SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentori Prof. dr.sc. eljko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Dui
Kata Suac
Zagreb, 2007.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
2
SAETAK
Ovaj rad pokuat e pribliiti strukturiranje i informatizaciju Registra obnovljivih izvora
energije i kogeneracije kojeg vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Najprije su objanjena prava koja nositelj projekta stjee upisom u Registar, a zatim
njegove dunosti. Nakon toga detaljno je objanjen postupak ishoenja prethodnog
energetskog odobrenja, te evidentirana sva potrebna dokumentacija za ishoenje istog.
Nadalje, opisan je postupak dobivanja energetskog odobrenja, sa svim detaljnim uputama
oko potrebne dokumentacije i zakonskih rokova. Takoer je dan postupak dobivanja
prethodnog rjeenja i rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije, te prava i obveze koje s istim stjee.
Ovime je na jednom mjestu opisan postupak do stjecanja statusa povlatenog proizvoaa
sa svom popratnom dokumentacijom, pravima i dunostima koja nositelja projekta prate
od mjerenja potencijala do zadnje faze, odnosno do isplate isporuene elektrine energije
po povlatenoj tarifi. Takoer objanjeni su kriteriji koje pojedina postrojenja moraju
zadovoljiti da bi stekli status povlatenosti.
U drugom dijelu na primjeru male kogeneracije za potrebe stambene zgrade od 20
stanova na podruju Zagreba, napravljen je proraun za stjecanje statusa povlatenog
proizvoaa elektrine energije kogeneracijskog postrojenja sa i bez suizgaranja biomase
i prirodnog plina. Kako za energanu na biomasu zbog izgaranja biomase nije potrebno
raditi proraun za status povlatenosti, opisan je postupak odreivanja poticajnih tarifa za
istu.
Ekonomskom analizom obuhvaen je izraun dodatnih trokova zbog primjene energane
odnosno mikrokogeneracijskog postrojenja sa i bez suizgaranja biomase, te izraun
uteda zbog primjene istog. Na osnovu toga, dobiveni su ekonomski pokazatelji
isplativosti investiranja u energanu na biomasu te mikrokogeneracijsko postrojenje.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
3
SADRAJ
POPIS SLIKA................................................................................................................................................4 POPIS TABLICA ..........................................................................................................................................5 POPIS OZNAKA...........................................................................................................................................6 IZJAVA ..........................................................................................................................................................9 1 UVOD..................................................................................................................................................10
1.1 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE .....................................................................................................11 1.2 KOGENERACIJA ...........................................................................................................................14 1.3 MEHANIZMI POTPORE ZA DRAVE LANICE EU ..........................................................................16
2 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA ...........................................................18 2.1 ENERGIJA SUNCA.........................................................................................................................18 2.2 ENERGIJA VODENIH SNAGA .........................................................................................................22 2.3 ENERGIJA VJETRA........................................................................................................................27 2.4 ENERGIJA IZ BIOMASE .................................................................................................................32 2.5 GEOTERMALNA ENERGIJA ...........................................................................................................37 2.6 ENERGIJA MORSKIH VALOVA.......................................................................................................41 2.7 ENERGIJA IZ KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA ............................................................................42
3 STRUKTURIRANJE PODATAKA ZA STATUS PP ....................................................................45 3.1 POVLATENI PROIZVOA...........................................................................................................45 3.2 UVJETI ZA STJECANJE STATUSA POVLATENOG PROIZVOAA ...................................................46 3.3 STJECANJE, PRODUENJE I GUBITAK STATUSA PP........................................................................47 3.4 DUNOSTI POVLATENOG PROIZVOAA....................................................................................50
4 STRUKTURIRANJE REGISTRA...................................................................................................52 4.1 PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE .......................................................................................53 4.2 ENERGETSKO ODOBRENJE ...........................................................................................................58 4.3 PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE ZA ZATEENE PROJEKTE.................................................62 4.4 ODOBRENJE ZA IZGRAENA POSTROJENJA ..................................................................................64
5 INFORMATIZACIJA REGISTRA .................................................................................................67 5.1 DIJELOVI SUSTAVA......................................................................................................................68 5.2 GEODETSKI PARAMETRI ..............................................................................................................72 5.3 GRAFIKA BAZA PODATAKA .......................................................................................................74
6 MODEL MIKROKOGENERACIJSKOG POSTROJENJA ZA PRORAUN ..........................76 7 PRORAUN ZA STATUS POVLATENOG PROIZVOAA .................................................81
7.1 PRORAUN ZA BIOENERGANU .....................................................................................................82 7.2 PRORAUN ZA KOGENERACIJU, SA I BEZ IZGARANJA BIOMASE....................................................84
8 EKONOMSKA ANALIZA ...............................................................................................................90 8.1 TROKOVI INVESTICIJE ENERGANE I KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA.......................................93 8.2 TROKOVI INVESTICIJE U ODVOJENOJ PROIZVODNJI ENERGIJE.....................................................95 8.3 RAZLIKA U INVESTICIJSKIM TROKOVIMA ZBOG PRIMJENE KOGENERACIJE ................................96 8.4 TROKOVI ZBOG POVEANJA POTRONJE GORIVA .......................................................................97 8.5 UTEDE ZBOG VLASTITE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE ...................................................99 8.6 ANALIZA ISPLATIVOSTI ULAGANJA U MIKROKOGENERACIJSKO POSTROJENJE ...........................102
9 ZAKLJUAK ..................................................................................................................................106 10 LITERATURA.................................................................................................................................108
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
4
POPIS SLIKA
Slika 1. Obnovljivi izvori energije u EU Slika 2. Uinkovitost kogeneracije u odnosu na konvencionalne elektrane Slika 3. Ukupna godinja ozraenost Hrvatske [7] Slika 4. Efikasnost ravnih kolektora Slika 5. Funkcionalna zagrijavanja vode sunevom energijom [7] Slika 6. Krivulja trajanja protoka [11] Slika 7. Krivulja trajanja protoka za sijeanj u razdoblju od 10 godina [10] Slika 8. Veliina izgradnje [11] Slika 9. Shematski prikaz vjetroturbine Slika 10. Brzina zraka prije i nakon VA Slika 11. Dijagram Cp o omjeru dolazne i odlazne brzine Slika 12. Utjecaj razvoja lokacije na brzinu vjetra Slika 13. Kruenje ugljika kod koritenja biomase Slika 14. Potencijal bioenergije u Hrvatskoj po regijama Slika 15. Temperature u Zemlji Slika 16. Shema geotermalnog postrojenja Slika 17. Temperaturni gradijent Slika 18. Primjer temperaturnog gradijenta u podruju geotermalnog izvora Slika 19. Shema postrojenja na morske valove Slika 20. Shema kogeneracijskog postrojenja Slika 21. Shema postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa Slika 22. Shematski prikaz postupka za dobivanje prethodnog energetskog odobrenja Slika 23. Shematski prikaz za izdavanje energetskog odobrenja Slika 24. Shematski prikaz dobivanja prethodnog energetskog odobrenja za zateene projekte Slika 25. Shematski prikaz podnoenja zahtjeva za energetsko odobrenje za izgraena postrojenja Slika 26. Shematski prikaz postupka od prethodnog odobrenja do HROTE Slika 27. Funkcionalna shema postrojenja Slika 28. Shema prikljuenja kogeneratora na niskonaponsku mreu Slika 29. Mikrokogeneracija sa Stirling motorom Slika 30. Raspodjela investicijskih trokova za pojedine dijelove kogeneracijskog postrojenja [20]
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
5
POPIS TABLICA
Tablica 1. Mjesene prosjene dnevne ozraenosti na horizontalnu plohu Tablica 2. Gorive vrijednosti krute biomase u ovisnosti o sadraju vlage i pepela u MJ/kg Tablica 3. Prosjena ogrjevna vrijednost tekuih i plinovitih goriva u MJ/m3 odnosno MJ/l Tablica 4. Kriterij za odreivanje veliine potrebnog prostora ispitivanja za vjetroelektrane Tablica 5. Godinji iznosi elektrine energije Tablica 6. Tipine tehnoloke karakteristike za manje kogeneracijske tehnologije [25] Tablica 7. Cijena elektrine energije za poduzetnitvo (bez PDV-a) Tablica 8. Trokovi kotlovnice 135 kW [20] Tablica 9. Izraun trokova zbog poveane potronje goriva Tablica 10. Trokovi elektrine energije u sluaju da se sva kupuje (klasini kotao) Tablica 11. Uteda zbog koritenja kogeneracije na prirodni plin Tablica 12. Utede zbog koritenja kogeneracije na prirodni plin i 10% biomase Tablica 13. Utede zbog koritenja energane na biomasu
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
6
POPIS OZNAKA
Oznaka Mjerma jedinica Fizikalna veliina AH km2 Povrina Hrvatske
Ak m2 Povrina kolektora
Az m2 Povrina kroz koju struji zrak
C kn Visina tarifne stavke
Cbio kn/kg Cijena biomase/peleti
CGk,m kn/kWh Poticajna cijena za tekuu kalendarsku godinu
CGoie kn/kWh Poticajna cijena za tekuu kalendarsku godinu
CGoie-1 kn/kWh Poticajna cijena za prethodnu kalendarsku godinu
Cp Omjer snaga turbine i vjetra
Cpl kn/m3 Cijena prirodnog plina
CPLIN2006 kn/kWh Prodajna cijena prirodnog plina
CPLINm kn/kWh Prodajna cijena prirodnog plina
DBP god Diskontirano vrijeme povrata investicije
E W Potencijal energije vode
Eu MWh Elektrina energija proizvedena u kogeneraciji
Eu MWh Godinja proizvedena elektrina energija u kogen. postrojenju
Ez Ws Energija koju sa Sunca primi Zemlja
F Faktor prijenosa topline iz apsorbera na medij
fGk,m Korekcijski faktor za godinu Gk i obraunsko razdoblje m
G W/m2 Globalno (ukupno) ozraenje
g m/s2 Ubrzanje sile tee
G0 W/m2 Snaga suneva zraenja na rubu atmosfere
Gk Indeks godine, najmanja vrijednost 2007. godine
Goie Indeks godine, najmanja vrijednost 2008. godine.
H m Neto pad, koji ukljuuje gubitke
Ho Wh/m2 Ozraenost
Hb MJ Toplina proizvedena u kog. postrojenju izvan kogeneracije
Hd MJ/m3 Donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina
Hg MJ Gubici topline zbog kogeneracije
Hk MJ Korisna toplina proizvedena u kogeneracijskom postrojenju
Hp MJ Povratna toplina je ukupna god. toplina povratnog kondenzata
Hu MJ Ukupna godinja proizvedena toplina
i Diskontna stopa
ICMGoie-1 Godinji indeks cijena na malo prema slubenim podacima
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
7
IRR % Interna stopa povrata
k W/m2K Koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka
K Indeks prozranosti
n Ekonomski vijek trajanja postrojenja
N Odnos toplinske i elektrine snage
NP Godinji netto primitak (cash flow)
NPV kn Sadanja vrijednost trokova investicije
P kW Snaga
Pe kW Elektrina nazivana snaga postrojenja
PPC2006 Prosjena proizvodna cijena elektrine energije u 2006. godini
PPCGk-1 Prosjena proizvodna cijena elek. energije u prethodnoj godini
Pt kW Toplinska nazivana snaga postrojenja
Q MJ Godinja potronja primarne energije
Qe,kup kWh Kupljena elektrina energija iz mree
Qe,poizv kWh Elektrina energija koju postrojenje proizvede Qe,pot kWh Potronja elektrine energije objekta
Qe,prodano kWh Prodana elektrina energiaj u mreu Qf MJ Potronja primarne energije iz fosilnih goriva
Qk W Korisna toplinska snaga
Qsi m3/s Srednji iskoristivi protok
Qsr m3/s Srednji godinji protok vodotoka
Rz m Polumjer zemlje
SPBP god Vrijeme povrata investicije
t sati Broj sati na dan koliko sunce sja
t h/godinje Trajanje brzine vjetra
Tgor,,pl kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na plin
Tgor,bio kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na biomasu
Tgor,pl-bio kn/god Troak goriva kogeneracijskog postrojenja na plin i biomasu
Tinv, kog kn Troak investicje za kogeneracijsko postrojenje
Tinvesticije kn Investicijski trokovi
UPE Uteda primarne energije
Uuk,plin-bio kn Prihod od utede zbog korietnja kog. na plin i biomasu
Uukupno,bio kn Prihod od utede zbog korietnja bioenergane
Uukupno,plin kn Prihod od utede zbog korietnja kogeneracije
v m/s Srednja godinja brzina vjetra
VAg m3 Koliina vode koja protee kroz praomatrani profil vodotoka
Vi m3 Iskoristivi volumen vode
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
8
Ukupna efikasnost
kog Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja
kg/m3 Gustoa fluida
kg/m3 gustoa zraka
e Prosjena god. uinkovitost proiz. el. en. kogen. postrojenja
t Prosjena godd uinkovitost proiz. korisne toplinske energije
k Ukupna godinja energetska uinkovitost
u Ukupna uinkovitost kogeneracijskog postrojenja
u K Ulazna temperatura medija
z K Vanjska temperatura zraka
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
9
IZJAVA
Izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno na temelju znanja steenih na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje i sluei se navedenom literaturom.
Zahvaljujem se mentorima prof. dr. sc. eljku Bogdanu i prof. dr. sc. Nevenu Duiu na
pruenoj pomoi za vrijeme izrade ovog diplomskog rada.
Zahvaljujem se gospodinu Igoru Raguzinu i doc. dr. sc. eljku Tomiu koji su mi
omoguili izradu diplomskog rada u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva, te
sudjelovanje pri izradi podzakonskih akata koji su vezani za Registar i status
povlatenosti.
Zahvaljujem se gospodinu Mladenu Globanu, kolegama Marku Lipoaku i Goranu
Krajaiu na savjetima i podacima koje su mi dali na uvid i koritenje.
Na kraju zahvalila bih se svojoj obitelji, suprugu Damiru, roditeljima, te sestrama Mariji
i Ivanki, na pomoi i razumjevanju za sve vrijeme studiranja.
Kata Suac
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
10
1 UVOD
Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao makroekonomski i jedan od
najznaajnijih stratekih problema svake zemlje. Sadanjom energetskom strategijom
predvia se da e tijekom narednih desetljea znatnije porasti ovisnost Hrvatske o uvozu
energije od sadanjeg 55 % do oekivanog uvoza u 2030. godini od preko 70 %. Takva
energetska budunost je vrlo nepovoljna i gospodarski i politiki zbog sve vee ovisnosti
o uvozu energije i energenata, to je posebno vidljivo u vremenu sve izraenijih
klimatskih promjena. U srpnju 2005. godine cijena nafte je prela granicu od 60 US$ po
barelu to je izazvalo veliku zabrinutost u svijetu. Iako je trite nafte nepredvidljivo,
analitiari predviaju dalji porast cijena. Posljednjih nekoliko godina pojavilo se vie
utjecaja ije je kombiniranje dovelo do poveanog zanimanja za smanjenje emisije CO2,
programe energetske uinkovitosti ili racionalnog koritenja energije, zahtjevi za
samoodrivosti nacionalnih energetskih sustava. Utjecaj na okoli jedan je od znaajnih
faktora u razmatranju prikljuenja novih proizvodnih objekata na mreu. Uz zabrinutost o
emisiji tetnih plinova iz elektrana na fosilna goriva, obnovljivi izvori dobivaju svoju
priliku. Na temelju Kyoto Protokola mnoge zemlje trebaju smanjiti emisiju CO2 kako bi
se smanjio utjecaj na klimatske promjene. Stvaraju se programi za iskoritavanje
obnovljivih izvora koji ukljuuju vjetroelektrane, male hidroelektrane fotonaponske
izvore, zemni plin, energiju iz otpada, te iz biomase. Kogeneracijske sheme koriste
toplinu termalnih proizvodnih objekata bilo za industrijske procese ili grijanje, te su vrlo
dobar nain poveanja ukupne energetske uinkovitosti [1]. Obnovljivi izvori imaju
znatno manju energetsku vrijednost u usporedbi s fosilnim gorivima, zbog ega su
njihove elektrane manje veliine, te geografski iroko raspodijeljene. Obnovljivi izvori
poveavaju samoodrivost elektroenergetskog sektora u sluajevima eventualne
energetske krize u proizvodnji elektrine energije koja je danas ovisna o isporuci ugljena,
plina i nafte.
Hrvatska je prepoznala obnovljive izvore i kogeneraciju kao kljune faktore u postizanju
smanjenja emisije stakleninih plinova, zatiti okolia i energetskoj uinkovitosti te
smanjenju ovisnosti o uvozu elektrine energije [2].
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
11
1.1 Obnovljivi izvori energije
Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sauvani u
prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomino. To se posebno odnosi na energiju
vodotoka, vjetra, neakumuliranu sunevu energiju, biogoriva, biomasu, bioplina,
geotermalnu energiju, energiju valova, energiju plime i oseke, energiju plina iz deponija
ili postrojenja za preradu otpadnih voda.
Poticanje koritenja OIE je strateki cilj Europske unije (EU), jer je u skladu sa
strategijom odrivog razvoja i omoguava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu
smanjenja emisije staklenikih plinova i zatite okolia. Dana 27. rujna 2001. godine
donesen je dokument europskog energetskog zakonodavstva - Direktiva 2001/77/EC
Europskog parlamenta i Vijea o promicanju uporabe elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije [3].
Svrha ove Direktive je:
smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i time poveanja sigurnosti opskrbe,
zatita okolia,
mogunost ostvarenja regionalnog razvoja i time poveanja zaposlenosti
otvaranjem novih radnih mjesta.
Direktivom se od zemalja lanica trai prihvaanje mjera i poticaja za ostvarivanje cilja
da do 2010. godine elektrina energija dobivena iz OIE iznosi 22,1 % od ukupne
potronje elektrine energije u EU. U skladu s tim, Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva donijelo uredbu o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie,1 te je odredilo
postii da do 31. prosinca 2010. godine minimalni udio u ukupnoj potronji elektrine
energije u Republici Hrvatskoj bude 5,8 % elektrine energije proizvedene iz OIE [4].
1 Uredba stupa na snagu 1. srpnja 2007. godine, a objavit e se u Narodnim novinama. http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/1080.htm
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
12
Ova uredba se ne primjenjuje na elektrinu energiju proizvedenu u hidroelektranama
instalirane snage vee od 10 MW, te na elektrinu energiju proizvedenu u kogenercijskim
postrojenjima u kategoriji javnih toplana koja proizvode elektrinu energiju i toplinsku
energiju radi opskrbe kupaca, a ne za vlastite potrebe. Proizvodnja elektrine energije iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja se potie
sve dok se tehnolokim razvojem opreme i razvojem trita elektrine energije ne stvore
uvjeti za plasman i prodaju elektrine energije proizvedene iz postrojenja koja koriste
obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na otvorenom tritu elektrine
energije. Pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju elektrine energije iz postrojenja koja
koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja primjenom tarifnog
sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
mogu ostvariti energetski subjekti koji su na temelju rjeenja Agencije stekli status
povlatenog proizvoaa elektrine energije. Minimalan udio elektrine energije odreen
ovom Uredbom predstavlja osnovu za odreivanje dinamike ulaska u pogon povlatenih
proizvoaa elektrine energije ija se proizvodnja potie, te za sklapanje ugovora o
otkupu elektrine energije s operatorom trita. Svu energiju koju proizvode povlateni
proizvoai elektrine energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i
kogeneracijskih postrojenja, a ija se proizvodnja potie, otkupljuje operator trita,
odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljiva na nain i pod uvjetima propisanim
Uredbom. Budui da se pod zelenom energijom smatra i elektrina energija dobivena iz
hidroelektrana, u Hrvatskoj se trenutano priblino 50 % ukupno proizvedene energije
dobiva iz OIE.
Obnovljivi izvori energije, ne ukljuujui hidroenergiju, daju manje od 1% ukupno
potrebne energije. Taj udio u budunosti treba znatno poveati jer neobnovljivih izvora
energije ima sve manje, a i njihov tetni utjecaj sve je izraeniji u zadnjih nekoliko
desetljea. Sunce isporuuje Zemlji 15 tisua puta vie energije nego to ovjeanstvo u
sadanjoj fazi uspijeva potroiti. To je jedan od primjera iz kojeg se vidi da se obnovljivi
izvori mogu i moraju poeti bolje iskoritavati.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
13
Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je
zbog nekoliko razloga:
obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog
dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika
Europske unije, pa se moe oekivati da e i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.
poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost
sustava. Takoer pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da
smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije.
oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije.
Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidroelektrane, energija iz biomase i
suneva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potranji na
tritu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasine izvore energije. Proces
prihvaanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmie za malo.
Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je poetna cijena. To die cijenu
dobivene energije u prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na
ostale komercijalno dostupne izvore energije. Velik udio u proizvodnji energije iz
obnovljivih izvora rezultat je ekoloke osvijetenosti stanovnitva, koje usprkos poetnoj
ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "iste" energije. Europska
unija ima strategiju udvostruavanja upotrebe obnovljivih izvora energije od 2003. do
2010. godine. To znai da bi se ukupni udio obnovljivih izvora energije poveao sa
sadanjih 6% na 12% 2010. godine. Taj plan sadri niz mjera kojima bi se potaknule
privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu
energiju (najveim dijelom u elektrinu energiju).
Kretanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije zemalja EU, bez
hidroelektrana prikazan je na slici 1.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
14
Slika 1. Obnovljivi izvori energije u EU
1.2 Kogeneracija
Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP) je istodobna proizvodnja dva korisna
oblika energije (elektrine i toplinske) u jedinstvenom procesu. Toplinska energija koja
ostaje neiskoritena u konvencionalnoj elektrani (ili se isputa u okoli uz negativne
uinke) koristi se za potrebe u raznim proizvodnim procesima ili, to je ei sluaj, za
grijanje pojedinanih graevina ili ak cijelih naselja. Toplinska energija moe se koristiti
za proizvodnju pare, zagrijavanje vode ili zraka. Jedan od naina koritenja kogeneracije
je i trigeneracija2, gdje se dio energije koristi i za hlaenje. Kao gorivo moe se koristiti
prirodni plin, biomasa, drvna graa ili vodik (u sluaju gorivih elija), a izbor tehnologije
za kogeneraciju ovisi o raspoloivosti i cijeni goriva. Osnovna prednost kogeneracije je
poveana uinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje slue samo
za proizvodnju elektrine energije, te industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju
pare ili vrue vode za tehnike procese.
2 Trigeneracija - Elektrane koje proizvode elektrinu energiju, toplinsku energiju i hlade
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
15
Slika 2. Uinkovitost kogeneracije u odnosu na konvencionalne elektrane
Ukupna uinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % elektrine
energije i od 40 do 50 % toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje
je ukupna uinkovitost od 30 do 51 % (elektrine energije). Kogeneracije imaju znaajnu
ulogu kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih uinaka: manji gubici u mrei,
smanjenje zaguenja u prijenosu, poveanje kvalitete napona i poveanje pouzdanosti
opskrbe elektrinom energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i tetan uinak na okoli.
Komercijalno dostupne kogeneracijske tehnologije su parne i plinske turbine,
mikroturbine, motori s unutranjim izgaranjem, Stirlingov motor i gorive elije, u
irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov motor do 250 MW za plinske turbine.
Dana 11. veljae 2004. godine donesen je dokument europskog energetskog
zakonodavstva - Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijea o promicanju
kogeneracije na temelju potronje korisne energije na unutarnjem tritu energije [5].
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
16
Svrha ove Direktive je:
promocija visokouinkovite kogeneracije temeljene na uinkovitoj toplinskoj
potronji (uteda primarne energije najmanje 10 posto u odnosu na odvojenu
proizvodnju toplinske i elektrine energije),
smanjenje gubitaka u mrei,
smanjenje emisije staklenikih plinova.
1.3 Mehanizmi potpore za drave lanice EU
Cijena elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije znatno je vea od
prosjene proizvodne cijene u klasinim elektranama. Zato Direktiva 2001/77/EK
Europskog parlamenta i Vijea Europe o promicanju uporabe elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije obvezuje svaku
dravu lanicu EU da zakonom definira neki od mehanizama potpore.
Dva najea mehanizma potpore koji se danas primjenjuju u Europi su sustav
zajamenih cijena i sustav obvezujuih kvota [6].
Sustav zajamenih cijena (feed-in tariff system, pricing system) definira sljedee
obveze:
obvezu operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava da
prikljue povlatenog proizvoaa na elektroenergetsku mreu,
obvezu otkupa elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije,
obvezu primjene tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
17
Ovaj sustav danas je najzatupljeniji u Europi, i to u dravama koje imaju najvie
instaliranih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije (npr. Njemaka,
panjolska, Danska, Nizozemska, Francuska, Portugal).
Sustav obvezujuih kvota (system quota obligations) je zakonom definirana obveza
energetskih subjekata da proizvedu ili preuzmu odreenu koliinu elektrine energije
podrijetlom iz obnovljivih izvora energije. Dostizanje obvezujue kvote nadzire nadleno
tijelo ovlateno i registrirano od strane drave. Dostizanje obvezujue kvote obvezani
subjekt moe potvrditi sa zelenim certifikatima. Obvezujue kvote su dostignute kada
subjekt dokae nadlenom tijelu da je kupio odgovarajui broj zelenih certifikata. Trite
zelenim certifikatima je paralelno tritu elektrine energije. Proizvoa elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije prodaje proizvedenu energiju po trinoj cijeni, ali
takoer prodaje i zelene certifikate dobivene za svaki MWh proizvedene elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije. Ovaj dodatni prihod od prodaje zelenih certifikata
omoguava pokrivanje njegovih veih trokova proizvodnje koje ima u odnosu na ostale
proizvoae.
Zelene certifikate izdaje tijelo nadleno za izdavanje certifikata, ovlateno i registrirano
od strane drave. Budui da je zeleni certifikat elektroniki zapis koji sadri sve potrebne
podatke, kao i jamstvo podrijetla, neophodno je uvesti jedinstveni registar u kojem se
biljee sva kretanja zelenih certifikata kako bi trite bilo razvidno i nediskriminirajue.
Zeleni certifikati imaju odreeni ivotni ciklus koji podrazumijeva njihovo izdavanje
od strane nadlenog tijela, trgovanje certifikatima budui da isti zeleni certifikat moe
promijeniti vie vlasnika i konano iskoritenje kada je koliina energije za koju je izdan
odreeni zeleni certifikat prodana krajnjem kupcu. Ovakav sustav je trino orijentiran i
primjenjuje ga samo est drava u Europi: Velika Britanija, vedska, Belgija, Italija,
Rumunjska i Poljska.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
18
2 Obnovljivi izvori energije i kogeneracija 2.1 Energija sunca
Energiju koju sa Sunca primi Zemlja i Hrvatska u jednom danu (24 sata) rauna se prema
izrazu:
tPE zz = [Ws] (1)
AGKPz = 0 [W] (2)
= zRA 2 [m2] (3)
gdje je:
Ez - energija koju sa Sunca primi Zemlja,
G0 = 1370 W/m2 - snaga suneva zraenja na rubu atmosfere, 6378,6 eRz = m - polumjer zemlje,
AH = 56594 km2 - povrina Hrvatske,
K = 0,5 - indeks prozranosti,
t = 12 sati, Sunce sja 12 sati na dan.
Zraenje na ravnoj plohi moe biti:
o globalno (ukupno),
o direktno i
o difuzno (raspreno)
Vaan je iznos i trajanje dnevne ozraenosti (insolacije). Najee se mjeri samo globalna
(ukupna) ozraenost. Tada je potrebno izraunati udio direktne i difuzne komponente.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
19
Slika 3. Ukupna godinja ozraenost Hrvatske [7]
Rezultati mjerenja su dostupni kao ozraenost na ravnu plohu za prosjeni dan u mjesecu.
Ozraenost se oznaava s H, a izraava u [Wh/m2 ili J/m2]. esto su dostupne vrijednosti
kao u tablici 1.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
20
Tablica 1. Mjesene prosjene dnevne ozraenosti na horizontalnu plohu
H
[MJ/m2]
sije. velj. ou. tra. svib. lip. srp. kol. ruj. lis. stu. pro. GOD
Split 6,5 9,8 14,3 18,6 23,3 25,9 25,4 22,4 17,4 12,7 7,4 5,7 1600
Zagreb 3,7 6,5 9,7 14,8 19,3 20,6 21,3 18,7 14,0 8,3 3,6 2,7 1200
Suneva energija se moe koristiti za grijanje (pasivno i aktivno) i za proizvodnju
elektrine energije direktno u elektranama. Kod aktivnog solarnog grijanja solarni
toplinski kolektori preuzimaju energiju svjetlosnog zraenja i griju vodu. Solarni
toplinski kolektori se mogu kategorizirati prema temperaturi na kojoj griju vodu:
niskotemperaturni kolektori, srednje temperaturni kolektori i visokotemperaturni
kolektori. Efikasnost ravnih kolektora prikazana na slici 4. jednaka je korisnoj toplini u
odnosu na solarno zraenje.
Slika 4. Efikasnost ravnih kolektora
Efikasnost je korisna toplina kroz sunevo zraenje.
AHQ
AGQ kk
=
=
&
(4)
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
21
Korisna toplina je primljeno minus gubici:
[ ] tTkGaAFQk = (5)
[ ]tTkHaAFQ k = (6)
Pa se efikasnost moe izraziti kao:
=
GTkaF
(7)
gdje je:
A [m2] - povrina kolektora,
G [W/m2] - globalno (ukupno) ozraenje,
F - faktor prijenosa topline iz apsorbera na medij (vodu),
kQ& [W] - korisna toplinska snaga,
k [W/m2K] koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka,
u - ulazna temperatura medija,
z - vanjska temperatura zraka,
transmitivnost pokrova
apsorptivnost apsorbera
zuT = (8)
=a (9)
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
22
Slika 5. Funkcionalna zagrijavanja vode sunevom energijom [7]
Mogunost kolektora da tijekom dana mijenja svoj poloaj znatno utjee na njegovu
efikasnost. Promjena poloaja kolektora: u jednoj osi tijekom dana daje 25% do 30% vie
energije a u dvije osi tijekom dana daje 30% do 40% vie energije. Kolektori koji mogu
mijenjati poloaj imaju vie koristi na sunanijim lokacijama. Kolektor koji moe
mijenjati poloaj tijekom dana poskupljuje instalaciju duplo, oteava odravanje i vea je
masa instalacije.
2.2 Energija vodenih snaga
Hidroelektrane su postrojenja u kojim se energija poloaja pretvara u elektrinu energiju.
Elektrina energija u hidroelektranama dobiva se pretvorbom potencijalne energije vode
u mehaniku energiju okretanja turbine, koja potom pokree elektrini generator.
Procjena vodnih potencijala raspoloivih za proizvodnju elektrine energije zahtjeva
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
23
detaljne informacije o lokalnim, geografskim karakteristikama vodotoka kao to su neto
pada, volumni protok u jedinici vremena itd.
Hidroelektrane sudjeluju u ukupnoj proizvodnji elektrine energije u Europi sa 17%. Taj
postotak je primjerice u Norvekoj 99 %, dok je u Velikoj Britaniji i jo nekim zemljama
svega 3% pa ak i manje. Dok se na svjetskoj razini energija dobivena iz hidroelektrana
kree oko 20% u odnosu na ukupnu proizvodnju elektrine energije. U Hrvatskoj 50 %
elektrine energije dobije se iz hidroelektrana [10].
Koliina vode koja pritjee u vodotoke definira se faktorom otjecanja koji iznosi od
zanemarivo do 0,95, a definira se prema izrazu:
faktor otjecanja=voda u promatranom vodotoku/oborinsko podruje koliina padavina
Mogunost pretvorbe energije poloaja u elektrinu energiju ovisi o poznavanju koliine
vode u vodotoku po iznosu i vremenu (H=f(Q) konsupciona krivulja). Koliina vode u
vodotocima ovisi o koliini oborina, sastavu i topografiji tla i vremenskom rasporedu
oborina. Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku (vodostaj) vri se pomou vodokaza.
Konsumpciona krivulja podrazumijeva istovremeno mjerenje protoka na odreenom
mjestu vodotoka, odnosno na odreenom profilu. Krivulja je ovisna o obliku korita na
mjestu vodokaza.
Slika 6. Krivulja trajanja protoka[11]
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
24
Ukupna koliina vode koja protee kroz promatrani profil vodotoka rauna se prema
izrazu:
dttQdttQV TAg )()()365(12
0
)365(12
0 == [m3] (10)
Srednji godinji protok vodotoka rauna se prema izrazu:
61054,31 = Agsr
VQ [m3/s] (11)
Krivulja trajanja protoka predstavlja krivulju vjerojatnosti koja kae da je vjerojatnost
pojave protoka QTA jednaka omjeru vremena TA i ukupnog vremena promatranja.
Slika 7. Krivulja trajanja protoka za sijeanj u razdoblju od 10 godina [10]
Maksimalni protok je protok koji HE moe propustiti kroz pretvorbeni sistem. Iskoristivi
volumen vode Vi odgovara veliini izgradnje, a definira se:
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
25
=iQ
i dQtV0
( 12)
Srednji iskoristivi protok definira se prema izrazu:
0tV
Q isi = [m3/s]
(13)
Potencijal energije vode definira se prema izrazu:
hgmE = [W] (14)
hgtmP
tE
== [W] (15)
gdje je :
m - maseni protok
Slika 8. Veliina izgradnje [11]
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
26
hgQhgtVP ==
(16 )
tVV =& [m3/s] volumni protok
hQP = 31080665,9 [W] (17)
Snaga hidroelektrane definira se prema izrazu:
hQP si = 80665,9 [kW] (18)
ili
hQgP = [kW] (19)
gdje je:
- ukupna efikasnost,
[kg/m3] - gustoa fluida, (za vodu 1000= kg/m3),
g [m/s2]- ubrzanje sile tee (9,81 m/s2),
Q [m3/s] - protok,
h [m] - neto pad, koji ukljuuje gubitke,
Mogua godinja elektrina energija definira se prema izrazu:
PE = 8760 [kWh] (20)
gdje je:
P [kW] snaga hidroelektrane,
8760 - maksimalni broj radnih sati u godini.
S obzirom na neto pad, hidroelektrane dijele se na:
visokotlane (100 m i vie),
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
27
srednjetlane (30 do 100 m),
niskotlane (2 do 30 m).
Prema nainu koritenja vode dijele se na:
- protone,
- akumulacijske:
- dnevna akumulacija (punjenje po noi, pranjenje po danu),
- sezonska akumulacija (punjenje u kinom, pranjenje u sunom periodu).
Prosjena koliina padalina razlikuje se od regije do regije. Koliina padalina takoer se
mijenja iz godine u godinu, to uzrokuje promjenjivu godinju proizvodnju elektrine
energije u hidroelektranama. Male hidroelektrane i male akumulacije, za razliku od
srednjih i velikih, bolje se uklapaju u okoli i izazivaju manje po okoli tetnih posljedica
[9]. Koritenje hidroenergetskog potencijala za dobivanje elektrine energije danas je u
irokoj uporabi svugdje u svijetu. Kao primjer mogu se navesti Norveka i Paragvaj, koje
skoro cijelu proizvodnju elektrine energije temelje na hidroenergiji. Premda
hidroelektrane imaju brojne prednosti kao i ostali obnovljivi izvori energije, mogu je
njihov negativan utjecaj na okoli - primjerice, poremeaj tokova podzemnih voda, te
utjecaj na ivot flore i faune.
2.3 Energija vjetra
Energija vjetra za proizvodnju elektrine energije najisplativija je u izoliranim
podrujima, udaljenim od elektroenergetske mree, ije su energetske potrebe relativno
male, uobiajeno manje od 10 kW. Do kraja 2002. godine, ukupno instalirani kapaciteti u
vjetroelektranama u svijetu iznosili su oko 30.000 MW, od ega oko 22.000 MW u
Europi, veinom u Njemakoj, panjolskoj i Danskoj. tovie, proizvodnja elektrine
energije iz vjetroelektrana prikljuenih na elektroenergetsku mreu biljei impresivan
godinji porast od oko 30% [9].
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
28
Najznaajnije tehnike karakteristike vjetroturbina su orijentacija osi turbine, broj
lopatica te naini regulacije izlazne snage rotora. Vjetroturbine mogu imati vertikalne ili
horizontalne osi. No, sve suvremene turbine imaju horizontalne osi. Veina dananjih
turbina izvedena je s tri lopatice, iako ih ima i s dvije pa i s jednom lopaticom. Dva su
osnovna naina upravljanja snagom turbine: aktivno (zakretanjem lopatica) i pasivno
(pomou turbulentnog strujanja vjetra uz lopatice pri viim brzinama), a sve vei broj
turbina danas se izrauje s kombinacijom ove dvije metode upravljanja. Shematski prikaz
vjetroturbine dat je na slici 9.
Energija mase zraka je kinetika energija, definira se prema izrazu:
2
3vmEk
= (21)
Masu zraka odreuje gustoa, povrina kroz koju struji brzina i vrijeme:
tvAm = (22)
tvAEk
=2
3 (23)
gdje je:
[kg/ m3] - gustoa zraka (npr. kod 15C, =1,225 kg/m3),
A [m2] - povrina kroz koju struji zrak,
v [m/s] - srednja godinja brzina vjetra,
t [h/godinje] - trajanje brzine vjetra.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
29
Slika 9. Shematski prikaz vjetroturbine
Snaga vjetra (energija/m2) je proporcionalna gustoi zraka i treoj potenciji brzine vjetra,
odnosno snaga vjetra je derivacija energije po vremenu:
2
3vAP = (24)
Gustoa zraka:
- ovisi o temperaturi, tlaku i vlanosti,
- za standardne uvjete na moru =1,225 kg/m3 (101325 Pa i 15 C),
- unutar uobiajenih promjena temperature i tlaka gustoa varira do 10 %.
Brzina zraka je promjenjiva sa visinom i vremenom. Iskoritena energija ovisi o brzini
kojom vjetar dolazi (v) i brzini kojom odlazi (w).
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
30
Slika 10. Brzina zraka prije i nakon VA
Omjer brzina w/v oznaavamo sa . Pa je maksimalno iskoritena snaga vjetra definirana
prema izrazu:
)(22
22 wvwvAP
+
=
(25)
)1(2
12
23
+
= vAP
(26)
pCvAP = 3
2
(27)
Dobivena snaga iz vjetra se razlikuje od ukupne energije vjetra. Cp je omjer snaga turbine
i vjetra. Za pCvw == 31 maksimalnu vrijednost je:
%3,5927/16max. ==pC .
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
31
Slika 11. Dijagram Cp o omjeru dolazne i odlazne brzine
Danas se praktino pretvara do 40% energije vjetra u drugi oblik energije pa je i snaga
vjetroturbine umanjena za koeficijent Cp koji je vei od koeficijenta koji daje najveu
snagu, Cpmax.
Brzina vjetra pri kojoj su vjetroelektrane u pogonu u rasponu je od 3 do 25 m/s. Pri veim
brzinama vjetra upravljaki mehanizam zaustavlja rad postrojenja kako bi se zatitilo od
mogueg oteenja. Nedostatak koritenja ovih tehnologija je ovisnost o stohastikoj
naravi vjetra. Ukoliko imamo vie vjetroagregata na istoj lokaciji brzina vjetra slabi.
Turbine postavljene niz vjetar:
- manje brzine: manje snage
- vee turbulencije: vie optereenja
- vei broj vjetroagregata u VE poveava gubitke
Kako bi se optimiziralo postrojenje vjetroelektrane za snagu i troenje koriste se razni
raunalni programi za simulaciju i mjerenje.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
32
Slika 12. Utjecaj razvoja lokacije na brzinu vjetra
Vjetroelektrana na okoli utjee radom, izgledom i zvukom. Udaljenost stalnog
ovjekovog prebivalita od vjetroelektrane treba biti vea od 300 m, tako da je razina
zvuka prihvatljiva. Treba imati u vidu da se poveanjem brzine vjetra poveava i prirodni
huk vjetra to relativno umanjuje umove koji dopiru iz vjetroelektrane [10].
2.4 Energija iz biomase
Biomasa je najstariji izvor energije koji je ovjek koristio i predstavlja skupni pojam za
brojne, najrazliitije proizvode biljnog i ivotinjskog svijeta. Biomasa se moe podijeliti
na energetske biljke i ostatke ili otpad. Energetske biljke mogu biti brzorastue drvee,
viegodinje trave ili alge, dok ostaci ukljuuju poljoprivredni, umski i industrijski otpad
koji se koristi za proizvodnju toplinske i elektrine energije te prerauje u bioplinove i
tekua biogoriva. Biorazgradiva frakcija komunalnog otpada, takoer se smatra
biomasom. Biomasa je obnovljivi izvor energije koji ukljuuje ogrjevno drvo, grane i
drvni otpad iz umarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu,
kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, kotice
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
33
vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet, i ostatke iz stoarstva,
komunalni i industrijski otpad [13].
U drvno-preraivakoj industriji Hrvatske nastaju velike koliine razliitog drvnog
ostatka. Taj se ostatak trenutano najee koristi samo djelomino i to samo za
podmirenje osnovnih toplinskih potreba pogona (grijanje i tehnoloke potrebe). Dio
drvnog ostatka koji se ne koristi na razliite se naine uklanja iz pogona uz dodatni troak
i tetan utjecaj na okoli. Najdue istraivani i najpoznatiji su energetski nasadi na kojima
se uzgaja brzorastue drvee kod kojeg trajanje ophodnje (vrijeme od osnivanja do sjee)
iznosi od 3 do 12 godina. Na njima se mogu uzgajati razne vrste drvea, a u Hrvatskoj se
najvei prinosi postiu s topolama i vrbama dobivenim razliitim metodama
oplemenjivanja. Prinos drvne mase na takvim plantaama kree se od 8 do 25 tona suhe
tvari po hektaru godinje. Nasadima se pokuava smanjiti potronja fosilnih goriva,
poveati raznolikost kultura na poljoprivrednim povrinama, a slue i za uklanjanje
tetnih tvari iz otpadnih voda odnosno, spreavanje zagaenja (biofilteri). Ovakva
istraivanja u Hrvatskoj provode umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i umarski
institut Jastrebarsko.
Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost.
Rauna se da je optereenje atmosfere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva
zanemarivo, budui da je koliina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka koliini
apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Od svih obnovljivih izvora energije, najvei se
doprinos u blioj budunosti oekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti -
tekua biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slina
fosilnim gorivima da je mogua izravna zamjena. Republika Hrvatska postala je 1996.
godine lanica Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto Protokola, iz ega
proizlazi obveza smanjenja emisije staklenikih plinova. Na prvi pogled se biomasa i
fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanjem uvijek oslobaa CO2. Meutim, ako se
biomasa proizvodi odrivo, rast umske sastojine i druge biljne zajednice vezat e CO2 iz
atmosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik e se
oslobaati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
34
koritenje biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima, ostaje u
tlu, a ne oslobaa se u atmosferu kao CO2 pa je ukupna bilanca jednaka nuli, odnosno
biomasa se moe smatrati CO2 neutralnim gorivom.
Slika 13. Kruenje ugljika kod koritenja biomase
Utjecaj na zapoljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti predstavljaju najveu
prednost koritenja biomase, kao i ostali obnovljivih izvora energije. Razvijene drave
Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih aspekata i u znatnoj mjeri pomau
projekte koritenja energije biomase.
Trite biomase u Hrvatskoj jo je jako nerazvijeno. Na podruju Europske unije postoji
ve uspostavljeno trite biomasom pa su i cijene transparentne i poznate. Tako se
tijekom 2005. godine cijena iverja (drvne sjeke) u Austriji ovisno o sadraju vlage
kretala izmeu 14,8 i 18,3 /m3, dok je cijena peleta iznosila oko 170 /t [17].
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
35
Energetski sadraj biomase, ali i drugih goriva moe se prikazati njihovom gorivom
vrijednou. S obzirom na znatnu nehomogenost biomase, na gorivu vrijednost utjee
nekoliko imbenika. Osnovni pokazatelj raspoloive energije iz drvne biomase je udio
vlage. Tako se u ovisnosti o udjelu vlage goriva vrijednost drva kree od 8,2 do 18,7
MJ/kg. U tablici 2. dane su gorive vrijednosti raznih vrsta krute biomase u ovisnosti o
sadraju vlage i pepela, a u tablici 3. prosjene ogrjevne vrijednosti nekih tekuih i
plinovitih biogoriva [14].
Tablica 2. Gorive vrijednosti krute biomase u ovisnosti o sadraju vlage i pepela u MJ/kg
Sadraj vlage u postocima suhe tvari biomasa Sadraj pepela u postocima
80 40 15 0
drvo 1 9,4 12,6 16,0 18,7 5 8,3 11,2 14,2 16,7 biljni ostaci 10 7,8 10,6 13,5 15,8 20 8,5 11,4 14,5 17,0 ivotinjski
izmet 25 7,9 10,6 13,6 16,0
Tablica 3. Prosjena ogrjevna vrijednost tekuih i plinovitih goriva u MJ/m3 odnosno MJ/l
biogoriva goriva vrijednost
bioplin (60% metana) 22,0
metan 35,8
biodizel 37,2
metanol 19,9
etanol 26,8
Energija sadrana u biomasi nastaje fotosintezom, a posljedica je Sunevog zraenja.
Energija iz biomase moe se proizvoditi na mnogo naina. Osim izravne proizvodnje
elektrine energije ili topline mogue je biomasu konvertirati u vei broj krutih, tekuih
ili plinovitih goriva i produkata koja se mogu upotrijebiti za daljnju proizvodnju energije
[15]. Izuzetno velika prednost biomase u odnosu na druge obnovljive izvore energije
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
36
(primjerice vjetar ili Sunce) jest injenica da se ona moe spremiti i koristiti kada je
potrebno. Dakle, biomasa moe osigurati konstantnu, nepromjenjivu opskrbu energijom.
Raspoloive tehnologije iskoritavanja biomase za proizvodnju toplinske i elektrine
energije mogu se podijeliti na sljedei nain:
Proces sa Stirling motorom,
Inverzni plinsko-turbinski ciklus,
Indirektni plinsko-turbinski ciklus,
Parni proces,
Organski Rankineov ciklus.
Na slici 14. prikazan je energetski potencijal bioenergije u Hrvatskoj. Vidljivo je da
kontinentalni dio ima puno vei biopotencijal od primorskog, jer je veliki dio naeg
primorja vrlo krto kamenito tlo. Prema dokumentima EU predvia se da e proizvodnja
energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010. iznositi 73%.
Slika 14. Potencijal bioenergije u Hrvatskoj po regijama
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
37
2.5 Geotermalna energija
Geotermalna energija definira se kao toplinska energija proizvedena u unutranjim
slojevima Zemlje. Koliine ove energije su ogromne, te su procijenjene na 4,87 x 1025
GJ (1,16 x 1028 kWh). Geotermalna energija prenosi se razliitim fluidima, a preteito
vodom, koja ili sama pronalazi put od unutranjosti Zemlje do njezine povrine ili se
prisilno, kroz buotine i pomou pumpi, vodi do povrine.
Toplina iz Zemljine jezgre kontinuirano se prenosi prema njezinoj povrini, te zagrijava
okolni sloj stijena. Kada temperatura i tlak postanu dovoljno visoki, dio kamenog
omotaa se topi, pri emu nastaje magma. Budui da je laka (rjea) od okolnog stijenja,
magma se polagano die prema Zemljinoj kori te prenosi toplinu iz unutranjosti prema
povrini. Ponekad vrua magma dospije do povrine, a pojava je poznata kao lava. No,
najee magma ostaje ispod Zemljine kore te zagrijava okolne stijene i vodu (kinicu
koja prodire u dubinu Zemlje) ponekad ak na temperaturu od 300 C. Dio ove vrue
geotermalne vode putuje kroz rasjede i pukotine te dospijeva na povrinu u obliku vruih
izvora ili gejzira. Ipak, veina te vode ostaje duboko ispod povrine, zarobljena u
pukotinama i poroznim stijenama. Ovakvi prirodni spremnici vrue vode nazivaju se
geotermalnim rezervoarima.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
38
Slika 15. Temperature u Zemlji
U geotermalnim elektranama, za pogon turbine koristi se izravno para ili vrua voda iz
geotermalnih rezervoara, ili se posredno koristi toplina geotermalnog fluida za
zagrijavanje drugog radnog fluida. Iskoritena geotermalna voda se potom vraa u
rezervoar kroz utisnu buotinu. Svrha vraanja vode je njezino ponovno zagrijavanje,
odravanje tlaka, te odravanje rezervoara [13].
Tri su tipa geotermalnih elektrana, a odabir ovisi o temperaturama i tlakovima u
rezervoaru:
1. Suhi rezervoari sadre vodenu paru s vrlo malim sadrajem vode. Para se vodi
direktno na lopatice parne turbine. Najvea geotermalna elektrana koja koristi
suhu paru je elektrana Geysers, oko 145 km sjeverno od San Francisca.
Proizvodnja elektrine energije u elektrani Geysers zapoela je 1960. godine. Ova
je elektrana postala najuspjeniji projekt obnovljivih izvora energije u povijesti.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
39
2. Geotermalni rezervoari koji proizvode veinom vruu vodu koriste se za
proizvodnju elektrine energije koritenjem tzv. flash procesa. Voda
temperature vie od 150 C vodi se do povrine kroz proizvodnu buotinu. Nakon
to izae iz rezervoara, voda ulazi u separator, u kojem vlada nii tlak nego u
rezervoaru, to uzrokuje isparavanje vode. Para se potom koristi za pogon parne
turbine.
3. Rezervoari s vruom vodom temperature izmeu 90 150 C ne mogu proizvesti
dovoljno pare u flash procesu, no ipak se mogu koristiti za proizvodnju elektrine
energije u elektranama koje koriste binarni proces. U binarnom procesu,
geotermalna voda prolazi kroz izmjenjiva topline, gdje predaje toplinu
sekundarnom fluidu, kao to je primjerice izopentan, koji ima niu toku vrelita
od vode (lako hlapljivi fluid). Zagrijavanjem, sekundarni fluid isparava, a para se
koristi za pokretanje turbine. Para se potom kondenzira. Ta ovaj se nain radni
fluid koristi u zatvorenom krugu, ime se izbjegavaju emisije u zrak.
Osim za proizvodnju elektrine energije, geotermalna energija moe se koristiti izravno
ili primjenom geotermalnih dizalica topline.
Izravno koritenje geotermalne energije omoguava dvije primjene:
grijanje Zemljina toplina (razlika izmeu vie temperature tla i nie temperature
okolnog zraka) prenosi se kroz ukopane cijevi na cirkulirajui radni fluid, a potom
na prostor kojeg treba grijati,
hlaenje tijekom toplih razdoblja, radni fluid na sebe preuzima toplinu iz
prostora i na taj ga nain hladi, a preuzetu toplinu predaje hladnijem tlu.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
40
Slika 16. Shema geotermalnog postrojenja
Temperaturni gradijent, odnosno poveanje temperature po kilometru dubine, najvei je
neposredno uz povrinu, a s poveanjem udaljenosti od povrine postaje sve manji.
Slika 17. Temperaturni gradijent
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
41
Slika 18. Primjer temperaturnog gradijenta u podruju geotermalnog izvora
Za praktino iskoritavanje geotermalne energije potrebno je iskoristiti prirodno strujanje
vode ili stvoriti uvjete za takvo strujanje. Osnovno naelo je da se voda dovodi s povrine
Zemlje u dublje slojeve, u njima se ugrije preuzimajui toplinu nagomilanu u Zemljinoj
unutranjosti i tako ugrijana ponovno pojavljuje na povrini.
2.6 Energija morskih valova
Stalni oceanski vjetrovi stvaraju valovitost oceanske povrine to prua mogunost
iskoritavanja energije valova. Isplativost koritenja energije valova upitna je zbog vie
razloga. Uz obalu, gdje bi bilo jeftinije graditi postrojenja, energija valova je slabija, dok
izvedba postrojenja na puini poskupljuje njihovu izgradnju. Prisutan je i problem
prijenosa elektrine energije i odravanja postrojenja.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
42
Slika 19. Shema postrojenja na morske valove
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea provedena su mnoga
ispitivanja, koja su sponzorirale vlade i industrijske korporacije, a rezultati su skromni i
svode se na prototipove ili demonstracijske ureaje. Ipak, prva elektrana pokretana
energijom valova, nazvana Okeans, gradi se u Portugalu, u blizini mjesta Pvoa de
Varzim. U prvoj fazi, ija je izgradnja planirana u 2006. godini, elektranu e initi 3
proizvodne jedinice ukupne instalirane snage 2,25 MW. U 2008. godini planirano je
proirenje na 28 proizvodnih jedinica ukupne snage 24 MW [6]. Zanimljivo je da bi 10 %
energije proizvedene u ovoj elektrani trebalo biti na raspolaganju mjesnim vlastima.
2.7 Energija iz kogeneracijskih postrojenja
Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP) je sekvencijalno koritenje primarne
energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i
mehanikog rada slika 20.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
43
Slika 20. Shema kogeneracijskog postrojenja
Ovako dobiveni mehaniki rad se najee koristi za dobivanje elektrine energije, dok se
toplinska energija moe koristiti u raznim tehnolokim procesima, procesima grijanja te u
procesima hlaenja. Kao gorivo moe se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna graa ili
vodik (u sluaju gorivih elija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloivosti
i cijeni goriva. Uinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 % (od 27 do 45 % elektrine
energije i od 40 do 50 % toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje
je ukupna uinkovitost od 30 do 51 % (elektrine energije). Prednosti kogeneracijskih
sustava pred klasinim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze
prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je
ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven reimu rada pri
kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena u sustavu [27].
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti
emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu. Komercijalno dostupne CHP tehnologije su
parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutranjim izgaranjem, Stirlingov motor i
gorive elije, u irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov motor do 250 MW za
plinske turbine. Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri
generiranju elektrine energije u okoli kroz tornjeve za hlaenje, kao ispune plinove, ili
nekim drugim sredstvima. CHP troi toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za
domainstva. Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom takoer moe biti
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
44
koritena i u apsorpcijskim hladnjacima za hlaenje. Elektrane koje proizvode struju,
toplinu, hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili openito poligeneracijama. Kogeneracija
je termodinamiki najpovoljnija u iskoritavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji
elektrine energije toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti baena kao toplinski
otpad. Termoelektrane (ukljuujui i nuklearne) i openito toplinski strojevi ne pretvaraju
svu raspoloivu energiju u koristan oblik (II. glavni stavak). CHP hvata odbaenu toplinu
i time omoguava veu iskoristivost od oko 70%. To znai da se manje goriva mora
potroiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potronje blie
mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenou potroaa. Udaljenost znai da
mu trebaju dobro izolirane cijevi, to je skupo, dok se struja moe transportirati na daleko
veu udaljenost za iste gubitke. Kogeneracijska postrojenja se mogu nai u podrujima sa
centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama. CHP postrojenja
mogu biti dizajnirana da rade s obzirom na potranju za toplinskom energijom ili
primarno kao elektrana iji se toplinski otpad iskoritava. Tipine CHP elektrane su:
Plinske turbine; CHP elektrane koriste otpadnu toplinu iz plinova turbine,
CHP elektrane s kombiniranim ciklusom,
Parne turbine CHP elektrane koriste otpadnu toplinsku energiju iz pare nakon to
napusti turbinu,
gorive elije s rastaljenim karboratima.
Manje kogeneracijske jedinice obino koriste Stirling-ov motor. Neke kogeneracijske
elektrane koriste i biomasu za pogon. Takoer postoje i bojleri koji slue samo za grijanje
tople vode za centralno grijanje.
Mikrokogeneracija je takoer naziv za distribuirani energijski izvor i red veliine je
kuanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroi na grijanje, dio
se koristi i za proizvodnju elektrine energije. Ta se elektrina energija moe koristiti
unutar domainstva (obrta), ili uz doputenje mree prodavati je natrag u istu. Postojee
mikroCHP instalacije koriste etiri razliite tehnologije: motore na unutranje izgaranje,
Stirling-ove motore, krune procese s vodenom parom i gorive elije.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
45
3 STRUKTURIRANJE PODATAKA ZA STATUS PP
3.1 Povlateni proizvoa
Povlateni proizvoa je energetski subjekt koji u pojedinanom proizvodnom objektu
istodobno proizvodi elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore
energije na gospodarski primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia [4].
HEP-Operator prijenosnog sustava i HEP-Operator distribucijskog sustava duni su
preuzeti ukupno proizvedenu elektrinu energiju od povlatenog proizvoaa, dok je
svaki opskrbljiva duan, prema propisanim uvjetima iz Uredbe o minimalnom udjelu
elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se
proizvodnja potie [2] preuzeti minimalni udjel elektrine energije koju su proizveli
povlateni proizvoai s pravom na poticajnu cijenu.
Status povlatenog proizvoaa elektrine energije stjee se temeljem rjeenja Hrvatske
energetske regulatorne agencije, u skladu s uvjetima koje Pravilnikom o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije [7] propisuje ministar gospodarstva, rada i
poduzetnitva. Povlateni proizvoa, osim hidroelektrana snage vee od 10 MW, moe
stei pravo na poticaj primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije [30].
Hrvatski operator trita energije (HROTE):
sklapa ugovore o otkupu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije s povlatenim proizvoaima koji imaju pravo na
poticajnu cijenu,
sklapa ugovore sa svim opskrbljivaima radi provoenja uredbe o minimalnom
udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
46
kogeneracije koju su proizveli povlateni proizvoai s pravom na poticajnu
cijenu,
prikuplja naknadu za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije od opskrbljivaa,
obraunava i raspodjeljuje poticajnu cijenu na povlatene proizvoae temeljem
sklopljenih ugovora.
3.2 Uvjeti za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa
Nositelj projekta ili proizvoa moe stei status povlatenog proizvoaa ako je
prikljuen na elektroenergetsku prijenosnu ili distribucijsku mreu, te ako uzimajui u
obzir sva prirodna i prostorna ogranienja i uvjete te mjere zaite prirode i okolia,
proizvodi elektrinu energiju u:
postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije,
malim i mikro-kogeneracijskim postrojenjima koja ostvaruju utedu primarne
energije (UPE>0),
kogeneracijskim postrojenjima koja ostvaruju utedu primarne energije od
najmanje 10% (UPE0,10) [4].
U sluaju da nositelj projekta ili proizvoa odvojeno ili u sklopu sloenijih energetskih
objekata uz postrojenja propisana Pravilnikom o koritenju OIEK koristi i druga
postrojenja, status povlatenog proizvoaa i prava koja iz njega proizlaze odnose se
samo na proizvodnju elektrine energije u postrojenjima odreenim Pravilnikom.
Svako postrojenje u kojem nositelj projekta ili proizvoa primjenjuje tehnoloke procese
iz Pravilnika o koritenju OIEK mora imati vlastito mjerno mjesto odvojeno od mjernih
mjesta koja se odnose na proizvodnju elektrine energije primjenom drugih tehnolokih
procesa.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
47
Ovisno o vrsti tehnolokog procesa, na svakom mjernom mjestu mjeri se:
ukupno proizvedena elektrina energija u postrojenju (Eu),
ukupno proizvedena toplinska energija (Hu),
toplina proizvedena izvan kogeneracije (Hb),
povratna toplina (Hp),
potronja primarne energije za pogon postrojenja (Qf).
Za postojea kogeneracijska postrojenja, uteda primarne energije (UPE) se izraunava
na temelju potronje goriva i proizvodnje korisne toplinske i elektrine energije
izmjerenih tijekom jedne kalendarske godine pogona.
3.3 Stjecanje, produenje i gubitak statusa PP
Status povlatenog proizvoaa stjee se temeljem rjeenja o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije koje donosi Hrvatska energetska regulatorna
agencija. Nositelj projekta koji namjerava izgraditi postrojenje podnosi Agenciji3 zahtjev
za izdavanje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa.
Energetski subjekt koji za proizvodnju elektrine energije namjerava izgraditi postrojenje
iz grupe postrojenja prema Pravilniku4 i za isto ishoditi status povlatenog proizvoaa
podnosi Agenciji zahtjev za donoenje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije.
Uz zahtjev za donoenjem prethodnog rjeenja energetski subjekt mora priloiti:
odobrenje Ministarstva5 za izgradnju novog postrojenja,
3 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA 4 Pravilnik o koritenju OIEK 5 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
48
graevinsku dozvolu, kada je propisana obveza ishoenja graevinske dozvole,
tehniki opis projektiranog postrojenja s opisom tehnolokog procesa i uvjetima
koritenja postrojenja.
Prethodno rjeenje je privremeno rjeenje i donosi se na rok vaenja od dvije godine. U
roku od dvije godine od dana konanosti prethodnog rjeenja nositelj projekta duan je
izgraditi postrojenje za proizvodnju elektrine energije, te podnijeti zahtjev za izdavanje
rjeenja. Rok od dvije godine moe se na zahtjev produiti za jo 12 mjeseci.
Ukoliko nositelj projekta danim u rokovima ne podnese zahtjev za izdavanje rjeenja, niti
zahtjev za produenje prethodnog rjeenja, prethodno rjeenje prestaje vaiti istekom
roka na koji je doneseno.
Nositelj projekta koji je izgradio postrojenje ili proizvoa, podnosi Agenciji6 zahtjev za
izdavanje rjeenja. Rjeenje se donosi na rok vaenja od 12 godina.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja podnositelj zahtjeva mora priloiti:
dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje elektrine energije, kada
je propisana obveza ishoenja,
pravomonu uporabnu dozvolu, kada je propisana obveza ishoenja uporabne
dozvole,
ugovor o koritenju mree,
elaborat o ugraenim mjernim ureajima sa shemom mjernih mjesta i nainom
provedbe mjerenja, te potvrdom o ispravnosti mjernih ureaja,
mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije, za prosjene
meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja proizvodnje elektrine
energije;
6 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
49
znaajke proizvodnog procesa u kogeneracijskim postrojenjima s mjesenim i
godinjim planovima proizvodnje elektrine energije i korisne toplinske energije i
oekivanim mjesenim odstupanjima proizvodnje.
Status povlatenog proizvoaa prestaje istekom roka vaenja ili ukidanjem rjeenja.
Agencija e ukinuti rjeenje ako:
je rjeenje doneseno na temelju neistinitih podataka o nositelju projekta ili
postrojenju,
povlateni proizvoa kontinuirano ne odrava tehniko-tehnoloke znaajke i/ili
uvjete koritenja postrojenja za koje je ishodio status povlatenog proizvoaa
povlateni proizvoa ne dostavlja Agenciji izvjea i drugu dokumentaciju
propisanu Pravilnikom7,
je prestala vaiti dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, kada je propisana
obveza ishoenja dozvole.
U sluaju ukidanja rjeenja, zahtjev za ponovnim stjecanjem statusa povlatenog
proizvoaa moe se podnijeti najranije protekom godine dana od dana pravomonosti
rjeenja o ukidanju.
Fizika ili pravna osoba koja je ve proizvoa stupanjem na snagu8 Pravilnika o
stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije ima pravo, radi stjecanja
statusa povlatenog proizvoaa, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje rjeenja.
Rjeenje se donosi s rokom vaenja od 12 godina umanjenim za onoliko godina koliko je
postrojenje u kontinuiranom pogonu, a najmanje na razdoblje od pet godina.
7 Pravilnik o koritenju OIEK 8 Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije stupa na snagu 1. srpnja 2007. godine, a objavit e se u Narodnim novinama.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
50
3.4 Dunosti povlatenog proizvoaa
Povlateni proizvoa duan je Agenciji9 dostaviti izvjee o ostvarenju godinjih
planova proizvodnje elektrine energije za prethodnu godinu, i to pojedinano za sva
postrojenja odnosno tehnoloke procese za koje je stekao status povlatenog proizvoaa.
Izvjee sadri podatke o ostvarenim mjesenim proizvodnjama svih korisnih oblika
energije, utroku goriva te informacije o eventualnim problemima u radu s mreom.
Povlateni proizvoa duan je svake godine, do 31. listopada, dostaviti operatoru trita
mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije, za prosjene meteoroloke uvjete, te oekivanja u mjesenim
odstupanjima proizvodnje elektrine energije temeljem mjerenja na osnovu kojih je
utvren potencijal obnovljivog izvora energije, znaajki proizvodnog procesa u
kogeneracijskim postrojenjima i drugih relevantnih podataka. Povlateni proizvoa
duan je detaljno obraditi mogua odstupanja proizvodnje i s proraunom vjerojatnosti
ostvarenja pojedinih planova proizvodnje i to pojedinano za sva postrojenja, odnosno
tehnoloke procese za koje je nositelj projekta stekao status povlatenog proizvoaa.
Povlateni proizvoa duan je u pisanom obliku obavijestiti Agenciju o svakoj
planiranoj promjeni tehniko-tehnolokih znaajki i/ili uvjeta koritenja postrojenja,
promjeni sheme ili naina provedbe mjerenja, i to najkasnije 60 dana prije poduzimanja
planiranog zahvata.
Povlateni proizvoa mora kontinuirano odravati tehniko-tehnoloke znaajke i uvjete
koritenja postrojenja za koje je ishodio status povlatenog proizvoaa.
Agencija nadzire ispunjavanje ovih uvjeta.
9 Hrvatska energetska regulatorna agencija, HERA
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
51
Nositelj projekta ili proizvoa koji je ishodio prethodno rjeenje moe s operatorom
trita10 sklopiti ugovor o otkupu elektrine energije, sukladno tarifnom sustavu za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
Slika 21. Shema postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa
10 Ugovor o otkupu elektrine energije sklapa sa Hrvatskim operatorom trita (HROTE)
Zahtjev za izdavanje
prethodnog rjeenja
Dokumentacija: 1.energetsko odobrenje 2. graevinska dozvola, ako je potrebna ishodit,
Prethodno rjeenje
Rok vaenja: 2. godine
Dunosti: u roku 2. godine izgraditi postrojenje + produetak 12 mjeseci
Izgraeno postrojenje
Zahtjev za izdavanje rjeenja
Dokumentacija: 1.dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, 2. pravomona uporabna dozvola, 3.ugovor o koritenju mree, 4.tehniki opis postrojenja, 5.elaborat o ugraenim mjernim ureajima, 6. mjesene i godinje planove proizvodnje elektrine energije, 7. znaajke proizvodnog postrojenja u kogeneraciji.
Rjeenje s rokom vaenja od 12
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
52
4 STRUKTURIRANJE REGISTRA
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije [12] propisuje oblik,
sadraj i nain voenja Registra projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora
energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa. Registar je jedinstvena evidencija o
projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije, postrojenjima koja koriste
obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlatenim
proizvoaima na podruju Republike Hrvatske. Registar ustrojava i vodi Ministarstvo11.
U Registru se evidentiraju podaci o nositelju projekta, projektu, povlatenom proizvoau
elektrine energije i postrojenju, a ukljuuju sve podatke o lokaciji i tipu postrojenja,
tehniko-tehnolokim znaajkama i uvjetima koritenja ovisno o primijenjenoj
tehnologiji, osnovne pogonske podatke (instalirana snaga postrojenja te planirana
proizvodnja elektrine i toplinske energije) te druge podatke iz prethodnog energetskog
odobrenja i energetskog odobrenja, prethodnog rjeenja i rjeenja o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa. Ministarstvo vodi Registar u elektronskom i pisanom obliku.
Registar se sastoji od registarskih uloaka te Zbirnog pregleda. Svaki subjekt upisa ima
svoj registarski uloak u koji se upisuju propisani podaci. Svaki registarski uloak
oznaava se posebnim brojem registarskog uloka. Registarski uloak sastoji se od omota
registarskog uloka, preglednog lista, registarskog lista te odgovarajuih priloga i dokaza.
Registarski list sadri sljedee podatke:
- registarski broj iz Registra (u daljnjem tekstu: registarski broj),
- datum upisa u Registar,
- tvrtka, naziv ili ime, sjedite ili prebivalite, matini broj fizike ili pravne osobe
kojoj je izdano prethodno odobrenje ili odobrenje, prethodno rjeenje ili rjeenje,
- tvrtka, naziv ili ime, sjedite ili prebivalite, matini broj fizike ili pravne osobe
vlasnika postrojenja, 11 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
53
- razdoblje za koje je izdano prethodno odobrenje ili odobrenje, prethodno rjeenje
ili rjeenje,
- datum i broj izdavanja prethodnog odobrenja ili odobrenja, rjeenja o upisu,
prethodnog rjeenja i rjeenja,
- datum i broj rjeenja o brisanju iz Registra,
- podatke o lokaciji postrojenja,
- podatke o tipu postrojenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji,
- podatke o pogonskoj snazi postrojenja,
- druge podatke iz prethodnog odobrenja ili odobrenja, prethodnog rjeenja ili
rjeenja.
Podaci koji se nalaze na registarskom listu unose se u Zbirni pregled Registra koji je
dostupan putem Interneta.
Registarski broj je broj koji se dodjeljuje subjektu upisa za svaki projekt pri upisu u
Registar. Registarskim brojem obiljeava se svaki registarski uloak. Jednom dodijeljeni
registarski broj nee se mijenjati niti e se nakon brisanja nositelja projekta dodjeljivati
drugom subjektu upisa za odnosni projekt. Jednom subjektu upisa za pojedini projekt ne
smije se dodijeliti vie registarskih brojeva.
Radi upisa projekta u Registar, ispitivanja potencijala obnovljivih izvora energije, te
ureenja imovinsko-pravnih odnosa na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske,
potrebno je od Ministarstva ishoditi prethodno energetsko odobrenje za izgradnju
postrojenja. Prethodno odobrenje izdaje se i za zateene projekte.
4.1 Prethodno energetsko odobrenje
Prethodnim odobrenjem stjeu se, ovisno o vrsti i potrebama pojedinog postrojenja,
sljedea prava [12]:
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
54
- upis projekta u Registar OEIKPP ime se stjee status nositelja projekta,
- ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije unutar prostora ispitivanja,
- ureenje imovinsko-pravnih odnosa na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske.
Na temelju prethodnog odobrenja, ovisno o vrsti i potrebama pojedinog postrojenja,
nositelj projekta je duan:
- u roku od 6 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja zapoeti s
ispitivanjem potencijala obnovljivih izvora energije i o tome Ministarstvu
podnijeti odgovarajui dokaz,
- u roku od 36 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja podnijeti zahtjev
za izdavanje lokacijske dozvole i o tome Ministarstvu podnijeti odgovarajui
dokaz.
Zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja podnositelj zahtjeva mora priloiti:
1. izvadak iz katastarskog plana za katastarsku esticu na koju se postavlja ili gradi
ureaj za ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije i/ili planira gradnja
postrojenja,
2. izvadak iz sudskog registra, odnosno za fiziku osobu izvadak iz obrtnog registra
u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prebivalitu u Republici Hrvatskoj,
3. potvrdu porezne uprave o plaanju svih dospjelih poreznih obveza i obveza za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja,
4. ovjerovljenu izjavu o nekanjavanju pravne osobe i fizike osobe u svezi sa
sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca,
koju daje fizika osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja zahtjeva,
5. preliminarnu analizu opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na
elektroenergetsku mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog
ureenja.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
55
Za hidroelektrane i geotermalne elektrane podnositelj zahtjeva treba dodatno priloiti
grafiki prilog koji sadri skicu postavljanja ili gradnje ureaja na lokaciji za ispitivanje
potencijala obnovljivih izvora energije s podacima o prostoru ispitivanja. Grafiki prilog
mora biti na topografskoj karti u mjerilu 1:25000.
Za vjetroelektrane podnositelj zahtjeva mora dodatno priloiti:
grafiki prilog u mjerilu 1:25000 u kojem je nositelj projekta definirao ui i iri
prostor vjetroelektrane prema odredbama Pravilnika12. Prostorni podaci koje
prilae podnositelj zahtjeva moraju biti ucrtani na topografsku kartu mjerila
1:25000. Prostor od interesa za obavljanje ispitivanja mora biti definiran
geodetskim tokama (Gauss-Krgerova projekcija). Pozicija toke odreena je
nazivom toke, x koordinatom (u smjeru sjevera) i y koordinatom (u smjeru
istoka) te neobavezno koordinatom z (nadmorskom visinom),
- suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove zranog prometa
za obavljanje ispitivanja, ako se lokacija na kojoj e se postaviti ili graditi ureaj
za ispitivanje potencijala vjetra nalazi u blizini aerodroma,
- rjeenje nadlenog tijela o tipskom projektu prema odredbama Zakona o gradnji
za mjerni stup izdan toj pravnoj osobi ili ugovor s pravnom osobom kojoj je
izdano rjeenje o tipskom projektu o koritenju tog tipskog projekta, ako se gradi
ureaj za mjerenje potencijala vjetra.
Za postrojenja vjetroelektrana prostor ispitivanja mora ispunjavati sljedee uvjete:
- sigurnosna udaljenost mjernog stupa od elektroenergetskog voda mora biti
minimalno 50 m,
- prostor ispitivanja obuhvaa prizemni sloj atmosfere u visini 200 m iznad tla
unutar granica koje odreuju koordinate geodetskih toaka koje je podnositelj
12 Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
56
zahtjeva za izdavanje prethodnog odobrenja ucrtao na topografskoj karti u mjerilu
1:25000,
- svaki projekt moe biti pridijeljen samo jednom neprekinutom prostoru
ispitivanja,
- prostor ispitivanja obuhvaa minimalno potreban prostor za planiranje
vjetroelektrane, odnosno prostornu cjelinu prikladnu za gradnju vjetroelektrane
prema uvjetima utvrenim u tablici 4.
Tablica 4. Kriterij za odreivanje veliine potrebnog prostora ispitivanja za vjetroelektrane
Instalirana snaga, MW Povrina tlocrtne projekcije prostora ispitivanja, km2
0-10 0-4
10-20 4-8
20-50 8-20
50-100 20-40
Ukoliko zahtijevani prostor ispitivanja zahvaa ve ranije odobreni prostor ispitivanja,
prethodno odobrenje moe se izdati ako se zahtjevu priloi i suglasnost nositelja projekta
koji je ve ranije ishodio prethodno energetsko odobrenje za dio prostora ispitivanja koji
se preklapa. Ukoliko se dva ili vie zahtjeva za izdavanje prethodnog odobrenja odnose
na isto podruje ispitivanja potencijala obnovljivih izvora energije, prednost ima
podnositelj zahtjeva koji je prije predao potpun i uredan zahtjev.
Za postrojenja instalirane snage do ukljuivo 30 kW nije propisana obveza ishoenja
prethodnog energetskog odobrenja. Upis tih postrojenja u Registar obavlja se na temelju
odobrenja.
Prethodno odobrenje izdaje se na sljedei rok vaenja:
- 18 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja nije
propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole,
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
57
- 48 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja je
propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole.
Prethodno odobrenje se ukida i nositelj projekta brie iz Registra ako nositelj projekta:
- u roku od est mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja nije zapoeo
ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije,
- u roku od 36 mjeseci od dana konanosti prethodnog odobrenja nije podnio
zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, kada je za postrojenje propisana obveza
ishoenja lokacijske dozvole.
Nositelj projekta koji je brisan iz Registra zbog toga to u roku od est mjeseci od dana
konanosti prethodnog odobrenja nije zapoeo ispitivanje potencijala obnovljivih izvora
energije nema pravo podnijeti novi zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja prije
proteka roka od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o ukidanju prethodnog
odobrenja.
Kata Suac: Strukturiranje i informatizacija registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije
58
Slika 22. Shematski prikaz postupka za dobivanje prethodnog energetskog odobrenja
4.2 Energetsko odobrenje
Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja izdaje Ministarstvo na zahtjev ovlatene
fizike ili pravne osobe.
Postupak izdavanja odobrenja prethodi postupku izdavanja graevinske dozvole.
Za izdavanje energetskog odobrenja potrebno je priloiti [12]:
Postrojenja > 30 kW
Zahtjev za prethodno energetsko odobrenje
PRETHODNO ENERGETSKO ODOBRENJE
Dokumentacija: 1. izvadak iz katastarskog plana, 2. i
Recommended