Autentičan cilj nastave
filozofije i primjerene
metode
DISKUSIJA
Ţupanijsko stručno vijeće
nastavnika filozofije i logike
Split, 14. studeni 2009.
Planirana diskusija
TEZA
LITERATURA
PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE “PROBLEMA”
• Neravnomjerno sudjelovanje
• Nedostatak kulture slušanja
• Destrukcija
STRUKTURIRANJE
Struktura diskusije
Prilagođeni Karl Popper format debate
Dvije skupine s po tri člana
A skupina potvrđuje zadanu tezu
N skupina opovrgava zadanu tezu
Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju
specifične zadaće
Red i uloga govornika
A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min
Pauza 1 min
N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min
Pauza 1 min
A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min
Pauza 1 min
N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min
Pauza 1 min
A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min
N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min
*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente
TEZA: Skepticizam je opravdan
TEKSTOVI
Afirmacija – Peter Unger, Obrana skepticizma, str. 156.-
158.*
Negacija – John Hospers, Kritika skepticizma, str. 159.-
162.*
*T. Reškovac, Filozofija, Udţbenik filozofije za 4. razred gimnazije
Skepticizam
Skepticizam – epistemološki stav da ništa nije
moguće znati potpuno i pouzdano
Dogmatizam – epistemološki stav da je potpuno i
pouzdano znanje moguće
Znanje = propozicijsko znanja (“znanje da”)
Skepticizam je opravdan
Prem.1 Znati = biti siguran
Prem.2 Nije moguće biti siguran
Nije moguće znati
Ad 1. Znati i ne biti u to siguran = nekonzistentnost
Ad 2. Biti siguran da je p = Ništa se ne moţe pojaviti što
će poreći p (Dogmatizam) = nekonzistentnost
“bočica tinte”
Skepticizam nije opravdan
Što znači “znati da je p”?
P je istinit (nuţan uvjet)
Biti uvjeren da je p istinit (nuţan uvjet)
Moći potkrijepiti istinitost p (dovoljan uvijet)
Koliko potkrepe?
• Potpuna (skepticizam) - Znanje u jakom smislu
• Adekvatna (Hospers) - Znanje u slabom smislu
Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije moguća.
Skeptički je zahtjev neutemeljen.
Filozofija i odgoj
Nastava filozofije filozofija
Filozofija odgoj
Odgojiti osloboditi mišljenje
Nastava filozofije osloboditi mišljenje
Filozofija i odgoj
Kratki i nepotpuni povijesni pregled
Filozofija i odgoj
ANTIKA
filozofija odgoj
• paradigma “Znam da ne znam.”
pitati “zašto” odgajati
• Sokrat; Platon, “Drţava”
Filozofija i odgoj
SREDNJI VIJEK
ideologija (kršćanski nauk) odgoj
• paradigma “Znam zašto.”
znati “zašto” odgajati
Filozofija i odgoj
NOVI VIJEK
ideologija odgoj
(npr. prosvjetiteljstvo)
paradigma “Znam kako”
“Znati kako” odgajati = obrazovati
Filozofija i odgoj
POSTMODERNA“urušavanje ideologija, sustava, istina”
paradigma “Znam da ne znam”
filozofija odgoj
pitati “Zašto” odgajati
Nacionalni kurikulum
“U nastavnom procesu težište se premješta s programa i
nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća.”
“Smisao nastave nije realizacija programa, nego razvoj
ljudskih mogućnosti svakoga učenika.”
Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa
znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u
metodama i oblicima rada.
Teorijsko utemeljenje metodičke
prakse
Konstruktivizam
Konstruktivistička filozofija
odgoja
Postmodernistička polazišta:
Spoznajnoteorijski uvid • spoznaja je ograničena, nema istine u apsolutnom smislu
Etički uvid • postoje različite razborite koncepcija dobroga ţivota, nema dobra u
apsolutnom smislu
Neautentičan cilj nastave
Znanje nema konačan oblik u kojem bi ga učenik mogao preuzeti.
NEAUTENTIČAN CILJ stjecanje znanja
OSTVARLJIV odgojno-obrazovni proces organiziran kao reprodukcija
znanja.
Autentičan cilj nastave
AUTENTIČAN CILJ “(na)učiti učiti”
NEIZVJESTAN !!! Stvaranje uvjeta koji neće
priječiti ostvarenje cilja
Stvaranje slobodnoga
dijaloškog ozračja u nastavi
Cilj nastave filozofije
Razviti sposobnost posjedovanja različitih
interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost prema
reviziji, odnosno samoregulaciji
B. Ţarnić
Odgoj »nepristranih građana univerzuma« B. Russell
Moći kritički misliti i samostalno učiti
Zadaće nastave filozofije
OBRAZOVNE (sadrţaj zadan planom i programom)• definirati pojmove i staviti ih u povijesno-filozofski kontekst
FUNKCIONALNE• čitati filozofski tekst s razumijevanjem
• učiti samostalno učiti
• koristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom mišljenju
• razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja
ODGOJNE• razviti sklonost za samostalno i cjeloţivotno učenje
• razviti sklonost kritičkom mišljenju
Diskusija kao metoda
DISKUSIJA
ZADACI NASTAVE CILJ NASTAVE
Slobodno dijaloško ozračje
u nastaviMetoda za koje vjerujemo da
neće priječiti ostvarenje cilja
Moći kritički misliti
i samostalno učiti
Što je diskusija (rasprava)?
Diskusija se definira kao »poseban oblik grupne interakcije
u kojoj članovi (sudionici) zajednički razmatraju pitanja od
zajedničkog interesa, razmjenjuju i ispituju različite aspekte
svojih odgovora, povećavaju znanje ili razumijevanje,
opravdavaju ili opovrgavaju stavove, odluke, rješenja ili
aktivnosti o problemu (predmetu) koji se razmatra.«
(Kovač, 2006.)
Vrste diskusije u nastavi
Spontana diskusija
Planirana (strukturirana) diskusija
Planirana diskusija
TEZA
LITERATURA
PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE “PROBLEMA”
• Neravnomjerno sudjelovanje
• Nedostatak kulture slušanja
• Destrukcija
STRUKTURIRANJE
Struktura diskusije
Prilagođeni Karl Popper format debate
Dvije skupine s po tri člana
A skupina potvrđuje zadanu tezu
N skupina opovrgava zadanu tezu
Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju
specifične zadaće
Red i uloga govornika
A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min
Pauza 1 min
N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min
Pauza 1 min
A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min
Pauza 1 min
N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min
Pauza 1 min
A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min
N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min
*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente
Varijanta 1
Skupine za domaću zadaću čitaju iste tekstove koji
ilustriraju suprostavljena gledišta
Skupne ţdrijebom izvlače stranu (A ili N)
neposredno prije diskusije
PREDNOST
Učenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa
suprostavljenim gledištima
NEDOSTATAK
Količina teksta koju je potrebno pročitati i analizirati (vrijeme i strpljenje)
Varijanta 2
Učenici kod kuće čitaju samo onaj tekst/tekstove čije će gledište zastupati u diskusiji
Učenici raspodjeljeni u skupine tako da u diskusiji (po mogućnosti) zastupaju gledište suprotno osobnom
PREDNOST
Količina teksta za koju je razloţno očekivati da neće “obeshrabriti” učenike.
Učenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova osobna uvjerenja
Zašto baš planirana diskusija?
IZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJE
učenici dobivaju jednaku mogućnost sudjelovanja
učenici se drţe zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusirana
učenici ne upadaju jedni drugima u riječ, tj. uče se aktivno slušati
učenici uče iznijeti svoje stajalište u ograničenom vremenu
učenici svoje stavove racionalno obrazlaţu uz upotrebu primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih)
učenici se spremaju za raspravu iz ponuđenih izvora ili onih koje sami pronalaze
svaki je učenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti doprinos
Zašto baš planirana diskusija?
IZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJE
Jer čvrsto vjerujem da je diskusija metoda koja u
nastavi stvara ozračje koje neće priječiti
ostvarenje cilja nastave filozofije