FIZIFIZIČČKI I KI I MOTORIMOTORIČČKI KI

RAZVOJ RAZVOJ DJETETADJETETA

o čemu ćemo govoriti…o čemu ćemo govoriti…

Motorički razvoj:Motorički razvoj:• razvoj fine i razvoj fine i

grube motorikegrube motorike• refleksirefleksi• kulturalne, kulturalne,

individualne i individualne i spolne razlike spolne razlike u motoriciu motorici

Fizički razvoj:Fizički razvoj:• fizički faktori fizički faktori

rasta i razvoja rasta i razvoja • tjelesna težina tjelesna težina

i visina i visina • rast mozga, rast mozga,

zubiju i kostijuzubiju i kostiju

bitni pojmovi..bitni pojmovi..Fizički ili biološki rastFizički ili biološki rast::

• MotorikaMotorika – učenje o kretanju (koje je bitno za pravilan razvoj djeteta)

• Motorička Motorička vještinavještina – psihomotorna sposobnost stečena čestim ponavljanjem radnje

• povećanje tjelesne mase (težine), dužine (visine) i obujma glave

• odnosi se na različite djelove tijela koji rastu različitim brzinama i rasponima

• odvija se tijekom djetinjstva pa sve do odrasle dobi

UVOD

Razvoj djeteta označava promjene koje se događaju u djetetu od rođenja

pa do početka puberteta.

Za normalan rast i razvoj uvjet je zdravlje koje nam je potrebno za razvojno razdoblje i daljnji život.

Međutim, neishranjenost, preveliki stresovi, umor, nehigijenski uvjeti teprekomjerna naprezanja oštećuju razvojne procese i usporavaju tempo razvoja.

Motorički razvoj vrlo je bitan u djetetovom sazrijevanju, stjecanju

njegova iskustva te u daljnjem životu.

NOVOROĐENČENOVOROĐENČE

Dijete u dobi od rođenja do dva tjedan, pa i do mjesec dana.Najveći napredak u razvoju uočava se u prva četiri tjedna.

Dijete se prilagođava na život izvan majčinog tijela.Ono promatra sve oko sebe, a ono najljepše,

jest djetetovo socijalno reagiranje.

Prosječna tjelesna težina iznosi 3.300 g no tijekom prvih nekoliko dana djetetova života, težina padne oko 10%, te do desetog dana

života težina se vrati u prvobitno stanje

Glava malog djeteta u odnosu na tijelo vrlo je velika,

trup je okrugao, udovi su kratki, a srce kuca

brže nego kod odraslih

Muško novorođenče nešto je veće nego žensko i u visini i u

težini, te je prvo dijete obično manje od kasnije rođene

djece.

Tjelesna visina je genetski određena, te ovisi o djetetovom

zdravlju

Dijete se tijekom prve godine smiješi, i može prepoznati svoj odraz u ogledalu. Između 1. i 3. mjeseca

započinje funkcionalna igra uvježbavanja motoričkih shema i igra glasovima, kričanjem i gukanjem.

U toj dobi dijete dovoljno dobro vidi,

čuje, osjeti okuse (lošije prihvaća kisele,

slane ili gorke namirnice) i mirise

(oštre i jake).

• Peter Wolff promatrao je nekoliko novorođenih

beba. Primijetio je da se razine njihove budnosti jako mijenjaju, i da su osim toga, te razine

slične kod svake djece.

STANJE: OBILJEŽJA: Duboko

spavanjePravilno disanje; oči su zatvorene,

nema pokreta očiju; nema aktivnosti, osim povremenih trzaja.

Lagano spavanje

Oči su zatvorene, ali se mogu opaziti brzi pokreti očiju; razina aktivnosti je

niska; pokreti su mekši nego u dubokom spavanju; disanje može biti

nepravilno.

Drijemanje Oči se mogu zatvarati, ali kad su otvorene, izgledaju pospano; reakcije

na podraživanje su usporene, ali podraživanje može uzrokovati

promjenu stanja; razina aktivnosti može biti različita.

Neaktivna budnost

Oči su otvorene i bistre; pažnja je usredotočena na podražaje; razina

aktivnosti je razmjerno niska.

Aktivna budnost

Oči su otvorene; razina aktivnosti je visoka; dijete može pokazivati kratku

uznemirenost; na podraživanje reagira pojačanim trzanjem i motoričkom

aktivnošću.

Plakanje Intenzivno plakanje koje se teško zaustavi; visoka razina motoričke

aktivnosti.

REFLEKSIREFLEKSInaslijeđene, automatske reakcije na određeni podražaj

Tonički vratni Tonički vratni refleksrefleks

kada novorođenčetu okrenemo glavu ono će ispružiti

onu ruku na kojoj strani mu

je glavica okrenuta dok će suprotnu saviti.

Refleks se zadržava do

četvrtog mjeseca.

Refleks Refleks hvatanjahvatanja

položivši prst na dlan

novorođenčeta ono će ga spontano

uhvatiti. Refleks nestaje nakon četiri do šest

mjeseca

Refleks koračanjaRefleks koračanja dok dijete držimo ispod pahuha,a ono nogicama

dodiruje ravnu površinu počet će izvoditi pokrete koračanja. Kod lakše djece refleks se zadržava,dok

kod teže gubi nakon dva mjeseca

PuzanjePuzanje kada dijete stavimo na trbuh ono

pokušava puzati. Refleks traje od rođenja do prva 3 mjeseca

djetetova života.

Refleks sisanjaRefleks sisanja Novorođenče ima urođeni

refleks sisanja pa osim što reagira na majčinu bradavicu refleks se

javlja i ako mu stavimo prst u usta. Nakon 4.

mjeseca zamjenjuje ga voljno sisanje.

Refleks BabinskogaRefleks Babinskoga:

Dijete se na podražaj trgne, a prsti na nogama mu se rašire. Suprotan je plantarnom refleksu (kada dijete

pokušava uhvatiti predmet nogom)

Moro refleksMoro refleks javlja se kada dijete položimo na leđa i pustimo da glava

lagano pada prema natrag, ili proizvedemo iznenadni glasni zvuk na površini gdje dijete leži. Tada novorođenče čini pokret grljenja odnosno savija leđa i ispružuje noge, te najprije širi svoje

ruke, a potom ih privija u svoje tijelo

Refleks plivanjaRefleks plivanja je moguće

očuvati i razviti ako se dijete

češće stavlja u vodu, ono će

izvoditi pokrete slične plivanju.

DOJENČEDOJENČE

• dolazi do promjene veličine tijela te također i

do promjene količine mišićnog i masnog tkiva

• dojenče je dijete od rođenja do navršene prve godine života

• nagli tjelesni, psihički i motorički razvoj

TeTežžina i visinaina i visina

• dojenčad u prosjeku dobiva otprilike oko 600 grama na

mjesec

• što se tiče visine dojenčadi, dječaci narastu 2 do 3

centimetra mjesečno, dok djevojčice 2 centimetra

Promjene u tjelesnim Promjene u tjelesnim proporcijamaproporcijama

• cefalokaudalni trend (od glave prema repu), glava se razvija brže od ostatka tijela

• proksimodistalni trend (od bližeg prema daljem), najprije se razvijaju glava, trup i noge a zatim šake i stopala.

Razvoj mozgaRazvoj mozga

• dolazi do velikog rasta broja sinapsi u slušnim i vidnim područjima kore velikog mozga,ali i u područjima

zadužena za jezik.

• u područjima koja su odgovorna za kontrolu tjelesnih pokreta,

živčane stanice koje kontroliraju pokrete glave, ruku i prsnog koša stvaraju sinapse živčanih stanica

koje kontroliraju trup i noge.• povećanje aktivnosti čeonog režnja,

širi se i u druga područja kore velikog mozga: primjerice kada djeca počinju dohvaćati pojedine predmete, kada

počnu puzati, kada prohodaju te kada počnu razvijati govor.

ostale karakteristike…ostale karakteristike…• počinju izlaziti i prvi zubići, kosti

postaju malo čvršće i veće • dijete postaje bucmasto (radi

povećanja masnog tkiva)

• brz razvoj mozga također uzrokuje promjene u organizaciji spavanja i

budnosti (prosječnom djetetu i dalje je potrebno 12-13 sati spavanja)

• dvije bolesti vezane za neishranjenost: marazam –nedostatak temeljnih hranjivih tvari i kvašiorkor -

bolest uzrokovana nedovoljnim unosom bjelančevina

Motorički razvoj dojenčetaMotorički razvoj dojenčeta• Dijete sa svakim usavršavanjem određene motoričke vještine na novi

način vlada svojim tijelom i okolinom.

• Njegova motorička postignuća snažno utječu na socijalne odnose,

doživljavanje svijeta i mogućnosti istraživanja okoline

• Razvoj grube motorike Razvoj ove vrste motorike omogućuje djetetu kontrolu pokreta za

kretanje u okolini (hodanje, stajanje i puzanje)

• Razvoj fine motorike Fina motorika odnosi se na manje pokrete (hvatanje i dohvaćanje)

• Prema teoriji dinamičkih sustava

određene se sposobnosti

međusobno stapaju i surađuju

• Fina motorika: čin dohvaćanja

omogućava novi način istraživanja predmeta i

same okoline

• Hvatanje i dohvaćanje započinje

kao dosta gruba i neusklađena kretnja

• Urođeni refleks hvatanja zamjenjuje se

ulnarnim hvatanjem (hvatanje iz

lakta),neusklađeni pokret kod kojeg se

prsti zatvaraju nasuprot dlanu

• Nakon usavršavanja ove dvije motoričke vještine pozornost

djeteta nije više usmjerena na samu

vještinu već na događaje koje

prethode i slijede nakon njega.

svaka novo naučena motorička sposobnost

rezultat je:1. razvoja središnjeg djela

živčanog sustava, 2. sposobnosti kretanja

koje tijelo može izvesti,3. cilja koje je dijete

naumilo4. podrške okoline

RANO DJETINJSTVORANO DJETINJSTVO• Ranim

djetinjstvom se smatra

razdoblje od kraja prve do kraja treće

godine života.

• U ovom periodu, dijete postaje

motorički spretno, počinje

verbalno komunicirati,

određene osobe znače mu

mnogo više nego prije

FIZIČKE PROMJENEFIZIČKE PROMJENE• Tjelesna težina i Tjelesna težina i

visinavisina

dijete godišnje dobiva na težini oko 2,260 grama, a tjelesnu

težinu se kaže da je najbolji pokazatelj

ishrane i rasta.

• u djetinjstvu noge i stopala rastu brže

nego trup,između prve i devete godine života

porast dječaka i djevojčica je uglavnom

isti.

• U trećoj godini života, dijete je visoko oko 90

centimetara

• Neujednačenosti u Neujednačenosti u tjelesnom rastutjelesnom rastu

(spolni organi,limfne žlijezda)

• Napredak u razvoju Napredak u razvoju mozgamozga

(kora velikog mozga,mali mozak,retikularna

formacija)

• Utjecaji na tjelesni rast i Utjecaji na tjelesni rast i zdravljezdravlje:

geni utječu na tjelesni rast putem kontrole izlučivanja

hormona. Hipofiza ima važnu ulogu jer izlučuje

dva hormona koji utječu na rast (hormon rasta i

tiroksin)

Razvoj grube motorikeRazvoj grube motorike

• Znatno bolja ravnoteža omogućuje učenje i svladavanje novih

motoričkih vještina.• Hod djeteta u dobi od

dvije godine postaje usklađeniji, ritmičan i dovoljno siguran da uskoro može trčati

Stabilnost na nogama i tjelesni razvoj ruku i tijela predispozicije su za daljnje vještine poput bacanja, vožnja

tricikla i ljuljanja.

Ono dijete koje je mišićavije i više vrlo je vjerojatno da će se početi brže kretati i prije usvajati neke motoričke vještine

od onog djeteta koje je nižeg rasta i zdepastije građe

• šš to se tiče to se tiče spolnih razlika koje spolnih razlika koje

uočavamo već u uočavamo već u ranom djetinjstvu ranom djetinjstvu

primjećujemo da su primjećujemo da su ipak dječaci malo ipak dječaci malo

napredniji od napredniji od djevojčica u onim djevojčica u onim vještinama koje vještinama koje

zahtijevaju snaguzahtijevaju snagu

• međutim, međutim, djevojčice su djevojčice su naprednije u naprednije u

vještinama fine vještinama fine motorike i grube motorike i grube gdje se zahtjeva gdje se zahtjeva

usklađenost dobre usklađenost dobre ravnoteže i pokreta ravnoteže i pokreta

stopala. stopala.

• napredak u finoj motorici vidi se kroz djetetov crtež koji prolazi kroz nekoliko umjetničkih

stupnjeva:

1. šaranje (otprilike u drugoj godini života)

2. prvi oblici prikazivanja (u dobi od tri godine kada šaranje poprimi oblik prvih crteža)

3. realističniji crteži (složeniji crteži; realniji likovi i predmeti, postupno prikazivanje prostorne dubine)

Razvoj fine Razvoj fine motorikemotorike

fina motorika djeteta u ranom

djetinjstvu postiže golem

napredak zahvaljujući

boljoj kontroli prstiju i ruku, te ono može

slagati slagalice,

nizati perlice i rezati škarama

PREDŠKOLSKA DOBPREDŠKOLSKA DOB• pod

predškolsku dob spadaju

djeca od četvrte do

šeste odnosno sedme godine

života

• razvoj živčanog tkiva u mozgu • gotovo potpuno razvijena sintaksa u govoru

• nagle promjene u kognitivnom razvoju • započinje i stvaranje prvih prijateljstava

Tjelesni rast i razvojTjelesni rast i razvoj • Brzi tjelesni

razvoj predškolske

djece u visinu i porastu

težine, praćen je i razvojem

dječje motorike ili

pokretljivosti

• Važno je naglasiti da se djetetu, baš u ovom periodu (između pete i

sedme godine), prvi put mijenja

izgled tijela.

• Značajno se produžuju

ruke i noge, odnos glave prema tijelu

postaje sličan

razmjerima odraslih.

spoznaja o sebi…spoznaja o sebi…

• 4 godine4 godine: pojavljuje se spolna stabilnost,

odnosno dijete govori «kad narastem bit ću

žena/muškarac». Može opisati sebe, zna svoj grad, bitne

informacije o svojoj obitelji.

• 5 godina5 godina: dijete već počinje shvaćati

da ne može promijeniti svoj spol, također zna i nešto o svojim sposobnostima, te

počinje razlikovati emocije.• 6 godina:6 godina:

dijete je sposobno pri opisivanju sebe staviti naglasak na svoje

ponašanje, svoje sposobnosti, na emocije i slično

• Razvoj grube motorike petogodišnjaci i šestogodišnjaci mogu istodobno

pedalirati i okretati volan, pokretati čitavo tijelo pri bacanju ili hvatanju lopte. (tablica prikazuje razvoj

grube motorike u ranom djetinjstvu).

• Razvoj fine motorike

postupno djeca postaju i samostalna u hranjenju i odijevanju. Najzahtjevniji

čin koji djeca teže usvajaju je vezanje cipela jer zahtjeva veću pažnju,

pamćenje složenijih pokreta i spretnost, te se

tu uočava povezanost kognitivnog i motoričkog

razvoja

• Rano pisanjeRano pisanje djeca u slikovnicama i knjigama za djecu uočavaju slova i primjećuju ostale

kako pišu te i oni pokušavaju pisati, najprije slova a kasnije i riječi. Najčešće je prva napisana riječ vlastito ime, ali i djetetu prvo slovo može predstavljati

cijelo ime. Uglavnom im je problem razlikovanje slova koja predstavljaju

zrcalne odraze kao što su b i db i d.

• Spolne razlike u Spolne razlike u motoricimotorici

Kako djeca postaju starija tako dolazi do razlike u

aktivnostima djevojčica i dječaka, oni se radije igraju

lovice dok one više preferiraju užad za

preskakivanje. No ipak razlike u tjelesnim sposobnostima do

adolescencije ostaju male.

ŠKOLSKA DOBŠKOLSKA DOB • školska dob traje

od šeste odnosno sedme, pa do

dvanaeste godine života

Tjelesna težina i visinaTjelesna težina i visina• Prosječno dijete u dobi od šest

godina, teži oko 20 kg i visoko je oko 105 centimetara

• U dobi od šest do osam godina djevojčice su malo niže i lakše od dječaka, dok se od devete

godine, kao što smo već spomenuli, taj trend obrće.

Razvoj kostiRazvoj kosti • Kosti djece se tijekom tog

razdoblja znatno šire i produljuju, ali ligamenti i dalje

nisu učvršćeni za njih. Zahvaljujući tome, djeca su puno elastičnija, i ima veću

mogućnost u izvođenju određenih pokreta, kao što je

zvijezda i stoj na rukama

• Razvoj grube Razvoj grube motorikemotorike

tijekom školskog razdoblja, djeca usavršavaju svoje vještine, poput trčanja,

skakanja, poskakivanja i vještina baratanja loptom

• Razvoj fine motorikeRazvoj fine motorike u ovom periodu značajno se

unapređuje i razvoj fine motorike, što znači da djeca

mogu svirati i glazbene instrumente, te svladavaju

pisanje i usavršavaju rukopis

• za razliku od predškolske djece, školska djeca ne samo da

objekte prikazuju vrlo detaljno nego ih i povezuju jedan s

drugim u organiziranu cjelinu.

Spolne razlikeSpolne razlike• djevojčice ostaju

naprednije u području fine

motorike (crtanje i pisanje), te u poskakivanju,

skakanju, skakanju na jednoj nozi

• međutim dječaci nadmašuju djevojčice u

vještinama grube motorike (bacanje i šutiranje)

Tjelesni odgojTjelesni odgoj• tjelesna aktivnost

podržava mnoge aspekte dječjeg razvoja- zdravlje njihovih tijela, njihov osjećaj

vlastite vrijednosti kao aktivnih i

sposobnih bića, te kognitivne i

socijalne vještine nužne za slaganje s

drugima.

• djevojčice u ovom periodu smatraju da je

prednost dječaka u sportu

nepravedna.

• Prevladava mišljenje da bi se u školama češće trebao

održavati tjelesni odgoj, te promijeniti nastavne

programe za taj predmet. Također bi se trebalo poticati neformalne igre, u kojima je

većina djece uspješna, te hodanje, trčanje i skakanje.

GipkostGipkostU usporedbi s predškolcima, školska su djeca fizički U usporedbi s predškolcima, školska su djeca fizički savitljiva i gipka, što se može vidjeti dok zamahuju savitljiva i gipka, što se može vidjeti dok zamahuju

palicom, skaču preko prepona, šutiraju loptu ili izvode palicom, skaču preko prepona, šutiraju loptu ili izvode kolute.kolute.

RavnotežaRavnotežaPoboljšana ravnoteža omogućuje napredak u mnogim Poboljšana ravnoteža omogućuje napredak u mnogim

atletskim vještinama kao što su trčanje, bacanje, atletskim vještinama kao što su trčanje, bacanje, poskakivanje, te brze promjene smjera, koje su poskakivanje, te brze promjene smjera, koje su

potrebne u mnogim sportovimapotrebne u mnogim sportovima

OkretnostOkretnostBrži i točniji pokreti vidljivi su u složenim obrascima Brži i točniji pokreti vidljivi su u složenim obrascima

rada nogu pri preskakanju užeta ili igri «školice», te u rada nogu pri preskakanju užeta ili igri «školice», te u kretanju starije djece unaprijed, unatrag i postrance.kretanju starije djece unaprijed, unatrag i postrance.

SnagaSnagaStarija djeca mnogo jače no što su to mogla u ranijoj Starija djeca mnogo jače no što su to mogla u ranijoj dobi bacati i šutirati loptu, i odraziti se dalje od tla pri dobi bacati i šutirati loptu, i odraziti se dalje od tla pri

trčanju i skakanju.trčanju i skakanju.

Napredak motoričkih Napredak motoričkih sposobnosti u školskoj dobisposobnosti u školskoj dobi

Tjelesni razvoj važno je obilježje u čovjekovom životu. Da bi razvoj bio

normalan oba roditelja moraju to dijete željeti. Rođenje je za dijete velika

promjena, neka vrsta šoka, jer se dijete u jako kratkom vremenu mora prilagoditi vanjskom svijetu i ovladati funkcijama

koje je do tad činila majka za njega.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

• Refleksi su potvrda da je ponašanje novorođenčeta organizirano. Veća

sposobnost samokontrole potiče dijete da upravlja dijelovima svog tijela i

razvija motoričke sposobnosti. Kroz svoj razvitak, dijete stječe osjećaj moći,

znanje o okolini, o prostornim okolnostima te o udaljenostima i visini

PREZENTACIJU IZRADILE:

ANA MAGAŠ

&

IVA CIMPERMAN