Upload
ahmet-salihovic
View
257
Download
20
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Diplomski
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
STOMATOLOŠKI FAKULTET
Ivan Milas
FIKSNOPROTETSKA TERAPIJA MOSTOVIMA
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, svibanj 2012.
Diplomski rad je ostvaren na
ZAVODU ZA FIKSNU PROTETIKU
STOMATOLOŠKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Voditeljica rada: prof. dr. sc. Ketij Mehulić
Lektor hrvatskog jezika: Mate Milas, prof.
Lektor engleskog jezika: Višnja Grahovac, prof.
Rad sadrži: 44 stranice
15 slika
1 CD
Zahvaljujem prof. dr. sc. Ketij Mehulić na iznimnoj susretljivosti, ljubaznosti i stručnim
savjetima u toku izrade ovog diplomskog rada.
Zahvaljujem roditeljima na podršci i razumijevanju tokom cijelog školovanja.
SADRŽAJ
1. UVOD.....................................................................................................................................1
2. PODJELA MOSTOVA...........................................................................................................2
3. PLANIRANJE MOSTA.........................................................................................................3
3.1. Indikacije i kontraindikacije za izradu mosne konstrukcije.....................................3
3.2. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izrade mosne konstrukcije...........................4
3.3. Nadomjestak jednog zuba........................................................................................5
3.4. Nadomjestak dva zuba.............................................................................................7
3.5. Nadomjestak tri do četiri zuba.................................................................................8
3.6. Statička načela i pravila............................................................................................9
4. DIJELOVI MOSNE KONSTRUKCIJE...............................................................................14
4.1. Biološki dijelovi mosne konstrukcije.....................................................................14
4.2. Tehnološki dijelovi mosne konstrukcije................................................................14
4.3. Ocjena zuba nosača................................................................................................14
5. TIJELO MOSTA...................................................................................................................16
5.1. Oblik tijela mosta...................................................................................................16
5.1.1. Statičko – mehanički čimbenik...............................................................17
5.1.2. Biološko higijenski čimbenik..................................................................17
5.1.3. Gradivni čimbenik...................................................................................18
5.1.4. Estetski čimbenik.....................................................................................22
5.2. Plohe tijela mosta...................................................................................................23
5.3. Odnos tijela mosta prema sluznici.........................................................................26
5.4. Odnos tijela mosta prema nosačima.......................................................................28
5.5. Položaj tijela mosta u odnosu na nosače................................................................30
5.6. Konfekcijski međučlanovi......................................................................................30
5.7. Proba kovinskog skeleta tijela mosta.....................................................................31
6. LABORATORIJSKI TIJEK IZRADE MOSTA...................................................................32
6.1. Jednofazna izrada mosta.........................................................................................32
6.2. Višefazna izrada mosta...........................................................................................33
7. CEMENTIRANJE MOSTA.................................................................................................34
8. POPRAVAK I SKIDANJE MOSTA....................................................................................36
8.1. Skidanje mosne konstrukcije..................................................................................37
8.2. Fraktura estetskog dijela mosta..............................................................................38
9. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................39
10. SAŽETAK..........................................................................................................................40
11.SUMMARY.........................................................................................................................41
12. LITERATURA....................................................................................................................42
13.ŽIVOTOPIS.........................................................................................................................44
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
1. UVOD
Mostovi su fiksnoprotetska sredstva za dugotrajnu žvačno – funkcijsku, fonetsku,
estetsku i profilaktičku terapiju i rekonstrukciju stomatognatnog sustava (1).
Prednosti fiksnih u odnosu na mobilne nadomjeske su brojne. Brža je prilagodba
pacijenta zbog veličine, oblika i položaja nadomjeska, te zbog dentalnog opterećenja kod
kojih je prijenos tlaka na zube nosače mnogo povoljniji nego kod mobilnih nadomjestaka,
čime se smanjuje osjećaj stranoga tijela u usnoj šupljini. Fonetske su smetnje također mnogo
manje izražene. Neka zanimanja, poput pjevača ili svirača puhačkih instrumenata, kao i neka
zdravstvena stanja, npr. epilepsija, onemogućuju primjenu mobilnih nadomjestaka.
Nedostaci fiksnoprotetskih konstrukcija su: velik zahvat u zdravo zubno tkivo, bolan
postupak brušenja, veći novčani izdatak, te neizvjesna prognoza u odnosu na zdravstveno
stanje pacijenta. Popravak mostova u ustima pacijenta, daleko je teže u usporedbi s mobilnim
nadomjescima.
Sastavni dijelovi mosne konstrukcije:
- biološki
- tehnološki
Biološki dijelovi mosne konstrukcije:
- zubi nosači, s pripadajućim parodontnim tkivom
- koštana alveola, s pripadajućim dijelom skeleta
Tehnološki dijelovi mosne konstrukcije:
- sidro mosta – dio mosta koji leži na zubu nosaču i povezuje ga s tijelom
mosta
- tijelo mosta – dio mosta kojim se nadoknađuju zubi koji nedostaju između,
ispred i iza sidara (1)
1
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
2. PODJELA MOSTOVA
U današnjoj kliničkoj praksi primjenjuju se različiti oblici i vrste mostova, pa se mogu
podijeliti prema različitim kriterijima.
Prema materijalu, dijele se na metalne, nemetalne i kombinirane.
Prema laboratorijskoj izradi mogu se podijeliti na jednokomadne i višekomadne mostove.
Prema broju članova na dvo-, tro-, četvero- i višečlane mostove.
Prema smještaju u zubnom nizu na prednje i bočne.
Prema pripadajućoj čeljusti dijele se na gornje i donje.
Prema vrsti tijela mosta, na linijske, bazalne i viseće.
Te podjela prema obliku, na polukružne, lučne, linijske i kombinirane (1).
2
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
3. PLANIRANJE MOSTA
Očuvanje cjelovitosti i skladnosti stomatognatnog sustava, zadaća je svakog liječnika
stomatologa. Međutim, kada to više nije moguće, tj. kada su zubi narušeni karijesom, kada je
prisutno parodontno oboljenje ili je došlo do gubitka zuba, zadaća je protetičara preventivna,
odnosno spasiti i očuvati što veći broj žvačnih jedinica do što starije životne dobi. Tome cilju
najviše pridonosi dobar plan protetske terapije. Plan protetske terapije je logičan slijed
postupaka, sa svrhom ponovne uspostave funkcije i estetike pacijentove denticije. On
obuhvaća savjesno i detaljno provedenu anamnezu, donošenje dijagnoze cjelokupnog
stomatognatnog sustava kliničkim pregledom, funkcijskom analizom modela i panoramskom
snimkom čeljusti (1).
Istodobno, terapeut je dužan pacijenta psihološki pripremiti tj. informirati o karakteru rada, o
pacijentovom trenutnom stanju, o postupcima koje je potrebno provesti, orijentacijskom
vremenu trajanja liječenja, cijeni liječenja, te postupcima koji se očekuju i od pacijenta.
U sklopu plana, potrebno se upoznati i sa pacijentovim očekivanjima, te mu ponuditi
alternativna rješenja (1).
Protetska terapija se provodi kroz sljedeća načela:
- korekcija postojećeg stanja
- prevencija napredovanja poremećaja
- uspostava narušene funkcije
- poboljšanje estetike
3.1. Indikacije i kontraindikacije za izradu mosne konstrukcije
Indikacija za most može se postaviti već kod gubitka jednog zuba pa do potrebe za
nadomještanjem velikog broja zuba ovisno o nizu utjecajnih čimbenika.
Donja dobna granica za izradu mostova je završen rast i razvoj skeleta, obično oko 18 godine
u muškaraca, dok je u žena razvoj nešto prije završen. Gornje dobne granice za izradu
mostova nema jer je ona ograničena općim zdravstvenim stanjem organizma i lokalnim
nalazom u ustima pacijenta, pa je individualno određena.
Početna indikacija može biti uvjetovana jednim ili više čimbenika, ovisno o položaju
zuba koje treba nadomjestiti. Uvjetovani čimbenici mogu biti žvačni, funkcijski, estetski,
3
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
fonetski i profilaktički. Gubitkom zubi u distalnom segmentu, naročito u žvačnom centru,
otvara se početna, žvačno – funkcijska indikacija, dok se gubitkom zubi u frontalnom dijelu
nameće prvenstveno estetska, ali i fonetska indikacija.
Terminalna ili završna indikacija za izradu mosta procjenjuje granične slučajeve u
kojima je mogućnost postavljanja mosne konstrukcije upitna, i to na temelju odnosa koji
vladaju u stomatognatnom sustavu pacijenta. Pri određivanju sposobnosti zuba nosača da
podnese opterećenje, moraju se analizirati sljedeći čimbenici:
- biološki čimbenik
- Anteovo pravilo
- topografska situacija
- način prijenosa i veličina žvačnih sila
- okluzijski odnosi (1, 2)
Biološki čimbenik je određen morfološkim pokazateljima i predstavlja otpornost zuba
na opterećenje. Ova otpornost određena je morfološkom građom, te stanjem zubi i pričvrsnih
vlakanaca. Gustoća okolne kosti i širina parodontne pukotine također su neprijeporni
prognostički čimbenici za opstojnost mostova.
Anteovo pravilo govori o odnosu između nosača ili uporišta mosta i zubi koji se
nadoknađuju. Drugim riječima, pravilo kaže, da površina korjenova zuba nosača mora biti
jednaka ili veća površini korjenova nadomještanih zubi. Najveću periodontnu površinu od
svih zubi posjeduje prvi donji molar (455 mm²), a najmanju donji srednji inciziv (162mm²).
Uz ovu indikaciju, potrebno je spomenuti i ostale terminalne indikacijske uvjete, koji
su povezani sa stanjem stomatognatnog sustava pacijenta i posebice nekih njegovih dijelova.
To su prije svega opće zdravstveno stanje pacijenta, zdravstvena kultura i higijenske navike,
sklonost stvaranju karijesnih lezija i socio ekonomski status pacijenta.
Kontraindikacija za izradu mosta vezana je za dobnu granicu (18 godina), do koje
najčešće nije završen rast i razvoj čeljusti.
3.2. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije izrade mosne konstrukcije
- studijski modeli, RTG analiza
- plan protetske terapije
4
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
- konzervativno–kirurška terapija
- parodontna terapija
- izrada provizornog nadomjeska
3.3. Nadomjestak jednog zuba
Nadomjestak jednog zuba u prednjem dijelu usne šupljine indiciran je iz estetskih,
fonetskih, a zatim i žvačno–funkcijskih razloga. U slučajevima gubitka jednog od prednjih
zubi, pacijent najčešće odmah odlazi stomatologu, u želji da mu se protetski sanira bezubi
prostor. Sasvim je druga situacija ako se radi o gubitku jednog od stražnjih zubi. U tim
situacijama, pacijent se najčešće javlja terapeutu kad su već nastale posljedice takvog stanja
(1).
Za nadomjestak jednog prednjeg zuba dolazi u obzir nekoliko rješenja ovisno o
veličini i izgledu potencijalnih nosača, okluzijskim odnosima i higijeni pacijenta. To su:
- simetrično obostrano sidrenje
- privjesni most
- most za lijepljenje
- UDA sustav
Ako se radi o gubitku trećeg molara, posljedice su najmanje. Najčešće se radi o
elongaciji antagonističkog zuba u prazan prostor i nema težih posljedica na funkciju.
Znatno su teže posljedice kod ranog gubitka prvog kutnjaka. Te posljedice su najveće
ako se zub gubi u dobi između dvanaeste i četrnaeste godine života. Dokazan je gubitak
funkcije od 10% do 30%. Česte dekompenzacije ovakvog stanja mogu biti: pomicanje zubi
(naginjanje, rotacija, ekstruzija), razmicanje zubi (gubitak dodirne točke), impaktiranje hrane
(gingivitis, parodontitis), karijes, razgradnja alveolarne kosti, smetnje u statičkoj i dinamičkoj
okluziji (prerani dodir, zapreke, prisilni zagriz), premještanje žvačne funkcije unilateralno ili
frontalno, parafunkcije, psihičke smetnje (kod prednjih zubi), smetnje estetike i fizionomije,
smetnje u govoru.
Gubitak jednog zuba iz statičkih razloga treba riješiti obostranim sidrenjem, tj.
mostom od tri člana. Nema dvojbe da je ovo statički najpovoljnije rješenje.
5
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Često se prakticira zatvaranje bezubog prostora po sustavu privjesnog mosta, tj. član
se dodaje samo na jedan nosač. Ovakvo rješenje je statički nepovoljno jer nastaje poluga, pri
čemu sile koje djeluju na privjesak mogu rasklimati nosač.
Most se može učvrstiti i dvostrukim jednostranim sidrenjem. Odluka da li će se sidriti
simetrično ili jednostrano dvostruko ovisi o tome koji će se zub brušenjem manje oštetiti.
Bolje je brusiti nevitalan ili zub s multiplim ispunima, nego intaktan zub.
Poseban problem je nadomjestak očnjaka. U tom je slučaju most od prvog premolara
do lateralnog sjekutića dovoljan samo ako su povoljni okluzijski odnosi. Zubni luk je na tom
mjestu jako izražen, pa treba spriječiti učinak sila izvrtanja koje djeluju na most.
Slika 1. Posljedice gubitka jednog zuba u lateralnom segmentu (preuzeto iz 2)
Kod nedostatka prvog molara često dolazi do sužavanja prostora naginjanjem drugog
molara (Slike 1. i 2.).
6
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Slika 2. Naginjanje zuba kod nedostatka susjednog (preuzeto iz: 2)
U takvom slučaju, nastalu situaciju treba riješiti ortodontskom terapijom ili ispraviti
brušenjem (Slike 3. i 4.).
Slika 3. Ispravljanje nagnuća zuba brušenjem (preuzeto iz: 2)
Slika 4. Ortodontska terapija kao prethodnica protetskoj (preuzeto iz: 2)
7
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
3.4. Nadomjestak dva zuba
Za zatvaranje slobodnog prostora od dva zuba, potrebno je najmanje dva nosača, koji
imaju biološki čimbenik veći od zubi koji se nadomještaju. Podvostručenje nosača
kompenzirat će djelovanje i udare horizontalnih, sagitalnih i transverzalnih sila. Najpovoljnije
je ako tijelo mosta leži između nosača. Nadomjestak gornjih srednjih sjekutića sa sidrenjem
na lateralnim sjekutićima dovoljan je samo ako su zubi klinički dobri, ako je luk plitak, a
zagriz normalan. U svakom drugom slučaju, u obzir dolazi podvostručenje nosača
uključivanjem očnjaka (Slika 5.).
Slika 5. Zatvaranje slobodnog prostora od dva zuba. (preuzeto iz: 2)
3.5. Nadomjestak tri do četiri zuba
Slobodan prostor od tri do četiri zuba stvara znatne poteškoće u sanaciji. Lučno
spajanje stvara određeni rizik u sanaciji tog prostora. Opasnost se sastoji u nefiziološkom
opterećenju nosača zbog jakog utjecaja horizontalnih trasverzalnih sila. Obično nastaje
zaokretni moment sile oko jačeg nosača i dolazi do rasklimavanja i propadanja slabijeg
8
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
nosača. U takvoj situaciji potrebno je podvostručiti nosače, nije dovoljno sidrenje samo na
nosače koji omeđuju prazan prostor.
Manjak četiri gornja sjekutića nadomješta se sidrenjem na oba očnjaka samo ako se
radi o skoro linjskom spoju zuba nosača, fiziološkoj okluziji i zdravoj potpori zuba. Zbog
učinka izvrtanja kao i torzije očnjaka u funkciji, dolazi u obzir podvostručenje nosača,
uključivanjem prvog premolara.
Manjak dva premolara i prvog molara čest je slučaj koji se rješava izradom mosta od
očnjaka do drugog molara. Ako je prisutan i treći molar, treba ga obavezno uključiti u mosnu
konstrukciju jer će doći do njegove distalizacije i stvaranja džepa između ta dva posljednja
zuba.
Gubitak četiri lateralna zuba, terminalna je indikacija za most. Izradit će se fiksni rad
samo ako je treći molar dovoljno velike kliničke krune, parodontno zdrav i normalnih
okluzijskih odnosa (1).
U donjoj čeljusti odnosi između nosača su obično prikladniji i donji kutnjak je
sigurniji nosač od gornjeg. Pri ovoj indikaciji valja uzeti u obzir i druge čimbenike kao što su:
- stanje suprotne čeljusti
- konstitucija pacijenta
- dob i spol
- druge mogućnosti terapije
Gubitak donja četiri sjekutića nadomješta se sidrenjem na očnjake. Sanacija gubitka
više od četiri zuba ovisi o tome koji su zubi izgubljeni kao i o topografskom odnosu preostalih
zubi. Ako se radi o manjku više od četiri zuba u nizu, indicirana je djelomična proteza.
Ako se pak radi o malom broju nejednoliko raspoređenih zubi, tada se, zbog različite
opteretivosti, preporuča:
- vezati preostale zube fasetiranim ili teleskopskim krunicama
- ukoliko je klinički dio duži od radikularnog, preporučljivo je skratiti kliničke krune
i ekstraradikularnim pripojima na korijenskoj kapici ostvariti optimalnu vezu
fiksno – mobilnih dijelova (izbjegavanje koronarne poluge)
3.6. Statička načela i pravila
9
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Pri planiranju mosta potrebno je nadomjestiti zube koji nedostaju, ali isto tako i
zaštititi preostale zube i uspostaviti skladnu funkciju stomatognatnog sustava. Da bi se to
osiguralo potrebno je uzeti dobru anamnezu, napraviti klinički pregled, analizirati modele, te
poštivati određena statička načela pomoću kojih će se moći izraditi konstrukcija koja će u
danim uvjetima biti najprikladnija. Od statičkih načela potrebno je razmotriti:
1. biološki faktor nosača
2. pravilo dvostrukog opterećenja
3. topografski položaj zubi
4. stanje žvačne muskulature
Ad1) Biološki faktor nosača definira se kao sposobnost nosača i njegovog potpornog
organa da podnese žvačno opterećenje, a ovisi o njegovoj anatomskoj građi i veličini
potpornog aparata. Općenito gledajući, zubi s većim brojem korjenova imaju veći biološki
faktor od jednokorjenskih zubi. Duži i voluminozniji korjenovi, posebno oni s paralelnim
uzdužnim zidovima, također su pogodniji za opterećenje. Može se uzeti u obzir i širina baze
korijena koja se dobije spajanjem vrhova pojedinih korjenova, i bolje je da bude što veće
površine, odnosno zubi s divergentnim korjenovima su pogodniji za opterećenje od onih sa
sraslim ili konvergentnim korjenovima. S obzirom da svaka sila koja djeluju na zub izaziva
djelovanje protusile koja je jednake veličine no suprotnog predznaka, veličina i zdravlje
potpornog aparata zuba su važni za održavanje biostatičke ravnoteže u žvačnom sustavu, jer
potporni sustav amortizira žvačne sile i prenosi ih na okolnu kost.
Ad2) Pravilo dvostrukog opterećenja je primjenjivo za sve organe u tijelu, jer niti
jedan organ ne radi stalno maksimalnom snagom. Po potrebi svaki organ, pa tako i zub, može
udvostručiti ili utrostručiti svoju funkciju što je važno kod uključivanja zubi u mosnu
konstrukciju. Zubi na opterećenje koje je u granicama individualne tolerancije reagiraju
hipertrofijom parodontnih vlakana, apozicijom kosti i cementa, a prekomjerno i dugotrajno
opterećenje rezultira degenerativnim procesima koji posljedično dovode do rasklimavanja i
gubitka zuba. Idealno bi bilo da svaki nosač dolazi na jedan međučlan, ali to u praksi nije
često tako, pa se može koristiti i Anteovo pravilo koje kaže da ukupna periodontna površina
uporišta treba biti jednaka ili veća od ukupne periodontne površine zuba koji se nadomještaju.
Pri ovome treba uzeti u obzir i gubitak alveolarne kosti koji praktično znači i
smanjenje periodontne površine, odnosno važno je utvrditi odnos funkcijske krune i korijena
što određuje sposobnost zuba za podnošenje dodatnog opterećenja. Ovaj odnos se lako
10
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
utvrđuje na RTG snimci. Optimalnim odnosom funkcijske krune i korijena zuba smatra se
2:3, a minimum je odnos 1:1 (Slika 6.) (2).
Slika 6. Prikaz odnosa funkcijske krune i korijena zuba (preuzeto iz: 2)
Ad3) Topografski položaj zuba.
Položaj preostalih zuba u zubnom luku kao i njihov međusobni odnos je također važan
faktor pri planiranju mosta. Preostali zubi međusobno se mogu fiksirati linijski ili poligonski.
Kada zubi leže u jednoj krivulji dobije se linijska fiksacija. Ona može biti ravna linija
ili krivulja. Kod bočnih mostova je prisutna fiksacija po ravnoj liniji. Oni su otporni na
djelovanje aksijalnih sila, ali ne i na djelovanje transverzalnih sila. Trasverzalnim silama
odupire se potporna baza mosta u kosti koja nastaje spajanjem potpornih zona nosača u sva tri
smjera, pa se tako vertikalna baza odupire vestibularnim i oralnim silama koje djeluju u
meziodistalnom smijeru (3). Ukoliko nosači imaju oslabljen parodont, stabilnost ovog mosta
se može postići njegovim spajanjem s prednjim mostom, čime se dobiva recipročno
osiguranje, odnosno sile koje su štetne za prednji most neutralizira bočni i obrnuto.
Opterećenje je veće ako se zubi spajaju po krivulji. To se obično ne može izbjeći kod
prednjih mostova, posebno gornjih, zbog anatomskog oblika čeljusti, estetike i fonacije. Da bi
prednji most bio u ravnoteži korisna duljina svakog zuba nosača mora biti veća od strelice
izbačenog luka, inače treba produžiti most dodavanjem novih nosača (1, 3).
Poligonsko opterećenje se dobije kada preostali zubi oblikuju poligon. Što je taj
poligon veći to je sposobnost na opterećenje veća. Ovakav način fiksacije je prisutan kod
11
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
semicirkularnih mostova koji su zbog poligonske fiksacije i široke apeksne baze otporni na
sile svih smjerova (2).
Ad4) Žvačne sile su sile koje nastaju u funkciji između zubi gornje i donje čeljusti.
One su uvjet, izraz i mjerilo žvačne funkcije, a određene su veličinom i smjerom (1). Mogu se
podijeliti na tangencijalne i radijarne, koje se još dijele na sagitalne i transverzalne. Pri
razmatranju djelovanja žvačnih sila važna je veličina i smjer sile.
Veličina sile je uvjetovana stanjem žvačnih mišića i zubnim statusom. Sile su
smanjene kada dođe do gubitka zubi ili oštećenja njihovog parodonta, ili kod zubi kojima je
izvršena apikotomija. Isto tako je važno mjesto djelovanja sile u žvačnom sustavu jer su sile
najjače u području prvog molara, a prema incizivima se smanjuju, tako da incizivi mogu
podnijeti trećinu do četvrtinu žvačnih sila izraženih na molarima (Slike 7. i 8.). Prehrana, spol
i parafunkcije, također imaju utjecaja, jer osobe koje se hrane konzistentnom hranom razvijaju
jače žvačne sile od onih koji se hrane mekom hranom, muškarci općenito razvijaju jače
žvačne sile od žena, a veće žvačne sile izmjerene su i kod bruksizma i dubokog zagriza (1).
Veličina sile se može izmjeriti kod svakog pacijenta, što može pomoći u planiranju i procjeni
trajnosti rada.
Smjer djelovanja sile na zub je bitan čimbenik u procjeni njenog učinka na žvačnu
jedinicu i pripadajući parodont. Okomite, tj. aksijalne, sile na nosače mosne konstrukcije
prema intenzitetu su najjače sile i ujedno najbolje prenosive od strane zuba, uz uvjet zdravog
parodonta i očuvanog kontakta sa susjednim zubima. Otpornost na bočne sile je 60 puta manja
jer one opterećuju samo pojedina vlakna parodontnog ligamenta. Štetnost tih sila je
proporcionalna kutu koji zatvaraju sa uzdužnom osi zuba, pa su najštetnije one koje djeluju
okomito na nju.
12
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Slika 7. Površine korjenova drugog premolara i drugog molara imaju veću vrijednost od površine korijena prvog molara. (preuzeto iz 2)
Slika 8. Površine korjenova očnjaka i drugog molara imaju manju površinu od ostalih zubi koji nedostaju. (preuzeto iz 2)
13
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
4. DIJELOVI MOSNE KONSTRUKCIJE
Sastavni dijelovi svake mosne konstrukcije su:
- biološki
- tehnološki
4.1. Biološki dijelovi mosne konstrukcije
U biološke dijelove mosne konstrukcije, odnosno dijelove koji pripadaju organizmu
ubrajamo zube nosače, s pripadajućim parodontnim tkivom i koštana alveola s pripadajućim
dijelom skeleta.
4.2. Tehnološki dijelovi mosne konstrukcije
Mosnoj konstrukciji u užem smislu pripadaju sidra i tijelo mosta. Sidro se definira kao dio
mosta koji leži na zubu nosaču i povezuje ga s tijelom mosta.
Tijelo mosta je dio konstrukcije kojim se nadoknađuju zubi koji nedostaju između , ispred i
iza sidara. Dijelovi tijela kojim se nadoknađuju pojedini zubi su međučlanovi, a zub nosač
koji je izbrušen za prihvat sidra mosta zove se bataljak.
4.3. Ocjena zuba nosača
Važan segment u ocjeni stanja potencijalnog zuba nosača je njegova pogodnost
promatrana s parodontnog stajališta. Korijeni, koji su na poprečnom presjeku širi u
vestibulolingvalnom smjeru nego u meziodistalnom, pogodniji su od okruglastih.
Višekorjenski stražnji zubi, sa široko razdvojenim korijenjem, pružaju bolju potporu kod
korijenja koje se međusobno spaja ili su koničnog oblika. Zub s koničnim korijenom može se
iskoristiti kao zub nosač pri izradi mostova s kraćim rasponom.
Pri procjeni potencijalnog zuba nosača, u obzir je potrebno uzeti i korijensku površinu
zuba odnosno područje periodontalnog ligamenta, veze između korijena i okolne koštane
strukture. Veći zubi imaju veći korijensku površinu i bolje podnose žvačno opterećenje.
Postoje dokazi da zubi s lošim stanjem parodonta, u nekim slučajevima mogu biti uspješni
nosači mosta. Zubi s opsežnim gubitkom koštanog tkiva, koji su pri tom i pomični, također su
korisni kao nosači mostova. Rješavanje pomičnosti zubi, u ovim slučajevima nije rješenje
14
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
opstanka mosta, već učvršćivanje zubi u trenutnom položaju, radi sprječavanja daljnjeg
rasklimavanja.
15
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
5. TIJELO MOSTA
Tijelo mosta je onaj dio mosne konstrukcije kojim se nadoknađuju zubi koji nedostaju.
Most može sadržavati jedno ili više tijela mosta, ovisno o rasporedu sidara. Tijelo mosta može
sačinjavati jedan ili više međučlanova u nizu (Slika 9.). Ono ujedinjuje zube nosače, zajedno s
umjetnim zubima, u statički jedinstvenu, funkcionalnu i estetsku cjelinu.
S obzirom na činjenicu da međučlanovi nadomještaju prirodne zube, za očekivati bi
bilo da se morfoanatomski u potpunosti podudaraju s oblicima onih zubi koje nadomještaju.
No, to nije tako jer konstrukciju tijela mosta još dodatno uvjetuju različiti čimbenici koji se
međusobno isprepliću.
Slika 9. Tijelo mosta (preuzeto iz: 4)
5.1. Oblik tijela mosta
Oblik tijela mosta uvjetuju četiri osnovna međusobno povezana čimbenika: statičko –
mehanički, biološko – higijenski, gradivni i estetski čimbenik.
16
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
5.1.1. Statičko – mehanički čimbenik
Statičko – mehanički čimbenik od fiksnoprotetskog rada zahtijeva dugotrajnu čvrstoću
i trajnost konstrukcije uz očuvanje zuba i okolnog tkiva (1).
Najčešće se u praksi rade kombinirani mostovi kojima metalna podloga jamči čvrstoću i
tvrdoću, a time i bolju otpornost na žvačne sile i dugotrajnost rada, dok je nemetalna
komponenta estetska. U novije vrijeme izrađuju se i nemetalni mostovi primjenom FRC
tehnologije (Fiber Reinforced Tehnology), te iz staklokeramike koji također imaju
zadovoljavajuću čvrstoću i tvrdoću i ne zahtijevaju metalnu potporu (1).
U skladu sa zahtjevima statičko – mehaničkog čimbenika moraju se izrađivati i
međučlanovi koji trebaju biti čvrsti, ispravno i dovoljno dimenzionirani da izdrže deformacije
koje nastaju tijekom mastikacije ili parafunkcije. Spoj međučlana i sidra mora biti dovoljno
dimenzioniran da omogući čvrstoću rada. Pravilo je da čvrstoća tijela mosta raste
matematičkom progresijom sa širinom, a geometrijskom sa visinom, što znači da je most širok
1 cm dva puta otporniji od mosta širokog 0,5 cm ako su oba izrađena od istog materijala, ali je
isto tako most koji je visok 1 cm četiri puta čvršći od onog visokog 0,5 cm (3).
5.1.2. Biološko – higijenski čimbenik
Biološko – higijenski čimbenik tijela mosta ima znatan i kontinuiran utjecaj na stanje
oralnog tkiva tijekom dugotrajnog nošenja mosta. Upala gingive i sluznice može uslijediti na
sve vrste materijala, ako su loše prilagođeni i neadekvatno tehnološki obrađeni. S toga se pri
modelaciji tijela mosta treba pridržavati pravila:
a) sve plohe tijela mosta moraju biti zaobljene i što je moguće bolje završno obrađene
(ispolirane, glazirane), jer hrapave površine omogućuju zadržavanje plaka više
nego glatke (5).
b) sve plohe tijela mosta trebaju biti dostupne fiziološkom i mehaničkom čišćenju, a
osobito površine iznad sluznica grebena i papila
c) tijelo mosta ne smije mehanički pritiskati sluznicu, papile i gingivu (meka tkiva)
d) oralne plohe lateralnih međučlanova izrađuju se kao kose površine, koje s
okluzijskom ravninom zatvaraju higijenski kut od približno 45⁰
e) oblik tijela mosta mora biti takav da ne zadržava hranu
17
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
f) važno je izabrati biološki kompatibilni materijal koji neće toksično ni alergijski
djelovati na sluznicu, te ga pravilno tehnološki obraditi.
Novi materijal mijenja „ekosustav“ usne šupljine na različite načine. Današnje legure s
obzirom na svoj raznoliki sastav, a time i svojstva, nisu samo pasivni element u miljeu usne
šupljine. One na njega utječu u korozijskom i mikrobiološkom smislu (6). Mogu djelovati i
otpuštajući metalne ione – katione, koji mogu izazvati niskonaponske električne struje koje
pacijent registrira kao peckanje ili djelovati alergijski ili citotoksično na organizam ili
udaljene organe (6). Upala gingive i sluznice se može javiti na bilo koji materijal koji je loše
prilagođen i slabo tehnološki obrađen. Dobro polirane legure i glazirana keramika najmanje
zadržavaju plak, ali je isto tako važna dobra oralna higijena (Slika 10.).
Slika 10. Higijena mosta (preuzeto iz 2)
5.1.3. Gradivni čimbenik
S obzirom na materijale korištene pri izradi tijela mosta i mosta u cjelini može se
govoriti o:
1) metalnim mostovima
2) kombiniranim mostovima
3) nemetalnim mostovima
1) Tijelo mosta izrađeno u potpunosti iz metala je neestetsko pa se danas takvi mostovi ne
izrađuju. Indicirani su jedino u distalnom segmentu gdje su manje vidljivi, a od legura se
koriste zlatne tip II i III, zbog dobrih mehaničkih i bioloških svojstava.
18
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Metalni međučlan se najčešće korisi za nadomjestak prvog kutnjaka koji se učvršćuje
inlay-ima na susjedne zube (2).
2) Kombinirani mostovi izrađeni su od estetskog materijala i metalne konstrukcije.
Estetski materijal dolazi kao obloga kovinskog kostura. Najčešće se koristi akrilat, keramika,
te ceromerni materijali.
Akrilat je polimerni materijal koji ima odličnu primarnu estetiku, biokompatibilan je,
jeftin i jedonstavan za upotrebu. Loša svojstva akrilata su abrazivnost, velika elastičnost i
osjetljivost na temperaturne promjene, poroznost, sklonost promjeni boje zbog imbibiranja
tekućine. Upravo zbog loših svojstava u praksi se često vide progrižene, istrošene ili
potamnjele akrilatne fasete.
Keramika ima izvrsnu estetiku, biokompatibilna je, tvrda, čvrsta, ali i neelastična, pa je
potrebno usklađivanje termičkih koeficijenata rastezanja s metalom koji mora imati i solidus
najmanje 150⁰C višu od temperature pečenja keramike (7). Keramika je krhka, pod
opterećenjem se ne deformira nego puca. To je čini posebno osjetljivom na male pogreške u
njezinoj strukturi, koje kasnije mogu biti ishodišta za lomne pukotine (8).
Legure koje se mogu upotrijebiti za izradu mostova dijele se na plemenite i neplemenite.
Svojstvo po kojem se metali dijele u te grupe je otpornost na koroziju. Plemenite dentalne
legure sadrže zlato, paladij i platinu.
Svojsta koja bi trebala ispunjavati legura za protetske radove:
- svojstvo tečenja
- točnost prilagodbe
- otpornost na korekciju
- mala gustoća
- niža toplinska vodljivost
- ekonomičnost
- postojanost na koroziju
- tkivna podnošljivost
- otpornost na trošenje
- laka obradivost
19
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Zlatne legure su dugo vremena bile najčešće korištene legure u stomatologiji zbog
dobrih fizikalnih i bioloških svojstava, a kod nekih i kao potpuno prihvaćen estetski
nadomjestak. Čisto zlato je mekano i neelastično, pa se u protetici ne koristi. Njegova svojstva
se poboljšavaju dodatkom drugih metala. Za dentalne svrhe koriste se zlatne legure od 18 do
22 karata (9).
Zlatne legure dolaze u četiri osnovna oblika:
- tip I (A) – mekani oblik zlatne legure koji uz zlato sadrži do 10% srebra i
5% bakra
- tip II (B) – srednji oblik zlatne legure koji osim zlata sadrži do 15% srebra,
10% bakra, 4% paladija i 1% cinka
- tip III (C) – tvrdi oblik legura, sadrži do 26% srebra, 11% bakra, 3%
platine, 4% paladija i 1% cinka
- tip IV (D) – izrazito tvrdi oblik legure, sadrži do 20% srebra, 16% bakra,
4% platine, 5% paladija i 2% cinka (7)
Paladij – srebrne legure se ubrajaju u plemenite legure. Sivo-bijele su boje,
zadovoljavajućih mehaničkih svojstava, lako se obrađuju i biološki su prihvatljive. Srebro u
kombinaciji s paladijem poprima plemenita svojstva. Tehnološka svojstva paladij – srebrnih
legura su slična zlatnih legura tipa III, pa se zbog povoljnije cijene sve više koriste za izradu
krunica i mostova (5). Talište ovih legura je visoko kako bi se smanjilo dodaju se neplemeniti
metali bakar, cink, nikal, krom, kositar i drugi u ukupnoj količini do 10%. Međutim, dodatak
ovih metala smanjuje kvalitetu i otpornost na koroziju što se neutralizira dodavanjem 5-10%
zlata. U promet dolaze pod nazivom AUROS, AUROPAL i dr. (9).
Nikal – krom legure su također neplemenite legure u kojima nikal povećava
elastičnost i olakšava hladnu obradu. Indikacije za ovu leguru su razmjerno veliki rasponi
između nosača gdje je potrebno osigurati krutost osnovne konstrukcije kako bi se izbjegao
lom nepečene keramike i njeno odvajanje. Zbog mogućih alergijskih reakcija na nikal
potrebno ih je koristiti s oprezom. Alergijske reakcije su 10% ušestalije kod žena (5).
Kobalt - krom legure su neplemenite legure i imaju veću tvrdoću od plemenitih
legura, izvanredno su postojane na koroziju, bioinertne su, čvrste, elastične, male specifične
težine i odličan su vodič topline. Od negativnih svojstava treba izdvojiti kontrakciju pri
lijevanju koja iznosi otprilike 2,4% i potrebno ju je neutralizirati prikladnim materijalom za
ulaganje, te otežanu laboratorijsku izradu zbog velike tvrdoće. U promet dolaze kao
WIRONIT, WISIL, VITALIUM i dr. (9).
20
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Titan je neplemeniti, srebrno-bijeli, duktilni metal. Pozitivna su mu svojstva velika
čvrstoća i tvrdoća, mala specifična težina, mala toplinska vodljivost, mali termički koeficijent
rastezanja, otpornost na deformacije i biokompatibilnost. Visoka temperatura taljenja, velika
reaktivnost u rastaljenom stanju, neestetski dojam boje, kao i neusklađenost s termičkim
koeficijentom keramičkih materijala, razlog su kombiniranja titana s drugim elementima s
ciljem stvaranja legura prikladnih za metal-keramičke radove.To su Ti-Cr-Si i Ti-Pd-Cr
legure. Poznata je i Ni-Ti ili „memory legura“. U leguru se dodaju 20% kroma, 0,2% silicija
ili 25% paladija i 5% kroma u fosfatnim materijalima (5).
4) U nemetalne mostove se ubrajaju:
akrilatni, vlaknima ojačani kompozitni i potpunokeramički mostovi
- Akrilatni mostovi su estetski fiksnoprotetski radovi u potpunosti izrađeni iz akrilata.
Najčešće se koriste kao privremeni mostovi za zaštitu brušenih zuba, te iz estetskih razloga za
kraće vremensko razdoblje koje pokriva trajne izradbe definitivnog mosta. Indikacije za trajne
akrilatne mostove su nedostatak jednog ili više zubi u području fronte gornje i donje čeljusti,
zubi s lošim parodontnim statusom, jer se zbog elastičnosti akrilata ublažava prijenos sile,
sitni zubi i sužen prostor u području fronte, te su indicirani kao dijagnostičko sredstvo kod
ispitivanja tolerantnosti TMZ pri promjeni vertikalne dimenzije kada se postavljaju i u
lateralno područje (1).
- u posljednjih desetak godina u protetici se koristi nova vrsta materijala nazvana FRC
tehnologija (Fiber Reinforces Composite Technology), tj. tehnologija vlaknasto ojačanih
kompozita. FRC se sastoji od dvije komponente: vlaknasto ojačanog kompozita VECTRIS –
a, koji čini zamjenu metalnoj podlozi i TARGIS – a, koji je materijal za estetsku oblogu.
TARGIS je ceromer (ceramic optimised polymer) sastavljen od finih čestica keramičkog
punila umetnutih u termolabilni organsko polimerni matriks. Ima dobra svojstva kemijskog
vezanja za VECTRIS ili metalnu podlogu, pa se može koristiti i za klasično estetsko
oblaganje metalne podloge.
Indikacije za upotrebu FRC-a su:
- izrada samostalnih krunica ili krunica u nizu
- izrada mosnih konstrukcija od nekoliko članova do polukružnih mostova
- izrada inlay mostova (10).
21
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Potpuno keramički mostovi kraćih raspona mogu se izraditi iz litijdisilikatne
staklokeramike (IPS Empress 2, e-max, Ivoclar, Liechtenstein) ili In-Ceram Alumina ili
Zirconia (Vita, Germany) keramike kao novijih ojačanih potpuno keramičkih materijala (7).
In-Ceram keramika se sastoji od fino granulirane aluminijoksidne keramike koja se sinterira
pri čemu nastaje porozna struktura koja se infiltrira rastaljenim staklom. Kombiniranjem ova
dva procesa dobiva se materijal izuzetnih mehaničkih svojstava. Proces se odvija bez
kontrakcije i osigurava dobro rubno zatvaranje, a infiltracijom staklom se eliminira poroznost
i postiže velika čvrstoća. Na izrađenu aluminijoksidnu jezgru ili substrukturu za most nanosi
se obložna keramika odgovarajuće boje (Slika 11.). Za lateralne mostove i mostove nešto
većih raspona koristi se cirkonijoksidna keramika.
Slika 11. In-Ceram fiksnoprotetski rad na zubu 11 (preuzeto iz 11)
5.1.4. Estetski čimbenik
Estetski čimbenik je važnija stavka pri izradi prednjih mostova, ali nije zanemariv ni
kod izrade stražnjih mosnih konstrukcija. Izgled međučlana ovisi o vrsti zuba koji se
nadomješta i o susjednim zubima.
Prema vrsti zuba koji se nadoknađuje razlikuju se:
- incizivi i kanini – frontalni međučlanovi koji na presjeku imaju plosnatiji trokutasti
oblik
- premolari i molari – lateralni međučlanovi koji na presjeku imaju srcolik oblik
22
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Tijelo mosta oblikom i postavom mora izgledati kao da „izrasta“ iz bezubog grebena, a u
prednjem segmentu je bitno da osigurava potporu usnici u cilju postizanja što prirodnijeg
izgleda (1, 12).
Potpuno metalni članovi se danas rijetko izrađuju i to isključivo u lateralnom segmentu.
Obično se međučlan fasetira i to najčešće akrilatom ili keramikom. Akrilat je s estetskog
stajališta lošiji izbor zbog promjene boje i loših triboloških svojstava, što dovodi do gubitka
funkcijske trajnosti nadomjeska. Međučlanovi mogu biti i konfekcijski, izrađeni od gotovih
šupljih struktura, inzoma (2). Prednosti su korištenja ovih struktura 40-postotna ušteda
gradivnog materijala za metalnu konstrukciju, znatno bolje postizanje estetskog učinka te
lakša modelacija, a nedostatak manja čvrstoća takve konstrukcije. Keramički materijali danas
spadaju u vrh estetske moderne fiksne protetike. Kod prednjih međučlanova poželjno je
fasetirati incizalni brid, a kod lateralnih se može fasetirati samo vestibularna ploha, ako se
radi o nadomjesku fasetiranom plimerima ili sve plohe, ako se radi o keramičkom
nadomjesku. Labijalne i vestibularne plohe zbog načela estetike modeliraju se s dodatnim
elementima (perlicama i ormarićem) kako bi omogućili retenciju estetskog materijala
(fasetiranje polimerima). Okluzalnu plohu je poželjno fasetirati kod donjih lateralnih zubi jer
je vidljiva kod otvorenih usta, tada jedino u obzir dolazi keramika, ne akrilat jer se troši u
funkciji (3). Naravno, zbog estetike, važno je uklopiti boju nadomjeska s preostalim zubima.
5.2. Plohe tijela mosta
Međučlan kao ploha ili brid, zbog naslanjanja uz sluznicu i mogućnosti održavanja
higijene, zahtijeva naročito pažljiv pristup pri modeliranju.
Vestibularna ploha međučlana (labijalna ili bukalna) treba u potpunosti, kako
morfološki tako i po boji, sličiti zubu kojeg nadomješta (1). To je jedina ploha koja pri
imitaciji ne odstupa od iste plohe prirodnog zuba. Izrađuje se iz estetskog materijala.
Oralna ploha međučlana (lingvalna ili palatinalna) ne mora biti modelirana strogo
morfološki i to najviše zbog higijensko – bioloških čimbenika. Ona ujedinjuje dvije površine
tvoreći kod lateralnih međučlanova konveksnu spojnicu, između oralnog završetka okluzalne
plohe i završetka vestibularne plohe na alveolarnom grebenu. Na poprečnom presjeku ima
„srcoliki“ oblik. Da bi se pacijentu omogućilo dobro mehaničko i fiziološko čišćenje, oralna
se ploha lateralnog međučlana izrađuje kao kosa, blago konveksna površina zaobljenih
23
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
krajeva, koja s okluzijskom ravninom zatvara približan kut od 45⁰, tzv. higijenski kut. Oralne
plohe lateralnih međučlanova uvijek bi morale sačuvati takav nagib bez obzira na visine
vestibularnih, ili dužine njihovih okluzalnih ploha. Trajni higijenski kut oralne plohe, uz
određenu visinu vestibularne plohe, određuje odgovarajući širinu grizne plohe.
S higijenskog stajališta, poštujući kut od 45⁰ kao pravilo, okluzijska je ploha to uža,
što je zub niži. Za višu vestibularnu plohu ne treba proporcionalno povećavati širinu grizne
plohe, jer se vrijednost higijenskog kuta može i nešto povećati (do 60⁰), što je za higijenu
dovoljno (1).
Kod prednjih međučlanova, oralna je ploha ravnija, a izrađuje se kombinirano iz
metala i estetskog materijala, ili u potpunosti iz estetskog materijala. Ova ploha najviše utječe
na higijenu međučlana ili tijela mosta i to:
- svojim nagibom (higijenski kut od 45⁰)
- površinom dodira sluznice
- intenzitetom dodira
- odabirom materijala
- tehnološkom obradom
- održavanjem od pacijenata kao nositelja rada (1).
Okluzijska ploha međučlana izrađuje se prema pravilima okluzije i artikulacije,
odnosno u skladu s habitualnom okluzijom pacijenta. Izrada nižih i plosnatijih kvržica te
proširenje fisura omogućuje nesmetane klizne kretnje, pa se govori o tolerantnoj ili
produženoj centralnoj okluziji (long centric).
Okluzijske plohe mogu se izraditi korištenjem FGP tehnike (functionally generates
pathway), funkcijom generirana registracija staza, kojom se nadomjestak bez interferenci
uklapa u stomatognatni sustav (13).
Sa statičkog stajališta, okluzalna ploha se izrađuje uža pd plohe zuba koji se
nadomješta, kako bi se smanjilo okluzijsko opterećenje nosača mosta. Prema Anteovoj
preporuci okluzijska ploha međučlana ne smije iznositi više od 90% okluzijske plohe zuba
kojeg nadomješta, 80% za dva zuba, a 70% za tri zuba u nizu. Stoga se molari modeliraju u
širini premolara, a premolari za jednu trećinu uže od prirodnih premolara. Bukolingvalno
sužavanje grizne plohe ovisi o rasponu tijela mosta, odnosno broju međučlanova između
nosača. Dobro je reducirati od 20% do 40% bukolingvalnog promjera grizne plohe ovisno o
24
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
statici, rasponu, silama u ustima, materijalu, o vertikalnoj relaciji slobodnog međučeljusnog
prostora i uvažavanju higijenskog kuta.
Što je međučeljusni razmak niži to je okluzijska ploha uža, bez obzira na mogućnosti
koje dopuštaju statička pravila, jer ako su zubi niski, a grizne plohe široke, higijenski kut bi
bio manji i stvorio bi se nehigijenski kut (3). Most ne smije biti u supraokluziji jer to
preopterećuje uporišne zube, zglob i žvačne mišiće, a može doveti i do parafunkcije. Isto je
tako nepovoljna i infraokluzija jer se povećava opterećenje preostalih zubi. Za uspostavljanje
stabilnih i postojanih okluzijskih odnosa u bočnim predjelima zubnog luka, potrebno je
izraditi grizne plohe iz materijala koji će izdržati okluzijsko opterećenje (kovine ili keramike).
Incizalni brid je uvijek izrađen iz estetskog materijala, incizivi nisu u kontaktu s
antagonistima iz statičkih razloga (Slika 12.).
Pri zadovoljavanju estetskih kriterija treba uvažiti:
- stanje zuba u nizu i antagonista
- stanje mišića i okluzije
- materijal i tehniku rada
- visinu međučlanova
- dužinu raspona tijela mosta
Aproksimalne plohe međučlanova se međusobno ili sa sidrima „točkasto“ spajaju i
pri tome treba paziti da je ostavljeno dovoljno mjesta za interdentalnu papilu, odnosno za
održavanje higijene, pa kontaktna točka mora biti više od 3 mm iznad ruba gingive. Iz tog se
razloga aproksimalna ploha izrađuje iznad papile kako bi pacijent mogao pomoću zubne svile
ili interdentalne četkice čistiti te predjele (14). Kod metal-keramičkih mostova spojevi u
metalu između članova prednjeg mosta imaju elipsoidni oblik koji omogućuje estetsko
oblikovanje međučlanova i dublju separaciju u keramici, kao i prirodni izgled članova mosta.
Promjer spoja treba iznositi u incizogingivalnom i palatolabijalnom promjeru oko 2mm, a kod
većih raspona spoj se može proširiti i prema palatinalnom čime se sprječava savijanje mosta
prema vestibularno. Kod spajanja lateralnih međučlanova debljina spoja treba biti oko 2,5 mm
u incizogingivalnom i palatinalnom smjeru (9).
Prilikom ispitivanja mosta u ustima potrebno je obratiti posebnu pažnju na spoj
međučlanova sa sidrom, jer se često radi greška i ne naprave točkasti kontakt, već ploha, kako
bi se most lakše izlio u leguri i kako ne bi došlo do njegovog loma (14). Ako se međučlan
25
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
spaja s inlay-em, aproksimalni kontakt treba biti dovoljno dimenzioniran, ali uvijek iznad
rubova inley-a, kako bi se omogućila dobra higijena rubova i ostavilo dovoljno prostora za
papilu (15).
Slika 12. Prikaz ploha tijela mosta
5.3. Odnos tijela mosta prema sluznici
Odnos međučlanova prema sluznici bitan je čimbenik za održavanja higijene mosta. O
tom odnosu ovisi stanje sluznice, zubi, parodonta i kosti, kao i trajnost čitavog
fiksnoprotetskog rada.
Higijensko tijelo mosta nije u kontaktu sa sluznicom alveolarnog grebena i stoga je
olakšano fiziološko i mehaničko čišćenje. Zbog estetskih razloga je neprimjenjiv u vidljivom
području, ali se može koristiti u nevidljivom dijelu usne šupljine, te kod osoba s
uznapredovanom atrofijom kosti. Većina se pacijenata teško navikava na njega jer smeta
jeziku kojeg pacijenti guraju ispod mosta i tako rasklimaju mosnu konstrukciju.
26
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
Bazalni dodir međučlana prema sluznici prema sluznici može biti:
1) sedlasti oblik tijela mosta koji poput sedla prekriva alveolarni greben. Estetski izgleda
kao prirodan zub, jer uz prisutno „sedlo“, kojim međučlan velikom površinom
obuhvaća sluznicu grebena, sadržava sve konture zuba koji nedostaje. Konkavitet
sedla prema sluznici izuzetno je teško higijenski održavati, zbog čega je povećana
mogućnost štetnog djelovanja na sluznicu, pa izradu takvog oblika međučlana treba
izbjegavati. Reduciranjem sedlastog oblika prelazi se u polusedlasti oblik.
2) polusedlasti oblik je prijelazni oblik od sedlastog u linijski dodir. Ovakva se
konstrukcija najviše koristi za trokutaste oblike frontalnih međučlanova. Pošto se
alveolarni greben u gornjoj čeljusti resorbira s vestibularne strane nakon gubitka zuba
tijelo mosta se smješta malo ispred hrpta alveolarnog grebena, na njegovu prednju
stjenku, čime fizionomija donje trećine lica dobiva prirodan izgled.
3) linijsko bazalni oblik je onaj oblik kod kojega međučlanovi u čitavom rasponu tijela
mosta, dužinom od jednog do najviše dva milimetra, blago i bez pritiska dodiruju
sluznicu grebena. Dodir se ostvaruje samo vestibularno, dok je oralna ploha zaobljena
i ne dodiruje sluznicu čime se osigurava dobra higijena, a s vestibularne strane i
estetika (15). Ovako modelirano tijelo mosta se koristi u lateralnim dijelovima, a
presjek lateralnog međučlana ima oblik srca, što je estetski i higijenski opravdano.
Najpoznatiji srcoliki oblik s linijskim dodirivanjem naziva se Ridge Lap (privjes
hrpta). Taj oblik međučlana najbolje oponaša izgled lateralnog zuba uz olakšanu
mogućnost održavanja higijene. Osim ovog oblika koriste se još i Conical pontic
(konični oblik), Egg shaped (oblik jajeta) i Bullet shaped (oblik metka). Kod ovih
oblika vertikalne plohe su konveksne, a njihov aproksimalni spoj u obliku zaobljenog
grebena linijski blago dodiruje sluznicu alveolarnog grebena bez jačeg pritiska (1). Ti
oblici, osobito lateralnih međučlanova, estetski se daju dobro ukomponirati, uz vrlo
dobre higijenske mogućnosti. Današnji oblik, prema Steinu, je modificirani linijski
dodir koji ostvaruje najmanji dodir s tkivom i omogućuje zadovoljavajuću higijenu
(16).
Viseći međučlan prema sluznici je vrsta lateralnog međučlana (tijela mosta), koji odstoji
od sluznice alveolarnog grebena. Sluznica ispod tijela mosta uz mehaničko, dostupna je i
dobrom fiziološkom čišćenju pokretima jezika i obraza (Slika 13.). Ovakav reducirani oblik
27
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
međučlanova pogodan je za područja najmanje vidljivosti ili za slučajeve znatne atrofije
alveolarne kosti. Nepovoljan je s aspekta estetike i fonacije (1).
Slika 13. Viseći međučlan prema sluznici (preuzeto iz: 16)
5.4. Položaj tijela mosta u odnosu na nosače
Tijelo mosta može biti jednostrano ili obostrano sidreno. Sa statičkog stajališta je
obostrano sidreni most najpovoljniji jer kad sila djeluje na sredinu mosta, nosači su
ravnomjerno opterećeni bez obzira na dužinu tijela mosta. Pri ekscentričnom opterećenju je
jače opterećen bliži nosač. Ako su zubi nosači različitog biološkog faktora, uz zub s manjim
biološkim faktorom može se uključiti dodatni nosač i tako povećati njegova otpornost.
Često se most ne sidri simetrično već jednostrano po principu privjesnog mosta. Kod
takvog sidrenja sile uzrokuju moment izvrtanja oko nosača što može dovesti do njegovog
rasklimavanja. Ovakvu konstrukciju treba koristiti samo ako nosač ima veći biološki faktor od
zuba koji se nadomješta ili ako se podvostruče uporišni zubi. Obično se međučlan smješta
mezijalno, a distalno samo ako su nosači podvostručeni ili ako je nastavak većeg polukružnog
mosta. Okluzalna ploha međučlana mora biti uža od zuba kojeg nadomješta zbog smanjenja
djelovanja štetnih sila na međučlan, a iz istog se razloga on može postaviti u blagu
infraokluziju. Privjesni most se izrađuje samo kad je okluzija uravnotežena, apsolutno bez
interferenci. Ova se konstrukcija najčešće koristi kod nadomještanja lateralnog inciziva
sidrenjem na očnjaku ili kod nadomještanja drugog pretkutnjaka sidrenjem na prvom
kutnjaku, jer su i očnjak i prvi molar zubi koji mogu podnijeti veća opterećenja. Nadoknada
središnjeg sjekutića po principu privjesnog mosta je teoretski moguća ako je lateralni sjekutić
28
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
vitalan i ima voluminozni korijen. U ostalim slučajevima, posebno kod nadoknade očnjaka,
podvostručuju se nosači. U području molara nije preporučeno koristiti ovakvu konstrukciju
zbog velikog žvačnog opterećenja.
Kad se tijelo mosta sastoji od 2 - 4 međučlana obostrano sidrenje je obavezno, a kada bi
tijelo mosta trebalo nadomjestiti više od četiri zuba u nizu izrađuje se parcijalna proteza.
Idealno bi bilo da na jedan nosač dolazi jedan međučlan, ali to nije uvijek moguće u praksi.
Stoga kod nadomještanja jednog zuba, odnos nosač međučlan može biti 1:1, ako se radi
privjesni most, ili 2:1 ako se tijelo mosta sidri obostrano ili dvostruko jednostrano. Kod
odluke o načinu sidrenja treba uzeti u obzir i koji će se zub brušenjem manje oštetiti, pa je
tako bolje brusiti avitalan ili zub s ispunom od intaktnog i vitalnog zuba.
Zbog specifičnog položaja očnjaka u zubnom luku, kad god je moguće, potrebno je
obostrano sidrenje, a u slučaju nepovoljnih okluzijskih odnosa može se uključiti i središnji
sjekutić, pa se odnos nosač međučlan mijenja u 3:1.
Za zatvaranje slobodnog prostora od dva zuba treba najmanje dva nosača, a u nekim
slučajevima i više, pa omjer može biti 2:2 u slučaju gubitka oba premolara ili oba središnja
inciziva. Kod nadomještanja središnjih inciziva nekad je potrebno uključiti i dodatne nosače
da odnos bude 4:2, što je slučaj kad je zubni luk visok i nepovoljna korijenska morfologija.
Tijelo mosta od tri međučlana može se sidriti obostrano po principi 2:3 bez statičkih
posljedica ako su nosači dovoljno otporni, što je slučaj kod nadomještanja oba pretkutnjaka i
prvog kutnjaka kada se kao nosači koriste očnjak i drugi molar. U slučaju da je i treći molar
prisutan, obvezno se uključuje u konstrukciju i odnos se mijenja u 3:3.
Gubitak sva četiri inciziva se može nadonaditi sidrenjem na dva nosača, 2:4, ili četiri
ovisno o odnosu između duljine strelice izbačenog luka i korisne duljine korijena. Ako je
strelica izbačenog luka dulja, dodaju se nosači pa je omjer 4:4.
Mosne konstrukcije su moguće i u uvjetima gubitka većeg broja zubi, ovisno o raspodjeli
preostalih zubi te njihovom biološkom faktoru. Tada se nosači povezuju po načelu poligonske
fiksacije, pa omjer između nosača i članova može biti 3:6, 4:8 ili 4:10 ako su nosači zubi
visokog biološkog faktora, a najčešće se radi o očnjacima i prvim ili drugim kutnjacima te ako
nema okluzijskih interferenci.
29
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
5.5. Položaj tijela mosta u odnosu na nosače
Idealno je tijelo mosta smjestiti između nosača. U slučaju da je tijelo mosta samo
jednim krajem spojeno za sidro, ili više sidara, moraju se poštivati sljedeća pravila:
1. Tijelo mosta treba biti smješteno mezijalno od nosača
2. Tijelo mosta može biti iznimno smješteno i distalno od nosača ukoliko se nosači
podvostručuju, ili je nastavak većeg polukružnog mosta
3. Tijelo mosta mora biti uže od zuba koji nosi konstrukciju
4. Zub koji se nadomještava mora imati manji biološki faktor.
5.6. Konfekcijski međučlanovi
U nastojanju zadovoljavanja optimalne čvrstoće i estetskih zahtjeva, kovinski je dio
tijela mosta iz potpunog oblika ormarića prešao u oblik šipki. Konfekcijske konstrukcije
pripisuju se Johnsonovu načinu premoštavanja između nosača. Međučlanovi te vrste
proizvode se konfekcijski iz voskova u više veličina i oblika, ovisno o vrsti međučlana i
estetskom materijalu.
Prednosti korištenja konfekcijskih međučlanova su:
- ušteda materijala do 40%
- odgovarajuća čvrstoća konstrukcije
- jednostavnije modeliranje
- nema pritiska metala na sluznicu
- odlična retencija za estetski materijal i
- veliki doprinos estetici
Kontraindikacije za upotrebu konfekcijskih međučlanova:
- veliki raspon tijela mosta
- niski međučlanovi
- bruksizam
- jake žvačne sile (1).
30
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
5.7. Proba kovinskog skeleta tijela mosta
Prilagođavanje kovinskog jednokomadnog skeleta mosta bitan je čimbenik testiranja
uspješnosti izrade mosta. Ako je u ordinaciji, u pacijentovim ustima metalna konstrukcija
ispravno prilagođena, onda ispunjava sve uvjete za dugotrajno uspješno funkcioniranje. Ta se
faza nikako ne smije zanemariti i preskočiti (1).
Krunice-sidra u sastavu mosta uključuju istu provjeru kao i u slučajevima probe samostalnih
krunica, dok kod tijela mosta treba provjeriti i:
- odnos prema sluznici i alveolarnom grebenu
- odnos prema okluzalnim plohama antagonista
- odnos spojnih kontakata međučlanova s interdentalnom papilom
31
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
6. LABORATORIJSKI TIJEK IZRADE MOSTA
6.1. Jednofazna izrada mosta
Ovaj način izrade mosta je danas uobičajen. Uvjet za izradu mosta u jednom komadu
je što bolja preparacija zuba uz paraleliziranje svih nosača. Nakon uzimanja otiska i
izlijevanja radnog modela, modelira se osnovna konstrukcija u vosku. Prije modeliranja dobro
bi bilo pregledati radni modeli i definitivno odlučiti o vrsti i obliku međučlanova.
Međučlanovi se ne izrađuju kao prečke koje povezuju nosače, već oni svojom morfologijom
trebaju pojednostavljeno imitirati zube koje nadomještaju. Za fasetirane mostove izrađuju se
međučlanovi u obliku ormarića, za metalkeramiku bi oblikom trebali slijediti morfološku
modelaciju keramike. Mogu se koristiti i konfekcijski međučlanovi, koji se tvornički izrađuju
u više oblika i veličina ovisno o vrsti međučlana i materijalu. Zbog cjevastog oblika štede
materijal do 40%, jednostavnija je modelacija, dobro retiniraju estetski materijal, nema
kontakta metala sa sluznicom, a čvrstoća tijela mosta je odgovarajuća (1).
Pri modelaciji treba osigurati i dobre kontakte sa nosačima te ostaviti prostor za
interdentalnu papilu. Odljevne kanale treba pričvrstiti i na tijelo mosta da se smanji poroznost.
Izmodelirana, jednokomadana voštana konstrukcija ulaže se i lijeva u odabranoj leguri. Nakon
lijevanja, te grube i fine obrade, metalni se skelet prilagodi na model i šalje u ordinaciju.
Ovakav način izrade osigurava najmanje grešaka i uštedu vremena. Nakon probe u ustima,
određuje se boja. Najbolje je da to čine tehničar, stomatolog i pacijent na osnovi postojećih
zubi, pomoću ključa boja, a kvalitetnije određivanje uključuje i instrumentalnu metodu
spektrofotometrom. Boja se može odrediti i prije brušenja ili vađenja zubi ili poštivati želju
pacijenta. Najbolje ju je određivati pri danjem, difuznom svjetlu. Boja ili više gradacija boja
se ubilježe na papir. Na metalnu konstrukciju nanosi se opaker, nakon njegove se
polimerizacije stavlja polimerni materijal željene boje, a poslije polimerizacije slijedi obrada
frezama i poliranje (5). Ako se radi o keramičkoj konstrukciji oblaganje se vrši s
kompatibilnim estetskim materijalom do konačnog izgleda nadomjestka te glazira.
32
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
6.2. Višefazna izrada mosta
Višefazna tehnika se danas više ne koristi, osim kada treba razdvojiti i ponovno
prilagoditi kovinske dijelove jednokomadnog mosta. Kod ove tehnike se najprije modeliraju
sidra mosta koji se nakon lijevanja šalju u ambulantu gdje se provjeravaju u ustima pacijenta,
te se uzme novi otisak u sadri za tijelo mosta. Na novom radnom modelu, između učvršćenih
sidara, a uvažavajući antagoniste, izmodelira se tijelo mosta. Nakon zasebnog izlijevanja i
obrade, tijelo se mosta učvrsti između sidara. Nakon ulaganja i lemljenja tijela mosta za
nosače, most se obrađuje i isproba u ustima. Tek nakon toga slijedi fasetiranje.
Nedostaci ove metode su:
- dugotrajnost postupka
- mjesta lemljenja su mehanički i higijenski slabije kvalitete zbog različitih legura
- metoda je složena, a greške se mogu umnožiti tijekom primjene.
VECTRIS – TARGIS konstrukcije zahtijevaju posebnu aparaturu. Ovdje je prva faza
umetanje gotovih spojnica Vectris Pontica između bataljaka i njihova fiksacija tvrdim
silikonom. Zatim se u posebnom aparatu VS 1 (Ivoclar) pod utjecajem tlaka i temperature
fiksira Vectris Frame i oblikuje što čini tijelo mosta i predstavlja zamjenu za metalni kostur.
Sljedeća faza je nanošenje Targisa i njegova polimerizacija u posebnom polimerizacijskom
aparatu Targis Power.
Pri izradi potpuno keramičkih nadomjestaka, najprije se izradi substruktura iz potpune
keramike, aluminij oksid keramike,cirkonijoksidne (Slika 14.) ili staklokeramike na koju se
zatim peče obložna keramika odgovarajuće boje (18).
Slika 14. Intraoralni pogled na cirkonij-oksidni skelet (preuzeto iz 19)
33
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
7. CEMENTIRANJE MOSTA
Cementiranje fiksnog nadomjeska u usnu šupljinu predstavlja implementaciju stranog
tijela u biološki medij (usnu šupljinu) i predstavlja jednu od važnijih faza za uspješan ishod
protetske terapije. Stoga je za stomatologa bitno poznavanje vrste cemenata, njihovih
svojstava i tehnika cementiranja.
Idealan cement trebao bi imati određena svojstva, kao što su:
1. biokompatibilnost
2. netopljivost
3. dobra mehanička svojstva
4. adhezijska svojstva
5. estetska svojstva
6. zaštitni učinak na pulpu
Odabir cementa ovisi o vrsti nadomjeska i gradivnom materijalu, procjeni kliničke situacije
kao i preferencijama kliničara. Nijedan cement nije idealan za sve situacije. Pri odabiru važno
je voditi računa o čvrstoći, pouzdanosti, estetici i jednostavnosti primjene cementa.
Cementiranje keramičkih nadomjestaka izvodi se na dva načina: konvencionalnom i
adhezivnom tehnikom.
Konvencionalni cementi su:
- cinfosfatni cementi
- polikarboksilatni
- staklenoionomerni
Adhezivni cementi su:
- kompozitni
- hibridni
Kod potpuno keramičkih nadomjestaka, sustave veće čvrstoće poput infiltracijskih i
oksidnih keramika moguće je cementirati konvencionalnom tehnikom. Sustave manje
čvrstoće potrebno je cementirati adhezivnom tehnikom zbog stvaranja mikromehaničke i
34
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
kemijske veze između zuba i nadomjeska, dodatnog jačanja keramike i stabilizacije cijelog
sustava.
Nepravilno odabran cement ili neadekvatno rukovanje može ugroziti ishod terapije,
stoga treba dobro poznavati tehnike cementiranja i svojstva pojedinih cemenata. Kompozitni
cementi imaju složeni postupak cementiranja, a što je on složeniji veća je mogućnost kliničkih
pogrešaka. Potrebno je kondicionirati površinu nadomjeska i površinu zuba te koristiti
adhezijske sustave ukoliko nije riječ o samoadherirajućim cementima.
Bez obzira koja se vrsta cemenata i tehnika cementiranja koristi, uvijek se treba
pridržavati uputa proizvođača (20).
35
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
8. POPRAVAK I SKIDANJE MOSTA
Orijentacijska trajnost fiksnog protetskog rada je 5 godina. To je vrijeme u kojem se
očekuje da nadomjestak u potpunosti ispunjava svoju funkciju – da omogućava žvakanje,
govor, ima zadovoljavajuću estetiku te da ne oštećuje ili iritira preostale zube i okolnu
sluznicu. Stvarna trajnost nadomjeska ovisi o njegovim tehničkim karakteristikama i o
uvjetima koji vladaju u ustima pacijenta.
Materijal nadomjeska važan je čimbenik koji utječe na trajnost. Najkraća je trajnost
fasetiranog nadomjeska koji unutar nekoliko godina gubi svoju estetsku vrijednost uslijed
promjene boje, oštećenja ili ispadanja fasete. Bolju trajnost imaju metal-keramički radovi koji
u slučaju pravilnog održavanja higijene mogu ostati funkcionalni dugi niz godina. Potpuno
keramički nadomjesci također imaju dobru trajnost, iako su neki keramički materijali vrlo
krhki pa nadomjesci izrađeni od njih mogu pod većim opterećenjem puknuti. Staklokeramički
nadomjesci se izrađuju u područjima nižeg opterećenja – uglavnom za prednje zube gdje je
važna estetika, a ne razvijaju se velike žvačne sile. Ako se izrade u području većih
opterećenja, postoji povećana opasnost od pucanja. Kad takav nadomjestak pukne, popravak
nije moguć i potrebno je izraditi novi, što predstavlja znatni financijski trošak. Noviji potpuno
keramički materijali od cirkonijevog oksida omogućuju izradu vrlo kvalitetnih nadomjestaka
koji se po mehaničkim svojstvima i otpornosti mogu mjeriti s metal-keramičkim. Ovi
nadomjesci su vrlo skupi, pa se pri izboru materijala često daje prednost metal-keramici, prije
svega zbog financijskog čimbenika.
Trajnost nadomjeska uvelike ovisi i o uvjetima koji vladaju u ustima pojedinog pacijenta.
Uz prethodno naglašenu važnost oralne higijene, na trajnost nadomjeska utječe i biomehanika
žvačnog sustava. Nadomjesci su izrađeni tako da omogućuju normalno žvakanje i mogu
podnijeti žvačne sile koje se javljaju u fiziološkim uvjetima. Opasnost od oštećenja i loma
nastaje u pacijenata koji razvijaju povećane žvačne sile, najčešće u sklopu škripanja i
stiskanja zubi (bruksizma). Radi se o funkcijskom poremećaju koji najčešće ima psihičku
podlogu, a manifestira se kao noćno škripanje i stiskanje zubi kojega pacijent najčešće nije
svjestan. Navika stiskanja zubi može postojati i po danu, a najčešća je kod ljudi koji su
izloženi većem psihičkom stresu. Prilikom ovakvog stiskanja zubi nastaju puno veće sile nego
pri normalnom žvakanju i one mogu dovesti do oštećenja dijela protetskog rada ili loma
36
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
cijelog mosta. Zato u ovih pacijenata trajnost nadomjestka može biti znatno kraća, ukoliko je
on izrađen od krhkog i lomljivog materijala.
Trajnost individualnog nadomjeska nemoguće je točno predvidjeti jer ona ovisi o mnoštvu
čimbenika na koje nije moguće utjecati. Ipak, za što duži vijek trajanja i funkcionalnost važno
je redovito održavanje oralne higijene od strane pacijenta, jer niti najkvalitetniji nadomjestak
neće dugo opstati u ustima ako zbog loše higijene dođe do oštećenja zuba nosača ili njihovog
parodonta (21).
8.1. Skidanje mosne konstrukcije
U svakodnevnoj stomatološkoj praksi, mosne konstrukcije se povremeno trebaju skinuti i
ponovno cementirati. Mogući razlozi za to su:
1. Greške pri cementiranju
a) Mosna konstrukcija je za vrijeme cementiranja bila pomaknuta i njezino prianjanje
nije dostatno. Rubna pukotina se vidi nakon uklanjanja cementa.
b) Keramičko rame bez metala je puklo uslijed pomaka i naprezanja tijekom
cementiranja, što nije primijećeno sve dok se cement nije stvrdnuo.
2. Gubitak cementa na pojedinom zubu bataljku
a) malokluzija koja dovodi do naprezanja
b) razmaci unutar mosne konstrukcije su preširoki
c) došlo je do torzije kosti, posebno u mandibuli
3. Popravak
a) Frakturirana keramika se treba popraviti
b) Pacijent je nesretan s bojom ili oblikom restauracije i želi je promijeniti
Stomatološka industrija nudi spektar sredstava za skidanje fiksnoprotetskih radova
uključujući Treymann skidač krunica i čekić, Crown Butler /Schuler Dental) s kopčama i
utezima, proširivač krunica, prilagodljiv skidač mostova i kliješta za vađenje koja su
presvučena gumom.
37
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
U većini postupaka za skidanje, sila koja se primjeni je koncentrirana samo na jednu točku
mosne konstrukcije. To često uzrokuje nekontrolirano otkidanje keramike ili deformaciju
rubova mosta, što znači da se konstrukcija ne može ponovno cementirati (21).
8.2. Fraktura estetskog dijela mosta
Keramika može ponekad puknuti ili se odlomiti. U takvoj je situaciji važno odrediti kako
i zašto je nastala fraktura. Mogući razlozi nastanka frakture su:
1. trauma (npr. nesreća, pad, udarac),
2. loša izrada u laboratoriju,
3. malokluzija, obična zajedno s bruksizmom.
Ukoliko je fraktura nastala zbog traume, keramika se može odmah popraviti. Ako se
keramika slomi, bez da ostane vidljivi dio keramike na metalu i fraktura je čista pukotina,
najvjerojatnije je problem loša izrada u laboratoriju. Ukoliko je uzrok tome loša izrada, mosna
konstrukcija se obično u određenom vremenskom roku zamijeni novom (Slika 15.).
U slučaju malokluzije, treba se odrediti uzrok i treba ga ukloniti selektivnim brušenjem,
ponovnim oblikovanjem rada i eventualno pojačavanjem okluzije vođene očnjakom. Ukoliko
postoje opsežnije okluzijske interference, koje se ne mogu jasno identificirati u ustima, trebala
bi se napraviti funkcijska analiza na modelima koji su postavljeni u artikulator (20).
Slika 15. Lom estetskog dijela mosta (preuzeto iz: 22)
38
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
9. ZAKLJUČAK
Cilj protetske terapije je nadoknada izgubljenih zubi, ali i očuvanje preostalih zubi i
zadovoljavajuće funkcije stomatognatnog sustava. Protetski rad treba biti postojan na duži
period i da osigurava funkcijske i estetske zahtjeve pacijenta i terapeuta.
Mostovi su fiksnoprotetska sredstva za dugotrajnu žvačno – funkcijsku, fonetsku, estetsku
i profilaktičku terapiju i rekonstrukciju stomatognatnog sustava.
Svaki se most sastoji od četiri dijela. Dva koja pripadaju organizmu i dva koja pripadaju
mosnoj konstrukciji u užem smislu. Organizmu pripadaju zubi nosači s pripadajućim
parodontnim tkivom, te koštana alveola s pripadajućim dijelom skeleta. Mosnoj konstrukciji
pripadaju sidro i tijelo mosta.
Tijelo mosta je dio mosne konstrukcije kojim se nadoknađuju izgubljeni zubi, a dijelovi tijela
mosta kojim se nadoknađuju isti, nazivaju se međučlanovi.
Estetika je bitan čimbenik u izradi mostova, posebno u fronti, jer se oni trebaju izraditi
što sličnije prirodnim zubima, pa se danas obavezno oblažu estetskim materijalima.
Tijelo mosta ne smije pritiskati okolno tkivo, ne smije smetati obrazu i jeziku, i mora
omogućavati mehaničko i fiziološko čišćenje.
Motiviranost pacijenta i dobro održavanje higijene imaju veliku ulogu u cijelom postupku,
jer nijedna konstrukcije neće imati zadovoljavajuće rezultate ukoliko je nedostatna higijena.
39
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
10. SAŽETAK
Mosne konstrukcije su terapijsko sredstvo za nadoknadu prekinutog zubnog niza.
Uspostavljanjem kontinuiteta, žvačno opterećenje se ravnomjerno prenosi na sve žvačne
jedinice. Gubitkom zuba osim funkcijskog prisutan je i estetski nedostatak. Sanacija prednjeg
dijela zubnog niza prvenstveno je potaknuta estetskim zahtjevima dok je lateralni segment
funkcijski. Planiranje i izrada mosne konstrukcije podliježe nizu načela, pa se razlikuju
mostovi u prednjem odnosno stražnjem segmentu zubnog niza, obostrano i jednostrano
sidreni, cementirani na klasično brušenim zubima ili u situacijama poštednijih brušenja. Svaka
ploha mosne konstrukcije se modelira po načelima estetike, statike i biološke održivosti.
Održavanje higijene je kod mosnih konstrukcija teže i zahtjevnije nego što je slučaj kod
mobilnih nadomjestaka. Nakon isteka funkcijske trajnosti mostove je potrebno skinuti i
ponovno izraditi.
40
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
11. SUMMARY
FIXED PROSTHODONTIC BRIDGE THERAPY
A fixed partial denture is a dental therapeutical restoration used to replace edentulous
area. Establishing continuity of dental arch, functional load is evenly spread on all occlusal
units. Loss of teeth presents not only functional, but also an aesthetic defect. Restoration of
the front of dental arch is primarily inspired by the aesthetic demands, while the lateral
segment is inspired by the function. Planning and development of bridge construction is
subject to a number of principles, so there are different bridges in the anterior or posterior
segment of dental arch, bilateral and unilateral anchored bridges, cemented on conventionally
prepared teeth or minimal prepared teeth. Each bridge surface structure is modelled on the
principles of aesthetics, statics and biological sustainability. Maintaining hygiene in the bridge
construction is more difficult and demanding than in the case of mobile denture. After
expiration of the functional durability of the bridge, it needs to be taken out and recreated.
41
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
12. LITERATURA
1. Ćatović A. Klinička fiksna protetika. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki
fakultet; 1999.
2. Schillingburg H T, Hobo S, Whitsett L, Jacobi R, Brackett S. Osnove fiksne protetike.
3rd ed. Chicago, Berlin, Rio de Janeiro, Tokyo: Quintessence Publishing Co; 1997.
3. Suvin M, Kosovel Z. Fiksna protetika. Zagreb: Školska knjiga; 1987.
4. Dostupno na: http://www.lancasterhousedental.co.uk/dental-bridges.html
5. Jerolimov V, editor. Osnove stomatoloških materijala (knjiga na internetu). Zagreb:
Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet; 2005. Dostupno na: http://www. sfzg.hr
6. Stipetić J. Utjecaj fiksnoprotetskih konstrukcija izrađenih iz srebro-paladijske legure
na bakterijsku floru usne šupljine [Disertacija]. Zagreb: 1998.
7. Ćatović A. Gradivni materijali za izradu fiksnoprotetskih radova. Medix. 1999;. 96-7.
8. Mehulić K. Keramički materijali u stomatološkoj protetici. Zagreb: Školska knjiga;
2010.
9. Kosovel Z, Nikšić D, Suvin M. Materijali za stomatološku protetiku. Stomatološki
fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1996.
10. Ćatović A. primjena ceromera i FRC (Fiber reinforced composite) tehnologije u
fiksnoj protetici. Medix. 1999; 70-1.
11. Quintessence International Magazine. Media ogled. 2005; 837.
12. Horn H. R. Practical consideration for succesfull crown and bridge therapy.
Philadelphia; Mosby Elsevier; 1976.
13. Dulčić N. Biomehanička izrada okluzijskih kontakata fiksnih protetskih radova
pomoću FGP tehnike. Sonda.2002;5.
14. Ćatović A., Stipetić J. Važnost oralne higijene u održavanju fiksnih protetskih radova.
Medix. 1999; 24: 93-5.
15. Ravasini G. Clinical procedure for partial crowns, inlays, onlays and pontics, and
atlas. Chicago, Berlin, London, Rio de Janeiro, Tokyo: Quintessence publishing Co;
1985.
16. Stein R. R. Pontic residual ridge relationship, a research report. J Prosth Dent.
1996;16: 251-8.
17. Rosenstiel S F, Land M F, Fujimoto J. Contemporary Fixed Prosthodontics. 4th ed.
Mosby Elsevier; 2006.
42
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
18. Mehulić K. Utjecaj temperaturnih promjena na mikrostrukturu IPS Empress keramike
[Disertacija]. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu;1996.
19. Quintessence International Magazine. Media ogled. 2009; 661.
20. Piljan V. Cementiranje keramičkih nadomjestaka [Diplomski]. Zagreb: 2011.
21. Bücking W. Škrinja stomatološkog blaga. Quintessenz Bibliothek. Zagreb: Media
Ogled;2011.
22. Dostupno na: http://www.glidewelldental.com/dentist
43
Ivan Milas_______________________________________________________Diplomski rad
13. ŽIVOTOPIS
Ivan Milas rođen je 06. 02. 1988. u Zagrebu, gdje završava osnovnu školu. Godine 2002.
upisuje Prirodoslovno – matematičku gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao 2006. Iste
godine upisuje Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija radi kao asistent
u privatnoj stomatološkoj ordinaciji u Zagrebu.
44