana u koritu. Samo na neko-
liko mesta nasip je popustio,
ali je brzo popravqen.
Tokom no}i, zbog nabujale
reke Rzav u Ariqu vatrogasci
spasioci evakuisali su 15 sta-
novnika iz ugro`enih doma-
}instava, me|u kojima je bilo
starijih qudi i dece. Svi su
sme{teni u zgradu osnovne
{kole, a dom zdravqa im je
pru`io medicinsku pomo}.
Zbog zaga|ewa gradskog vodo-
voda, u pomo} su poslate cis-
terne sa pija}om i tehni~kom
vodom iz vatrogasno spasila~-
kih jedinica i komunalnih
preduze}a, da bi se pomoglo ug-
ro`enom stanovni{tvu. Kod
Po`ege bila je ugro`ena jedna
hladwa~a, ali su postavqeni
nasipi. U akciji odbrane od
poplave u~estvovale su vatro-
gasno spasila~ke jedinice iz
Po`ege i ^a~ka. U Sjenici je
poplavqeno oko 50 doma-
}instava, a bila su ugro`e-
na i okolna sela. Ekipe su
u Novom Pazaru ispumpa-
vale vodu iz ugro`enih ob-
jekata, kao i na teritoriji
op{tina Prijepoqe i
Priboj, gde je tako|e do{-
lo do izlivawa reke Lim.
U op{tini Nova Varo{
pojavila su se klizi{ta,
koja su ugrozila stanovni-
ke dvadesetak ku}a u tom
kraju, ali su postavqawem
drena`nih cevi za odvod
vode, klizi{ta zaustavqe-
na do nekog trajnijeg re{e-
wa.
Sve vreme su bile u pri-
pravnosti vatrogasno spa-
sila~ke jedinice sa sused-
nih teritorija, a i odr`avana
je stalna veza sa meteorolo{-
kom slu`bom Srbije. Poginu-
lih i povre|enih spasilaca i
gra|ana nije bilo, a materijal-
nu {tetu utvr|uju nadle`ni
op{tinski organi.
D. Don~evski
U susret gra|anima ZmajevaGra|ani Zmajeva, Ravnog Sela i Ba~kog Dobrog Po-
qa od 7. decembra 2009. godine, mogu da izvade nove
li~ne karte i putne isprave i u Policijskom odeqewu
u Zmajevu. Ova novina zna~ajno }e rasteretiti kapaci-
tete za izdavawe li~nih karata i paso{a u Policij-
skoj stanici u Vrbasu i olak{ati gra|anima ove op-
{tine izradu novih li~nih dokumenata.
Sajam kwiga
UBeogradu je od 26. okto-
bra do 1. novembra 2009.
godine odr`an 54. sajam kwi-
ga. Ministarstvo unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije pojavilo se sa izdawima
kwiga u ciqu prezentovawa
Ministarstva unutra{wih
poslova, reforme policij-
skog obrazovawa i tra-
nsformacije Sredwe {kole
unutra{wih poslova u Cen-
tar za osnovnu policijsku
obuku. Na zajedni~kom {tan-
du MUP-a predstavili su se
Kriminalisti~ko-policij-
ska akademija i Centar za os-
novnu policijsku obuku iz
Sremske Kamenice, kao i iz-
dava~ka delatnost Ministar-
stva unutra{wih poslova.
J. O. i S. M.
oduzeli dva ra~unara i kamere
koje su odmah nakon toga proda-
li. Policijski slu`benici su
u rekordnom vremenu vratili
nestalu opremu i omogu}ili
nesmetan put daqe.
I pored ovog doga|aja, Haza-
ma Sigemi nastavio je svoj ma-
raton, a svoje utiske iz Ni{a i
re~i zahvalnosti podelio je na
svom sajtu sa velikim brojem
obo`avalaca. Najtoplijim re-
~ima zahvalnosti Policijskoj
upravi u Ni{u obratila se i
Ambasada Japana u Republici
Srbiji.
L. Pavlovi}
SPORT 23
Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srbije. Biro za saradwu s medijima. Adresa: Bulevar Mihajla Pupina 2,
11000 Beograd. Telefon: 011/3008205, faks: 011/3139782. E-mail: [email protected]. Priprema i {tampa:
„[tamparija Borba“, Beograd, Kosovska 26. Tira`: 6.500 CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd.
POLICIJA danas, ISSN 1821 - 1879 - Policija danas, COBISS.SR-ID 16766444.
Uru~ene medaqe i priznawa najuspe{nijim ekipama i takmi~arima IPSC Saveza Srbije
Nosilac
majstorskog
zvawa
Du{an Kajtez, policij-
ski slu`benik PU
Pan~evo, radi na pos-
lovima stalnog de`urstva i
intervencija. On je aktivni
sportista borila~kih ve{-
tina, koji je svoju sportsku
karijeru nastavio i nakon za-
vr{ene Sredwe {kole unut-
ra{wih poslova u Sremskoj
Kamenici.
Kajtez je nosilac majsto-
rskog zvawa u Xiu-xici 1.
dan. Od 2005. godine aktivan
je ~lan kluba borila~kih
ve{tina „Mladi policajac“ u
Sremskoj Kamenici. U svojoj
sportskoj karijeri ostvario
je slede}e rezultate:
- 2007. godine na Junior-
skom dr`avnom prvenstvu u
Novom Sadu osvojio je prvo
mesto
- 2008. godine na Junior-
skom dr`avnom prvenstvu u
Temerinu osvojio je tre}e
mesto
- 2008. godine na turniru u
Temerinu u juniorskoj selek-
ciji drugo mesto
- 2009. godine na turniru u
Temerinu u kategoriji 71kg
osvojio je prvo mesto.
Iako u Pan~evu nema kluba
za borila~ke ve{tine wego-
ve kategorije, Du{an ima re-
dovne fizi~ke i kondicione
pripreme i nastavqa da u~es-
tvuje na takmi~ewima. �
U bazi Specijalne antiteroristi~ke jedinice u Batajnici 14. novembra 2009. godine odr`ano atraktivno
takmi~ewe snajperista III DELTA DYNAMIC SHOOTING
Strelci na visini zadatkaTakmi~ilo se 15 snajperista i pet ekipa, koji su pucali u mete na daqinama od 100 do 300
metara. O pobednicima su odlu~ivale nijanse. Medaqe su „pokupili“ doma}ini takmi~ewa
iz SAJ-a. Kori{}eni su fabri~ki modeli pu{aka i inovacije ru~ne izrade
Po lepom i sun~anom da-
nu 14. novembra 2009.
godine, tre}u godinu
zaredom u bazi Specijalne an-
titeroristi~ke jedinice u Ba-
tajnici odr`ano je takmi~ewe
u preciznom pucawu iz pu{ke
slobodnog izbora, pod nazivom
III DELTA DYNAMIC SHOO-
TING. Na ovom jedinstvenom
nadmetawu takve vrste u na{oj
zemqi, takmi~ilo se 15 takmi-
~ara podeqenih u 5 ekipa. Dve
ekipe su ~inili pripadnici
Specijalne antiteroristi~ke
jedinice MUP Republike Sr-
bije - DELTA I i DELTA II, a os-
tale su bile ekipe sportskih
strelaca: NAISSUS, MU[ i
VARMINT. Za ekupu NAISSUS
nastupao je i Qubi{a Mom~i-
lovi}, na{ poznati {ampion u
prakti~nom pucawu IPSC, ina-
~e pripadnik Jedinice za za{-
titu MUP-a Republike Srbi-
je, dok je Branislav Vukadino-
vi} iz Uprave policije za grad
Beograd bio u sastavu ekipe
VARMINT.
Takmi~ewe se odvijalo u po-
jedina~noj i ekipnoj konkure-
nciji u tri discipline:
- 100 metara, 5 metaka za
normirano vreme od 45 sekundi
- 200 metara, 5 metaka za
normirano vreme od 60 sekundi
bru 308 i optikom Bushnell
„Trophy“ uve}awa 1,5-6x40.
Na vatrenoj liniji na{lo se
i nekoliko vrhunskih pu{aka
izra|enih posebno za ovu vrstu
takmi~ewa, baziranih na sis-
temu Mauser u kalibrima 308 i
8h57 mm, sa optikom Nikon
„Monarch“ uve}awa 6-24h50.
Na kraju takmi~ewa, posle
sabranih rezultata, u ekipnoj
konkurenciji trijumfovali su
doma}ini, pripadnici SAJ-a:
1 . mesto - DELTA I (Goran
Stojanovi}, Dalibor Pjevac,
Gojko Aranitovi}), 423 krugo-
va (od maksimalnih 450),
2. mesto - NAISSUS (Zoran
Stamenkovi}, Qubi{a Mom-
~ilovi}, Neboj{a Memare-
vi}), 390 krugova,
3. mesto - DELTA II (Alek-
sandar Zafirovi}, Bojan Ne-
nadovi}, Dragan Novakovi}),
390 krugova.
I u pojedina~noj konkure-
nciji dominirali su doma}i-
ni:
1. mesto - Goran Stojanovi},
SAJ, 148 krugova (od maksi-
malnih 150)
2. mesto - Dalibor Pjevac,
SAJ, 139 krugova
3. mesto - Qubi{a Mom~i-
lovi}, NAISSUS, 138 krugova
D. Xami}
- 300 metara, 5 metaka za
normirano vreme od 90 sekun-
di.
Strelci su ga|ali u standar-
dnu kru`nu metu dimenzija
50h50 cm, a pobednici su bili
oni takmi~ari i ekipe koji su
ostvarili najvi{e krugova
zbirno u sve tri discipline. U
predtakmi~ewu strelci su
imali probnu seriju, vremen-
ski ograni~enu na 60 sekundi, u
kojoj su mogli da ispale neog-
rani~en broj metaka. Op{ti
utisak je da su svi takmi~ari
ostvarili odli~ne rezulate i
visoku preciznost pogodaka,
ali je za titulu pobednika
ipak bila odlu~uju}a vrhunska
pripremqenost pripadnika
SAJ-a.
Na streli{tu su se mogli
videti izuzetno kvalitetni
primerci fabri~kih snajper-
skih pu{aka, ali i zanimqive
inovacije ru~ne izrade. Pri-
mera radi, pobedni~ka ekipa
DELTA II ga|ala je iz slu`be-
nih pu{aka finske proizvod-
we SAKO TRG-22 i TRG-42 u
kalibrima 308, 300 Win. Mag-
num i 338 Lapua Magnum, opre-
mqene opti~kim ni{anima
Schmidt&Bender 3-12x50 PMII,
dok su ~lanovi ekipe Varmintm
ga|ali iz kvalitetne pu{ke
„Zbrojovka“ VARMINT u kali-
Deset godina najboqiTradicionalno godi{we uru-
~ivawe priznawa najuspe{nijim
ekipama i takmi~arima u Ligi
prakti~nog streqa{tva IPSC
Saveza Srbije za 2009. godinu,
odr`ano je 14. novembra u bazi
Specijalne antiteroristi~ke
jedinice u Batajnici. Razloga za
okupqawe ba{ na ovom mestu
ima nekoliko. Pre svega, Klub
prakti~nog streqa{tva „Delta“
jedan je od utemeqiva~a ovog at-
raktivnog streqa~kog sporta u
na{oj zemqi i ve} dugi niz godi-
na osvaja najvi{a priznawa na
doma}im i inostranim takmi~e-
wima.
I ovog puta se pokazalo da
{kola prakti~nog streqa{tva
SAJ-a i daqe nema premca u na-
{oj ligi, ali da ih uspe{no pra-
te i takmi~ari iz drugih ekipa u
kojima ima pripadnika MUP-a.
Ove godine ~lanovi kluba „Del-
ta“, koje ~ine pripadnici Spe-
cijalne antiteroristi~ke jedi-
nice, osvojili su desetu uzastop-
nu titulu ekipnog prvaka dr`a-
ve u kategoriji STANDARD. U
istoj kategoriji ekipa Odreda
@andarmerije iz Beograda zauze-
la je 5. mesto.
U kategoriji PRODUKCIJA
- ekipno, zlatne medaqe oko vra-
ta opet su oka~ili „sajovci“ iz
KPP „Delta“, koji su iza sebe
ostavili ekipe „MU[“ i „Grom
1“, 7. mesto su zauzeli takmi~ari
ekipe „NI[ 92“, za koju nastu-
paju pripadnici PU Ni{, dok se
Odred @andarmerije iz Ni{a
plasirao na 9. mesto.
U pojedina~noj konkurenciji
u kategoriji STANDARD prvi je
pripadnik @andarmerije Marko
\ukovi}, koji je ve} nekoliko
godina u samom vrhu lige, drugi
je Kuveqi} Du{an iz KPP
„Delta“, a wegov klupski drug
Novica Miladinovi} zauzeo je 5.
mesto.
I u kategoriji PRODUKCI-
JA - pojedina~no dominirali su
pripadnici MUP-a: Glavowi}
Dalibor iz KPP „Delta“ osvo-
jio je srebrnu medaqu i 2. mes-
to, „bronzu“ je oka~io Neboj{a
Jankovi}, a 4. i 5. mesto zauze-
li su tako|e ~lanovi „Delte“ -
Goran Stojanovi} i Vladan
Mirkovi}.
D. Xami}
- Veifang, 14. novembar - Rezbarena ko{tica breskve, od
koje je napravqen minijaturni brod. Umetnost ovog re-
zbarewa poti~e iz perioda dinastije Song (960 - 1279).
Moskva, 20. novembar - Xinovska skulptura
vinske boce ispred prostorija u kojima se od-
r`ava prva svetska ministarska konfere-
ncija o bezbednosti na putevma, kao deo kam-
pawe protiv alkoholizma voza~a.Tajvan, 12. decembar, Plesa~ice na
probi za nastup
- Kopenhagen, 11. decembar - Statua
ratnika Masai u ledu ispred cen-
tra UN, gde se odr`ava konfere-
ncija o klimatskim promenama.
Masai su narod u Keniji, ~iji su
`ivoti ugro`eni klimatskim pro-
menama.
Fo
to
Ta
nju
g
Tibet, 3. novembar - jedinstveni
pejza`i tibetanske oblasti Zanda.
- Kingdao, 11.
decembar - tre-
ning delfina za
nastupaju}i no-
vogodi{wi {ou
program
- Beograd, 11. decembar - Policijsko vozilo u Uli-
ci Kneza Milo{a. Na snagu je stupio novi Zakon o
bezbednosti saobra}aja, ali policija do Nove go-
dine ne bele`i kaznene poene, ve} samo opomiwe
voza~e i napla}uje kazne. Od 1. januara po~iwe bo-
dovawe, jer tada na snagu stupa novi Zakon o pre-
kr{ajima.
- Jangzou, 9. decembar - svetle}i novogodi{-
wi ukrasi na istoku Kine
-
Kopanhagen, 7-8. decembar - gigantski modeli zemqine
kugle bili su izlo`eni na trgovima, kao opomena u~es-
nicima najve}e klimatske konferencije UN, na kojoj je
u~estvovalo vi{e od 100 svetskih lidera.