Download pdf - Hrvatski Jezik u Kontekstu Suvremenoga Obrazovanja

9I. dio

11

1 CatherineFuchs(1982:12)napominjedaseparafrazakaooblikreformulacijepodcjenjujeuimetzv.dobrogukusaijasnoe,uimeestetikepraverijei(le mot juste)tedajojsenadreujeformulacijakojaukonkretnomkontekstunajpreciznijeizraavaodreenuideju.2 Podjeluretorikihfiguranamikrostrukturalne(ijejedjelovanjelokalno,ogranienonadis-kurzivnesegmente)imakrostrukturalne(kojeimajuglobalandoseg,tj.obiljeavajuitavdiskurz)predloiojefrancuskistilistiarGeorgesMolini(1992).

Kreimir Bagi

Parafraza ili diskurz koji nije nevin

Pojamparafrazeu20. jestoljeugotovoposveprognanizgovoraojezikuiknjievnosti.Estetiari,knjievniteoretiari,interpretatori,akilingvistiuzpara-frazuuglavnomveunegativnekonotacije,tretirajujeoblikombanalizacije,sum-njivogpojednostavljivanja,kadtokrivotvorenjaozbiljnogadiskurza.Pejorativnoseznaenjetogpojmatolikouvrijeilodagaseiusvakodnevnojkomunikacijidoivljavakaozbrkan,neprecizaniopirankomentar.1Kazatinekomedasamoparafrazirazapravojeuglaenijainaicaprigovoradabrbljaipapagajskiponav-ljatuemisliiideje.Meutim,kaotojeuzadnjihstotinjakgodinaunemilosti,parafrazajestoljeimabilapreporuivanpostupak,obveznavjebauobrazovanjubuduegagovornika,pisca,aristokrataiintelektualca.Onajeneizbjeanpratiteljvisokekulture,sastavnidiodiskurzakojinijenevin,kojisestvaraspredumilja-jem.Tamogdjedominiraznanjeipozivanjenanj,obinovas,uzostalo,ekaiparafraza.Unatospomenutojnesklonosti,onadiskretnoobrastarazliitetipovesuvremenihdiskurza.

Naelno,moemorazlikovatidva tipaparafraze(gr.; lat.pa-raphrasisopisivanje,slobodanprijevod).Onase,naime, javlja ilikaoupori-nipostupakrazvijanjaiskazailikaomakrostrukturalnaretorikafigura2.Uobasluaja,rijejeopreispisivanju,prepriavanju,obradikakvesentence,iskazaili

12

Hrvatski jezik u kontekstu suvremenog obrazovanja

3 RikardSimeonpojamparafrazepredoavanizomsinonimnihizraza:razgovijest,opis,opisniiliopisaniizraz,slobodanprijevod,opisivanjejasnijimrijeima(jednostavnijim,prostijim,razu-mljivijim);prepriavanje,prenoenjesvojimrijeimatuihtekstova,misliitd.(1969:14)4 Quintilian(Kvintilijan)1967:412.5 Preporuujuiprozneparafrazepjesnikihtekstova,Quintilianjeuvjerendavelikasnagapje-snikerijeimoepodiiproznistil,a,sdrugestrane,smjelostipjesnikogjezikaneometajunasdateizrazeizrazimoobinimjezikom.Dozvoljenojepjesnikimmislimapridodavatigovornikusnagu,izostavljenonadopunjavati,opirnostezati.(Isto,1967:412)6 Oparafrazikaolingvistikojkategorijitekaopotencijalnompredmetupojedinihjezikoslovnihdisciplina(poputtransformacijskegramatike)pieCatherineFuchsulankuzaDictionnaire des Genres et notions littraires(1997:522).

njegovekompozicije.3Upitanjujeoperacijapreinaavanjakojamijenjairazvijaformuiskaza.Kadajerijeopostupku,smisaoizvornikaseuvailiostajepre-poznatljiv,akadajerijeofiguri,frazeologiziranasematricaobinokoristikaopogodanokvirukojemusedogaaprigodnapromjenaustaljenesemantikeizo-topije.Parafrastiarseusredotoujenarazvijanjesredinjeinformacije,osnovnetemepomouserijeposrednihnaznakakojetuinformacijuilitemuprikazujuizdrukijihperspektiva,opskrbljujuijenovimdetaljimaiilustracijama.

UantikojGrkojiRimuparafrazajebilajednaodkljunihvjebiuobrazova-njubuduihretora.Uenicisubilipozvanipreformulirati,prepriatinekitekstilisentencu.Kaoprikladannaindaseistisadrajkaedrugimrijeimaparafrazu,meuinim,preporuujuQuintilianiHermogen.Quintilianjeproglaavanajbo-ljommetodomza temeljnorazumijevanjepisaca, jerneprelazimonemarno iletiminoprekonjihovihspisa,negosenunoudubljujemousvakupojedinosttenapominjedaparafrazanebitrebalabitidoslovanprijevod,negosenatjecatisoriginalomuizraavanjuistihmisli4.StarisuRimljanipreporuivalitritipaparafrastike reformulacije: latinskeprijevode tekstova grkihoratora, prozneparafrazelatinskepoezijetepreispisivanjevlastitihtekstova.5

Temeljniimpulsiretoriketradicijeparafrazeinstitucionalnosuprisutniure-ligioznojegzegezi,knjievnosti,nastavi,kriticiiznanostisvedo19.stoljea.Akoostavimopostranipriuopovijesnojuloziparafrazeiusredotoimosenanjezi-nadiskurzivnauporita(vidljivaiudananjimdiskurzivnimpraksama),moemogovoritiolingvistikoj,komentatorskoj,literarnojiludikojparafrazi.Uprvatrisluajaimamoposlasasveprotenimpostupkom,dokjeuetvrtomsluajurijeostilskojfiguri.

Lingvistika parafrazaUsamomjezikupostojerazvijenimehanizmivariranja iskazategovorniku

konkretnomkomunikacijskomkontekstumoebiratiizmeupostojeihinaica.6

13

Parafraza ili dizkurs koji nije nevin

7 Ani1998:1082.8 CatherineFuchsu knjiziParaphrase et nonciation (1994: 130-131) govori o dvije koncep-cijeekvivalencijemeu iskazima statikoj idinamikoj.Statikakoncepcijapretpostavljadapotencijalneparafrazedijele jezgreni(invarijantni)smisaosoriginalnimiskazom,adinamikada parafraze posjeduju lokalne semantike relacije kojemogu biti asocijativne i konstruiraneinterpretacijom.Usp:laconceptiontraditionelledelaparaphrasecommerelationdquivalencerevienttraiterlesfamillesdeparaphrasescommedesensemblesdephrasespartageantunmmenoyaudesenscommun(appelinvariant)surlequelviennentsegrefferdesvariationsmineures.()Aucontraire,laconceptiondynamiqueetouvertedelasignification()revienttraiterlesparaphrasescommenepartageantquunairdefamille,cest--direcommetantrelispardesrelationssmantiqueslocales,detypeassociatif,construitesparlejeudelinterprtation.

Narazinisintakse,parafrastinimsemoesmatratiodnosizmeuaktivneipasiv-nereenicetebise,primjerice,pasivnukonstrukcijuCeste su prekrivene snijegommoglointerpretiratiparafrastinomvarijantomnjezinaaktivnogparnjakaSnijeg je prekrio ceste.Lingvistikaparafrazanastajeikaoposljedicagramatikekonver-zijekojomsenaglaavajednaperspektiva,asnjomeijednaoddvijeistodobneipovezaneradnje.IskazIvan je prodao kuu Markusasvimdrukijekonceptua-liziradogaajodiskaza Marko je kupio kuu od Ivana.Oblikomlingvistikepa-rafrazemoguejetretiratii leksikografskudefinicijurijei,jeronafunkcionirakaoekvivalentdefiniranupojmu.UtombisesluajuAnievaleksikadefinicijapojmasnijeg (oborina u krutom stanju u obliku bijelih pahuljica smrznute vodene pare; vlaan ~, mokar ~, suh ~, zrnat ~...7) moglapromatratikaoleksikograf-skaparafrazaterijei.No,kadasmosuoenisovakvimizriajnimvarijacijama,teko jegovoritioklasinimparafrazama.Tevarijacije suvieposljedicabroj-nihmogunosti kojepredvia jezini sustav, konkretnihporaba toga sustava iustaljenihtipovalingvistikogaopisa,amanjepretpostavljajuosvijeteneakcijereformuliranjairazvijanjadrugogiskazanatemeljupostojeeg.Klasinapara-fraza lingvistikoga tipa javlja se kada parafrastiar prepoznatljivo intervenirau ishodini iskaz, primjericeu sluajevimakadadenotaciju ishodinoga iskazazamjenjujekonotacijomuparafrazi.Tose,recimo,dogaaakoreenicuMarku su ukrali automobil parafraziramo reenicomMarku su maznuli tuta.Neki sujezikoslovcizagovornicitezedasuparafazaiishodiniiskazuodnosusinonimije.No,prikladnijejeitonijegovoritioodnosuekvivalencijemeuiskazimanegoo sinonimiji.Aktiv i pasiv, gramatika konverzija ili par denotacija/konotacijanisuuodnosusinonimijenegoekvivalencije.Ekvivalencijanepretpostavljaistostnegobliskost:dvaiskazapovezujuzajednikasemantikaobiljeja,aliivarijacijerazliitogastupnja.8Tevarijacijemogubitiposljedicarazliitihstvari,primjericetematskihizborailipozicioniranjagovornika.

14


9 Usp.:Daunay2002.10Ooblicima,tradiciji,tipovimaiosobitostimaparafrastikeeksplikacijevidiFuchs1994:4-19.11Usp.:Fuchs1994:10.12Minimalnuusporedbuipojanjenjerazlikeizmeuanalizeiparafrazemoguejenaiinawebu:straniciLanalysedcomposeenpartiespourpermettreuneobservationfinedelorganisation,dutemps,delavoix,dumode,dusens.Laparaphrase(phraseplacectduneautre)exprimeendautresmotslemmecontenu.Usp.:http://users.skynet.be(pregled:9.9.2010)

Komentatorska parafrazaKomentatorskaseparafrazajavljausvimoblicimakritike,analize,interpre-

tacijekakva iskaza ili teksta.Ona jediskurzivni supstrat svakog komentara9, jerdrugotni diskurz o tekstu neizostavno posuujematerijal od svoga predmeta,djelomicegaudvajaiponavlja,adjelomicemijenja.Tradicijakomentatorskepa-rafrazeproteeseodantike,priemusunjezinenajpoznatijeinaiceegzegezasvetogatekstaispecijalistikaeksplikacijanamijenjenanespecijalistima.10Uobasluajaparafrastiarjenalikvlasnikukljuevasmislaizvornogateksta;onrefor-muliraiinterpretirasvetitekstodnosnostrune,poetske,znanstveneilitehniketekstove.Njegovopojanjavanjeobino ideodmanjepoznatog imanje jasnogpremapoznatijemijasnijem.Parafrastiarjetajkojipojanjavastrunepojmove,kojirazrjeujedvosmislenosti,skrivenaialegorijskaznaenjaishodinogateksta.Metajezinisignaliparafrastikeeksplikacijesureformulacijskikonektoripoputdanas bi se reklo, drukije reeno, ponavljam reenicu, tojest, kada npr. kaemoCatherineFuchsprimjeujedaeksplikativna reformulacija (to je samodrugoimezakomentatorskuparafrazu)oblikujemijeanitekstkojiseponekadmoemotritikaoamplifikacija(proirivanje),aponekadkaokondenzacija(saimanje)izvornogateksta.Uobasluajaupitanjujeprilagoavanjejednogaiskazadru-gim.11

Iako je suvremenodobaanalizupretpostaviloparafrazi, onanerijetkopre-utnodopunjujeiargumentirakomentar.12Nazonostparafrazelakoje,primje-rice,utvrdivauknjievnokritikom,knjievnopovijesnomiknjievnoteorijskomdiskurzu.ZailustracijunavodimnasumceodabraneulomkeizknjievnokritikeprakseJagnePoganik,Povijesti hrvatske knjievnostiSlobodanaProsperovaNo-vakaiPojmovnika knjievne i kulturne teorijeVladimiraBitija:1.JagnaPoganikoromanuOsmi povjerenikR.Baretia:

Osmipovjerenikmoeseitatinavierazinaiukljuuvieanrova,nonaonojprvoj,fabularnojrazinirijejeopriikojajenerijetkouspjelispojsmijehaituge.TREIJEsvijetzasebe,OTOKNAKOJEMNEMA

15


13Poganik2006:31-32.14Novak2004:280.

NESAMOLOKALNEUPRAVE,NEGONITELEFONA,SIGNALAZAMOBITELE,NANJEMUIVEUGLAVNOMSTARCI,AIVOTNEKAKOFUNKCIONIRAJEDINOMVEZOMSASVIJETOM-TALI-JANSKIMVERCERIMAKOJIBRODOVIMADONOSENARUE-NEPROIZVODE.Natomemalomotokuzadugeprie,tojeosobinaskojomeseosmipovjerenikvrlobrzosprijateljitiisasvevieznatieljeotkrivatinjihovjedanpojedansloj,govoriseposebnimjezikom,neobinimdijalektomkoji je spoj bodulske akavice i iskrivljenog engleskog, jer jeveinanjegovihstanovnikaradilailiradiuAustraliji.13

2.SlobodanProsperovNovakoromanuOsmi povjerenikR.Baretia:OSMIJEPOVJERENIKSTANOVITISINIAMESNJAK,inaean-

tijunakKOJIPOPOLITIKOJKAZNIODLAZINAOTOKTREI,imaginarni ali u romanu NAJUDALJENIJI HRVATSKI NASELJENIOTOK.MESNJAKJEVLADINPOVJERENIKIONBINATOMLIN-GVISTIKIPOTPUNOOTKAENOMOTOKU,GDJEDOMINIRAPOVRATNIKA POPULACIJA HRVATSKIH AUSTRALACA KOJIGOVORE NEKI HRVATSKOENGLESKI PIGEON, TREBALO OR-GANIZIRATI IZBORE IZASNOVATI LOKALNUSAMOUPRAVU.Malojehrvatskihpisacasveompripovjedakomvjetinomterazlonommotivacijom,upotrijebiloujednojknjizivielingvistikihrazinaodBare-tiauOsmom povjereniku.Utomromanuporedmajstorskeuporabeau-stralskihanglizama imletakeakavtinedalmatinskihotoka,odjekuje izrelatokavskafrazaotokihBosanaca,aujeseitvrdinovogovornekoglokalnoginstantpatriote,dokglavnijunakgovorikaodajeiziaoiznekogliberalnogudbenikazahrvatskijezik.14

3.VladimirBitiopostupkuouivanja:Pojam uvodi i razrauje klovskij (1914, 1917). Njime podrazumije-

va UMJETNIKI POSTUPAK NARUAVANJA I AUTOMATIZMAPERCEPCIJE,APOSLIJE(1925)IUSPOSTAVLJENIHKNJIEVNIHKANONAUPROCESUKNJIEVNEEVOLUCIJE.TUMAEIDANASUMJETNOSTNAVODINAVIENJESTVARIUMJESTONANJIHOVOPREPOZNAVANJE,KAOTOSMONAVIKLIUSVAKOD-NEVNOMIVOTU,.SEZAPRAVOSUPROTSTAVLJAUTOVRI-JEMEUTJECAJNOJPOTEBNJINOJKONCEPCIJIKNJIEVNOSTI

16


15Biti2000:341.16Verzalomsamusvatriprimjeraistaknuoparafrastikedijelove.17Usp.:Fuchs,u:Dictionnaire des Genres et notions littraires1997:522.18Usp.:Isto.19OparafrastikompreispisivanjupsalamavidistudijuDivneMrdeeAntonine(2004).20OvupjesmuinjezineparafrastikeinaiceDubravkaOraiToli(1990)nazivljeUjevievomcitatnommistifikacijomMarulia,komentirajuipritomintertekstualnualuzivnostpjesmenase-mantikojistrukturnojrazini.PritomseusredotoujenakomparacijuMarulieveiUjevievelirskestilistike.MeneovdjepresudnonezanimatematizacijarelacijeUjevi-Maruli,negoodnosiizme-urazliitihkonkretizacijaistogateksta,odnosikojimajeutemeljuparafrastikaimaginacija.

KAOMILJENJAUSLIKAMAKOJESUNAVODNOJASNIJEIBO-GATIJEODONOGATOPRIKAZUJU.(...)15

Usvatriulomkavidljiviseparafrastikipasai16udnevnokritikomprika-zu ihistoriografskojkonceptualizacijiBaretievaromanaprepleuseelementiprepriavanjasanalitikimdekomponiranjemteksta,identificiranjemiimenova-njemliterarnihpostupakateeksplicitnimiliimplicitnimvrednovanjem.UBiti-jevojrjenikojnatuknicinaparafrazisetemeljieksplikacijaopisivanogapojma;dapae,rjenikubinatuknicutogatipatekobiloizamislitibezparafrazekaopostupkarazvijanjateksta.

Literarna parafrazaKadajeknjievnostupitanju,nekisusklonitvrditi17daseparafrazakaoobli-

kovnonaelopojavljujenasamomnjezinupoetku,tj.dasuprvioblicilirikeukranskome svijetu zapravo svojevrsneparafrazekoje reproducirajupojedinebiblijskefragmente.Ustoljeimaukojimajepreporuivanooponaanjeprethod-nika ilisvetihtekstova,parafraza jepostupakproznogprevoenjastihovanogateksta(recimosoneta)ili,pak,prevoenjaheksametaraizjednogudrugimetri-kiregistar.Odsrednjegvijekauveinieuropskihknjievnostirazvijasepraksapreispisivanjapsalama.C.Fuchsproglaava 17. stoljee stoljeemparafrazeufrancuskojknjievnosti,jernjezininajistaknutijiprotagonistipoputMalherbea,CorneilleaiRacineaosvijetenopreispisujuDavidovestihove.18Uistom17.sto-ljeuErazmoRoterdamski(1627)izdajeParafraze iz Novog zavjeta,anamargina-matiskapreprianefragmente.IuhrvatskojknjievnostipostojibogatatradicijaparafraziranjapsalamaodMaruliadoKanilia,slobodnogprevoenjasonetaiheksametara.19No,ovdjeukaoprimjerivotnostiparafrazeuhrvatskojknji-evnosti injezina suvremenog literarnogpotencijala spomenuti sonetOprotajTinaUjevia,itozbogtogatogaitateljunudiutriinaicetakodasedrugedvijepremaprvojodnosekaoartistikeparafraze.20Rije jeo tekstukojimse

17


mladipjesnikgestualnoobraaocuhrvatskeknjievnostiMarkuMaruliuodno-snokojimsepozicioniraspramdomaeknjievnetradicijeinagovjetavavlastitepoetikeprincipe.Uprvoj verziji soneta,uvjetnou izvorniku,Ujevi jezino igrafijskistiliziraakavtinuMarulievadobaiMarulievihstihova,naglaavajuitakoafektivnostpozicijeizkojeprogovara.

OPROTAJ

OudiusridluchenasamladaplafcaUsduiglaieiidravoglna,sminainouaIhotechiapoitiputomsfoiegplouaGreprezchoguoiuodealsachonodafca.

Budidasmouirnichriuouirnaprafca,Nistarmagniechtmo(chochoisemgliaoua)-ChiuauersihlibarmnosharuacchischouaMarulichiaMarca,splitschogsachigniafca.

Vlipomiasichu,gdichiaslaiesfoni,MidobrochiasimogarbslouuicheggrebaItocoitinapisdiacchiistari.

Sbogom,oMarule!Poitichemo,poniSaiuimimouelusuncheneganeba:Chorugfanamchiuhta;gremo,mipuntari!

Ujevinastupa s ambivalentnepozicije. S jedne strane, iskazuje zahvalnostdalekomprethodniku,a,sdruge,preuzimauloguglasnogovornikageneracijeisimbolikipovjeravaMaruliuastvarnotadanjojknjievnojjavnostidaemladipjesnicikrenutidotadneutrtimstazama.Dvije inaicekojeslijedenaglaavajuprogramatskikarakterUjevievatekstainjegovuokrenutostprematrenutkuukojemupie.On,naime,kompliciranugrafijuMarulievadoba,kojasuvreme-nomrecipijentunedvojbenobitnooteavaitanje,najprijesravnjujesrecentnompravopisnomnormom.

OPROTAJ(udananjojtranskripciji)

OvdiusridlukenaamladaplavcaUzdviglajejidravoljna,sminainova.IhoteapojtiputomsvojegplovaGreprezkogvojvodealzakonodavca.

18


Budidasmovirnikrivovirnapravca,Nitarmanjetmo(kokoizemljaova)-KivaversihlibarmnogarvackiskovaMaruliaMarka,splitskogzainjavca.

Ulipomjaziku,gdiaslajezvoni,MidobroasimogarbslovueggrebaItokojtinapisdijakiistari.

Zbogom,oMarule!Pojtiemo,poniajuimimovelusunenoganeba:Korugvanamuhta;gremomipuntari!

Rijejeointencionalnojtranskripcijikojubismonatraguprijespomenutestarorimskeretorikeprakseprepriavanjavlastitihtekstovamoglitretiratiarti-stikimprimjeromlirskeautoparafraze,kojaseiscrpljujeupoigravanjurazliitimpravopisnimsustavimainormama.Njomepjesnikdodatnomistificirapozicijuskojegovori,implicitnotematizirajazizmeuudaljenihstoljeainjimapripadaju-ihlirskihidioma.DrugainaicaOprotajaklasinajeliterarnaparafraza.Sonetjepreispisanproznimslogom,nestalojetipinogmetra,pjesnikogritma,rime,umjestostilistikiobiljeenogporetkarijeiureeniciuglavnomsejavljastilisti-kineutralanporedak.Iluzijasonetnestrukturesugeriranajejedinoinjenicomdajetekstrasporeenu14redakakojisimulirajubrojstihovatogakanoniziranogpoetskogobrasca.

OPROTAJ

OvdjejeusredlukenaamladaladjauzdignulaJedraslobodna,smjelainova,ihtijuiotplovitiSvojimputemodlazibezikakvavodjeIlizapovjednika.

Alipremdasmovjerniciheretikestruje,ipaktujemoKaoiovazemljasplitskogapjesnikaMarkaMarulia,kojijenapisaohrvatskihmnogoKnjigaustihovima.

Ulijepomjeziku,gdjesladjezvuia,Pozdravljamogrbslavnogagrobai,takodjer,Tajnatpislatinskiistari.

Zbogom,oMarule!Poiemo,jersilnoedjamoZasunanimnebom;nastijeglepra;Odlazimo,omi,buntovnici!

19


ProznainaicasonetaistodobnoevociraMarulia,njegovjezikinjegovodoba,obnavljasrednjovjekovnuirenesansnutradicijuparafraziranjateksta iomogu-ujeUjeviu da do kraja podcrta ambivalentan stav spramhrvatske pjesniketradicijeodnosnodanaznaisvojepoetikepreferencije.

Oblicimaliterarneparafrazemoemotretiratiirazliiteoblikeparafrastikeimitacijeodnedoslovnogapreispisivanja tekstadopastia.Pasti se temeljinakrajnjemludikomdistanciranjutekstauodnosunaevociraniizvornikteobinoiznevjeravanjemznaenjaizvornika.Odsluajadosluaja,autorpastiauinaksvojekreacijegradinaparafrastikojimitacijistila,temeiliformalnihobiljeja(metra,ritma,sintaktikihstuktura)evociranogateksta.Najeemete literar-nihpastiasudobropoznatiikanoniziranitekstovi.JedanodtakvihtekstovauhrvatskojknjievnostijepjesmaVoka poslije kieDobrieCesaria.UzCesari-evupjesmu,ovdjeunavestidvanjezinapastiaprvomejeautorPeroKvesi,adrugogasampronaaonavieinternetskihstranicaiblogova,itouvijekbeznaznakeautorstva:

1.DobriaCesari,Vokaposlijekie

Glemaluvokuposlijekie:Punajekapipaihnjie.Iblijetisuncemobasjana,udesnaraskonjenihgrana.

AlneksesuncemalkoskrijeNestanesvetearolije.Onajeopet,kaoprvo,Obino,malo,jadnodrvo.

2.PeroKvesi,Gleovcuustadu

Gleovcuustadukojakreelivadomiblejiuskladusasvojomovjomprirodom,

idalekiritmovitoprenosebunuutapajusemekounjenutoplomrunu,

20


21Preuzetoiztambuk-Jurica1982:47.22TekstsenajprijepojaviouinternetskomeMjesenikuzajedniceklubovalijeenihalkoholiaraZagreba,apotomseproiriomreom.Ovdjejecitiranprema:http://www.tulumarka.com(pre-gled:9.9.2010)

opasi,ovco,pasi!Tinamdajevunu!21

3.GledupluvotkuGledupluvotkuposlijekiepunajekapipasenjiem.Votkapovotkaktomjoduplaijasamdrvenpoputtrupla.Kadseprobudimispodstolapitamsedalkrvjomnomekola.Krozglavutadproemiprvodalisamovjekilidrvo?22

ObaparafrastinapastiahumorniuinakgradenaponavljanjuformalnihistilskihobiljejaCesarievateksta.IKvesiinepoznatiinternetskiskriptorsvojeparafrazeVoke poslije kiepoinjurjecomglekoja izravnouspostavljakon-taktsitateljem.Istotako,uobasluajadobivamorimovanitekst.KvesipritomodstupaodCesarievemetrikesheme,ainternetskijeskriptorgotovodoslovceslijedi.VjerojatanrazlogtomujetajtojeKvesiosvijetenautoritosehumor-nompolemikomparafrazomkanoniziranepjesmenastojidistanciratiodnje ipoetskihstrategijakojeonasimbolizirate,usput,stvoritipamtljivtekst.Internet-skiskriptor,sdrugestrane,punojeovisnijioCesarievutekstuon,naime,oitovieelizapisatistihovanudosjetkunegotekstkojienetkoitatikaoozbiljnopjesnikopostignue.LogikadosjetkedoputamudaponoviprviCesarievstih(uzkorekcijuvokeuvotku),damusekaoiCesariuupoentipojavileksemdrvo,dagotovosavrenoponoviCesarievmetrikiobrazac,akinekerime.Parafrazapretpostavljatridiskurzivneoperacije:interpretacijuizvornogateksta,transformacijunjegovasadrajaiproizvodnjutekstaparafraze.Usluajuparafra-stinogapastiasvetetrioperacijesumaksimaliziranedokrajnjihgranica.

Ludika parafrazaetvrti izdvojeni pojavni lik parafraze ludika je parafraza. Taj sampojam

ovdjerezerviraozaparafrazukaostilskufiguru.Onasepotipuimaginacijekoji

21


23Navedeneparafrazesamosumanjidioponuenihprimjeradokojihsemoedoijednostav-niminternetskimpretraivanjempojmadiskretniarm.

stojiizanjeisemantikimuincimamoeusporeditisparafrastinimpastiima.No,buduidajefigura,odpastiaserazlikujepotometosedogaaumanjimtekstualnimcjelinamaitoponekadmoebiti lokalnipostupakkojiobiljeavafragmentenekogaiskazailiteksta.Ludikaseparafrazaobinorealizirakaoin-tervencijaustrukturnoisemantikikanoniziraneiskazepoputsentenci,poslovi-ca,frazeologizamaisl.Intervencijomsebitnomijenjaustaljenoznaenjeiskaza.Tapromjenamoebitimotiviranaeljomdaseukakavjezinikliejsmjestiiefek-tnoizrazinovarealnostiligovornikovodnosspramnje.Kadaje1972.premijernoprikazanfilmDiskretni arm buroazije,njegovredateljLuisBuuelnijemogaonislutitidaesetajnaslovfrazeologiziratidotemjeredaenaraznimstranamaiurazliitimjezicimapostatiizvorparafrastikihigara.Takoje,meuinim,uhr-vatskomejezikumogueupublicistikom,kritikom,promidbenom,tehnikom,knjievnom,aktivistikom...diskurzunaisljedeeparafrazeBuuelovanaslova:

DiskretniarmigreDiskretniarmneoliberalizmaDiskretniarmdiskriminacijeDiskretniarmhladnogsvjetlaDiskretniarmdobrearhitektureDiskretniarmhrvatskeburoazijeDiskretniarmelektronikeDiskretniarmamnezijeDiskretniarmarmaturneploezaobljenihuglovaDiskretniarmtranzicijeDiskretniarmpropadanjaDiskretniarmtumanizmaDiskretniarmbrzineDiskretniarmimprovizacijeDiskretniarmprosjenostiDiskretniarmmalvazije.23

Izprimjerajeoitodasefrazeologiziranisintaktemkoristikaostrojzaproi-zvodnjuizrazakojiaktualizirasituacijukojugovornikkanitematizirati.Rijejeosvojevrsnojfrazeolokojigriukojojsekonstrukcijauvijekponavlja,asemanti-kinajoptereenijidiozamjenjujenovimelementom.Takavfigurativnipostupakomoguujeistodobnoievociranjeizvornikainjegovopreosmiljavanje.Kadasam

22


vekodnaslovafilmova,spomenutuimodanajpopularnijidjejifilmLassiesevraakui.Onjetakoerpostaoplodanokvirparafrastikimigrama.HrvatskijeredateljBrankoSchmidtsvojfilmnasloviosaVukovarsevraakui,panjol-skiproizvoaautomobilaSeatreklamomupozoravadaIbizasevraakui,policijaHrvatimaprekonovinaporuujeJMBGsevraakui,aakoseHrvatiuplaespomenapolicijeiokrenustranicu,tamoebitisuoenisnaslovimapoputTrojanskikonjsevraakui,utamajicasevraakui,Olimpijadasevraakui,Haagsevraakui,Ivosevraakui,Antesevraakui,Potroasevraakui,Apoksiomensevraakui,Mozaksevraakui,Cicibelasevraakuiisl.

Razvijenijiobliciludikeparafrazeradikalnomijenjajuznaenjesentencama,izrekamailifrazemimaukojimasuformalnoukotvljeni.Rijejeobinoohumor-nom,ironinomilipoleminomosporavanju.Primjerice,hrvatski jedistributerautomobilamarkekodaujesen2004. reklamnukampanjuutemeljioudvamasloganimakojisuzapravoludikeparafrazedvijuposlovica:Tko eka, ne doeka! (Tkoeka,doeka)iTko se prvi smije, najdue se smije! (Tkosezadnjismi-je,najslaesesmije).kodinereklamneparafrazepotpunomijenjajuznaenjeposlovica;umjestostrpljivosti,ustrajnostiiekanjakaoposlovicompreporuenihstrategijaponaanja,kodapotencijalnogakupcapotienatrenutanureakciju.Atraktivnostihumorniuinaksloganaproistjeeizsvjesnogpovezivanjagnom-skogakoda(kojiseimplicitnopozivanaiskustvoikojijeneutilitaran)ipromid-benogakoda (kojemu jeu temelju trina logikaproizvod trebapreporuititakodagakupacpoelikupitiodmah).Odetelinainternetiizpukeradoznalostiutipkatetkoranorani,umjestodrugogdijelaposlovicedvijesreegrabipojavitevamsesvata,npr.:

uvijekuraninaveerranozaspemoedobitisraniudaronsenenaspavaimapodonjakepregledagadoktorimaslabijiimunitetimamutiranigenprobudipijetlazajebojepijetlacijelidanjepospanneemupobjeiautobusporanamaeprkailjepekariljebudala

23


Poetikagrafitatakoersedijelomtemeljiupravouparafrastikomludizmukojikakvugnomskustrukturubanalizira,primjenjujenaposveneoekivanoisku-stvo,izazivakratkispoj,timeihumorniuinak.Evonekolikografiterskihdosjetki:

Umcaruje,snagakladevalja,svedokkladaneudariumpoglavi!Okozaoko,jezikzazube!Tkotebekamenom,tinjegatvrdimkruhom!Tkopoddrugimjamukopa,fizikijeradnik.Boljejedanorgazamugrmljunegodvauruci.

anrovska parafrazaPriu o parafrazi okonat u posve neoekivanim, ekskluzivnimprimjerom

parafrazeizopusanjemakogapiscaidovskogapodrijetlaWolfgangaHildeshe-imera(1916-1991).Tajjeakademskislikariteatrologpoobrazovanju,poznatikaoprevoditeljnaNirnberkomprocesu,ostvarioopuskojiinebrojnidramskitekstovi,radio-drame,dvaromanai,tomeovdjeposebnozanima,dvijebiogra-fije.Hildesheimerje,naime,1977.godineobjaviobiografijuMozartutemeljenunainjenicamaidokumentimakojisvjedoeoivotuiraduvelikogaskladatelja,opremljenuMozartovimportretomnakoricamaikazalomimenakaosignalimaakademskeakribije.KnjigajeubrzopostalareferentnomjestozasvekojisusebaviliAmadeusovomumjetnou iivotom.etirigodinekasnije,dakle1981.,HildesheimertiskaknjiguMarbot. Eine Biographie,predstavljajuijekaointelek-tualnubiografijuengleskogaestetiarailikovnogkritiarasirAndrewMarbota,kojijeiviood1801.do1830.godine.

PouzorunabiografskiportretMozarta,Hildesheimer jeMarbotaprikazaoobilnosekoristeicitatima,pozivajuisenaspiseipismanjegovihsuvremenikapoputGoethea,Byrona,Shellya,Leopardia,Schopenhauera.Knjigaokonavakazalomimena,anakoricamaje,bakaoiuMozartovusluaju,otisnutMarbo-tovportretkojipotpisujeugeneDelacroix.KnjigaMarbotaprikazujekaoizni-mnointeligentnog,aliprilinoravnodunog,ovjeka,ovjekakojijeu29.godinizagonetnonestao.Biografijanasupuujenapretpostavkudaseubio,amoguirazlogzatonudeMarbotovapismakojaotkrivajudajebiouincestuoznojvezismajkomidagajetoizjedalo.KnjigaMarbot. Eine Biographiedoivjelajepohvalenjemakekritike,dapaeestitkeautorutojeizprainezaboravaizvukaotakozanimljivuanepoznatulinost.

Meutim,kasnijeseotkrilodasirAndrewMarbotnikadnijepostojao,dajeonproizvodautoroveimaginacijeteda,dakle,nijeupitanjufaktografskinegofikcio-nalnitekst.injenicadajeHildesheimeruspioobmanutijavnost,akistrunu,iz

24


24Usp.:Schaeffer2001:141-150.25Usp.:Schaeffer2001:165.

sasvimjeosobiteperspektivepotaknularaspraveoprirodifikcije,oponekadtekoutvrdivojgraniciizmeufikcijeifakcijeteojezikuijezinojupotrebikaoeventu-alnimkriterijimazaodreivanjeprirodediskurza.Meuinima,sluajemMarbotizravnosepozabavilodvoje teoretiaraJean-MarieSchaeffer iDorritCohn.JasnojedajeHildesheimerlukavousmjeriorecepcijusvojeknjigedotemjereda ak i itatelji s potpuno razvijenom fikcionalnomkompetencijom,osjetljivinanajdiskretnijenaznakefikcionalnosti,nisuposumnjaliuinjeninostnjegovaportreta.Analizirajuiusmjeravanjerecepcije,Jean-MarieSchaefferupozoravanaetiribitnasredstvakojimaseautorposluio:kontekstautoriteta,paratekst,formalnimimezisiprodiranjefikcionalnogasvijetaupovijesni.24Mozartovabio-grafijaHildesheimerujepriskrbilaautoritetpouzdanogabiografa,nakojiseonuMarbotuobilatooslanjaodokrajaslijedeilogikuoblikovanjaprvogateksta.Pa-ratekstualnisusignalitakoernedvosmislenoupuivalinaeksplikacijskidiskurz:naslovnaoznakaanraEine Biographie,navodniDelacroixovportretMarbotanakoricamatekazaloimenaukojesuuvrtenagotovoiskljuivoimenapovijesnihlinostisugerirajuklasinieksplikacijskipostupak.Kadajerijeoformalnomemimezisu,autorsiprisvajapozicijubiografa,dominiravanjskoprikazivanje,svicitatikojiseizravnoneodnosenaMarbotasuvjerodostojni.Napokon,Hildeshe-imerizmiljeniliksirAndrewaMarbotauvodiupovijesnisvijet,nastanjenlino-stimauijepostojanjeitateljnemarazlogasumnjati,svijetkojikonkretizirajupouzdaneinformacijeovremenu,dogaajima,povijesti,zemljopisuisl.

DvaHildesheimerovatekstazornonasupozoravajunauvjetnostgraniceiz-meufikcijskogaipovijesnogasvijeta.Slueiseistimdiskurzivnimtehnikamaiiskazivakimpostupcima,tajjeautoroblikovaotekstoveposverazliitogapra-gmatikogstatusa.Marbotjeinicijalnoprihvaenkaoinjeninabiografijazatotojeautorhotimiceizbjegaoitateljuposlatijasnesignaledajeupitanjufikcija.Hildesheimerjezapravoobmanuoitatelja.Dodue,fikcijaivarka,kakolucidnoprimjeujeSchaeffer,pribjegavajuistimsredstvima.Uobasluajarijejeoimi-taciji.Meutim,postojibitnarazlikaizmeunjih:fikcijajeludikavarkakojajeuspjenasamoakojeobostrana,dokjestvarnavarkauspjenasamoakojeonajnakojegaseodnosidoivljavaozbiljno;fikcijamorabitinajavljenakaofikcija.Funkcijatenajavejedasestvoripragmatikiokvirkojirazdvajaprostorigre25ukojemufunkcioniraprividodprostorastvarnogaiskaza.Fikcijskijeiskaznedo-slovaniskaz,primjeujevespomenutiGenette;on,suprotnoodstvarnoga,koji

25


26Genette2002:38.

opisujeobjektivnostanjestvari,opisujetekmentalnostanje26.Uskladustim,jezikufikcionalnimtekstovimaimasvjetotvornuulogu,aneuloguposrednika.

DorritCohnjekonstatiraladajeHildesheimersMarbotomstvorionovianrhistoriziranufikcionalnubiografiju.Idodaladajetajtekstzasadjediniprimjertogaanra.Jabih,ukontekstusvogaizlaganja,Hildesheimerovtekstokarakteri-ziraokaoanrovskuparafrazu,itoparafrazukojanijeutemeljenaunedoslovnomponavljanju sadraja nego u parafraziranju diskurzivnih tehnika i iskazivakihpostupaka,tojenaposljetkurezultiralofikcionalizacijomanrabiografije.

Tko uti, ne preutiParafrazaseuobasvojaoblika,kaopostupakrazvijanjateksta,podvrstaampli-

fikacijeodnosnokomentaratekaomakrostrukturalnafigurapojavljujeugotovosvimdiskurzivnimsferamasuvremenekomunikacijeuliteraturi,znanosti,me-dijskomipromidbenomdiskurzu,razliitimoblicimaafektivnogagovora,govorakojipotie,pouava...Zarazlikuodprolostiukojojjebilapreporuivanaiinsti-tucionaliziranakaoneophodnavjebaiobvezanpostupak,njezinjearmdanasdiskretan.Buduidajusepodcjenjujeidoivljavakaomanu,onaseutkeuvlaiunaereeniceiiskazeiunjimaostavljatragovekojeilineelimoosvijestitiiliimsnaporomizmiljamosofisticiranaimena.No,nemoguejesakritionotojeoito.Aoitojedaseparafrazapojavljujeunajkurentnijimoblicimasuvremenekomunikacijepoputoneinternetskeilipromidbene.Toiznovapotvrujenjezi-nunevjerojatnuprijemljivostrazliitimiskazivakimtehnikamaistrategijamatenjezinubitnuuloguurazliitimsferamakomunikacije.

SaetakPovijestparafrazetrajeodantikedodanas.Pojamjetokojisepojavljujekao

uporinipostupakrazvijanjaiskazaikaomakrostrukturalnaretorikafigura.UantikojGrkojiRimuparafrazajebilajednaodkljunihvjebiuobrazovanjubuduihretora.Uenicisubilipozvanipreformulirati,prepriatinekitekstilisen-tencu.Temeljniimpulsiteretoriketradicijeinstitucionalnosuprisutniureligio-znojegzegezi,knjievnosti,nastavi,kriticiiznanostisvedo19.stoljea.Iakoseodpoetka20.stoljeapojamobinorabiupejorativnomznaenju,praksareformu-lacijepojavljujeseugotovosvimsferamasuvremenekomunikacijeuliteraturi,znanosti,medijskomipromidbenomdiskurzu,razliitimoblicimaafektivnogagovora,govorakojipotie,pouava.Urecentnimdiskurzivnimpraksamamoguejeluitilingvistiku,komentatorsku,literarnuiludikuparafrazu.

26


Kljune rijei:figura,fikcija,diskurz,parafraza(lingvistika,komentatorska,li-terarna,ludika),pasti,anr

LiteraturaAmon,E.,Bomati,Y.(1990).Vocabulaire du Commentaire de texte (400 mots-cls pour ltude du

style).Paris:Larousse.Ani,V.(1998).Rjenik hrvatskoga jezika,3.izdanje.Zagreb:NoviLiber.Bagi,K.(2007).Postoji li jezik fikcije,u:Jezikknjievnostiiknjievniideologemi.Zbornikradova

35.seminaraZagrebakeslavistikekole.UredioK.Bagi.Zagreb:str.37-49.Biti,V.(2000).Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije.Zagreb:Maticahrvatska.Daunay,B.(2002).loge de la paraphrase.PressesUniversitairesdeVincennes.SaintDenis.Fontanier,P.(1977).Les figures du discours.Paris:Flammarion.Fuchs,C.(1982).La Paraphrase.Paris:PUF.Fuchs,C.(1994).Paraphrase et nonciation. Paris:Ophrys.Gardes-Tamine,J.,Hubert,M.(2002).Dictionnaire de critique littraire,2medition.Paris:Ar-

mandColin.Genette,G.(2002).Fikcija i dikcija.preveoGoranRukavina.Zagreb:Ceres.Genres et notions littraires(1997).EncyclopdiaUniversalis/AlbinMichel,Paris.Gle duplu votku poslije kie,http://www.tulumarka.com(pregled:9.9.2010)Gorp,H.vanisur.(2005).Dictionnaire des termes littraires,Paris:HonorChampion.Joyeux,Micheline(1997).Les figures de style.Paris:Hatier.Kokelberg,J.(2003).Les techniques du style (vocabulaire, figures de rhtorique, sintaxe, rythme).2

medition,Paris:Nathan.Kvintilijan /Quintilian/,MarkoFabije (1967).Obrazovanje govornika, preveoPetar Pejinovi.

Sarajevo:VeselinMaslea.Maingueneau,D.(2002).Analiser les textes de communication.Paris:Nathan.Maingueneau,D.(1996).Les termes cls de lanalyse du discours.Paris:Seuil.Mazaleyrat,J.,Molini,G.(1989).Vocabulaire de la stylistique.Paris:PUF.Molini,G.(1992).Dictionnaire de rhtorique.Paris:LeLivredePoche.Morier,H.(1998).Dictionnaire de rhtorique et de potique.5medition.Paris:PUF.Mrdea,A.(2004). Davidova lira u versih harvackih. Stih u psalmima hrvatskog ranonovovjekovlja.

Split:Knjievnikrug.Novak,S.P.(2004).Povijest hrvatske knjievnosti IV (Suvremena knjievna republika).Split:.Slo-

bodnaDalmacija/Marjantisak.OraiToli,D.(1990).Teorija citatnosti.Zagreb:GZH.Paraphrase,CentreNationaldeRessourcesTextuellesetLexicales.http://www.cnrtl.fr(pregled:

9.9.2010)Poganik,J.(2006).Proza poslije FAK-a.Zagreb:Profil.Pougeoise,M.(2001).Dictionnaire de rhtorique.Paris:ArmandColin.Ricalens-Pourchot,N.(2003).Dictionnaire des figures de style.Paris:ArmandColin.Quelques difficults de lecture,http://users.skynet.be(pregled:9.9.2010)Schaeffer,J.(2001).Zato fikcija?preveliVladimirKaporiBrankoRadi.NoviSad:Svetovi.

27


Sesar,D.,Muhvi-Dimanovski,V.(2003).Frazem, fraza i parafraza u suvremenom medijskom dis-kurzu.U:ZbornikZagrebakeslavistikekole2002,uredioS.Botica,Zagreb:str.279-289.

Simeon,R.(1969).Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva I/II,Zagreb:Maticahrvatska.Smadja,S.Paraphrase et mtatextualit,http://www.fabula.org(pregled:9.9.2010)Suhamy,H.(2000)Les figures de style.Paris:PUF.tambuk,D.,Jurica,N.(1982).Quadrispatium hrvatskog mlaeg pjesnitva(antologija).Dubrov-

nik:br.5/6,Dubrovnik.ivkovi,D.,ur.(1986).Renik knjievnih termina.Beograd:Nolit.

28

Mirela Barbaroa-iki, Marijana ei

Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje pisanih radova uenika

UvodUovomeradupokuateseopisatistanjepraenja,vrednovanjaiocjenjivanja

pisanihradovauenikaunastavihrvatskogajezikauosnovnojkoli.Pismenostsepouavaupredmetuhrvatskijezik,izravnoineizravno,usvaetiripredmetnapodruja:jeziku,jezinomizraavanju,knjievnostiimedijskojkulturisobziromnatemeljniciljpredmeta-osposobljavanjeuenikazajezinukomunikacijukojaomoguujeovladavanjesadrajimasvihnastavnihpredmetaiukljuivanjeucje-loivotnouenje.(Nastavniplaniprogramzaosnovnukolu,2006)

Bezobziranatotoseuenicipouavajupismenostiusvimpodrujimapred-meta,ipakjenaglasakstjecanjapisanihkompetencijauenikaunutarpredmetno-gapodrujajezinoizraavanjekojemusuciljevi:razvojsposobnostiizraavanjadoivljaja,osjeaja,misliistavova;stvaranjenavikauporabepravogovornih(orto-epskih)ipravopisnih(ortografskih)normi;ostvarivanjeuspjeneusmeneipisanekomunikacijepoticanjeirazvijanjeprimalakih(sluanjeiitanje)iproizvodnih(govorenjeipisanje)jezinihdjelatnosti.UHrvatskomnacionalnomobrazovnomstandardu(premakojemujedijelomnastaoNastavniplaniprogramzaosnovnukolu,2006)istaknutesujezinesposobnostiivjetinekojeueniktrebasteiuosnovnokolskomobrazovanju.

Ovdjeemoseosvrnutisamonaelementepismeneosposobljenosti.Dakle,oduenikaseoekujedaupisanomeoblikuzna:

29


Program (1999) Program (2006)molba raspravazahtjev problemski lanakprijava ivotopiszapisnik osvrt ili prikazdiktat (stvaralaki) pismozadaci objektivnoga tipa kolska zadaakolska zadaa

jasnoisustavnopripovijedati:prepriavati,priatiiizvjeivati, opisivatiistvaratimanjezahtjevneraspravljaketekstove, pisatipoplanu, dobro kompozicijski organizirati tekst (potovati osnovnu kompozicijsku

strukturu:uvodni,sredinjiizakljunidioteksta).Nadalje,navodisedapisaniradoviuenikamorajupokazatiovladanostgra-

matikomipravopisnomnormom,leksikomuskladusdobiteprimjerenomupo-rabomfunkcionalnihstilova.Dakle,ueniktrebaovladatiodreenimznanjima,vjetinamaisposobnostimapismenogaizraavanja,kojisuuistovrijemetemeljzanastavakobrazovanja.

Oblici pisanog izraavanja u nastavnim programima i metodikoj literaturi UNastavnomplanuiprogramuzaosnovnukolu(1999)iuNastavnomplanu

iprogramuzaosnovnu kolu (2006)navedeni suoblicipisanih radovakojimaueniktrebaovladati.Osvrnutemosesamonaoblikekojisunavedenikaoobra-zovnapostignuauenikatijekomosmogarazreda.

Valjanaglasitidastrukturaobajunastavnihprogramapodrazumijevaznanjeiprimjenusvihoblikakojimasuuenicitrebaliovladatidoosmogarazreda:opis,pripovijedanje,izvjeivanje.

Usporedimolizahtjeveprograma,vidljivo jeda jeNastavniplaniprogram(2006)pokuaodatiprednostoblicimakoji suuenicimapotrebnizastjecanjefunkcionalnepismenostiikojimasemorajukoristitiinadrugimnastavnimpred-metima,unastavkukolovanjaiusvakodnevnomivotu.

kolskazadaa,ijisebrojmijenjaospromjenamanastavnihplanovaiprogra-maodobveznihestdonijedne,uvrtenajeuobaprogramakaonajuobiajenijioblikvrednovanjauenikepismenostisciljemcjelokupnogsumativnogvredno-vanjauodreenomtrenutkuobrazovanja(Teak,2003).

30


Milivoj op istie tekoe u kategorizaciji pisanih radova zato to postojemnogevrste,obliciivarijantesnizomslinihirazliitihelementakojimajete-koodreditimjerilaioznake.Onkategorizacijupisanihradovatemeljinanaelupostupnostiisistematinosti,odnosnosobziromnanjihovunamjenuinainor-ganizacijerada.Njegovapodjelasvodisenatriosnovnekategorije:vezanepisanevjebe,poluvezanepisanevjebeisastavci.

DragutinRosandi istie da se oblikovanjemetodikog sustava nastave pi-smenosti temeljina razliitimmetodikimnaelimakojaproizlaze iz sadraja,psiholokihodrednica,jezinihijezikoslovnihteirihsocijalnihikulturnihkon-teksta.Uzvjebeizdvajasamostalnepisanesastavkeuenika:opisivanje(opis),pripovijedanje,izvjeivanje,prepriavanjeiraspravljanje(Rosandi,2002).

Umetodikoj literaturidetaljno sunavedenioblici, primjeri i vrstepisanihvjebi.Autori,kojisupisaliopisanimradovimauenika,Milivojop,StjepkoTeak,DragutinRosandi,ZdenkaGudelj-VelagaiDunjaPavlievi-Frani,sma-trajudajezauspjenoststjecanjapisanihsposobnostivanamotivacijauenikazapisanje,pripremnafazapisanjapostupnouvjebavanjetestjecanjepojedinihjezinihkompetencijakojeeuenikadovestidosamostalnogostvarajatekstasasvimnjegovimelementima.Odpisanihoblikaprovjeraznanjanavodesediktatiikolskezadae.

Moemozakljuitidajekategorizacijapisanihradovauenikaumetodikojliteraturiuinjenapremanaelupostupnosti(izborsadraja,oblikaipostupaka)iprimjerenosti(kognitivnerazineznanjasobziromnapsihofizikemogunosti).

Pisaneradoveuenikamoglibismosobziromnauenikiodgovorpodijelitiinaradovezatvorenog,poluotvorenogiotvorenogtipa.Unutartepodjelekontrol-nibisediktatmogaosvrstatiupisaniradzatvorenogatipa,odgovorinapitanjaunpr.zadacimaobjektivnogatipamoglibisesvrstatiuradovepoluotvorenogatipa,asvevrsteuenikihsastavaka,patakoikolskazadaa,uradoveotvore-nogatipa.

Problemobjektivnogavrednovanjapostajeveito jeveaotvorenostpoje-dinogpisanogaradasobziromnaonotouenikunjemusamostalnooblikuje.

Velik broj radovakoji se bavi problemimapisanog izraavanjautvruje je-zinepogrekeupisanimuenikimradovimaotvorenogatipateupozoravananedostatkeipropusteunastavimaterinskogajezikaunutarobrazovnogasustava.No,uvrednovanjuradovaotvorenogatipanajveijeproblemoblikovanjevrstihindikatoraikriterijavrednovanjakojibiomoguilitoobjektivnijevrednovanjesviestrukimciljem:kvalitetnijeformativnopraenjeuenikovepismenostisjasnoiskazanimpotekoamakojeuenikmoraosvijestitiiporaditinanjihovurjea-

31


vanju te objektivnije sumativno vrednovanje koje se u svakom trenutkumoepotkrijepitiargumentima.

Buduidasusvejezinedjelatnostipodjednakovaneidaihjepotrebnosu-stavnopoticatiirazvijati,bilobipogubnoodreiseuvrednovanjujezinihkompe-tencijauenikazadatakaotvorenogatipasamozatotosmounaprijedsvjesnidaocjenjivainisudovoljnoobjektivnimjerniinstrumenttedamoedoidovelikihrazlikauocjenjivanjuistihuenikihpisanihradova.Uliteraturi,dokimolokojimetodikoj,pronalazimoizdvojeneindikatorekaomoguemodeleobjektivnijegavrednovanjeradovaotvorenogatipaunastavimaterinskogajezika,nonijedanpo-nuenimodelnijedokrajarazraen.Vanojeistaknutiiupokuajumodeliranjainidikatoraimatinaumuvanostodreivanjatokvalitetnijegaomjerasvihre-levantnihelemenatakojetrebavrednovatiukonkretnomeraduotvorenogatipaipritomenezaboravitidobuenika.Navanostodreivanjapravilnogaomjerapozitivnih inegativnihelemenatausastavku/kolskojzadai,kojimatrebadatiproporcionalnuvrijednostupozoriojeveezdesetihgodinaStjepkoTeak.

O istraivanjuVanjska vrednovanja obrazovnih postignua vrednovanje dijela jezinih

kompetencija materinskoga jezika na temelju pisanih radova otvorenoga tipapotaknula su razmiljanja, izradumoguihmodela iosmiljavanjekvalitetnei pouzdane (koliko tomoe biti s obziromna sadraj) znanstvenoistraivakemetodologije kojabi sloenupojavnostpismenosti opisalanjenim temeljnim ibitnimodrednicamasobziromnamogunostipoticanjairazvijanjapismenostiunastavnomeprocesuprimarnogainstitucionalnogaobrazovanja.

Primjenatakvihmodelatijekompotrebnihistraivanjaoovojtemizasigurnoedovesti domnogih spoznaja iznimno vanih zakvalitetnijepouavanjema-terinskoga jezika, stjecanje jezinih i komunikacijskihkompetencija sobziromnapismenoizraavanjeteosmiljavanjeciljevaisadrajastrunogausavravanjauiteljainastavnika.

Rezultatidobivenieksperimentalnimvrednovanjem,kaoicijeliprotokolvanj-skoga vrednovanja,upuujenapotrebuda seuitelji kontinuiranoobrazujuometodologiji izraderazliitihtipovazadatakatenainimavrednovanjasciljemosnaivanjaneposrednogapouavanja.

Vanjska vrednovanja imaju za posljedicu i injenicuda se osvijesti potrebaunutarnjeg vrednovanja kola te da se sumativno vrednovanje obrazovnih po-stignuauosnovnimisrednjimkolamadijelomstandardizira.Nastavniplan iprogramzaosnovnu kolu (2006) to i omoguuje zato to sudefinirani klju-

32


nipojmovi i obrazovnapostignua za svaki razred.Upredmetuhrvatski jezikpropisana su obrazovna postignua u skladu s razvojnomdobi i psihofizikimsposobnostimaprosjenogauenika,aizbornisadrajinamijenjenisudodatniminteresimauenika.

Istraivanjesuautoriceprovodiletijekomstrunogausavravanja2006.godineu sklopu temevrednovanjapisanih radovauenikauosmomrazreduosnovnekole.Odreivanjeciljaistraivanjautemeljenojenauoenimproblemimatije-komuvidauneposredanodgojno-obrazovniraduiteljahrvatskogajezika.Budu-idasupisaniuenikiradoviukolskojgodinisastavnidiouenikihportfolijakojisenalazeukoli,predmetsuisastavnidiouvida,razgovoraiopisakvaliteteuiteljevarada.

Posebnozanimanjezapisaneradoveuenikapotaknutojeiuvoenjemvanj-skihvrednovanjauhrvatskiobrazovnisustavovdjeseprijesvegamislinavanj-skovrednovanjeodgojno-obrazovnihpostignuauosnovnimkolamakojepro-vodiNacionalnicentarzavanjskovrednovanjeobrazovanja.Izradainstrumenatazaeksperimentalnovanjskovrednovanjeobrazovnihpostignuauenikaosmihrazredaizazvalajeitavnizpitanjaometodologijiipristupuvrednovanjuueni-kogapisanograda,prijesvegaonogotvorenogtipa.

Timeje ivrednovanjeuenikihpisanihradovaotvorenogatipauredovnojnastavidobilovelikiprostorupromiljanjuipronalaenjuodgovoranapitanje:Kako to inimo?

Pretpostavkaorezultatimaistraivanjabilajedauiteljipouavanjemipoti-canjempismenogaizraavanjauenikaneposveujupodjednakupozornostsvimoblicimapisanoga izraavanjakoji senavodeuprogramu teda su indikatori ikriterijivrednovanjavrlorazliiti,odpokuajaobjektivnogpristupasvrlovisokimoekivanjimadopotpunosubjektivnogpristupauvrednovanjuradovaotvoreno-gatipa(sastavciikolskezadae).

Ciljevi istraivanja

Ciljeviistraivanjabilisu: steidetaljnijiuvidutrenutnostanjeonainima,oblicimaikrtiterijimapra-

enja,vrednovanjaiocjenjivanjapisanihradovauenikauosmomerazredu; oblikovatiu interakciji suiteljimaradionike listeukojimaebitikate-

gorizirani oblici, sadraji, elementi i kriteriji vrednovanja pisanih radovauenika;

oblikovatitemeisadrajebuduihstrunihusavravanjanatemeljurezulta-taistraivanjasciljemosvjeivanjapotrebeusustavljivanjaoblika,sadraja,

33


elemenataikriterijavrednovanjapisanihradovauenikaioblikovanjakva-litetnijegsustavaformativnogisumativnogvrednovanja.

Opis provedbe istraivanja

Ispitaniciistraivanja:336uiteljahrvatskogajezikasvihdobnihskupinasje-verozapadnogadijelaHrvatske.

Vrijemeistraivanja:od10.sijenjado27.lipnja2006.

nadnevak skupa upanije broj sudionika oznaka skupa i broj upanija

10. sijenja 2006. Zagrebaka Krapinsko-zagorska Karlovaka

60 A3

12. sijenja 2006. Grad Zagreb 79 B118. travnja 2006. Varadinska

Meimurska 84 C2

20. travnja 2006. Bjelovarsko-bilogorska Koprivniko-krievaka

72 D2

27. lipnja 2006. Sisako-moslavaka 41 E1UKUPNI BROJ SUDIONIKA 336

Uvjetiistraivanjabilisuistizasveispitanike.Autoriceradaodluilesudaeempirijskimaterijalispitaniciizraditiradionikiusljedeimkoracima:

1.korakraduskupinama(petdoestlanova);2.koraksjedinjavanjerezultataradadvijuskupina;3.koraksjedinjavanjerezultataradapetskupina.Konanioblikpojedineradionikelistebiojerezultatrada28uitelja.Dakle,

tijekompetciklusastrunihusavravanjaoblikovanoje12radionikihlista(12skupina),kojejeizradiloukupno336uitelja.

Prikazanumetodologijuradazaprikupljanjeempirijskogamaterijalaautoricesuizabralezbogomoguavanja:

1. podjednakogaktivnogsudjelovanjatoveegbrojauitelja;2. razmjenemiljenjaidiskutiranjaozadatkuisadrajuradauradionici;3. samoprocjeneiprocjenestavovaimiljenja;4. suradnikogodluivanjaizakljuivanja;5. veevjerodostojnostipodatka;6. kvalitetnijegibregprihvaanjaiprimjenestandardiziranihmodela

uredovnomenastavnomprocesu.

34


Obrada rezultata istraivanja

Priobradirezultataistraivanjakoritenajemetodakvalitativneanalizesadr-aja(Halmi,2005,str.379-388).Prikupljeneempirijskematerijalebilojemoguesamodijelomklasificirati,obraditiikompariratiu5kategorija:

1. objanjavanjenainaikoliinepisanihprovjera2. sadrajipisanogvrednovanjaobuhvaenostpredmetnihpodruja3. vrstepisanihoblikakojisesumativnovrednuju4. sadrajiielementivrednovanjakolskezadae5. kriterijivrednovanjazadatakaobjektivnogatipa.

Objanjavanje naina i koliine pisanih provjera

Buduida su seautorica radaodluile zaprethodnoopisanumetodologijuprikupljanjaempirijskihpodataka(poglavlje3.2),svepodatkenijebilomoguepotkategorizirati,aelementedefinirati.Uraduebitiprikazanikvalitativnipo-dacikojisusemoglikvantificiratiikvalitativnoobraditiikomparirati.

Objanjavanjenaina,vremenaikoliinepisanihprovjeraznanjavanojezbogplaniranjaiprogramiranjanastavnogaprocesa,zboguinkovitogodabirametoda,oblikaistrategijapouavanjaiuenjate,pritom,izravnogutjecajanapostizanjatemeljnogciljanastave,aonjetouinkovitijiuenikiobrazovniishod.

Interpretacijomkvalitativnogempirijskogamaterijalakojiseodnosinaobja-njavanjenaina,vremenaikoliinepisanihprovjeranavodinasnasljedeeza-kljuke:

uiteljitijekomcijelenastavnegodineprovodepisaneprovjere,kojesetiujezikoslovnihsadraja,nakonobraenihiuvjebanihveihjezinihcjelinapremagodinjemplanuiprogramuiuskladusPravilnikomonainupra-enjaiocjenjivanjauenikauosnovnimisrednjimkolama(NN,92/95);

pisanimputemsadrajenastavnogapodrujaknjievnostivrednujuuiteljietirijuupanija,dakle41,37%uiteljaodukupnogabroja,itojednomdodvaputagodinjeilipremapotrebi;

kolskezadae,diktateizadatkeobjektivnogatipapiugotovosviuenici;

objanjavanjenainaprovoenjapisanihprovjeraznanjaposebnoistiunapoetkukolskegodineineposrednoprijepisanjaprovjere,oslanjajuisepritomnaPravilnikonainupraenjaiocjenjivanjauenikauosnovnojisrednjojkoli(NN,92/95);

35


*1 OznakavelikogtiskanogslovaznaistruniskupA=10.sijenja2006.,B=12.sijenja2006.,C=18.travnja2006.,D=20.travnja2006.,E=27.lipnja2006.,abrojpokrajslovabrojupanijakojesusudjelovalenaskupu(A3=struniskupkojijeodran10.sijenja2007.;triupanije).

Tablica 1.Brojpisanihprovjeragodinje

Oznaka skupa i broj upanija

pisani oblici provjerekolske zadae diktati zadaci objektivnoga tipa

A3 3 / 5B1 3 2 3 4C2 / / /D2 2 3 2E1 2 3 / 4

Utablici1prikazanjebrojpisanihoblikaprovjera:kolskihzadaa,diktataizadatkaobjektivnogatipatijekomnastavnegodine.1*BrojkolskihzadaanijeujednaenstogatosuuistraivanjusudjelovaliuiteljiijesukolebileukljueneueksperimentalnoprovoenjeHNOS-auijemujeprogramubrojobveznihkol-skihzadaabiodvijegodinje,dokje,utadajovaeemprogramu,brojobveznihkolskihzadaatijekomgodinebiotri.Zanimljivojeda50,06%uiteljadridadiktatetrebapisatipremapotrebi,tonijeovisnoousvojenostiodreenihsadra-ja.Pritomenijekonkretizirannaindobivanjapovratneinformacijeousvojenostiodreenihsadrajakaonisamisadraji.Pretpostavkajedatakavpristupdiktatuproizlaziiznjegoveformativneisumativnenaraviunutarprovjereivrednovanjauenikovaznanja.Sudioniciupanijakojinisunavelibrojanipodatakokolskimzadaama,diktatimaizadacimaobjektivnogatipadredajedovoljnonavestidase pisane provjere provode nakon obrade i uvjebavanja odreenih nastavnihcjelinaradiprovjereuenikihishoda.Uiteljisuistaklivanostpisanihprovjeraznanjakaopovratneinformacijeuenikuiuitelju,uenikuzatotodobivainfor-macijuotomekolikojenapredovao,uemujeuspjean,anaemujomoraradi-ti,auiteljuradidobivanjauvidauindividualnairazrednapostignuauenika,aliiouspjenomilimanjeuspjenomodabirumetoda,oblikaistrategijapouavanjatijekomneposrednogodgojno-obrazovnograda.

Sadraji pisanog vrednovanja nastavna podruja

Grafikimprikazom1pokazanajezastupljenostnastavnihsadrajaupisanimprovjeramaznanjakojapotvrujudasevrednujusvapodrujapredmetahrvatski

36


Grafiki prikaz 1Predmetnapodruja

jezik,aliunajmanjempostotku(23,51%)podrujemedijskekulture(kojejeiop-segomsadrajaibrojemnastavnihsatinajmanjezastupljenouNastavnomplanuiprogramu,2006).Knjievnoteorijskesadrajeiinterpretacijuknjievnoumjet-nikogatekstaprovjerava62,8%uitelja.Homogenostjeprisutnaunastavnimpodrujimajezikaijezinogaizraavanja(100%).RezultatiistraivanjausklaenisusaspecifinimciljevimanastavnihpodrujapropisanihuHNOS-u.

Vrste pisanih oblika koji se vrednuju

Tablica 2 pokazuje neoekivanu homogenost u odabiru i primjeni pisanihoblika provjere znanja. Iznenauje jedino to zadaci objektivnoga tipa kojimaseprovjeravauglavnomkognitivnausvojenostznanjanisuzastupljeniusvimu-panijama. Popis pisanih oblika u tablici upozorava na potrebu standardizacijeterminologijepisanihoblika,natoupuujeterminkontrolna zadaakojazasigur-nopodrazumijevazadatkeobjektivnogatipa.Vrlojeupitnomoemolisumativ-novrednovatipetominutneprovjereznanjazatotoocjenaupisanauimenik,ubrojanurubrikuvrednovanja,administrativnovrijediistokaoiocjenakojomjeuenikocijenjennakonvieminutneprovjereznanja.

Postavljasepitanjekojimseindikatorimavrednujuplakatiistripovikojiuklju-ujuvidno-prostorneilikovnevjetineisposobnostiuenika.Urazgovoruopra-enju,vrednovanjuiocjenjivanjuuvijekiznovapotrebnojeistaknutidajesastavni

37


Tablica 2.Pisaniobliciprovjere

Pisani oblici Broj upanija %kolske zadae 9 100zadaci objektivnoga tipa 8 87,797diktati 8 87,797domae zadae 6 82,142sastavci 5 42,857pisane interpretacije 4 39,285kontrolne zadae 3 37,202petominutne provjere znanja 3 17,857kritiki osvrti 1 23,511plakati, stripovi 1 23,511

diovrednovanjaiupoznavanjeuenikanesamosasadrajimaokojimaebitipi-tani,veinajavaoblikaispitivanja.Unaprijedpoznatsadrajioblikvrednovanjauvjetovateuenikiodabirstrategijauenja,azasigurnoesmanjitistresnostis-pitnesituacijeiomoguitipostizanjeipokazivanjeboljihobrazovnihpostignua.

Sadraji i elementi vrednovanja kolske zadae

Unastavnimplanovimaiprogramimazaosnovnukolu(1999,2006)nena-vodeseodrednicezavrednovanjekolskezadae,vesamobrojkolskihzadaa,itotri(1999),odnosnodvije(2006),uznapomenukojajedanauHNOS-udajeuiteljudoputenopisanjevieoddvijukolskihzadaa.

Teorijavrednovanjapismenogaizraavanjaboriseuvijekiznovasdvatemeljnaproblema:objektivnouiegzaktnou.Buduidapismenostusvomeznaenjuobuhvaakognitivneimetakognitivnevjetine,izuzetnojetekoizahtjevnoosmi-slitipouzdanuznanstvenumetodologijukojombiseizdvojilesastavnicepisme-nostinatemeljukojihbibilomogueobjektivnovrednovanjeuvisokomstupnju.Ovrednovanjuuenikihpisanihradovanezaobilazni suradoviS.Teaka iD.Rosandia.UpravouTeakovuraduopisanju,ocjeniiispravljanjukolskezada-e(1998)valjatraitirazlogezatosuispitaniciovogaistraivanjanajpreciznijeopisalitovrednujuukolskimzadaama.Teakupozoravanasubjektivnostuocjenjivanjukolskihzadaa,aliiupozoravaoemutrebavoditiraunadabisepostiglatoveaobjektivnost:sadraj,tekstovnavrsta,kompozicija,stil,gramati-kaipravopisivanjtinateksta.Valjaistaknutiijasnoiskazanbrojitanjatriputa.

38


Tablica 3.Sadrajiielementivrednovanjakolskezadae

A3 B1 C2 D2 E1- pravopis- stil- kompozicija- sadraj

- pravopis i gramatika norma- originalnost teme- kreativnost

- sposobnost kreativnog izraavanja- originalnost- bogatstvo stila- jezina kompetencija (primjena gramatikih i pravopisnih pravila)- izvornost- stilska izraajna sredstva

- sadraj (usklaenost teme i sadraja)- gramatika (sronost, skladanje reenica)- kompozicija (logiki slijed)- rjenik (efektan izbor rijei)- pravopis- organizacija ulomaka

- urednost- preglednost, tonost- bogatstvo i - samostalnost u izriaju- karakteristinostu stilu izraavanja- praenje kompozicije

Tablica 4.Postotakrijeenostizapojedinuocjenuuzadacimaobjektivnogatipa

Ocjena Postotak ispitanika po skupiniA3

(17,85%)B1

(23,51%)C2

(25%)D2

(21,42%)E1

(12,20%)

odlian 91 - 100% 90 - 100% 90 - 100% 91 - 100% 85% i vie

vrlo dobar 90 - 81% 85 - 75% 90 - 81% 90 - 81% 85 - 75%

dobar 80 - 62% 70 - 60% 80 - 61% 80 - 56% 75 - 60%

dovoljan 61 - 52% 55 - 50% 60 - 50% 55 - 50% 60 - 50%

nedovoljan 51 - 0% 45 - 0% 50 - 0% 49 - 0% 50 - 0%

UsporedimolisadrajekojesmodobiliuistraivanjusTeakovimsadrajimavrednovanja,uoavamodanemavelikihodstupanja,alijouvijeknijepostignutastandardiziranostvrednovanjaovogaoblikapisaneprovjere.

Kriteriji vrednovanja zadataka objektivnoga tipa

Analiziramoliiusporedimolibodovanjezadatakaobjektivnogatipaipostot-kekojeuiteljiiskazujupotrebnimazaocjenuodlian,uoavasehomogenostpo-datakasneznatnimrazlikamasamokod12,2%ispitanikakojiimajublaikriterijodostalih.Najmanjaodstupanjaprimjeujuseuprocjenizapozitivnuocjenu,82,13%uiteljasmatradaispitsazadacimaobjektivnogatipamorabiti50%rije-

39


Grafiki prikaz 2Intervalipotrebnerijeenostizaodreenuocjenu

endabiuenikbiopozitivnoocijenjen.Zamjetljivjeiintervalpostotkazaocjenudobarod56do62%,saak6%odstupanja.

Neujednaenostkriterijavrednovanjavidljivajeizdvojimolikolikisunajmanjipostotakrijeenostiuiteljiizdvojilizapojedinuocjenu.(Grafikiprikaz2)

Umjesto zakljukaRezultatiovogaistraivanjaupuujunatodauiteljineposveujupodjednaku

pozornostsvimoblicimapisanogaizraavanja,tonunodovodiupitanjeposti-gnutaobrazovnapostignuauenikakojemetodologijavanjskogavrednovanjaprikazujekvantitativnimpodacima.Naime,takvipodacivieeopisivati(ne)kva-litetupouavanjanegolikvalitetuobrazovnihpostignua.

Iznimnaheterogenost(zbogkojejeiopisostaodjelomian)empirijskogmate-rijalaprikupljenogtijekomistraivanjaupuujenapotrebustandardizacijenekihoblikapisanihprovjeraistandardizacijunjihovavrednovanja.

40


Diorezultataistraivanjaopisanogauovomeraduautoriceocjenjujuosobitokorisnimstogatoomoguavajukvalitetnijeosmiljavanjeiorganiziranjestruno-gausavravanjauiteljahrvatskogajezika,preciznijedefiniranjetemeljnogaciljaispecifinihciljeva.TusekrijerazlogmodularnomstrunomusavravanjuijajetemaPraenje, vrednovanje i ocjenjivanje u predmetu hrvatski jezik.Opiciljjestdaseuiteljiosnaeuoblikovanjuvlastitihmodelaformativnihisumativnihoblikavrednovanjasobziromnaspecifinostiokruenjaukojemuradeisobziromnauvedenavanjskavrednovanjaobrazovnihpostignua.

SaetakUovomradudijelomsuprikazanioblici,nainiikriterijivrednovanjaueni-

kihpisanihradovaupredmetuhrvatski jezikuosmomrazreduosnovnekole.Buduidadosadnisucjelovitoopisanisvielementioblikaikriterijivrednovanjatenisusustavnoprovedenaistraivanja,pokazalasepotrebazaopisomoblikaikriterijavrednovanjainainanjihoveprimjene.

Potrebazanavedenimpotaknutajeinizomnovinauvedenihuobrazovnisu-stavosnovneisrednjihkolanoviprogramzaosnovnukoluivanjskovredno-vanjeuosnovnojisrednjimkolama.

Uistraivanjujesudjelovalo336uiteljahrvatskogajezika.Dobivenirezultatipokazalisuvisokstupanjhomogenostiuodabirupisanih

oblikaivisokekriterijevrednovanja.Pritomsepokazalaneusklaenostusadrajuimetodologijiizradezadatakateneuvaavanjekognitivnihmogunostiuenikasobziromnanjihovudobuoblikovanjukriterijavrednovanja.

Ciljovogaistraivanjabiojedasenatemeljuopisapostojeihoblikainainapraenja,vrednovanja iocjenjivanjaopiestanjekojeebitipolazitebuduihistraivanjaiiznalaenjakonkretnihrjeenjauprocesupouavanjamaterinskogajezika.

Kljune rijei:pisaniobliciprovjere,sadrajipisanihprovjeraznanja

LiteraturaAni,V.(1991).Rjenik hrvatskoga jezika.Zagreb:NoviLiber.Baranovi,B.(2005).to nastavnici misle o nastavnim programima za osnovno obrazovanje rezul-

tati istraivanja.U:MZOiSvjetskabanka,PreoblikovanjeosnovnogisrednjokolskogobrazovanjauHrvatskoj.Zagreb:MZO,str.14-19.

Baranovi, B. (ur.) (2006).Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliite perspektive.Zagreb:Institutzadrutvenaistraivanja.

41


Bezinovi,P.(2003).Samovrjednovanje u funkciji unaprjeivanja kvalitete kola: europska iskustva i hrvatske mogunosti.U:Vrgo,H.(ur.),Promjenamadouspjenoguenjaikvalitetnekole.Zagreb:Hrvatskipedagoko-knjievnizbor,str.87-95.

Bezinovi, P.,RistiDedi,Z. (2005).Vanjsko vrednovanje u hrvatskim srednjim kolama. u:MZOiSvjetskabanka,Preoblikovanje osnovnog i srednjokolskog obrazovanja u Hrvat-skoj.Zagreb:MZO,str.40-44.

elikovi,V.(ur.)(2005).Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vredno-vanje.Zagreb:kolskaknjiga.

op,M.(1972).Pismene vjebe i sastavci.Zagreb:Pedagoko-knjievnizbor.Gudelj-Velaga,Z.(1990).Nastava stvaralake pismenosti.Zagreb:kolskaknjiga.Halmi,A.(2005).Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima.Za-

greb:NakladaSlap.Hrvatski enciklopedijski rjenik.(2002).Zagreb:NoviLiber.Nastavniplaniprogram.(2006).Zagreb:MZO.NN,92/95,Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli.Okvirni nastavni plan i program za osnovnu kolu uRH /izmjene i dopune/. (1995).Zagreb:

kolskenovine.Pavlievi-Frani,D.(2005).Komunikacijom do gramatike.Zagreb:Alfa.I.izdanje.Pranji,M.(1999).Nastavna metodika teorija, oblici, metode, sredstva, pomagala.Zagreb:Edito.Rosandi,D.(1990).Pismene vjebe u nastavi hrvatskoga ili srpskoga jezika.Zagreb:kolskaknjiga.Rosandi,D.(2002).Od slova do teksta i metateksta (teorija i praksa pismenoga izraavanja u osnov-

noj koli).Zagreb:Profil.Teak,S.(2000).Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2.Zagreb:kolskaknjiga.www.ccsso.org/intasest.htmlwww.doe.mass.edu/lawsregs/603cmr7html?section=08www.idi.hr/vrednovanje/indexwww.nszssh.hr/linkovi/glasnik.html

42

Lana Hudeek

Pregled suvremenih hrvatskih pravopisa (razliita rjeenja i terminoloka

neusklaenost)

Uovomeradudatukratakpregledsuvremenihhrvatskihpravopisasoso-bitimobziromna razliita rjeenja koja donose.Pritom se neu zadravati naveiscrpljenimtemamaopisanjuoblikaimenicana-tac,-tak,-daci-dakkojimaprethodiotvornik,pisanjunijenicepredoblicimaglagolahtjeti,pisanjutzv.po-krivenogar.Pokuatusezadratinanekimrazlikamakojenezauzimajutolikoprostoraustrunimraspravamanitolikomedijskogaprostora,akojeunoseza-bunupripisanjutekstovanahrvatskomejezikutekojeukonkretnimsituacijama(npr.nanatjecanjima izhrvatskog jezika)mogudovoditi,aesto idovode,donesporazuma.Biterijeiioneusklaenostipravopisnoganazivlja.

Ujavnostiseraspravaohrvatskomepravopisuuglavnomvrtiokotrijuproble-ma:kakopisatinijenicuuzoblikeglagolahtjeti,kakopisatioblikeimenicana-tac, -tak, -dac i -dakkojimaprethodivokaltepisatiilinepisatitzv.pokrivenor.

Utablicisedajepregledrazliitihrjeenjauhrvatskimpravopisimakojasenajeespominju:

43

Pregled suvremenih hrvatskih pravopisa

BFM, BHM, BM1 BFM IV. AS, MH, BMMuvanje skupina tc/dc u sklonidbi imenica na otvornik + -tac/-tak/-dac/-dak

skupinaseuva:metci, predci,zadatci, napredci

skupinaseuvaudvoslonimimenicama:metci, predci,autroslonimivieslonimimenicamadoputenesuinaice:zadatciizadaci,napredciinapreci

skupinaseneuva:meci, preci,zadaci, napreci

pisanje pokrivenoga r

uzbrojneiznimke(npr.privredni, vremena):strjelica, preprjeka

uzbrojneiznimke(npr.privredni,vremena)doputenesuinaice:strelicaistrjelica, prepreka ipreprjeka

strelica, prepreka

pisanje zanijekanoga glagola htjeti: neu i ne u

ne u doputenesuinaice:ne u ineu

neu

Oostalimserazlikamausuvremenimpravopisimarjeeujavnostigovori,alisuihsvjesnisvikojielepisatiuskladuspravopisom(voeniidejomdapostojijedinstvenpravopishrvatskogajezikakojisenajeepretaeupitanjekojesva-kodnevnosluamdajuijezinesavjete:Kakosepie...?).Natopitanjeestonijemoguedatijednoznaanodgovor,tj.odgovorkojibibiouskladusasvimpravo-pisima.Kolikotoproblemastvaraukolstvunajboljeznajuprofesori,osobitoonikojisudjelujuunatjecanjimaizhrvatskogajezikaukojimauenicinastojesvojeodgovoreargumentiratiotvarajui razliitepravopise te se tajproblemnastoji

1 Objanjenakraticaupotrijebljenihuradunalazeseupopisuliteraturenakrajurada.

44


izbjeitakodasepostavljajupitanjakojaseodnosenapravopisnoistaiuskla-enarjeenja.Uovomeradudatupregledsamonekihodrjeespominjanihpravopisnihrjeenja(razliitoodreivanjeuporabetzv.crteicrtice/spojnice,ra-zlikeupisanjuoblikanekihstranihimena,razliitapravilakadjerijeodvamainterpunkcijskimznacimakojistojejedanuzdrugoga)teupozoritina,pomojemumiljenju,joveiproblem:nepostojanjeujednaenogapravopisnoganazivlja.

Spojnica ili crtica, crtica ili crta?Upravojezikoslovci(jerterminologijajejezikoslovnagrana)znajukolikosu

sinonimijaivieznanostpogubnizanazivljeodreenestruke,aupravoihuje-zikoslovljurazmjernoestonalazimo.Navestujedanprimjer izpravopisnoganazivlja.

UBFM,BHMiBMpravopisimanazivimaspojnica icrtica oznaujuseipra-vopisniznakoviirazgodci.Usvimsetimpravopisimacrticaodreujekaoduljacrticasbjelinamasobijustrana,aspojnicakaokraacrticabezbjelinaslijeveidesnestrane.

NazivspojnicausvimBFMpravopisimaoznauje:...pravopisniznakkojisepieprilanjenjurijei,nakrajuretkakadsedio

rijeiprenosiunoviredak,izmeudvajudijelovarijeiizvedenihskojimbrojemkadseprvidiopiebrojkom,adrugidioslovima,prideklinacijipokrata.(BFMIV,126127)i

...razgodakkojiseupotrebljavaupisanjupolusloenicaiupisanjurijeikojeseureenicineizgovarajukaocjelina,negousvojimdijelovima:radijaegana-glaavanjatihdijelova,reeninoganaglaskailikojegadrugogastilskoguinka.(BFMIV,113)

Nazivcrticatakoeroznaujeipravopisniznakirazgodak,ito:...pravopisniznakkojizamjenjujeprijedlogdo,odnosnoprijedloniparod

do,piesekakobiseoznailaudaljenostizmeudvajuiliviemjestatesenjomeveudvauzastopnanazivailiimenaprivremenoilitrajnozdruenaumeusobniodnos(DinamoHajduk).(BFMIV,126)i

...razgodakkojiseupotrebljavazaoznaivanjestanke,itojaestankenegotojeizraenazarezomtezaoznakuupravnogagovora(umjestonavodnika)tekadsevienaslovailipodnaslovanavodejedanzadrugim.(BFMIV,109113)

UBHMpravopisu(2008:6566)nerazlikujuserazgodciipravopisnizna-kovi,upoglavljuopravopisnimznakovimaobjanjavajusecrticaispojnicakaouBFMpravopisima,adodajeseiodredbadasecrticaupotrebljavapriokomitomenabrajanju.

45


UBMpravopisu(2010:98100)crticaispojnicakaorazgodciodreujuseistokaouBFMpravopisima,aliseupoglavljuocrticikaopravopisnomeznaku(u tomepravopisu spojnica se ne spominje kao pravopisni znak) dodaje da seupotrebljavaikaooznakazaminusumatematicitedaseupotrebljavapripisanjunegativnihbrojeva;iznavedenogaseprimjera(5 C)moezakljuitidaseutomesluajupiebezbjeline.Utomepoglavljunalaziseireenicakojomseobjanjavazatoseutompravopisu,zarazlikuodprijanjihpravopisaistihautora,nespomi-njespojnicakaopravopisniznak:Buduidamnogipisaistrojeviiraunalaimajusamojedanznakzacrticuispojnicutadaseupotrebatihznakovarazlikujetakodasesobjestranecrticeostavljarazmak,aspojnicasepiebezrazmaka.(str.110).Tajenapomenaposveneaktualnaizanimljivojedaseumnogoloijimtehnikimokolnostimavodiloraunaotomedasecrticaispojnicapaljivorazlikuju.Danaszaistanemanikakvihpreprekadaseoneuvijekrealizirajukaoposebniznakovi(izvestitoraunalnotrivijalnoje,anapisaemustrojuvienitkonepie).

UASpravopisuonotoseuspomenutimpravopisimanazivaspojnicom,nazi-vasecrticom(daklekratkacrticabezbjelinasobijustrana),aonotoseunjimanazivacrticomnazivasecrtom(dakleduljacrticasbjelinamasobijustrana).

CrtaseupotrebljavausvimsituacijamapredvienimuBFMpravopisima,adodajesei:nabrajanjepriokomitojorganizacijiteksta,crtaslijevestranereeni-ce,desnoodtokeprethodnereenicekojaznaismisaoniprekidsprethodnimtekstom,unovinskometekstuizmeuoznakeizvoravijestiivijesti.Utompra-vopisupiedacrtamoestajatiuznaenjupremaprioznaivanjusportskihilikakvihdrugihrezultata,alidautomznaenjumoestajatiicrtica(daklekraacrticabezbjelina)idvotoka.

Uzpravopisniznakcrtautomsepravopisuuvodiipravopisniznakcrtekojizamjenjujedvostrukizarezilizagrade.inimisedabitomlogikomkaopravo-pisniznaktrebalouvestiidvostrukizarez.Takvaznakanemautompravopisu.Oumetnutimnezavisnimdijelovimakaese:Umetnutinezavisnidijeloviodvajajusezarezom.Tosuonidijelovikojinisuuizravnojznaenjskojvezisreenicomukojusuumetnuti.(str.23).Tujebaremtrebalopisati:odjeljujusezarezima.

Crtica(daklekraacrticabezbjelina)odreujeseuASpravopisukaoznakkojiseupotrebljavakadelementirastavljeninjimetvoreuskucjelinuizajednopredstavljajujedinicunarazinirijei(str.80)tekadsediorijeiprenosiunoviredak.Uztakvuodredbutogaznakadodatnozbunjujedaseonamoeupotre-bljavatiupisanjurezultata.

ZanimljivojedaseutomepravopisuupoglavljuToka u kombinaciji s drugim pravopisnim znakovimadonoseprimjeri:Str. 57119, 199293,tj.uvodiznakkojinemaupoglavljucrta,duljacrticabezbjelina.

46


UBMMpravopisupreuzimajusetadvanazivautimznaenjima,alisenazivucrtapridajeiposebno,novoznaenje.

UtomsupravopisunaimeinterpunkcijskiznakovicrtaicrtetetiznakoviimajufunkcijukaouASpravopisu.Pravopisnisuznakovicrtaicrtica(upoglavljuocrticiunaslovuuzcrticauzagradistojiispojnica).Utomepravopisucrtakaopravopisniznakunekimsluajevimaneodjeljujebjelinama,audrugimaodjeljuje.Bezbjeli-napieseuoznaivanjuodnosaod doiodnosaprivremeneilitrajnezdruenosti(NewtonLeibnizova formula)sobjanjenjemdasetakoomoguujerazlikovanjetrajnoiprigodnozdruenihprezimena.Crtasbjelinamasobijustranaupotreblja-vaseuiskazivanjuodnosapremaiuokomitomeorganiziranjuteksta.

Drugimrijeima,utomsepravopisuuvodinovipravopisniznak,kojiodcrtice(uBFMsmislu)uzimaduljinu,aodspojnicesvojstvodanemarazmakasnjegovelijeveidesnestrane.

Nijedobrototoseistimnazivomutompravopisuoznaujudvaznaka:duljacrtasbjelinamaiduljacrtabezbjelina.

Takosepriaospojnici/crticiicrtici/crtiunaimpravopisimajoviezaplie,apritomizazivapravukonsternacijukodstrunjakarazliitihstrukakojisvakod-nevnobaratajunazivimasastavljenimoddvajuilivieprezimenaikojisenikaduhrvatskojtradicijinisupisalidrukijenegosaspojnicom,tj.skraomcrticombezbjelina.

Obinosekaedajepravopisonolikodobarkolikojestabilan.Trebalitakvorjeenjeuzdrmavatikrhkostnaegaionakokrhkogapravopisa?

Utablicikojaslijedidajesepregledfunkcijakojetrimaznakovima(kraacrti-cabezbjelinaslijeveidesnestrane,duljacrticasbjelinamaslijeveidesnestraneiduljacrticabezbjelina s lijeve idesne strane)pridruuju suvremenihrvatskipravopisiinazivakojeimpridruuju.

opis znaka uporaba znakanaziv koji se znaku pridruuje u pojedinome pravopisu

kraacrticabezbjelinaslijeveidesnestrane

prilanjenjurijei spojnica(BFM,BHM,BMcrtica(AS,BMM)

nakrajuretka spojnica(BFM,BHM,BMcrtica(ASuzdvostrukucrticu,BMM)

upolusloenicama spojnica(BFM,BHM,BMcrtica(AS,BMM)

47


prideklinacijipokrata spojnica(BFM,BHM,BMcrtica(AS,BMM)

ubrojevnimizvedeni-camatipa:50-ih

spojnica(BFM,BHM,BMcrtica(AS,BMM)

uznaenjuprema:ZadarCibona96-92

crtica(ASdoputapisanjeikraecrtebezbjelinaiduljesbjelinamaidvotoke)

izmeurazliitihbro-jevaunizukojiinecjelinu(tekuiraun,telefonskibroj,uregi-starskimoznakama)

crtica(AS,BMM)

uinternetskimadre-sama

crtica(BMM)

duljacrticasbjelinamasobijustrana

uznaenjuoddo crtica(BFM,BHM,BMcrta(AS)

uznaenjuprema crtica(BFM;BHM,BMcrta(AS,BMM)

povezujedvauzasto-pnanazivailiimenaprivremenoilitrajnozdruena(DinamoHajduk)

crtica(BFM,BHM,BMcrta(AS,BMM)

oznaujestanku crtica(BFM,BHM,BMcrta(AS)

unavoenjuviepodnaslovajednogzadrugim

crtica(BFM,BM)

kaooznakazaminusumatematici

crtica(BM)

unabrajanjupriokomitojorganizacijiteksta

crta(BHM,AS,BMM)

48


kaocrtaslijevestranereenice,desnoodto-keprethodnereenicekojaznaismisaoniprekidsprethodnimtekstom,

crta(AS)

unovinskometekstuizmeuoznakeizvoravijestiivijesti.

crta(AS)

duljacrticabezbjelinaslijeveidesnestrane

pripisanjunegativnihbrojeva

crtica(BM)

uoznaivanjuodnosaprivremeneilitrajnezdruenosti:NewtonLeibnizovaformula

crta(BMM)

uznaenjuoddo crta(BMM)

str.57119 upoglavljuToka u kombinaciji s drugim pravopisnim znakovimadonoseprimjeri:Str. 57119, 199293,tj.uvodiznakkojinemaupoglavljucrta,duljacrticabezbjelina.Tajseznaknikakonenazivainikakoneobjanjava.(AS)

znakkojinemadvo-strukurazlikovnostduljina/bjeline,negosamobjeline

usvimsluajevimaukojimanijemoguetehnikiizvestirazlikuuduljini

crtica(BM)

dvijeduljecrticesbjelinamasobijustrana,udvojeniznak

zareeninoumetanje crte(AS,BMM)

49


dvostrukacrticakojaseodznakajedna-kostirazlikujepotometojojslijevanemabjeline

priprenoenjudijelarijeiunoviredak,znakistovrijedanjednostrukojcrticibezbjelina

dvostrukacrtica(AS)

Bilobi nunoprihvatiti rjeenja za koja se zalae veinapravopisa i uvestijedinstvenenazivezaopisaneznakove.Pritomtrebanedvosmislenoodreditisa-drajsvakoganaziva.Trebalobitemeljitorazmislitiotomejelitreiznak(duljacrticabezbjelina)uopepotreban.Onsjednestrane(premaBMMpravopisu)unosizbrkuuustaljenarjeenja(NewtonLeibnizova formula, cesta ZagrebKar-lovac, 1620 sati),asdruge(premaBMpravopisu)mijeasesasasvimdrugim,matematikimznakomminus.UBMMpravopisupostojiposebnopoglavljeZnak jednakosti i raunski znakovi (str.108109).Znakminus/manjesmatraseposeb-nimznakomineizjednaujescrticom/crtom kakosetoiniuBMpravopisu.Po-zitivneinegativnevrijednostibrojevazapisujusetakodaseznakoviplusiminusneodjeljujuodbroja,auraunskimseoperacijamaznakoviplusiminusodjeljujubjelinamasobijustrana.Tajjeznakusuodnosusaznakomplusisvetoseodnosinanjegatrebaseodnositiinaznakplus.Onsetrebazvatiminus ilimanje,kaotoseplus iliviezoveplusilivie,anecrtica.Mislimdaustaljenarjeenjauhrvatskimpravopisima(rjeenjaNewton-Leibnizova formula, cesta Zagreb Karlovac, 16 20 sati)nebitrebalomijenjati.Jedinomjestonakojemusemoerazmislitiouvoe-njuduljecrticebezbjelinakaonovogapravopisnogaznaka,tj.jedinouporitezauvoenjetakvaznaka,moglobibitiurazlikovanjuprivremenezdruenostidvajuprezimena(najeeprezimenaautoraega)istalnezdruenostiuvierjenimprezimenima.Akobinpr.autoricekakvaradabileVesnaKovaevi-Petrovi iAnaKova,povezivanjeprezimenaspojnicomnebijasnogovorilotojeprezimejedne,atodrugeosobetesenebiniznalojelirijeodvjemailitrimaosobama.Takvisusluajevirazmjernorijetki,najeeserazrjeujuizvanjezinimznanjima,alitakvobiserjeenjemoglodopustitikadjerijeotakvojprivremenojzdrue-nostiucitiranjuliterature,bibliografskimjedinicamaitd.

Posebanjeproblemkojinadilazipravopisnuproblematikuizadireupodrujetvorberijeiukojimrijeimatrebapisatispojnicu.Npr.BMMimaTV-pretplata,BFMTVpretplata,ASuopenedajepravilootomekakosepiuizrazitogatipa.PremaBFMspojnica jeu imenikimpolusloenicamablokator sklonidbe te setemeljemtoganaelabaremmoeveomajesnozakljuitikadjerijeopolusloe-nici,akadodvjemarijeima.ASiBMMimajumnogoirepoimanjespojniceuimenikimsloenicamaipremapravilimakojatipravopisidonoseonanijenunoblokatorsklonidbeprvogadijelaimenikepolusloenice.UBMMpravopisuna-

50


lazi sereenica:Unizanjuse ilinabrajanju tokom-zarezomodvajajuskupinekojeseponeemurazlikuju.(str.72).Sklanjajusedakleobadijelatoganaziva.Uztakvotumaenjeirazumijevanjespojnicemogueje,kakotipravopisiiine,imatinazivtoka-zarez (pisansaspojnicom)kojiuskladusBFM,MBMiBHMpravopisimanebibiotononapisannegobiga(sobziromnatodaseitokaiza-rez,tj.obaimenikadijelatoganazivasklanjaju)trebalopisatikaodvorjeninaziv.

BMMpravopistimrjeenjemuvodinovufunkcijukraecrticebezrazmakakojaseneopisujeupoglavljimaotomeznaku;onanaimenepovezujedvadijelaimenikepolusloenice jerseu imenikojpolusloenici (koja jerije)prvidione deklinira, negopovezuje kakopie uBMM(upoglavlju o sastavljenome inesastavljenomepisanjurijei)dvopojmovneimenikesloenice,priemuseredefiniraklasinipojamsloeniceuhrvatskojtvorbi,aosimtogaitajeformu-lacijaposvenepreciznajerkraacrticabezrazmakautomsluajunepovezujesloenice,negoimeniceusloenicu(iakotakvauporabatognazivaprekoraujeznaenjskiopsegkojionimautvorbitetakonazivpostajevieznanim,tojeusukobusterminolokimnaelima).

UBFM,BHMiBMpravopisimanemauporitazatakvopisanje,premanji-ma spojnica u imenikimpolusloenicama jednostavnooznauje nesklonjivostprvogadijela.Nesmatrajusepolusloenicama:1.tvorenicekojimasesklanjajuobadijela.(BM58)Ovdjeneudubljeulazitiutajproblemjerjeproblemsa-stavljenogainesastavljenogapisanjaproblemdrugogaradauovomezborniku,alinemoguneponovitidadoksvakodnevnosvjedoim,kaosuradniknaprojek-tuSTRUNAkoordinacijaizgradnjehrvatskogastrukovnoganazivljagrevitimnaporimastrunjakarazliitihstruka(kemija,geoinformatika,stomatologijaitd.)danazivljesvojihstrukauredeiujednae,ujezikoslovnomenazivljuvladaposve-manjazbrkainevjerojatnatvrdoakadjerijeopokuajudaseuskladi.Atojenuno,ponajprijezbogsvihkojisekoristehrvatskimpravopisimaigramatikama,atosuuprvomereduuenici istudenti.Neusklaenostpravopisnoganazivljapokazujeseiupostojanjusinonimnihnaziva:toka-zarezitoka sa zarezom,dvo-toka idvotoje, trotoka i trotoje, razgodci i interpunkcijski znakovi,apostrof iizostavnikitd.

Akosespomenutojzbrcipovezanojsrazliitimsadrajimakojisepridajuna-zivimaspojnica,crticaicrtadodainjenicadaseurazliitimpravopisimanalazeirazliitapravilaotometrebalipisatitokuuzkojidrugiinterpunkcijskiznak,dolazimodoinjenicedanatrivijalnopitanjeotomekakobismonapisalipoda-takuzagradamaogodiniijegaroenjaismrtimoemodatitriodgovara,svatribranjivapravilimaaktualnihhrvatskihpravopisa:

(1930.2000.)premaBFM,BHMiBM(19302000)premaBMM

51


(19302000)ili(19302000)premaAS.Rijejeozapisukojisenalaziuenciklopedijama,leksikonima,udbenicima,

bazamapodatakaikojibimoraobitinormiran,tj.jednoznanopravopisnoureen.

Pisanje oblika stranih imena i od njih izvedenih posvojnih pridjevaIkad jerijeosklanjanjustranih imena,umnogimtokamanemasuglasja

meurazliitimpravopisima.Razliitiepravopisidavatirazliiteodgovorenapitanjekakosesklanjajuimenaromanskogapodrijetlana-ca,tipaPetrarca.

UBFMIV i starijim izdanjimaBFMpravopisanalazi se rjeenje:Petrarca, Petrarke, Petrarkin tepravilo:Uromanskihvlastitihimenana-ca(izgovorno-ka)valjaudeklinacijiuposvojnomepridjevupisatik,tj.zadravaseizvorniizgovor:Bianca,GBianke,DBianki,posvojnipridjevBiankin;Petrarca,GPetrarke,DPetrarki,posvojnipridjevPetrarkin(Petrarkinisoneti);Salamanca,GSalamanke,DSalamanki...(str.60).TojerjeenjekojemujepodlogaurjeenjukojedonosiHrvatskipravopisiz1944.godine.

BHMpravopisimarjeenjePetrarca, Petrarce, Petrarkin,dakleuvacuoblici-ma,alifonetiziraizvedenicuposvojnipridjev:Talijanskaimenaspravopisnimlikomna-cai-co(izgovorno-ka,-ko)tvorepadeneoblikepremaopempravilu,aliupridjevnimoblicimaumjestocpiese(iizgovara)k:

Petrarca, Petrarce... ali: PetrarkinTosca, Tosce... ali: Toskin ...TakvorjeenjeimajuinovijiBFMpravopisi.KakoimaBHMinovijiBFMpravopisi,takoimaiBM:Romanskaimenana

-ca, -co(-ka, -ko)unaojsklonidbizadravajuizvornoc:Petrarca, Petrarce, Petrarci, PetrarcomTosca, Tosce, Tosci, ToscomSalamanca, Salamance, Salamanci, Salamancom

Pridjeviodromanskihimenicana-ca, -cotvoreseodosnovena-k:Petrarca, Petrarkin, Tosca, Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov.

Zanimljivojedatipravopisinedajunikakvaobjanjenjazatosefonetiziraposvojnipridjevizvedenodupravoisamotakvihimena.

PremapravilukojenalazimouBMMpravopisu,cseuvaiuoblicimaiutvor-bi:...prisklonidbistranihvlastitihimenaiizvoenjuposvojnihpridjevaodnjih(pridjevina-ov/-ev,-ljev,-in)hrvatskisegramatikinastavciisufiksinaosnovudodaju...bezpromjenanamorfemskimgranicama:

FrancescoPetrarcaFrancescaPetrarcePetrarcinJessicaJessiceJessiciJessicin.

52


ASpravopisnemanitaotome,pasemoesamopretpostavitidasecuvaiuoblicimaiutvorbi,kaoiuBMMpravopisu.

Pravopisidakleimajuovarjeenja:

BFMIV Petrarca,Petrarke,Petrarki...PetrarkinBHMBM Petrarca,Petrarce,Petrarci...PatrarkinBMM Petrarca,Patrarce,Patrarci...PatrarcinAS nemapravila,aliizopihsepravilamoezakljuitidajekaou

BMM

Okopisanjaoblikaiizvedenicaodstranihimenapostojijonedoumica,npr.kakoodgovoritinapitanjeotomekakosedekliniraimeEddie?

Na to jepitanjenemogue jednoznanoodgovoriti zbograzliitihpravilaotomekadseusklonidbistranihimenaumeejizmeuosnoveinastavka.Nekipravopisi (AS,BMM)smatrajuda j izmeuosnove inastavkane trebaumet-nuti.Tujesituacijajasna.Ostali,dakleonikojidonosepravilatemeljemkojegaseizmeuosnoveinastavkaumeej,razliitoopisujuuvjetekojeosnovamoraispunjavatidabisejumetnulousklonidbi:

PremaBFM(2003:62)iBHMpravopisimaj seumeeusklonidbipremaovo-mepravilu:Uvlastitihimenakojasesvravajuna-i,-yili(uengleskome)na-eeumeeseizmeuosnoveinastavka.

UBMpravopisuodredbajenetodrukija:Imenanaiiy(kojeseitakaoi)sklanjajusekaoopeimenicena-i...:Leopardi,Leopardija...(2010:51).

PrianalizitihpravilanameesepitanjejesuliimenapoputEddie,tj.imenakojaupismuzavravajunaiekojeseitakaoi namjernoilisluajnoizostavljenaizskupineimenakojimaseizmeuosnoveinastavkapiej,tj.jeliidejaautorapravopisabilakadstranoimeuizgovoruzavravana i,pii j izmeuosnoveinastavkailijeidejabilazaistaonakvakakojezapisana,tj.datotrebainitisamokodimenakojaupismuzavravajunatononavedeneznakovekojiseitajukaoi.Moglibismosasigurnoureidajerijeoprvomu,tj.dabijtrebalo(uskladustimpravopisima)dodavatiusklonidbisvihimenakojauizgovoruzavravajunai,alitakoformuliranapravila(kojasuustorazliita,tj.navoderazliiteokolnostiukojimasejusklonidbiubacuje)izazivajuzabunu.

UASpravopisu(2001:211)doputena jemogunostdasekodimenakojazavravajuglasom iubacuje j:Kodimenakojaizgovornozavravajunai(i,y,ie)doputenisuoblicisumetnutimj.Tosenespominjeuodjeljkuoposvojnimpridjevimaizvedenimodstranihimenaljudi(str.210)pasenavodisamopridjevAppendiniev.

53


UBMMpravopisunalazisepravilo:Prisklonidbistranihvlastitih imenaiizvoenjuposvojnihpridjevaodnjih ...hrvatskisegramatikinastavci isufiksinaosnovudodaju...bezbiljeenjameusamoglasnikogaj:EnzoFerrariEnzaFerraria...(str.207).Meutim,nakontogapravilasitnimslovimastojiovana-pomena:Imenaiprezimenastranogapodrijetlakojasudiohrvatskogasustavaimenaiprezimenanepodlijeupravilimaonebiljeenjumeusamoglasnikoga(j)bezobziranatojesuligrafikipridruenahrvatskomujezikuilinisuod-nosnovladajusekaoToniTonijaTonijev,RudiRudijaRudijev:FranjoMarijaAppendiniAppendinijaAppendinijev,MilovanGavazziGavazzijaGavazzijev...(str.208).

Takvopravilounosizbrku.Oblikeimenatrebalibismouvijekznatinapisatibezobziranatoznamoliitaonositelju.Takvasupravilanevjerojatankamensmutnjezazanimanjaukojimajeiznimnovanoznatikakoseimesklanja,npr.zanovina-re.Znailitopravilodaemooblikestranogaprezimenauzhrvatskoimepisatinajedannain,aoblikestranogaprezimenauzstranoimenadrugi?ZnailitodaakosestranacoeniHrvaticomidadjetetusvojeprezimeihrvatskoimedaeseoblicidjetetovaprezimenapisatidrukijeodnjegova?Iodnosilisetopravilosamonaopepoznateosobe(iakojeopepoznatostveomaskliskakategorija)ilinaosobekojeuzstranoprezimeimajudomaeimeili...?Topravilootvaracijelinizpitanjaskojimaesenunosusrestionajtkogaeliprimijeniti.

BFM;BHM;BM ?doslovnomprimjenompravila:Eddiea akoserazumijedajezaboravljenospomenutiie:Eddieja

AS Eddiea alimoeiEddieja

BMM Eddiea

Napomenimojosamodazbrkavladaikadjerijeosklanjajuimenana-io, -ia, -ea.Otomepravopisikojiseinaezauzimajuzapisanjejusklonidbiimenakojauizgovoruzavravajunainemajujasanstav.Npr.uBFMIVdonosisepravilo:Kaoiunaimrijeima,izmeusamoglasnikogskupaieiiaumeeseupromjenij,paodizvornogColumbiaimamouGjd.Columbije...(str.59),alinejasnojetojedativom,akuzativom,lokativom,instrumentalom.KadjerijeoimenimapoputTea, Matea,BFMIVnemaeksplicitnihpravila,aliseizpravilaoumetanjujmoeiitatidaseonoutomsluajuusklonidbineumee.BHMpravopisnemaotomenitaupravilima,aurjenikuima:Matea, Mateje, Matejin, Tea, Teje, Tejin,aBMpravopis:Andrea, Andreje(str.51).

54


BMMpravopistakoernedonosinikakvopravilo,alisemoezakljuitidasejneumee,aistojetakoiuASpravopisu.

ZakljuakNanaupravopisnusituacijumoemogledatiblagonaklono,pozivajuisena

todapostojeidrugekultureukojimanemajedinstvenapravopisa.injenicajestdaunatosvemunavedenomeovjekpismenpobilokojemuodnaihpravopisajestpismenovjek,ali je iinjenicadatrebateitidokidanjupravopisnihdvo-strukostiiviestrukosti,osobitoutemeljnimpravopisnimpodrujima.Dobarjeprimjerzatouraduspomenutproblempisanjapodatkaogodiniijegaroenjaigodiniijesmrtiuzagradama.

Rijejeoproblemukojineideuredsloenijihpravopisnihproblema,tj.onihproblemarjeenjakojihnepostojeupravopisimajerjerijeonovimproblemima,niuredonihproblemakojazadiruujezinapodrujaikojautimpodrujimatrebarijeitidabisedobilovaljanopravopisnopravilo(tipianjeprimjertogaproblemsastavljenogainesastavljenogapisanjautemeljukojegastojipitanje:tojerije?),rijejeotemeljnomepravopisnome,interpunkcijskomeproblemu.Problemoko-jemuserjeegovoriikojinijetolikozanimljivjavnostikojasesvakidansusreesrazliitimrjeenjimaupostojeimpravopisima,akojismatramiznimnovanim,anjegovorjeavanjenunim,jestproblemneureenostipravopisnoganazivlja.

SaetakUraduseupozoravananekaneusklaenapravopisnarjeenja,tj.napravopi-

snarjeenjakojaserazlikujuurazliitimhrvatskimpravopisimakojisutrenuta-nouuporabi.Nijerijeoonimrazlikamakojesenajeespominju(tj.razliitimpravilimakojaseodnosenapisanjeoblikaimenicana-tac,-tak,-daci-dakkojimaprethodiotvornik,pisanjenijenicepredoblicimaglagolahtjeti,pisanjetzv.po-krivenogar),negoorjeespominjanimrazlikama,npr.orazliitimpravilimakojaseodnosenauporabuspojniceicrtice,pisanjedvostrukihinterpunkcijskihzna-kovaipisanjeoblikastranihimena.Takvihneusklaenostiima,naravno,mnogovie.Osobitasepozornostobraaterminolokojneusklaenostiupravopisnomunazivljuzakojujedobarprimjerrazliitauporabanazivacrta,crticaispojnica.Terminoloka je neusklaenost izrazito nepoeljna u svakome terminolokomsustavu,aukontekstuinjenicedapravopisidonoserazliitapravilaouporabiznakovakojerazliitonazivaju, stvarasepotpunazbrka.Tazbrka,kao i svakapravopisnaneusklaenost,imanaravnoikonkretnihposljedica.Stogaseuraduposebnoosvrenaproblemekojeneusklaenapravopisnaiterminolokarjeenja

55


svakodnevnoizazivajuunastavi,aosobitouonimprigodamakadseznanjeue-nikavrednuje,kaotosunpr.natjecanjaizhrvatskogjezika,dravnamaturaitd.

Kljune rijei:pravopis,terminologija,naziv

LiteraturaAni,V.,Sili,J.(2001).Pravopis hrvatskoga jezika.Zagreb:NoviLiberkolskaknjiga.Babi,S.,Finka,B.,Mogu,M.(2000).Hrvatski pravopis.Zagreb:kolskaknjiga.(Izdanjaod5.

nadalje.)Babi,S.,Finka,B.,Mogu,M.(1996).Hrvatski pravopis.Zagreb:kolskaknjiga.Babi,S.,Ham,S.,Mogu,M.(2008.).Hrvatski kolski pravopis usklaen sa zakljucima Vijea

za normu hrvatskoga standardnog jezika.Babi,S.,Mogu,M.(2010).Hrvatski pravopisusklaen sa zakljucima Vijea za normu hrvatsko-

ga standardnog jezika. Zagreb:kolskaknjiga.Badurina,L.,Markovi,I.,Mianovi,K.(2007.)Hrvatski pravopis.Zagreb:Maticahrvatska.

56

1 ZdenkaJanekoviRmer,Marua ili suenje ljubavi. Brano-ljubavna pria iz srednjovjekovnog Dubrovnika.Algoritam,Zagreb,2007.(2.izdanje,Zagreb:Algoritam,2008.)2 DravniarhivuDubrovniku(DAD),Giustizieria,ser.XIII,sv.2,Processum matrimoniale Ma-russe, relicte olim Antonii Bratossaglich,1480.

Zdenka Janekovi Rmer

Suenje ljubavi brano-ljubavna pria iz srednjovjekovnog Dubrovnika1

Prijenekolikogodina,tijekomistraivanjauDravnomarhivuuDubrovniku,ukataloguarhivskegraeugledalasamzabiljekukojameprivukla:Processum matrimoniale Marusse, relicte olim Antonii Bratossaglich, 1480., ca.103.2Sto trilista,206stranica;kakvajetoparnicakojasevodinavieoddvjestostranica?Pitanjasusenizaladalje:processevodioprednadbiskupskimsudom,pasepo-stavilopitanjekakojeizatojezapisnikiznadbiskupskogarhivadospiouarhivRepublike.Otomemoemosamonagaati,jeruzrukopisnijeostavljenanikakvabiljeka,nikakavkomentarorucikojajepohranilazapisnikmeusudskimknji-gamadubrovakogkaznenogsuda.ZapriuoMaruiBratosaljitajjepotezbiosudbonosan,zbogtogatojedubrovakinadbiskupskiarhivizgorioupoarimakojisubjesniligradomnakonpotresa1667.godine.No,vrlovjerojatno,uvijekbudnavladaDubrovakeRepublikeodluilajepreuzetisluajusvojerukeizau-stavitiskandalkojijeodproljeadojesenitegodinepotresaograd.

Na206stranicaovogkodeksarazvijasepriaoljubaviibraku,oodnosuocaikeri,onainimasklapanjabrakausrednjemvijeku,osveenstvu,oivotuviegslojagraanakojemsusviprotagonistipripadaliioDubrovnikutogavremena.Valjareidatih206stranicaneznaiikrajprie,jerparnicanijeokonanaili,ako

57

Suenje ljubavi brano-ljubavna pria iz srednjovjekovnog Dubrovnika

3 RudolphWeigand,Liebe und Ehe im Mittelalter,KeipVerlag,Goldbach, 1993;RichardH.Helmholz,Marriage Litigation in Medieval England. Cambridge University Press, Cambridge,1974;JosephLhr,Die sachliche Zustndigkeit des Archidiakonatsgerichts insbesondere die Ehe-gerichtsbarkeit, u:Die Verwaltung des Klnisches Grossarchidiakonates Xanten am Ausgang des Mittelalters. Kirchen rechtliche Abhandlungen 59/60,ur.UlrichStutz,VerlagvonFerdinandEnke,Stuttgart, 1909,199-222;GeneBrucker,Giovanni and Lusanna. Love and Marriage in Renais-sance Florence,UniversityofCaliforniaPress,Berkeley,2005,15-25;GigiCorazzol,Esperimenti damore. Fatti di giovani nel Veneto del Cinquecento,OdeonlibriEditrice,Vicenza,1981.4 ZdenkaJanekoviRmer,Okvir slobode. Dubrovaka vlastela izmeu srednjovjekovlja i huma-nizma,Zavodzapovijesne znanostiHAZUuDubrovniku,Zagreb-Dubrovnik, 1999, 264-269.ZrinkaPeordaVardi,Dubrovaki Antunini u kasnom srednjem vijeku,doktorskadisertacija,Fi-lozofskifakultet,Zagreb,2006,passim.5 DAD,Vlajkijeva genealogija Antunina,DAD,RO161,Ostavtinaingrija.

jest,tonijezapisanouovomkodeksu.Izrukopisasenijedalosaznatikakavjebioishodparnicenotosamuspjelasaznatiizdrugihdokumenata.Rukopisjepisanlatinskimjezikom,neosobitolijepomranomkurzivnomhumanistikom.

Sauvanizapisioparnicitekuod8.svibnja1480.do10.studenogistegodine,kadasepriaprekida.Umoruljubavno-branihprialjudikojisurjeenjesvojesudbinepokuavalinaipredsudom,onaMarueBratosaljiinjezinihmuevaposebna jeupravopo tome to su sedvojicamukaracaborila za jednuenu,dokseuveinidrugiheuropskihparnicaradioenamakojetuemukarcezbogneizvrenihililanihbranihobeanja.3Odproljeadojeseni1480.godineprednadbiskupskimsudomizredaosenizlikova,jersuobjestranepozivalevelikbrojsvjedokakojisunetoznaliosluaju.Spisspominjeukupno75ljudi,tosvjedoka(51),toslubenikasuda,stranakaidrugih.Moglobisereidajetobilaprilinobrojnaskupinaljudizamaligrad,kojijetada,premanekimprocjenama,imaooko6000stanovnika.Iparniariisvjedocibilisuredomuglednigraani,lanovibratovtineAntunina,bogatih trgovaca,drugeelitegrada.4OsimAntunina, tusu senala i vlastela, sveenici, redovnici i redovnice,apotom i ljudi izpuka:slukinje,obrtnici,mladiisPlace(Straduna),Bosanci.Biloihjemladihistarih,doktorapravainepismenihena,uenihredovnikai jedvapismenihkapelana,vlasnikaduana,veletrgovaca,dravnihslubenika,udanihgospoaidjevojaka,oevaobitelji i rasputenihneenja.Na stranicamakodeksa izredala se itavagalerijalikovatadanjegdubrovakogdrutva.UDravnomarhivuuDubrovnikupronalasamnjihoveoporuke,braneimirazneugovoreteuzpomogenealogijeAntunina5ustanovilanjihoverodbinske,poslovneiliprijateljskevezes jednomilidrugomstranomusporu,kaoiodnoseizmeudrutvenihslojevavlastele,Antuninainiihslojevapuka.Tipodaci,kaoiiskazisvjedoka,otkrivajuodnoseususjedstvu,prijateljstvaineprijateljstva,tenjepojedinacaiskupina,obiajei

58


6 Processum matrimoniale Marusse:10.7 Isto:19.

prostoreukojimaseodvijajupojedinesekvencetihzapletenihzbivanja.Svetopruaizvanrednodobarmaterijalzapovijesno-antropolokuanalizuivotaDu-brovnika,sredozemnoggradapotkrajsrednjegvijeka,ujednomvelikomisret-nomrazdobljunjegovepovijesti.

Priapoinje8.svibnja1480.godine,kadaseprednadbiskupskimsudompo-javiodubrovakigraanin,neenjaodkoji