1
ANALIZA STANJA I MOGUĆNOSTI
PREHRAMBENE INDUSTRIJE U SI BIH
Pripremio:
Midhat Jašić Saradnici:
Slaviša Stajković Jugoslav Stahov
Tuzla, oktobar 2011.god
2
METODOLOGIJA Procjena postojećeg stanja te dijelom i konkurentskih prednosti proizvodnje hrane izvršena je i na osnovu statističkih podataka iz godišnjaka, te podataka kojima raspolažu zavodi, ministarstva, udruženja za proizvodnju i preradu hrane u privrednim komorama i ostalim institucijama. Sistematizirani su osnovni podaci o proizvodnji, potrošnji, a dijelom i o uvozu i izvozu hrane Ekonomske Regije Sjevero-Istočna BiH. U metodologiji za ocjenu potencijala biljne proizvodnje regije SI BiH su podaci o ljudskim i materijalnim resursima sadržanim u različitim statističkim izvještajima. Izvori statističkih podataka su statistički izvještaji: a) FAOSTAT-a, b) Dražavnog zavoda za statistiku BiH, c) Federalnog zavoda za statistiku FBiH, d) Zavoda za statistiku RS, e) Zavoda za statistiku Brčko distrikta, f) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH (MVTEO BiH), g) Ministarstva za poljoprivredu TK, h) Federalnog ministarstva za poljoprivredu, i)Privredne komore Tuzla, j)Privredne komore Bijeljina, k)Pojedinih opština Prikupljanje podataka Pri prikupljanju podataka postoje problemi dostupnosti, preciznosti i vjerodostojnosti, što je jedna od najvećih slabosti u BiH, kad su u pitanju informativne osnove u donošenju odluka. Zbog toga je potrebno da se uvedu međunarodno priznate metodologije, zasnovane na metodologijama zemalja EU a posbno da se što brže uspostavi Poljoprivredno tržišni informacijski servis BiH (PTIS) čija je uspostava predviđena Zakonom „Sl.glasnik BiH“, br. 68/09). Zbog toga su u prezentaciji neki podaci zaokruživani. Obrada podataka Svi podaci o ekonomskoj regiji su prikupljeni i sistematizirani, kao što su podaci o stanovništvu, zemljištu, rijekama, jezerima te biljnoj i animalnoj proizvodnji itd. Obrada podataka je obavljena u excelu. Analiza podataka Analiza podataka obuhvata usporebu dobijenih rezultata o proizvodnji hrane na regiji SI sa već postojećim podacima o istoj vrsti proizvodnje na područjima FBiH kao i na nivou BiH. Dobijeni podaci ukazuju na udio proizvodnje SI regije u odnosu na ostala područja.Takođe se upoređuju podaci : per capita i udjeli pojedinih proizvodnih grupa u odnosu na BiH, FBiH i RS. Prikazuju se i podaci o ukupnoj proizvodnji pojedinih vrsta hrane i uspoređuju sa proizvodnjom u drugim regijama prema FAOSTAT- u.
3
S A D R Ž A J
1. UVOD .......................................................................................................................................................... 4 2. POTENCIJALI PROIZVODNJE HRANE REGIJE SI BIH ................................................................. 5 2.1. Stanovništvo i ljudski resursi ........................................................................................................ 5 2.2. Zemljište ................................................................................................................................................ 8 2.3. Klima .................................................................................................................................................... 10 2.4. Vodeni resursi .................................................................................................................................. 11 2.5. Reljef .................................................................................................................................................... 11 3.ANALIZA STANJA U PROIZVODNJI HRANE ................................................................................. 12 3.1. Biljna proizvodnja Regije SI BiH ................................................................................................ 12
3.1.1. Proizvodnja žita na regiji ...................................................................................................................... 12 3.1.2. Proizvodnja voća na regiji .................................................................................................................... 15 3.1.3. Proizvodnja povrća na regiji ............................................................................................................... 18 3.1.4. Proizvodnja krmnog bilja ..................................................................................................................... 21
3.2. Animalna proizvodnja Regije SI BiH ........................................................................................ 22 3.2.1. Proizvodnja mlijeka ................................................................................................................................ 22 3.2.2. Proizvodnja mesa ..................................................................................................................................... 25 3.2.3. Proizvodnja jaja ........................................................................................................................................ 26 3.2.4. Ostala animalna proizvodnja .............................................................................................................. 27
3.3. Proizvodno prerađivački kapaciteti ........................................................................................ 27 3.4. Stepen zadovoljenja potreba za hranom ................................................................................ 30 4. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ................................................................................................................ 35 Literatura ................................................................................................................................................... 41
4
1. UVOD Poboljšanje uvjeta života stanovništva je jedan od glavnih zadataka svakog društva. Jedan od značajnih faktora kvalitete života je osiguranje sigurne i kvalitetne hrane. Današnji proizvođači hrane susreću se s brojnim poteškoćama, a gledano u budućnost problemi će biti i veći ako se ne povede računa o svim faktorima utječu na ovu značajnu granu industrije. Naime, porast broja stanovnika, migracije, klimatske promjene, rješavanje svjetskih energetskih problema korištenjem poljoprivrednih sirovina, porast cijena energije i druge pojave razlog su da proizvodnja hrane ne treba biti samo produktivnija nego i održiva. Poljoprivreda i prehrambena industrija Ekonomske regije SI Bosne ima dugu tradiciju, relativno uspješnog poslovanja u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Uvezivanjem subjekata u području proizvodnje, prerade i distribucije hrane na regionalnom prostoru omogućuje racionalniji sistem razmjene i raspodjele, te skraćuje lanac između proizvođača, prerađivača i potrošača. Postoji i potreba za donošenja odluka o pitanjima zajedničkih dobara i prirodnog, i kulturno-povijesnog nasljeđa kao što su zemlja, voda, zraka te tradicijska znanja. Uvezivanje ekonomske regije omogućuje rad na razvijanju ekološki održivog i socijalno pravednog modela proizvodnje i potrošnje hrane, baziranog na malim i srednjim privrednim subjektima u oblasti primarne proizvodnje, prerade i prometa. Javna politika na ovim područjima treba da omogući vitalnost ruralnih područja, korektnu politiku za proizvođače hrane što bi kao rezultat dalo poboljšanje radnih i socijalnih uvjeta na području poljoprivredne proizvodnje. Bosna i Hercegovina nema strategiju ishrane stanovništva, niti ima precizne podatke o mjesečnim potrebama za pojedinim prehrambenim proizvodima. Svjetsko tržište hranom vrlo je nestabilno i lako može doći do poremećaja u opskrbi. Zbog toga bi trebala da postoji strategija ishrane stanovništva u okolnostima smanjenja uvoza hrane, a posebno u slučajevima izvanrednih okolnosti ili neke katastrofe. Procjena je da bi se u roku od nekoliko desetaka dana ostalo bez hrane. Tri su osnovne grupe proizvoda od strateškog značaja za svaku zajednicu:
hrana, energetski izvori te lijekovi.
BiH ima resurse za proizvodnju hrane, ali oni nisu iskorišteni, pa se hrana mora uvoziti kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda se u BiH godišnje uveze u vrijednosti preko 2,6 milijardi maraka, što je oko 16 posto ukupnog uvoza u državu. Godišnji izvoz poljoprivrednih proizvodaje oko 410 milijona maraka. Najveći udio u uvozu hrane čine prerađeni poljoprivredni proizvodi, jer su to proizvodi sa dodanih vrijednostima i prepoznatljiva trgovačka imena, dok je vrijednost uvoza neprerađenih primarnih poljoprivrednih proizvoda niža iako se u količinski uvoze znatno više.Tako se pšenice proizved u BiH oko 200 000 do 250 000 tona, a uvozi se 250 000 do 300 000 tona. Pšenica je realtivno jeftin proizvod, naprimjer u odnosuna meso i prerađevine od mesa, koje se količinski uvoze manje, ali njihova vrijednost je znatno veća. Bosna i Hercegovina ima relativno malu proizvodnju, posebno kada su u pitanju žive životinje, svježe meso, i žitarice, gdje su puno manji postotci pokrivenosti domaćom
5
proizvodnjom. Uvozna hrana često nije istog kvaliteta u trgovinama u BiH i u razvijenim zemljama, čak i kada se radi o istoj robnoj marki i proizvođaču. Područje BiH koje posjeduje konzistentne pretpostvake za osiguranje dovoljnih količina hrane je Ekonomska regija SI BiH. Cilj ovog rada je prezentirati resurse koji su na raspolaganju, procjeniti konkurentne prednosti po vrstama prehrambenih proizvoda, te izvozne potencijale iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije. 2. POTENCIJALI PROIZVODNJE HRANE REGIJE SI BiH Mogućnosti razvoja poljoprivrede temelje se na prirodnim i ljudskim resursima. Prirodne resurse čine prije svega struktura zemljišta, vodotokovi, klimatski uslovi, biološki diverzitet itd. Ljudske resurse predstavljaju zaposleni u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, podršci proizvodnje, kao i zaposleni u edukaciji vezanoj za poljoprivredu te stručnjaci za transfer znanja i tehnologija. Najznačajnija prednost ovog sektora su potencijali za odličnu sirovinsku bazu jer dobar dio teritorije pokriva plodno poljoprivredno zemljište, a njegovom razvoju pogoduju i dobri klimatski uslovi.Uz njih, tu su i odgovarajući proizvodni kapaciteti u prehrambenoj industriji. 2.1. Stanovništvo i ljudski resursi Posljednji popis stanovništva na nivou BiH sproveden je prije ravno 20 godina 1991 godine, a u međuvremenu su rađene procjene stanovništva po pojedinim općinama. Regija SI je najnaseljenija u BiH. Danas ima oko 1.000.000 stanovnika, što čini 26 % ukupnog stanovništva BiH. Značajna razlika između udjela u površini (14 %) od udjela u ukupnom stanovništvu (26 %). govori o konstantno intenzivnoj naseljenosti u odnosu na bosanskohercegovacki prosjek (140 st./km2, prema 75 st./km2 u BiH). Gustoća naseljenosti značajno varira po općinama ( NERDA, 2004). Struktura stanovništva s obzirom na polnu pripadnost, na osnovu podataka za tri posljednja popisa stanovništva pokazuje tendenciju izjednjačavanja učešća muškog i ženskog stanovništva u ukupnoj populaciji regije (NERDA, 2004). Regija ima radni potencijal od oko 272.000 lica, i taj se potencijal povećava iz godine u godinu povećava prosječnoj po stopi od oko 2- 4 %. Iskorištenost radne snage je vrlo niska i u posljednjim godinama ima tendenciju smanjivanja. Regija ima zadovoljavajuću starosnu strukturu radno sposobne populacije. Ukupno postratno vrijeme kontinuirano pokazuje krajnje negativan trend odnosa zaposlenih i nezaposlenih u regiji SI. Došlo je do smanjenja broja zaposlenih u odnosu na predratno stanje u 1990. tako i do povećavanja broja nezaposlenih, što je najveći problem u cijeloj BiH. U Regiji je pemannentno broj nezaposlenih oko 150.016 zaposlenih (što čini oko 15 % od ukupnog broja stanovništva), a stopa zaposlenosti je oko 54 %. Stopa registrirane nezaposlenosti je oko 50 % u odnosu na ukupan radni kontigent, što ovu regiju svrstava u socijalno najproblematičnija područja u BiH. Regija nudi potencijal u vidu kvalitetne radne snage (uz povoljne cijene rada) što uključuje visok procenat kvalifikovanih mladih ljudi koji su stekli vrijedno iskustvo
6
radeći u međunarodnim organizacijama u regiji, ili pohađajući studij u inostranstvu. Resurse u proizvodnji hrane čine osim broja stanovnika i sistem obrazovanja stanovnika za proizvodnju hrane, institucije za podršku proizvodnje hrane vladinog i nevladinog sektora. Edukacija može biti formalna, neformalna, i informativna. Kad je u pitanju formalna edukacija to su Srednje poljoprivredne škole a ne postoji ni jedna visokoškolska ustanova iz oblasti poljoprivrede na regiji SI Bosna. Poljoprivredne škole se nalaze u: Tuzli, Kalesiji, Živinicama, Bijeljini, Brčkom, Gradačcu itd. Orjentaciono Srednju poljoprivrednu školu završi oko 1000 učenika svake godine. U BiH iskljuivo poljoprivredom se bavi 17% stanovništva, očekivat je i više jer ima najviše poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da na Regiji isključivo poljoprivredom se bavi 25-35% stanovništva.
Grafikon 2.1.1. Površina regije SI Grafikon 2.1.2. Stan. regije SI
Grafikon 2.1.3. Površ. Regije SI Grafikon 2.1.4. Stan. Regije SI u u odnosu na BiH odnosu na BiH
7
Važna je migracija stanovništva koja nije poznata. U posljednjim godinama se bilježi migracija stanovništva. Zbog toga postoji potreba poboljšanja kvaliteta života u ruralnim područjima i da kvalitet života bude isti kao i u urbanim područjima. Sa porastom stepena društvenog razvoja, smanjuje se udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu zemlje. Na tu pojavu i njen intenzitet utiče određeni broj činilaca, a jedan od najznačajnijih je ukupan tehničko-tehnološki progres, uz primjenu mehanizacije i hemijskih sredstava ( djubriv, pesticidi , veterinaski lijekovii itd.), savremena transportna sredtva itd. Svi pomenuti činioci utiču na brzinu, obim i načine deagrarizacije i to je u razvijenom svijetu postala zakonitost; npr. Belgija, Velika Britanija i SAD zapošljavaju svega oko 2% ukupne radne snage. Najveći udio poljoprivrednog stanovništva nalazi se u Africi (56,7%) i Aziji (55,4%). Sasvim je drugi slučaj u Evropi gdje ima samo 7,9% poljoprivrednog stanovništva, a Sjeverna i Srednja Amerika imaju 11,4%. Prema podacima FAO-a (1990) u razvijenim zemljama svijeta živi 4,3% ukupnog poljoprivrednog stanovništva, a od njihovog stanovništva poljoprivredom se bavi samo 8,2%. Zemlje u razvoju imaju 95,7% svjetskog poljoprivrednog stanovništva ili 56,5% njihovog stanovništva. Među proizvođačima prehrambenih proizvoda je jaka konkurencija koja ide u pravcu diferncijacije proizvoda koji koriste moć ekonomske propagande putem različitih medija radi razvijanja „marke“ proizvoda, kao sinonima kvaliteta. Kao posljedica otvorenosti tržišta mali broj velikih preduzeća ostavuje većinu prometa koji dostiže i do 90%. Posljednjih godina formirali su se nacionalni i internacionalni trgovački lanci i lanci restorana i hotela. Međutim, veći broj manjih domaćih trgovačkih lanaca kupili su strani trgovački lanci, tako da je u Regiji ali I u cijeloj BiH ostalo samo nekoliko ( 2-5) domaćih trgovačkih lanaca, a dominantni su strani lanci. Prerada, promet i ugostiteljstvo postaju vlasništvo malog broja moćnih vlasnika koji time upravljaju. Tehničko tehnološki progres vodi proizvodnju hrane u nagle promjene koje se ogledaju u primjeni strategije ubrzanog rasta uz primjenu inovacija, istraživanja i upotrebu marketinških metoda. To zapošljava sve više ljudi u preradi i komercijalizaciji proizvoda, s jedne, a sve manje u sektoru poljoprivrede, s druge strane. Takve tendencije su dominantne u sistemu proizvodnje hrane razvijenih zemalja svijeta. Tabela 2.1.1. Broj stanovnika na regiji SI
Općina Prisutno u 2010 god. BRČKO DISTRIKT 75.000
TK Općina Prisutno u 2006 god.
Banovići 25.786 RS
Ĉelić 13.945 Bijeljina 110.298
Doboj - Istok 10.243 Bratunac 23.263
Graĉanica 52.212 Lopare 17.220
Gradaĉac 46.154 Milići 10.351
Kalesija 35.751 Modriča 28.944
Kladanj 14.981 Osmaci 4.875
Lukavac 50.998 Pelagićevo 6.496
8
Sapna 12.862 Petrovo 12.183
Srebrenik 41.692 Srebrenica 22.102
Teoĉak 7.400 Bosanski Brod 20.591
Tuzla 131.718 Donji Žabar 2.948
Živinice 55.305 Šamac 23.640
TK UKUPNO 499.047 Šekovići 10.304
Ugljevik 17.220
Domalj. Šamac 4.252 Vlasenica 20.712
Odžak 15.674 Vukosavlje 5.522
Orašje 19.594 Zvornik 52.306
P O K UKUPNO 39.520 RS UKUPNO 388.975
UKUPNO REGIJA 1.002.542
Slika: 2.2.1. Opštine RSI BiH (NERDA 2006) Slika : 2.4.2. Teritorij RSI BiH (NERDA 2006) 2.2. Zemljište Najznačajniji poljoprivredni resurs regije predstavlja zemljište i osnovni je preduslov za poljoprivrednu proizvodnju. Na njemu se biljke ukorjenjuju i iz njega uzimaju hranjive materija neophodne za život, rast i razvoj. Nauka je pronašla uzgojne oblike biljaka bez zemlje, pomoću hidropona ili u internom supstratu, koji su skupi i još uvijek nemaju širu primjenu. Stoga zemlja ostaje kao osnovni i najjeftiniji supstrat ovoj proizvodnji. Neophodno je istaći da su ograničene zemljišne površine za poljoprivrednu proizvodnju, a bez njih nema te proizvodnje.
9
Ukupni zemljišni fond ili obradive površine na području Regije SI je 380.639 ha. Globalna struktura poljoprivrednih površina relativno je povoljna s obzirom na visoku zastupljenost oraničnih površina u obradivim ( oko 80 %). Ova regija u obradivim površinama BiH participira sa 34 % , a u oraničnim 29 %, što je povoljan pokazatelj ako se ima u vidu činjenica da je udio regije u stanovništvu BiH niži (26 %) od učešća u zemljišnom fondu. Grafikon 2.2.2. Struktura zemljišta SI Regije
10
Prirodni uslovi tj. zemlja, voda, klima su zadovoljavajući za poljoprivredu, a Regija nije agro-ekološki homogena. U regiji je predominantna srednje kontinentalna klima.
Grafikon 2.2.2 BiH Grafikon 2.2.3. Regija SI
Grafikon 2.2.4. RS Grafikon 2.2.5. FBiH
Slika 2.2.2.Uporedni pregled tipa zemljišta, zemljišni i šumski fond (u km2) 2.3. Klima Područje Regije SI nalazi se u pojasu umjereno-kontinentalne klime, sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Na sjevernom, ravničarskom području, preovladava kontinentalna klima dugih i toplih ljeta, kratkih i oštrih zima, s relativno malim količinama oborina. U ovom području postoje izuzetni uvjeti za proizvodnju žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Srednja godišnja temperatura je 11,2 stepena C, a kolicina padavina oko 800 mm/m2. Srednje, brdsko područje (300-700 m) odlikuje se kontinentalnom i subplaninskom klimom. Temperatura, kao srednja godišnja vrijednost, iznosi 10 stepeni C a količina padavina oko 900 mm/m2. U ovom dijelu su odlični uvjeti za voćarsku proizvodnju. Južno, planinsko podrucje (iznad 700 m visine), odlikuje se subplaninskom i planinskom klimom, prosjecne godišnje temperature 9,5 stepeni C i padavinama od oko 1100 mm/m2. U ovom području postoje izuzetni tereni na kojima se može razvijati organska proizvodnja.
11
2.4. Vodeni resursi Dvije velike rijeke: Sava, kao plovna i Drina sa izuzetnim hidroenergetskim potencijalom imaju veliki ekonomski znacaj za razvoj ovog područja. Te ostale rijeke : Bosna, Spreča, Oskova, Jala ,Tinja, Janja, Drinjača i druge. Značajna su i akumulacionona jezera: “Modrac”, “Zvorničko”, “Bistarc”, “Sniježnica”, “Hazna” i “Vidara” . Najvažniji vodni resurs u unutrašnjosti regije je akumulaciono jezero Modrac, površine oko 17 km2. Ovo jezero podignuto je prvenstveno sa ciljem obezbjeđenja tehnološke vode za potrebe industrije Tuzlanskog bazena(oko 2,3 m3/sek.). Zbog velikog deficita pitke vode u Tuzli, Lukavcu i Živinicama, akumulacija Modrac koristit će se i za obezbjeđenje vode za piće. Ukupna površina pod šumama regije SI veličine je 284.436 ha, što čini 36% njene teritorije. Zalihe drvne mase, procjenjene na oko 38 miliona m3, čine 11,7% ukupne drvne mase u BiH. Šumski pojas zahvata južni dio regije i najveće zalihe drvne mase nalaza se na području opština Kladanj, Srebrenica, Milići, Vlasenica i Bratunac. 2.5. Reljef Globalno gledajući regija zauzima relativno povoljnu geoprometnu poziciju u širem prostoru bivše Jugoslavije (čini njen središnji dio) kao i u sjevernom dijelu Balkana.Regija Sjeveroistočna BiH (SI) je u neposrednom dodiru sa ključnim saobraćajnim arterijama (magistralna cesta i željeznička pruga) koje ovaj prostor povezuju sa zemljama zapadne, srednje i jugoistočne Evrope. Regija SI je integralna oblast sa značajnim prirodnim, georgrafskim, kulturnim, istorijskim, komunikacijskim i ekonomskim karakteristikama. Regija leži u sjeveroistočnom dijelu BiH i obuhvata 34 opšine iz dva entiteta: Federacija BiH(FBiH) i Republika Srpska(RS), kao i Distrikt Brčko. Reljefno, prostor Regije SI predstavlja područje heterogene strukture, u okviru kojeg su vrlo naglašene uzdužne geografske zone koje se međusobno značajno razlikuju te, kao takve, pružaju različite uslove za privredno korištenje. Sjeverni, ravničarski predio (nadmorske visine do 300 m) obuhvata slivove rijeka Save, Drine i Bosne u donjem toku, a čini ga prostor Posavine i Semberije, te područja u dolinama rijeka Tolise, Tinje, Brke, Gnjice i Janje. U ovom prostoru smješteno je 10 općina (sa oko 29% ukupne teritorije regije) sa najpoviljnijim prirodnim uslovima i faktorima proizvodnje. Ovo je najvažnije žitorodno područje u BiH.
12
3. ANALIZA STANJA U PROIZVODNJI HRANE
3.1. Biljna proizvodnja Regije SI BiH
3.1.1. Proizvodnja žita na regiji
U regiji se proizvodi 500.000 -700.000 tona žita a u BiH 1.000.000 – 1.400.000 tona.
Najviše se proizvodi kukuruz.U strukturi proizvodnje žita kukuruz čini 60-70 % a sva
ostala žita 30-40 %. Proizvodnja pšenice na regiji se kreće 70.000 – 150.000 tona a u
BiH 200.000-250.000 tona (MVTO 2009). Proizvodnja pšenice po glavi stanovnika u
BiH je oko 50 kg dok je u regiji SI oko 70 kg. Potrošnja pšenice po glavi stanovnika je
oko 100 kg.
Grafikon 3.1.1. Ukupna proizvodnja žita SI regije u 2009 i 2010 god.
Kukuruz se uglavnom koristi kao stočna hrana, a dijelom se koristi i za ljudsku
ishranu nekih 10-15% od ukupnih količina. Ječam se koristi za proizvodnju geršla ali i
u pivarskoj industriji. Zob se koristi kao stočna hrana, manje količine se
upotrebljavaju za proizvodnju zobenih pahuljica
13
Grafikon 3.1.2. Proizvodnja žita SI regije po vrstama 2009 i 2010 god.
Grafikon 3.1.3. Ukupno proizvedenog žita SI regije po glavi stanovnika
Grafikon 3.1.4. Proizvodnja pojedinih vrsta žita po glavi stanovnika SI regije
14
Grafikon 3.1.5. Procentualni udio proizvedenog žita SI regije u ukupnoj proizvodnji žita BiH
za 2009/10 god
Grafikon 3.1.6. Usporedba proizvodnje žita 2009 ( BiH/SI )
Grafikon 3.1.7. Usporedba proizvodnje žita 2010 ( BiH/SI )
15
3.1.2. Proizvodnja voća na regiji
U regiji SI se proizvodi oko 100.000 tona voća a u BiH 280.000 tona. Najviše se proizvodi šljiva oko 70.000 tona a u BiH 150.000 tona. Od ukupno proizvedenih količina šljive kako u regiji SI tako i u BiH 30 % se koristi za proizvodnju rakije Šljivovice. Ukupna proizvodnja jabuke na regiji SI je oko 12.000 tona a u BiH 71.000 tona. Količina proizvedene kruške na regiji iznosi oko 6.000 tona a u BiH 23.000 tona. Velike količine tropskog voća se uvoze u BiH. Prisutan je fenomen da je cijena jabuka približno jednaka cijeni banana što je stvorilo kod stanovništva naviku konzumiranja banana. Na regiji SI se proizvodi oko 10.000 tona jagodičastog voća što čini 50 % ukupne proizvodnje jagodičastog voća u BiH. Najviše jagodičastog voća proizvodi se u Gradačcu, Čeliću, Bratuncu, Srebrenici itd. U našim uvjetima sezona voća počinje sa jagodama, trešnjama, breskvama, kajsijama,
a završava zimskim sortama jabuka i krušaka.
Bosna i Hercegovina je poznata po vrijednim autohtonim sortama voća . Istovremeno,
je sve više prisutan trend potražnje voća koje je ekološki proizvedeno i nije uopće ili
je u manjoj mjeri hemijski tretirano. Polagano se razvija svijest o potrebi obnavljanja
starih travnatih voćnjaka kao i sadnji starih autohtonih sorti, koje su otporne na
pojedine bolesti. Tako je prisutan i trend sadnje autohtonih sorti jabuka Stare
autohtone sorte jabuka tražene su kako za konzumaciju, tako i za pripravljanje soka,
pekmeza, marmelade, džemova, jabučnog sirćeta, rakije, te sušenje.
Grafikon 3.2.1. Ukupna proizvodnja voća SI regije
16
Grafikon 3.2.2. Proizvodnja voća SI regije po vrstama
Grafikon 3.2.3. Ukupno proizvedenog voća SI regije po glavi stanovnika
17
Grafikon 3.2.4. Proizvodnja pojedinih vrsta voća po glavi stanovnika SI regije
Grafikon 3.2.5. Procentualni odnos proizvodnje voća SI BiH i BiH ukupno za 2009-2010 god.
(per capita)
Grafikon 3.2.6. Usporedba proizvodnje voća 2009 ( BiH/SI )
18
Grafikon 3.2.7. Usporedba proizvodnje voća 2010 ( BiH/SI )
3.1.3. Proizvodnja povrća na regiji
Pod povrćem se podrazumijevaju plodovi i drugi dijelovi povrtlarskog bilja namijenjeni za ljudsku prehranu. Najčešće se koristi u prehrani: lišće, glavice, lukovice, krtole, korijenje, mahune i stablo. Zbog toga je i najčešća podjela povrća prema dijelu biljke koji se koristi u prehrani. Osim toga povrće možemo podijeliti i prema godišnjem dobu, intenzitetu metabolizma, stanju ponude, načinu pripremanja jela itd. Prema godišnjem dobu postoji različito sezonsko povrće: ljetno, jesensko, zimsko, proljetno, što ovisi o području zemlje u kojem se uzgaja. Kod nas se rano proljetno povrće uzgaja pod otvorenim nebom ili u plastenicima u kojima se najčešće uzgajaju paradajz, krastavci, paprika i feferoni. Većina povrća se može koristiti u svježem ili prerađenom obliku kao začin. Regija SI proizvodi 230.000 tona povrća a BiH 700.000 tona. Krompira se najviše proizvede i u regiji SI i u BiH. U Regiji SI se proizvede 120.000 tona a u BiH 400.000 tona krompira (MVTO 2010). Ukupna proizvodnja kupusa i kelja u regiji SI je 30.000 tona , dok se na nivou BiH proizvede oko 80.000 tona. Proizvodnja paprike u BiH iznosi oko 40.000 tona, regija u toj proizvodnji učestvuje sa 22.000 tona.Na nivou BiH proizvodi se 45.000 tona paradajza, učešće regije u toj proizvodnji je oko 20.000 tona. Takođe je značajna i proizvodnja krastavaca koja u BiH iznosi oko 26.000 tona, sama regija proizvodi 17.000 tona.
19
Grafikon 3.3.1. Ukupna proizvodnja povrća SI regije
Grafikon 3.3.2.Proizvodnja povrća SI regije po vrstama
Grafikon 3.3.3. Ukupno proizvedenog povrća SI regije po glavi stanovnika
20
Grafikon 3.3.4. Proizvodnja pojedinih vrsta povrća po glavi stanovnika SI regiji
Grafikon 3.3.5. Procentualni udio proizvedenog povrća SI regije u ukupnoj proizvodnji voća
BiH
Grafikon 3.3.6. Usporedba proizvodnje povrća 2009 ( BiH/SI )
21
Grafikon 3.3.7. Usporedba proizvodnje povrća 2010 ( BiH/SI )
3.1.4. Proizvodnja krmnog bilja
Prema indexu promjene proizvodnje, proizvodnja krmnih kultura u 2009. godini, ima
negativan trend rasta gdje je proizvodnja u odnosu na prethodnu godinu smanjena i
to kod grahorica za 29,3%, mješavina mahunjača i žita za 26,7% i mješavina trava i
mahunjača za 26,4%. Pozitivan trend rasta proizvodnje prema indexu promjene
proizvodnje je evidentan kod ostalih krmnih kultura (MVTO 2010).
Grafikon 3.1.4.1. Proizvodnja krmnih kultura SI BiH po opštinama
22
Grafikon 3.1.4.2. Proizvodnja krmnih kultura SI BiH u odn. na ukupnu proizvodnju BiH
3.2. Animalna proizvodnja Regije SI BiH
3.2.1. Proizvodnja mlijeka
Procjenjuje se da na regiji broj muznih krava se kreće oko 100 do 110 000 hiljada
grla, tako da se godišnje proizvede od 210 do 260 miliona litara mlijeka. Najveći dio
mlijeka i mliječnih proizvoda se koristi za domaću potrošnju i slobodnu prodaju, a dio
mlijeka otkupljuju mljekare. U globalnoj strukturi prerade mlijeka konzumni tečni
mliječni proizvodi učestvuju sa oko 80 %, sir 17 % i ostali proizvodi 3 %. Struktura
prerade mlijeka se ne mijenja značajnije posljednjih 5 godina gdje preovladava UHT
sterilizirano mlijeko ( kod većih kapaciteta) i fermantirani proizvodi. U cjelini
proizvodni program mljekara karakterizira orjentacija na kratkotrajne konzumne
proizvode, ako se izuzme UHT mlijeko. Proizvodnja pavlaka je uglavnom orijentirana
na kisele fermentirane proizvode. Nekoliko malih mljekara uključile su u proizvodni
program neke autohtone mliječne proizvode koji imaju domaći brend-sir iz mijeka,
„punjena paprika sa sirom“ i dr.
Proizvodnju mlijeka na nivou Regije SI BiH uporediti ćemo sa proizvodnjom na
nivou BiH. Broj muznih krava u BiH kreće se oko 290 do 310 000 hiljada grla, od
čega je u FBiH oko 50,5%, RS 48,6% i BD BiH 0,9% (MVTO 2010). Posljednjih godina
broj krava opada po stopi od oko 1,5% godišnje. Ukupna proizvodnja mlijeka razvija
se stopi od oko 4% godišnje, dok proizvodnja po kravi raste nešto brže, oko 6,1%
godišnje. Organizirana tržišnost proizvodnje (otkup mlijeka) iznosi oko 222,6 miliona
litara, odnosno 30%. Oko 50,7% otkupa realizira se u RS, u FBiH 48,2% i u BD BiH
23
1,1%. Do 2009. godine otkup mlijeka je imao konstantan rast, međutim, u 2009 godini
zabilježen je pad od 4,8% što je prvi put u poslijeratnom periodu. U 2009.godini
organizirana tržišnost proizvodnje mlijeka pala je za 2%. Proizvodnja mlijeka se
razvija brže u RS, dok je tržišnost veća u FBiH.
Grafikon: 3.2.1.1. Proizvodnja mlijeka SI BiH u odnosu na ukupnu proizvodnju mlijeka BiH
Grafikon 3.2.1.2. Broj muznih krava SI BiH u odnosu na ukupan broj u BiH
Ekonomski položaj proizvođača mlijeka u 2009. godini je dalje pogoršan zbog rasta
troškova proizvodnje, sporog obrta finansijskih sredstava i nesigurnosti kod otkupa
mlijeka. Posljedice ovih kretanja su pad otkupa i tržišnosti mlijeka u 2009. godini za
oko 5% i izražena pojava odustajanja od proizvodnje mlijeka i smanjenje broja krava.
Postojeća struktura prerade mlijeka je nepovoljna za razvoj izvoza, obzirom da ga
24
ograničava na regionalno tržište. Također, ova struktura prerade mlijeka ne može
dugoročno poticati ni razvoj primarne proizvodnje mlijeka. U susjednim državama i
EU, struktura prerade mlijeka je povoljnija u korist trajnih globalnih proizvoda. U
odnosu na prethodnu godinu proizvodnja je rasla kod konzumnog paster mlijeka
(9%), UHT steriliziranog mlijeka (3%) i pavlake (2%). Kod ostalih vrsta proizvoda
proizvodnja je u padu od 8% (sir ukupno) do 21% (maslac). Obzirom na učešće u
ukupnoj preradi mlijeka, najnepovoljnija kretanja zabilježena su kod jogurta i trajnih
sireva (pad 12%, odnosno 23%). Proizvodnja mliječnih namaza i kajmaka je, također,
manja oko 10% od prethodne godine. Mlijeko u prahu i maslac nemaju značajnije
učešće u ukupnoj proizvodnji mliječnih proizvoda i organiziraju se, uglavnom, kao
nus proizvodnja ili kod rješavanja viškova mlijeka (MVTO 2010).
Sa stajališta zdrave i ujednačene prehrane, mlijeko je, po mnogo čemu, jedinstvena namirnica. Prirodnoga je porijekla i sadrži sve sastojke koji odgovaraju potrebama pravilne prehrane dječjeg i odraslog organizma. Preradom mlijeka dobiva se veći broj podjednako vrijednih mliječnih proizvoda:
pasterizirano, sterilizirano i kuhano mlijeko, zgusnuto, kondenzirano i mlijeko u prahu, fermentirano mlijeko: kiselo, jogurt, kefir, acidofilno mlijeko i dr., vrhnje: slatko, kiselo i skorup, maslac, maslo i mlaćenica, sirovi i surutka, mliječni puding i namazi, sladoled, smjese za sladoled i smrznuti deserti.
U cjelini proizvodni program mljekara karakterizira:
Pretežna orjentacija većine mljekara na kratkotrajne konzumne proizvode; Kod 27
mljekara (82%) osnovni proizvodni program sadrži bazne kratkotrajne mliječne
proizvode (jogurt, pavlake, svježi sir). Proizvodni program sira uglavnom je
orijentiran na tri grupe sireva: svježi, salamurni bijeli i polutvrdi/tvrdi sirevi. Samo je
pet mljekara pretežno usmjereno na proizvodnju trajnih sireva (polutvrdi, tvrdi i
salamurni sirevi). Asortiman trajnih sireva je uzak i sadrži 5-7 vrsta sireva. Topljeni,
plavi, oplemenjeni polutvrdi i slični sirevi nisu zastupljeni u proizvodnom programu
domaćih mljekara, premda značajno učestvuju u uvozu sira u BiH što upućuje da
postoji odgovarajuće tržište za ove proizvode (MVTO 2010).
Učešće savremenih mliječno-kiselih napitaka je još uvijek nedovoljno razvijeno;
(nisko masni jogurt, bio jogurti, voćni jogurt i sl.) u odnosu na strane mljekare koje
izvoze mliječno-kisele napitke u BiH (Hrvatska, Slovenija, Srbija). Također, asortiman
pakiranja mliječno-kiselih napitaka je uzak i zaostaje za uvoznim proizvodima. Kod
BiH mljekara uglavnom preovladavaju pakiranja u plastičnoj boci od 0,5 i 1 litar, dok
su strane mljekare na BiH tržištu pretežno prisutne sa pakiranjima od 0,3 litra i
manjim.
25
Proizvodnja pavlaka je uglavnom orijentirana na kisele fermentirane proizvode;
Slatka pavlaka za različite namjene (ugostiteljstvo, domaćinstvo, dodatak za kafu i sl.)
nalazi se u proizvodnom programu dvije mljekare.
Nekoliko malih mljekara uključile su u proizvodni program neke autohtone mliječne
proizvode koji imaju domaći brend-sir iz mijeha, punjena paprika sa sirom i dr; Ovaj
trend ohrabruje pošto bi ovi proizvodi mogli biti jedna od razvojnih mogućnosti malih
mljekara u ruralnim područjima.
3.2.1.3. Proizvodnja mlijeka i mlijecnih proizvoda u BiH
Bazni indikatori razvoja proizvodnje mlijeka (2005-2009).
Godina
razvoja
Broj krava
(000 grla)
Proizvodnja
mlijeka
(000 l )
Otkup
mlijeka
(000 l )
Tržišnost
(%)
2005 315 616.895 168.451 27
2006 312 652.894 177.727 27
2007 307 724.251 192.432 27
2008 297 737.159 233.888 32
2009 293 733.779 222.610 30
Izvor: Milkprocessing
3.2.2. Proizvodnja mesa
Prema vrsti zaklanih životinja meso se dijeli na:
meso stoke za klanje – meso goveda (uključujući bivole), svinja, ovaca, koza, kopitara (konji, magarci, mazge i mule) i kunića,
meso peradi – meso kokoši, purana gusaka, pataka, biserki i pitomih golubova, meso divljači – meso zečeva, divljih svinja, divokoza, jelena, srna, medvjeda,
trčka (jarebica), prepelica, divljih gusaka, pataka, golubova, grlica i fazana. Navedene vrste mesa stavljaju se u promet u trupovima, polovicama, četvrtinama ili osnovnim dijelovima, koji izgledom, bojom, strukturom, konzistencijom i drugim organoleptičkim osobinama moraju biti karakteristični za određenu vrstu mesa.
26
Na tržištu se mesni proizvodi najčešće razvrstavaju u osam skupina prerađevina:
usitnjeno meso, kobasice, mesne konzerve, gotova smrznuta jela, suhomesnati proizvodi, slanina, masti životinjskog porijekla, ostali proizvodi od mesa.
Proizvodnaj mesa u Regiji SI BiH i uporedba sa proizvodnjom u BiH Klanje stoke i peradi u 2009. godini ima pozitivan trend rasta. Klanje peradi je veće za 12,85%, svinja za 8,35% i ovaca za 4,08%. Negativan trend klanja evidentan je kod svih kategorija goveda i smanjen je za 5,25% u odnosu na prošlu godinu. U BIH je u 2009 god zaklano 145.995 goveda, a od toga 73.132 teladi. Ovaj podatak nije zadovoljavajući niti sa zdrastvenog aspekta niti sa održivosti stočarskog fonda. Druga stvar je što se klanjem teladi u dobi kada je najveća prirast mesa gubi na predviđenoj količini mesa za odraslo govešče. Uzimajući u obzir sve faktore koji utiču na rentabilnost proizvodnje i uzgoja goveda prednost u uzgoju se daje opštinama sa većima kapacitetom proizvodnje stočne hrane, žitarica, krmnog bilja, zbog smanjenih troškova prevoza sirovina.
TK POK BD RS SI BIH
Goveda (ukupno) 25436 2014 3823 19826 51098
Svinje (ukupno) 15161 1993 3781 29161 50546
Ovce (ukupno) 17169 1360 2580 13382 34490
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
Bro
j grl
a
Broj grla zaklane stoke SI BiH
Grafikon 3.2.2.1. Broj grla zaklane stoke SI BiH, prema vrsti
3.2.3. Proizvodnja jaja
U BiH je u posljednje dvije godine broj proizvedenih jaja iznosio oko 785.840.000 u prosjeku. Ekonomska Regija SI BiH je u ovoj proizvodnji na osnovu procjena parcipirala sa oko 275.044.000, što je 35% od ukupne količine proizvedenih jaja. Na
27
osnovu ovih, i podataka o uvozu i izvozu roba vidimo da se u BiH pojede oko 275 jaja percapita. Ovim podacima treba dodati svakako i broj jaja koja se proizvedu u vlastitim domaćinstvima u ruralnom području. Niti Regija SI BiH, niti BiH uopšte nema niti jednog prerađivača jaja za proizvodnju jaja u prahu koja se koriste za proizvodnju kolača. Jedno ovakvo postrojenje je bilo do početka 90-tih u „Agrokomercu“ u Velikoj Kladuši. Na regiji postoji jedno fabrika koja se bavi preradom jaja „ Posavina Koka D.O.O. Orašje, tj.proizvodnjom melanža.
3.2.4. Ostala animalna proizvodnja
Proizvodnja vune i meda ima negativan trend rasta, odnosno proizvodnja vune je
manja za 1,5%, a meda za 21,2%. Opadanje proizvodnje meda je globalni problem,
zbog osjetljivosti pčela na tendenciju zagađenja zraka i uništavanje biodiverziteta.
Posebno je izražen na području Tuzle, Ugljevika gdje su zbog velike zagađenosti zraka
pčelari prinuđeni na odvoz pčela na ispašu tokom sezone u druge opštine i kantone.
Prednost imaju opštine sa manjim zagađenjem ( Kladanj, Banoviči ), te posavski
kanton cio i Brčko distrikt.
Tabela 3.2.4.1.Stočna proizvodnja u BiH (2009).
Ukupno
Broj striženih ovaca 918.070
Jaja (000 komada) 785.840
Broj koka nosilica (000 komada) 3.899
Med (t) 3.261
Po košnici (kg) 9.4.
Izvor: Agencija za statistiku BiH
3.3. Proizvodno prerađivački kapaciteti
Prehrambena industrija Regije SI BiH svrstava se u najstarije privredne grane. Prve fabrike Pivara Tuzla i Fabrika špiritusa Tuzla podignute su u vrijeme austrougarske uprave u Bosni (izmedu 1884. i 1886. godine). Po broju ekonomskih subjekata, broja zaposlenih, ostvarenog GDP-a, ovaj sektor spada u važnije industrijske grane Regije. Prehrambena industija je direktno vezan za svoju sirovinsku bazu, poljoprivredu. Važna činjenica da se oko dvije milijarde prehrambenih proizvoda uvozi u BiH. To su
28
najviše prehrambeni proizvodi sa prepoznatljivom robnom markom, prepoznatljiva trgoovačka imena, najviše iz susjednih zemalja ali i iz ostalih evropski država i td. Razlozi tome su mnogobrojni. Treba uzeti u obzir činjenicu da i u ruralnim i u urbanim područjima potrošači sve manje kupuju proizvode koji direktno dolaze iz poljoprivredne proizvodnje, a sve više od prehrambene prerađivačke industrije. To je i zbog toga što je veća zaposlenost žena koje imaju manje vremena za pripremanje hrane u domaćinstvu,. U takvim proizvodima smanjuje se udio rada poljoprivrednika i domaćice, a raste udio troškova prehrambene industrije u cijeni proizvoda. Taj udio prehrambene industrije u Evropi iznosio približno 70%, a u SAD oko 90%. Takav način, posebno u razvijenim zemljama svijeta postaje poslovna orijentacija i masovna pojava u proizvodnji, potrošnji i distribuciji. Prehrambena industrija ima poseban znacaj u privrednoj strukturi kao poticajni faktor za brži razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, ona utiče na proizvodnu orijentaciju poljoprivrednih proizvodača podstičući tako i proizvodnju tržišnih viškova u poljoprivredi, kao važnu osnovu za izvoznu orijentaciju. Osim toga, prehrambena industrija znacajna je i sa aspekta zapošljavanja (posebno ženske radne snage) kao i ostvarenja značajnog dijela ukupnog bruto domaceg proizvoda, U periodu 1992 – 1995. su uništeni ili devastirani mnogi kapaciteti. Ratne godine su poremetile mnoge odnose, smanjena je ili je prestala proizvodnja u većini pogona, a izgubljena su tržišta. Nakon rata dolazi do obnove pojedinih pogona, privatizacijom se mjenja struktura vlasništva, što je imalo za posljedicu da neki veliki kapaciteti nikada nisu uspjeli povratiti stari imidž koji su imali. Loše vođenje preduzeće od strane novih ili starih vlasnika dovelo je mnoge pogone do stečaja i gotovo prestanka rada. Nakon rata podignuto je nekolicina novih pogona, ali su to relativno mali pogoni u odnosu na prijeratne pogone. Tako naprimjer, ukupna proizvodnja prerađevina voća i povrća u svim pogonima prerade voća i povrća u Bosni i Hercegovini, izuzev vina i voćnih rakija, iznosila je oko 215.000 tona gotovih proizvoda. Ukupno instalisani kapciteti hladnjača u pogonima prerade voća i povrća su bili oko 40.000 tona. Na području Regije preradom poljoprivrednih proizvoda bavi se nekoliko desetina
većih firmi ( lista u prilogu), u kojima je zaposleno oko 2500 do 3 .000 radnika, a
najzastupljenije grane su :
proizvodnja mlijeka i mlječnih prerađevina mlinsko-pekarska industrija, prerada voća i povrća, proizvodnja mesa i mesnih prerađevina, konditorska industrija i proizvodnja tjestenina proizvodnja ulja i šećera.
Nedostaju u BiH kao i na regiji proizvodnje pomoćnih materijala, poluproizvoda, aditiva i ambalaže kako bi se zaokružili ciklusi proizvodnje i pojeftinili finalni proizvodi. Stanje industrijskih kapaciteta za preradu žita Na regiji postoji više mlinskih kapaciteta za smještaj i preradu žitarica. Najznačajnija tri kapaciteta u BiH su: Žitoprerada (Mlin Bijeljina), Mlin Ljubače i Žitopromet Brčko.
29
Osim toga postoji i veći broj silosa za smještaj žitarica kao što su silosi u Pelagićevu, Bosanskom Šamcu, Odžaku, Modriči i Brčkom.Postoji i veći broj manjih silosa u koje se smještaju pšenica i kukuruz za ljudsku prehranu kao i veći broj manjih mlinova za mljevenje žitarica koji su distribuirani gotovo na svim opštinama regije, u prosjeku 1-2 mlina po opštini. Prerada žitarica u finalne proizvode organizovana je na oko 130 pekara regije SI BiH. Uglavnom većina njih je manjih kapaciteta 1-5 tona gotovih proizvoda dnevno. Smejštajni kapaciteti za žitarice zadovoljavaju domaću proizvodnju ali nisu modernizovani i koriste zastarjelu tehnologiju. Više pogona proizvodi tjesteninu, kao što su Koli Lukvas, Indira Gradačac itd. Stanje industrijskih kapaciteta za preradu voća i povrća Prerada voća i povrća u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. Najveći prosperitet je bio u peridu od 1970. do 1990, kada je podignut veći broj velikih i modernih kapaciteta u preradi voća i povrća. Bile su zastupljene sve vrste prerađevina voća i povrća: smrznuto, sušeno, marinirano povrće, proizvodnja voćnih sokova i voćnih koncentrata, vino i voćne rakije i dr. Svi kapaciteti bili su organizovani u velike sisteme, među najvećim su bili UPI Sarajevo, AIK - Banja Luka, PTK - Tuzla, Prehrambeni kombinat –Brčko. Treba konstatovati da proizvodnja voća i povrća u Bosni Hercegovini nije mogla da zadovolji potrebe podignutih kapaciteta, pa se voće i povrće obezbjeđivalo kupovinom sa drugih područja bivše Jugoslavije, a najviše iz Srbije i Makedonije. Hladnjače su bile instalirane u mnogim pogonima. To su bile proizvodne hladnjače sa velikim kapacitetima od 2.000 do 5.000 tona, sa komorama alternativnih režima, sa kontinuiranim tunelima za smrzavanje voća i povrća i dr. Veliki rashladni kapaciteti su bili u: Bosnaplodu – Brčko, Sava – Bijeljina, Fruktal – Čelić, Hranaprodukt – Bosanksi Šamac, Agroplod – Zvornik, Bosnapprodukt – Gradačac, Agrokomerc i dr. Potrošnja voća u svježem stanju je u porastu iz razloga što su podignute tri savremene ULO hladnjače prvenstveno za čuvanje jabuka u svježem stanju. Osim ULO hladnjača još uvijek se koriste klasične hladnjače. Voće se najčešće prerađuje u: sušene proizvode, želirane proizvode (marmeladu i džem), pekmez, voćne sokove, i slične proizvode.. Zamrzavanje voća u svježem stanju još uvijek je na niskoj razini iako je to proizvoid koji ima plasman za izvoz u inozemstvo (rolend voće). Najznačajnije hladnjače na ovom području su:
Hladnjača Zvornik Hladnjača Bosnaplod Brčko Fructal Čelić Vegafruit-Bosnaprodukt Gradačac
Veoma bitni kapaciteti za preradu voća i povrća su: Sava Bijeljina Vegafruit-Bosnaprodukt Gradačac Spektar drink Bijeljina Fana Srebrenik Majevica corn flips Srebrenik Topla prerada Šamac
30
Bosna plod Brčko Voćar Brčko Semberka Janja Briž Brčko
Kompletna prehrambena industrija raspolaže uglavnom sa zastarjelom tehnologijom bez primjene automatizacije i savremene kontrole procesa proizvodnje sa velikim učešćem ljudstva. Kao posljedica toga je ne postojanje ni jednog prehrambenog brenda. Prijedlog za poboljšanje je modernizacija proizvodnje uz stvaranje jeftinih siromašnih brendova ali isto tako koperacija sa poznatim proizvođačima brendova iz inozemstva. Dobri primjeri franšizinga u BiH su proizvodnja piletine Perutnina u Brezi i Argeta pašteta iz Sarajeva gdje se proizvode poznati brendovi u BiH, kao i PPM-Tuzla. U preradi voća i povrća nema takvih primjera saradnje sa proizvođačima prepoznatljivih trgovačkih imena iz inozemstva. Poseban izvozni potencijal iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije predstavljaju slijedeći proizvodi:
Voće (šljive, divlje-šumsko voće i povrće) Povrće ( marinirano i fermentirano povrće) Šumski plodovi ( gljive, puževi) Ljekovite i aromatične biljke Voda za piće (uvozimo je ) Autohtoni prehrambeni proizvodi
Najveći sirovinski potencijal u preradi voća je šljiva a njena prerada nije iskorištena. Proizvodi koji mogu imati tržišnu konkurentnost su:
Smrznute polutke od šljiva Suha šljiva Marmelada i džem od šljiva Pekmez od šljiva Koncentrat od šljiva za industriju duhana
Nažalost veliki dio šljive ostaje neubran i propadne, pa se može procijeniti da se 10-20% šljive uopšte ne ubere.Veliki dio šljive se pretvara u alkoholana pića, rakiju, koja nema uopće prehrambenu vrijednost nego je uživalo od kojeg društvo ima veoma često loše posljedice.
3.4. Stepen zadovoljenja potreba za hranom
BiH ima resurse za proizvodnju hrane, ali oni nisu iskorišteni, pa se hrana mora uvoziti kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda se u BiH godišnje uveze u vrijednosti preko 2,6 milijardi maraka, što je oko 16 posto ukupnog uvoza u državu. Godišnji izvoz poljoprivrednih proizvodaje oko 410 milijona maraka. Najveći udio u uvozu hrane čine prerađeni poljoprivredni proizvodi, jer su to proizvodi sa dodanih vrijednostima i prepoznatljiva trgovačka imena, dok je vrijednost uvoza neprerađenih primarnih poljoprivrednih proizvoda niža iako se u količinski uvoze znatno više.Tako se pšenice proizved u BiH oko 200 000 do 250 000 tona, a uvozi se 250 000 do 300 000 tona.Pšenica je realtivno jeftin
31
proizvod, naprimjer u odnosu na industrijske prehrambene proizvode za koje se uvozu iz inozemstva izdvaja najviše novca.
Tabela 3.4. 1. Stepen zadovoljavanja domaće proizvodnje u odnosu na ukupne potrebe u % na nivou BiH (MVTEO 2010).
Stepen zadovoljavanja ukupnih potreba u %
Kulture %
Pšenica 43,5
Kukuruz 85,46
Jabuke 69,89 Breskve 71,57
Grožđe 72,37
Paradajz 74,2
Kupus 106,2
Krastavci 101,72
Paprika 87,28
Salata 99,52
Lubenica 41,31
Sirovo mlijeko 99,83
Svježi mliječni proizvodi
100,83
Maslac i mliječni namazi
41,99
Sir i prerađeni sir 53,25
Voda 88,61
Goveđe meso 87,99 Svinjsko meso 75,24
Peradarsko meso 81,72
Ovčje meso 98,71
Mesne prerađevine 67,93
Kobasice 64,79 Med 89,91
32
Tabelal 3.4. 2. Dvadeset najviše uvezenih prehrambenih proizvoda u 2009 godine ( FAOSTAT 2009)
Rangiranje Proizvod Količina
(tonnes)
Vrijednost
(1000 $)
Vrijednost
jedinice
($/tonne) 1 Gotovi
prehrambeni
proizvodi
32824 119542 3642
2 Pivo 137191 94560 689
3 Cigarete 6710 91351 13614
4 Čokolada 17655 84774 4802
5 Pića bez
alkohola
111595 77327 693
6 Pecivo 24798 73239 2953
7 Pšenica 317528 60867 192
8 Hrane otpad 88674 54136 611
9 Šećer Sirovi 116852 51053 437
10 Suncokretovo
ulje
34091 45537 1336
11 Kafa 17989 38629 2147
12 Kukuruz 162294 34340 212
13 soje 67636 33427 494
14 Sir kravlji 7681 30171 3928
15 Kobasica od
svinjskog mesa
6558 29683 4526
16 Banane 37134 22928 617
17 Vino 9878 22486 2276
18 Šećer
oplemenjen
42709 21623 506
19 Sjemenke od
suncokreta
58415 19941 341
20 Proizvodi od
šećera
5516 19331 3505
33
Tabelal .3.4. 3.Obezbjeđenosti prehrambene industrije sirovinama
GRANA INDUSTRIJE
SIROVINA
PORIJEKLO SIROVINE %
DOMAĆA UVOZNA
Mlinska industrija pšenica 40 60
Prerada mlijeka svježe mlijeko 95 5
Prerada mesa (za kobasičarsku
ind.)
smrznuto meso: goveđe piletina
5-10 20
95-90
80
Proizvodnja keksa i vafla
brašno čvrste biljne masnoće šećer
100 0
0
0 100
100
Repromaterijali i ambalaža
staklo (boce i tegle) kart.amb. za mlijeko i voćne sokove Al-čepovi
0
0
0
100
100
100
Prerada voća i povrća
povrće voće koncentrat šećer
85 50 0 0
15 50
100 100
Proizvodnja piva
slad hmelj kukuruzna krupica
0 0
70
100 100 30
Proizvodnja vina grožđe 80-90 10-20
Flaširanje vode voda 100 0
Bezalkoholna pića
šećer voćne baze ekstrakti arome
0 0 0 0
100 100 100 100
34
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
Got
ovi p
rehr
ambe
ni p
roizvo
di
Cig
aret
e
Pića
bez
alko
hola
Pše
nica
Šeć
er S
irovi
Kaf
a soje
Kob
asica
od svinjsk
og m
esa
Vino
Sjem
enke
od
sunc
okre
ta
Količina (tonnes)
Slika 3.4. 1. Količine uvezenih prehrambenih proizvoda
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
Got
ovi p
rehr
ambe
ni p
roizvo
di
Cig
aret
e
Pića
bez a
lkoh
ola
Pšeni
ca
Šećer
Siro
vi
Kafa
soje
Kobas
ica
od svinj
skog
mes
aVin
o
Sjem
enke
od
sunc
okre
ta
Vrijednost (1000 $)
Slika 3.4. 2. Vrijednosti uvezenih prehrambenih proizvoda u BiH
35
4. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
1. Prekomjerna ovisnost o uvozu tuđe prerađene hrane.Hrane se u BiH uvozi
u vrijednosti oko 2,5 milijarde KM, a najveće učešće imaju prerađivački
industrijski prehrambeni proizvodi (2 milijarde), a uvoz primarnih
poljoprivrednih proizvoda vrijednosno je daleko manji. Prvenstveno to je zbog
toga što prehrambena industrija nije dovoljno razvijena niti je dovoljno
revitalizirana, a još je uvijek niska svijest potrošača o značaju kupnje domaćih
proizvoda, a dodatno kanali distribucije su u vlasništvu stranih kompanija.
Nisu se tradicionalno razvijali brendovi prhrambenih proizvoda, što za
posljedicu ima uvoz gotovo 80 do 90 % ukupnih potreba za industrijski
prerađenim prehrambenim proizvodima, dok je zadovoljenje potreba
vlastitom primarnom poljoprivrednom proizvodnjom daleko bolje. To ukazuje
na disbalans odnosa između primarne proizvodnje hrane i njene prerade.
2. Ne postoje domaći tržišno prepoznatljivi domaći proizvodi (brendovi),
dok su na policama trgovinskih lanaca ( uglavnom stranih) prisutni uglavnom
prepoznatljivi brendovi iz inozemstva, naajviše iz zemalja iz regiona. Zbog
toga je potrebno razvijati etnocentričnost kod kupnje domaćih proizvoda čak i
ako kvalitetom ne zadovoljavaju. Problem u BiH je nacionalna podvojenost,
podjele i mržnje, a uz to i prisustvo korupcije. To nije glavni razlog, jer
istraživanja pokazuju da potrošači često i ne znaju porijeklo prehrambenih
proizvoda ali svakako postoji i dio koji prepozanaje i preferiraju nacionalno.
Tako dio potrošača preferira proizvode i iz susjednih država, naprimjer Hrvati
vole da kupuju Hrvatsko, a Srbi srpsko, a samo uže područje prihvata domaće
proizvode. Ipak brend proizvode ( uglavnom strane) prihvataju svi bez obzira
na njihovo porijeklo. Pristup u svemu se može promijeniti edukacijom uz
rasvjetljavanje činjenice da od kupnje domaćih proizvoda ovise penzije,
zdravstveno osiguranje, školstvo itd.
3. Globalizacija kanala distribucije hrane. Oko 80-90 % industrijskih
prehrambenih proizvoda distibuira se preko lanca velikih trgovačkih lanaca
koji su uglavnom u vlasništvu stranih kompanija. Samo 2 do 3 lanca u BiH su
domaći trgovački lanci
4. Problem brendiranja domaćih proizvoda. Obim fizičke proizvodnje
primarnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, kao i potencijali da se
postigne njihov kvalitet ukazuje na postojanje mogućnosti različitog oblika
razvoja tržišno perpoznatljivih proizvoda. Za brendiranja proizvoda,
36
neophodno je da je on kvalitetan i da ga ima u dovoljnim količinama, tako da
može konstantno biti prisutan na tržištu, ponuđen kupcima. naravno da potom
slijedi reklamiranje, jer se na taj način ubrzava proces upoznavanja kupca sa
proizvodom. Problem je taj što se poljoprivrednici ne bave direktno prodajom
svog proizvoda, nego to rade otkupljivači i nakupci. Pošto roba i ovako prolazi,
oni se ne trude da stvore poznato ime.
Značajniji potencijali regije
5. Na regiji SI BiH živi oko milion stanovnika od čega 70% u ruralnim područjima
i 30% u urbanim. Potencijal hrane regije SI BiH je u pogledu ljudskih,
zemljišnih i klimatskih resursa vrlo visok, i predstavlja u kvantitativnom
smislu područje sa najvećim nivoom proizvodnje hrane u BiH.
6. Udio površine regije u odnosu na ukupnu površinu BiH je relativno mali i
iznosi 14%, a udio broja stanovnika u odnosu na ukupan broj stanovnika BiH
je 26%.
7. Regija SI BiH u obradivim površinama u BiH participira sa 34%, naspram
udjela broja stanovnika koji je 26%, odnosno naspram udjela ukupne površine
koji je 14%.
8. Regija SI BiH je najveći proizvođač žitarica u BiH. Najzastupljenije žitarice su
kukuruz, pšenica, ječam, zob. Od ostalih žitarica u manjim količinama
proizvode se raž, tritikale, te dijelom i heljda koja se botanički ne ubraja u
žitarice. Udio proizvodnje kukuruza regije SI u ukupnoj proizvodnji kukuruza
BiH je oko 50%, pšenice 50-55%, ječma 35-40% i zobi 15-17%. Kukuruza se
proizvede između 400-500 hiljada tona na regiji SI BiH, što predstavlja 50-
53% od ukupne proizvodnje. Pšenice se proizvodi od 70-150 hiljada tona, što
je 40-70% od ukupne proizvodnje u BiH, ili 20-35% ukupnih potreba za
pšenicom u BiH.
9. Prema statističkim podacima BiH ima zadovoljenje domaće proizvodnje u
odnosu ukupne potrebe na nivou BiH pšenicom 43%, a kukuruzom 85%.
Pšenice se približno proizvodi na nivou BiH oko 230.000 tona a kukuruza
850.000 tona. Kad je u pitanju stanovništvo regije SI proizvodnja premašuje
njihove potrebe što je i razumljivo jer su Semberija i Posavina glavne žitnice
BiH. Kukuruz se uglavnom koristi za stočnu hranu a vrlo mali dio se prerađuje
u mlinsko-pekarskoj industriji.
10. Značajan potencijal kukuruza predstavljaju domaće sorte kukuruza Bosanaca,
Tvrdunca, Lijenca. Za proizvodnju Šećerca nema posebne tradicije ali njegova
37
prerada u svijetu ima sve veći porast. Preporuka je da se dio proizvodnje u
budućnosti preorjentiše na proizvodnju Šećerca te njegovu preradu i
pakovanje u industriji. Isto tako preporuka je da se autohtone sorte Bosanca
gaje u većim količinama zbog mogućnosti proizvodnje tipičnih proizvoda kao
što su proha, pura, kukuruzne pite i druga tradicionala jela kao mogućnost
razvoja turizma a naročito ruralnog, seoskog i agroturizma. Zbog još uvijek
prisutnog uvoza i nedovoljne proizvodnje kukuruza na nivou BiH ne
preporučuje se proizvodnja biogoriva na bazi kukuruza tj. etanola (zašto već
postoje indicije).
11. Pšenice se ne proizvodi dovoljno u BiH bez obzira na velike potencijale. Tako
da je očekivat i u budućnosti da će se uvoziti. Obzirom na zemljišni potencijal
postoji još prostora za povećanje proizvodnje pšenice i da se smanji uvoz sa
sadašnjih 60% uvoza na 20-30%.
12. U regiji SI se proizvodi oko 100.000 tona voća a u BiH 280.000 tona. Najviše se
proizvodi šljiva oko 70.000 tona a u BiH 150.000 tona. Od ukupno
proizvedenih količina šljive kako u regiji SI tako i u BiH 30 % se koristi za
proizvodnju rakije Šljivovice. Ukupna proizvodnja jabuke na regiji SI je oko
12.000 tona a u BiH 71.000 tona. Količina proizvedene kruške na regiji iznosi
oko 6.000 tona a u BiH 24.000 tona. Velike količine tropskog voća se uvoze u
BiH. Prisutan je fenomen da je cijena jabuka približno jednaka cijeni banana
što je stvorilo kod stanovništva naviku konzumiranja banana. Na regiji SI se
proizvodi oko 10.000 tona jagodičastog voća što čini 50 % ukupne proizvodnje
jagodičastog voća u BiH. Najviše jagodičastog voća proizvodi se u Gradačcu,
Čeliću, Bratuncu, Srebrenici itd. Najznačajnije voćna kultura je šljiva. U BiH se
proizvodi 140.000 tona šljive, regija SI u toj proizvodnji učestvuje sa 70.000
tona šljive. Najveći sirovinski potencijal u preradi voća je šljiva a njena prerada
nije iskorištena. Proizvodi koji mogu imati tržišnu konkurentnost su:
Smrznute polutke od šljiva, Suha šljiva, Marmelada i džem od šljiva,Pekmez od
šljiva, Koncentrat od šljiva za industriju duhana. Poseban potencijal
predstavljaju šumsko i bobičasto voće, šumski plodovi, gljive i puževi kao i
ostali šumski plodovi zbog toga što je 36% površine regije SI pod šumom. Ovi
proizvodi mogli bi se transformisati u prepoznatljiv brend regiona što su neke
firme već i uspjele kao što je Smrčak Zvornik (prerađivač gljiva). Problem u
ovom području je nedovoljna edukacija stanovništva u prikupljanju šumskih
plodova, ljekovitog i aromatičnog bilja.
38
13. Regija SI proizvodi 230.000 tona povrća a BiH 700.000 tona. Krompira se najviše proizvede i u regiji SI i u BiH. U Regiji SI se proizvede 120.000 tona a u BiH 400.000 tona krompira. Ukupna proizvodnja kupusa i kelja u regiji SI je 30.000 tona , dok se na nivou BiH proizvede oko 80.000 tona. Proizvodnja paprike u BiH iznosi oko 40.000 tona, regija u toj proizvodnji učestvuje sa 22.000 tona. Na nivou BiH proizvodi se 45.000 tona paradajza, učešće regije u toj proizvodnji je oko 20.000 tona. Takođe je značajna i proizvodnja krastavaca koja u BiH iznosi oko 26.000 tona, sama regija proizvodi 17.000 tona.
14. Mlijeka se proizvede oko 250-260 miliona litara, a u BiH oko 720-740 miliona
litara. Regija ima najveći potencijal proizvodnje mlijeka u BiH.
15. Usklađivanje legislative BiH sa legislativom EU je jako uznapredovalo, veći broj
zakona je donesen a koji nisu sprovedeni u praksi. Sprovođenje zakona u
praksi zahtjevalo bi nova ulaganja u infrastrukturu, pa je to vjerovatno jedan
od razloga zašto zakoni nisu vidljivi u praksi.
16. Struktura zemljišta i posjeda je još uvjek usitnjena te nedozvoljava primjenu
agrotehničkih mjera u cilju produktivnosti a i konkurentnosti domaće
proizvodnje. Prisutan je poticaj od strane države, kojeg prepoznaju primarni
poljoprivredni proizvođači. Međutim, poticaj se odnosi isključivo na količine
proizvoda, što je kao rezultat dalo povećanje proizvodnje u posljednjih 10
godina. Kvalitet proizvoda još uvijek je upitan jer ne postoji sistematičan
monitoring i kvaliteta prehrambenih proizvoda u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Ova činjenica umanjuje i konkurentnost domaćih proizvoda.
Poticaj kod proizvođača hrane je zanemariv i oni su orjentirani na slobodno
tržište, a u konkurenciji sa uvoznim proizvodima „gube bitku“.
17. Primarni poljoprivredni proizvođači nisu upoznati sa zahtjevima tržišta, kako
domaćeg tako i izvoznih tržišnih potencijala.
18. Nedovoljno je prisutna proizvodnja „organske“ hrane za koju raste potreba
kod nas i u svijetu.
19. Obzirom na prirodno i kulturno nasljeđe regije, postoje uslovi za razvoj
ruralnog, seoskog i agro-turizma koji su vezani za primarnu poljoprivrednu
proizvodnju.
20. Na regiji postoji znatan broj srednjih poljoprivrednih škola, ali ne postoji niti
jedan poljoprivredni fakultet. Edukacija stenovništva se obavlja kroz
neformalne i informativne oblike, kroz grupni i pojedinačni rad sa
zemljoradnicima, koji je nedovoljan za proizvodnju tržišno konkurentnih
39
proizvoda kako za domaće tako i za inostrano tržište.
21. Postoje velike rudničke površine: Banovići, Dubrave, Šikulje, Đurđevik, na
kojma nije izvršena rekultivacija i nastale su takozvane „mjesečeve rupe“, koje
se u savremenom shvatanju smatraju ekološkim kriminalom. Ovakav način
eksploatacije ide na štetu budućih generacija.
22. Stepen zadovoljenje potreba iz primarne poljoprivredne proizvodnje je na
relativno visokoj razini, za razliku od potreba za industrijski prerađenim
proizvodima gdje je nivo zadovoljenja potreba samo od 10-20%. Jedan od
razloga je nerazvijena svijest o potrebi kupnje domaćih proizvoda, a isto tako
nepostojanje domaćih prepoznatljivih brend marki iz ove vrste proizvodnje.
23. Autohtoni prehrambeni proizvodi iz primarne poljoprivredne proizvodnje i
prerade imaju osnove da se od njih grade prepoznatljive tržišne marke.
24. Većina poljoprivrednog stanovništva bavi se poljoprivredom kao dodatnom
djelatnosti i kao takav se registruje u državnim institucijama, a registraciju
koriste za sve ostale oblike trgovine (uskljucivo zbog primanja poticaja.
25. Primarni poljoprivredni proizvođači dožialjavaju ulogu države uglavnom kroz
postojanje subvencija Prerađivači gotovo da i ne primjećuju funkciju države u
stvaranjeu okvira za razvoj proizvodnje prehrambenih proizvoda.
26. Državne institucije smatraju svoju funkciju isključivo kroz obezbjeđenje
zakonodavnog okvira, kroz donošeje zakona koji se mahom ne sprovode u
djelu ( njaćešće zbog nepostojanja finansijske porške). Osim regulatorne
preporuka za uloga Vlade bi bila:Izgradnja stimulativnog regulatornog
okruženja i Tehnička pomoć
Preporuke:
1. Za razvoj poljoprivrede a time i prehrambene industrije potrebno je njegovati
projekte koji se odnose na
kupnju domaćih prvenstveno industrijskih proizvoda
razvijenje svijesti o značaju regionalizacije u proizvodnji i distribuciji
vlastitih prehrambenih
razvoj ruralnih područja i to na bazi poboljšanja ruralne životne
infrastrukture
40
održive tehnologije u poljoprivredi i proizvodji hrane
masovnu edukaciju stanovništva iz područja podizanja svijseti o značaju
proizvodnje hrane i kupnje domaćih proizvoda
razvoj tipičnih proizvoda posebno proizvoda sa geografskim porijeklom
edukacija rukovodilaca, vlasnika firmi kao I političar o stvaranju
prepoznatljvih trgovačkih marki prehrambenih proizvoda
2. U ruralnim područjima potrebno je razvijati koncepte razvoja ruralnog,
seoskog i agro turizma, koji su direktno povezani sa poljoprivredom i mogu
povećati tržište poljoprivrednim proizvođačima, što je trenutni trend u
zemljama EU. Pri tome je potrebno eksploatisati prirodno i kulturno nasljeđe.
3. Razvijanje brendova iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane. Razvoj
brendova treba da ide od mikrolokacija na nivou lokalnih zajednica prema
vrhu.Brend predstavlja i odražava se na emotivni status potrošača, najčešće
trajniji. Problem u BiH je siromštvo. Međutim proizvodnja hrane se može
prilagoditi i siromašnima uz stvaranje brenova jeftinih proizvoda Preporuke
Razvoj brenodva prehrambenih proizvoda sa niskom cijenom i zadovoljavajućeg kvaliteta Razvoj prehrambenih proizvoda konkurentnim prednostima Razvijanje programa i asocijacija potrošača za kupnju domaćih
proizvoda sa ciljem edukacija stanovništva
4. Mjere koje bi mogle unaprijediti uslove za razvoj primarne proizvodnje i
prerade mlijeka u BiH odnose se na unaprjeđenje uslova poslovanja
mljekarske industrije i unaprjeđenje ekonomskih uslova u primarnoj
proizvodnji mlijeka.
5. Mjere koje bi u narednom periodu mogle unaprijediti tržišne i proizvodne
uslove za razvoj mljekarske proizvodnje treba usmjeriti na unaprjeđenje
tržnih i proizvodnih uslova za razvoj mljekarske proizvodnje i podstaći
dugoročni razvoj mljekarske proizvodnje .
6. Sistemske mjere :
6.1. Usklađivanje legislative BiH sa EU.
6.2. Uključivanje javnih rezervi u rješavanje sezonskih i tržišnih oscilacija u
proizvodnji i na tržištu mlijeka.
6.3. Sanacija finansijske likvidnosti
6.4. Osigurati kontinuitet izvoza u buduće članice EU
6.5. Zahtjev EU za izuzimanje BiH iz sistema intervencija koje EU poduzima
prema trećim državama u kriznim situacijama na evropskom tržištu
6.6. Finansiranje izvoza.
6.7. Mjere zaštite domaće proizvodnje.
41
7. Ostale sistemske mjere:
8. Dugoročmo je sprovoditi mjere ukrupnjavanja posjeda uz uvođenje
mehanizacije kao i edukaciju poljoprivrednih proizvođača, uz uvođenje
agrotehničkih mjera.
9. Potrebno je povećati poticaje prehrambenoj industriji, a u cilju stvaranja
prepoznatljivih trgovačkih, robnih marki prehrambene industrije, bilo da se te
trgovačke marke uspostavljaju na osnovu kooperacije sa poznatim
prehrambenim proizvođačima iz inozemstva (kupovinom licenci ili frančiza),
ili da stvaraju vlastite brendove. Do sada dobri primjeri za to u BiH su: Argeta,
Perutnina, Ledo, Megle i dr..
10. Potrebno je osnovati Poljoprivredni fakultet na regiji.
11. Nastavne planove i programe Poljoprivrednog i Tehnološkog fakulteta treba
prilagoditi potencijalima proizvodnje i prerade hrane ekonomske regije SI BiH.
12. Posebno treba raditi projekte za održive tehnologije u proizvodnji hrane
nastale na površinama usljed devastacije zemljišta nakon eksploatacije uglja i
drugih ruda.
literatura:
1. Đurđvić D. (2011). Biljna proizvodnja 2010. godine. Statistički Bilten Federacije Bosne
i Hercegovine. Zavod za statistiku Fedracije BiH Sarajevo.
2. Domazet A. i saradnici. (2008).Strategija razvoja Tuzlanskog Kantona 2008 – 2013,
Ekonomski Institut Sarajevo.
3. EKONOMSKI institut d.o.o. Bijeljina. (2009). Strategija razvoja Brčko Distrikta (2008-
2017). Ekonomski institut Bijeljina.
4. Đurđević D. (2008). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni zavod za statistiku Sarajevo.
5. Đurđević D. (2009). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni zavod za statistiku Sarajevo.
6. Đurđević D. (2010). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni zavod za statistiku Sarajevo.
42
7. Đurđević D. (2009). Industrijska proizvodnja Federacije Bosne i Hercegovine.
Statistički Bilten Federacije Bosne i Hercegovine. Zavod za statistiku Fedracije BiH
Sarajevo.
8. Vidović J. i Kulić A. (2008). Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini. Bilten o
industrijskoj proizvodnji Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku BiH Sarajevo.
9. MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I
HERCEGOVINE. (2008). Godišnji izvještaj o stanju u sektoru poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH. Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu za
2008. godinu.
10. Markuš R. , Damir E. (2010). Analiza institucionalno-pravnog okvira i kapaciteta
poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja konkurentnosti,
kvaliteta proizvodnje i približavanja EU standardima. Inicijativa Građani ka/ za
Evropu. Radna grupa 3-poljoprivreda, hrana i ruralni razvoj Sarajevo
11. Jašić M. I sar. (2010).„Čuvanje voća i povrća u kontrolisanoj atmosferi“.Printcom
Tuzla.
12. Jašić M, Hadžimusić V. (2008)„Stanje i razvoj prehrambene industrije u Federaciji
BiH“. „Tranzicija“-Međunarodni naučno-stručni časopis za ekonomiju i politiku
tranzicije, Tuzla-Beograd. 19:7-21.
13. FAOSTAT: http://faostat.fao.org/default.aspx
14. Agencija za statistiku BiH: http://www.bhas.ba/
15. EUROSTAT: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home
16. Federalni zavod za statistiku BiH: http://www.fzs.ba/
43
PRILOZI
Tabela 4.1.1. Biljna proizvodnja Regije SI BiH 2009/10.
R/B
Oranične
površine i bašte prema načinu
korištenja
GODINA
2009 2010
1 Pšenica 136.351 71.996
2 Ječam 30.553 17.698
3 Zob 5.291 3.349
4 Kukur.zrno 529.389 457.914
A UKUP.ŽITA 701.584 550.957
5 Krompir 119.750 107.986
6 Grah 3.189 3.165
7 Luk crni 7.765 6.680
8 Kupus i kelj 30.133 31.300
9 Paradajz 21.744 16.678
10 Paprika 22.382 22.091
11 Krastavac 17.822 17.799
12 Luk bijeli 2.259 2.047
B UKUP.POV. 225.044 207.746
13 Jabuke 12.812 13.442
14 Kruške 6.237 5.697
15 Šljive 70.757 70.732
16 Bresk. i kajs. 1.061 959
17 Orasi 1.226 1.226
18 Trešnje 3.039 2.802
19 Višnje 1.544 1.383
C UKUP.VOĆA 96.676 96.241
D A+B+C 1.023.303 854.944
Tabela 4.1.2. Biljna proizvodnja TK za 2010.god
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Ba
no
vici
Če
lić
Do
bo
j Isto
k
Gra
čaa
nic
a
Gra
da
čac
Ka
lesija
Kla
da
nj
Lu
ka
va
c
Sa
pn
a
Sre
bre
nik
Te
oča
k
Tu
zla
Živ
inice
Uk
up
no
1 Pšenica 277 741 200 1197 3840 704 112 1929 150 238 75 252 364 10079
2 Ječam 12 323 23 35 30 226 3 450 8 86 20 20 66 1302
3 Zob 39 300 0 10 96 130 26 391 5 158 22 10 120 1307
4 Kukur.zrno 1480 3000 840 11184 19395 11520 756 14000 880 8672 2428 4430 8057 86642
A UKUP.ŽITA 1808 4364 1063 12426 23361 12580 897 16770 1043 9154 2545 4712 8607 99330
5 Krompir 2480 560 1050 6968 3900 8760 1950 8800 1440 5110 560 6000 10620 58198
6 Grah 69 60 0 48 160 75 10 20 2 60 4 40 150 698
7 Luk crni 24 282 120 728 900 140 48 240 6 604 50 120 333 3595
8 Kupus i kelj 30 100 40 600 4860 123 8 1950 7 383 0 120 30 8251
9 Paradajz 228 96 40 350 285 158 5 1000 12 174 32 200 680 3260
10 Paprika 2120
11 Krastavac 7545
12 Luk bijeli 1218
B UKUP.POV. 84885
13 Jabuke 120 263 184 402 4875 288 189 396 140 126 150 988 570 8691
14 Kruške 44 228 98 210 1260 133 55 74 70 35 62 231 352 2852
15 Šljive 441 5650 910 852 8415 990 288 461 140 1093 36 5809 1800 26885
16 Bresk. i kajs. 0 129 5 33 225 45 0 41 2 8 21 101 10 620
17 Orasi 28 59 39 99 72 48 0 45 21 12 21 67 7 518
18 Trešnje 92 90 33 24 506 77 9 68 17 33 62 256 135 1402
19 Višnje 56 99 9 2 21 36 0 30 8 28 15 115 50 469
C UKUP.VOĆA 781 6518 1278 1622 15374 1617 541 1115 398 1335 367 7567 2924 41437
D A+B+C 225652
Tabela 4.1.3. Biljna proizvodnja TK za 2009.god
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Ba
no
vici
Če
lić
Do
bo
j Isto
k
Gra
čaa
nic
a
Gra
da
čac
Ka
lesija
Kla
da
nj
Lu
ka
va
c
Sa
pn
a
Sre
bre
nik
Te
oča
k
Tu
zla
Živ
inice
Uk
up
no
1 Pšenica 500 760 720 1750 5477 1175 96 3905 165 458 340 700 429 16475
2 Ječam 35 316 180 68 53 292 12 1125 13 143 60 90 30 2417
3 Zob 64 330 0 64 115 228 12 880 8 246 30 0 54 2031
4 Kukur.zrno 1520 3600 1610 12734 20826 13500 823 12160 990 12290 3312 44500 9000 136865
A UKUP.ŽITA 2119 5006 2510 14616 26471 15195 943 18070 1176 13137 3742 45290 9513 157788
5 Krompir 2880 560 2400 7200 520 10650 2100 15770 1520 6750 1200 3947 15300 70797
6 Grah 0 45 0 28 170 96 10 14 3 60 80 7,5 150 663,5
7 Luk crni 30 270 150 1128 1040 225 48 188 6 587 80 137,5 350 4239,5
8 Kupus i kelj 30 130 40 600 4550 432 16 2250 7 370 0 165 300 8890
9 Paradajz 264 80 50 420 314 260 9 385 12 198 0 100 510 2602
10 Paprika 1846
11 Krastavac 8250
12 Luk bijeli 1488
B UKUP.POV. 98776
13 Jabuke 395 272 182 433 3900 304 189 655 102 136 224 3 345 7140
14 Kruške 144 286 96 238 1080 122 55 108 73 45 90 231 167 2735
15 Šljive 2050 6720 780 680 6300 957 288 710 140 867 975 1839 1400 23706
16 Bresk. i kajs. 0 134 11 25 264 51 0 38 3 11 25 94 8 664
17 Orasi 117 68 52 59 61 48 0 77 22 11 35 80 6 636
18 Trešnje 90 112 98 28 450 94 22 77 22 53 48 255 86 1435
19 Višnje 54 147 17 1 20 41 0 32 8 38 20 115 41 534
C UKUP.VOĆA 2850 7739 1236 1464 12075 1617 554 1697 370 1161 1417 2617 2053 36850
D A+B+C 293414
Tabela 4.1.4. Biljna proizvodnja opština iz RS-a u SI BiH za 2009 god.
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Bije
ljina
Bra
tun
ac
Lo
pa
re
Milići
Mo
driča
Osm
aci
Pe
lag
ićev
o
Pe
trov
o
Sre
bre
nic
a
Bo
san
.Bro
d
D.Ž
ab
ari
Ša
ma
c
Še
ko
vići
Ug
ljev
ik
Vla
sen
ica
Vu
ko
sav
lje
Zv
orn
ik
Uk
up
no
1 Pšenica 57290 228 1049 80 5313 189 4239 875 394 1400 1912 8640 17 3776 70 2000 1960 89432
2 Ječam 15318 22 420 50 3312 88 520 105 27 812 282 1712 11 31 0 185 429 23324
3 Zob 156 0 81 145 284 24 406 15 6 800 32 110 2 0 44 120 4 2229
4 Kukur.zrno 124609 6125 9570 4324 57431 1855 9425 1775 214 8385 4999 35060 1193 13905 1554 15660 30475 326559
A UKUP.ŽITA 197373 6375 11120 4599 66340 2156 14590 2770 641 11397 7225 45522 1223 17712 1668 17965 32868 441544
5 Krompir 18024 1139 2644 1080 4975,5 390 39 2300 293 1140 106 1700 105 944 2841 67 3850 41637,5
6 Grah 1100 119 58 17 84,2 14 23 20 17 174 23 50 5 130 9 9 73 1925,2
7 Luk crni 1082 128 73 39 185 14 10 150 28 150 3 375 4 109 10 1 174 2535
8 Kupus i kelj 8640 68 63 25 1423,1 36 26 400 50 180 32 3240 1 54 55 3 1647 15943,1
9 Paradajz 12900 56 15 6 470,4 28 20 200 40 120 15 2760 1 67 11 3 545 17257,4
10 Paprika 15410 55 8 15 439 9 30 80 68 150 12 2700 1 78 4 3 480 19542
11 Krastavac 3800 32 6 9 308 80 20 150 66 330 10 1200 1 32 17 1 2915 8977
12 Luk bijeli 270 34 28 3 36 9 0 10 10 80 1 60 1 61 4 1 12 620
B UKUP.POV. 61226 1631 2895 1194 7921,2 580 168 3310 572 2324 202 12085 119 1475 2951 88 9696 108437,2
13 Jabuke 1123 413 529 89 327 71 44 70 703 26 26 205 15 508 54 72 420 4695
14 Kruške 616 86 334 4 157 70 16 48 203 19 15 99 5 467 33 3 200 2375
15 Šljive 3725 1377 7802 870 2643 440 325 135 902 3150 109 0 115 9170 508 237 2470 33978
16 Bresk. i kajs. 63 5 57 0 21 3 6 14 12 0 11 31 0 37 0 0 18 278
17 Orasi 90 71 15 4 29 45 4 4 79 15 2 40 2 82 26 5 20 533
18 Trešnje 166 192 197 5 122 15 18 52 59 13 4 52 5 200 15 50 156 1321
19 Višnje 99 21 85 1 130 14 11 20 16 12 10 92 0 43 2 1 21 578
C UKUP.VOĆA 5882 2165 9019 973 3429 658 424 343 1974 3235 177 519 142 10507 638 368 3305 43758
D A+B+C 264481 10171 23034 6766 77690,2 3394 15182 6423 3187 16956 7604 58126 1484 29694 5257 18421 45869 593739,2
Tabela 4.1.5. Biljna proizvodnja opština iz RS-a u SI BiH za 2010 god.
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Bije
ljina
Bra
tun
ac
Lo
pa
re
Milići
Mo
driča
Osm
aci
Pe
lag
ićev
o
Pe
trov
o
Sre
bre
nic
a
Bo
san
.Bro
d
D.Ž
ab
ari
Ša
ma
c
Še
ko
vići
Ug
ljev
ik
Vla
sen
ica
Vu
ko
sav
lje
Zv
orn
ik
Uk
up
no
1 Pšenica 23605 202 855 58 3945 300 1942 735 273 1000 1292 3865 11 2058 56 2000 1225 43422
2 Ječam 7744 20 115 45 2354 32 160 108 31 500 210 930 12 10 6 185 242 12704
3 Zob 70 0 130 96 112 16 60 30 9 625 50 63 3 0 28 120 5 1417
4 Kukur.zrno 133857 5440 7625 4095 51505 1575 9082 1200,5 230 9250 6880 36623 771 11760 1722 13050 26100 320765,5
A UKUP.ŽITA 165276 5662 8725 4294 57916 1923 11244 2073,5 543 11375 8432 41481 797 13828 1812 15355 27572 378308,5
5 Krompir 19009 1890 935 1150 4292,4 270 6 2300 317 1170 63 1600 293 806 5670 67 3450 43288,4
6 Grah 1084 105 60 16 112 21 2 20 19 210 24 46,2 15 99 9 1 100 1943,2
7 Luk crni 722 132 56 43 175,5 12 0 150 31 80 2 390 21 84 8 1 180 2087,5
8 Kupus i kelj 9100 63 42 24 1485 30 8 400 67 240 26 3420 12 40 45 3 1584 16589
9 Paradajz 6750 52 14 7 453,2 12 2 200 39 150 12 2730 8 51 10 3 600 11093,2
10 Paprika 15000 54 5 15 451 9 2 80 76 120 13 2700 8 58 6 3 440 19040
11 Krastavac 4400 42 6 17 340 60 0 150 81 350 8 1260 20 23 21 1 2850 9629
12 Luk bijeli 240 48 27 3 35 9 0 100 12 84 1 60 3 55 6 1 11 695
B UKUP.POV. 56305 2386 1145 1275 7344,1 423 20 3400 642 2404 149 12206,2 380 1216 5775 80 9215 104365,3
13 Jabuke 624 384 483 95 323 47 23 70 700 20 26 205 34 363 47 72 432 3948
14 Kruške 347 82 278 4 155 42 13 60 188 38 15 99 16 280 29 3 194 1843
15 Šljive 2980 1253 7336 784 2408 220 600 180 900 3000 105 480 233 8254 381 237 2376 31727
16 Bresk. i kajs. 28 5 113 0 14 2 2 17 10 0 2 32 0 26 0 0 17 268
17 Orasi 90 67 12 4 26 36 5 7 80 10 10 40 7 55 20 5 22 496
18 Trešnje 124 17 299 4 101 13 5 78 51 13 4 59 14 120 21 50 137 1110
19 Višnje 59 18 102 1 124 14 5 28 15 12 8 108 1 32 2 1 20 550
C UKUP.VOĆA 4252 1826 8623 892 3151 374 653 440 1944 3093 170 1023 305 9130 500 368 3198 39942
D A+B+C 225833 9874 18493 6461 68411,1 2720 11917 5913,5 3129 16872 8751 54710,2 1482 24174 8087 15803 39985 522615,8
1
Tabela 4.1.6. Biljna proizvodnja opština POK-a
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Do
m.-Š
am
.
Od
žak
Ora
šje
Uk
up
no
1 Pšenica 1595 6970 6992 15557
2 Ječam 275 1107 1120 2502
3 Zob 25 185 47 257
4 Kukur.zrno 3650 19250 14300 37200
A UKUP.ŽITA 5545 27512 22459 55516
5 Krompir 120 1920 1350 3390
6 Grah 15 87,5 38 140,5
7 Luk crni 20 600 230 850
8 Kupus i kelj 120 4400 570 5090
9 Paradajz 150 1300 360 1810
10 Paprika 910
11 Krastavac 495
12 Luk bijeli 126
B UKUP.POV. 12811,5
13 Jabuke 24 75 118 217
14 Kruške 7 57 28 92
15 Šljive 110 440 387 937
16 Bresk. i kajs. 1 25 8 34
17 Orasi 11 9 8 28
18 Trešnje 9 28 6 43
19 Višnje 2 24 14 40
C UKUP.VOĆA 164 658 569 1391
D A+B+C 69718,5
1
Tabela 4.1.7. Biljna proizvodnja opština POK-a za 2010 god.
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
Do
m.-Š
am
.
Od
žak
Ora
šje
Uk
up
no
1 Pšenica 840 2990 4305 8135
2 Ječam 147 575 1330 2052
3 Zob 0 100 0 100
4 Kukur.zrno 2500 13475 11256 27231
A UKUP.ŽITA 3487 17140 16891 37518
5 Krompir 80 3000 920 4000
6 Grah 10 120 36 166
7 Luk crni 12 700 180 892
8 Kupus i kelj 80 5750 420 6250
9 Paradajz 90 1800 360 2250
10 Paprika 847
11 Krastavac 525
12 Luk bijeli 114
B UKUP.POV. 15044
13 Jabuke 30 62 122 214
14 Kruške 9 53 29 91
15 Šljive 110 410 400 920
16 Bresk. i kajs. 2 10 10 22
17 Orasi 15 18 8 41
18 Trešnje 10 17 6 33
19 Višnje 2 13 14 29
C UKUP.VOĆA 178 583 589 1350
D A+B+C 53912
2
Tabela 4.1.8. Biljna proizvodnja Brčko Distrikta za 2009 i 2010 god.
R/B
Oranične površine i
bašte prema. nač.
koriš.
20
09
20
10
1 Pšenica 14887 10360
2 Ječam 2310 1640
3 Zob 774 525
4 Kukur.zrno 28765 23275
A UKUP.ŽITA 46736 35800
5 Krompir 3925 2500
6 Grah 460 358
7 Luk crni 140 105
8 Kupus i kelj 210 210
9 Paradajz 75 75
10 Paprika 84 84
11 Krastavac 100 100
12 Luk bijeli 25 20
B UKUP.POV. 5019 3452
13 Jabuke 760 589
14 Kruške 1035 911
15 Šljive 12136 11200
16 Bresk. i kajs. 85 49
17 Orasi 28,5 171
18 Trešnje 240 257
19 Višnje 392 335
C UKUP.VOĆA 14676,5 13512
D A+B+C 66431,5 52764
3
KULTURA Jed.mjere POK TK B.Distrikt RS SI BIH
Djetelina t 1476 9598 1800 14399 27273
Lucerka t 1106 8421 950 21235 31712
Kukuruz zeleni t 14300 101619 2075 30815 148809
Stočna repa t 207 1280 0 317 1804
Ostalo krmno bilje t 0 0 630 814 1444
Trava djet. Smjesa t 657 9564 360 0 10581
UKUPNO t 17746 130482 5455 67580 221263
Adaptirano na osnovu podataka: Agencije za statistiku BiH, FZS, RZS RS
Tabela: 4.1.4.2. Proizvodnja krmnih kultura po općinama Regije SI BiH (2009).
Tabela:4.1.4.1. Proizvodnja krmnih kultura u BiH (2009).
Kultura Proizvodnja (t)
Kukuruz za krmu 471.004
Djetelina 138.597
Lucerka 133.489
TDS 98.155
Stocna repa 14.963
Mješavina trava i mahunjaca 3.196
Mješavina mahunjaca i žita 3.182
Grahorica 701
Ukupno: 863.287
Izvor: Agencija za statistiku BiH
4
Tabela 4.2.1.1. Broj krava i proizvodnja mlijeka na nivou BiH
Godina razvoja Broj krava (000 grla)
Proizvodnja mlijeka (000 l )
2005 315 616.895
2006 312 652.894
2007 307 724.251
2008 297 737.159
2009 293.169 733.779
Izvor: Milkprocessing
Tabela 4.2.1.2. Broj krava i proizvodnja mlijeka na nivou Regije SI BiH
Godina razvoja Broj krava (000 grla)
Proizvodnja mlijeka (000 l )
2005 110,3 215913,3
2006 109,2 228512,9
2007 107,5 253487,9
2008 104,0 258005,7
2009 102609,2 256822,7
Adaptirano na osnovu podataka Milkprocessing
5
Tabela 4.2.2.1. Zaklana stoka i perad u BiH (2009).
Broj
Goveda (ukupno) 145.995
Telad 73.132
Junad 58.831
Ostala goveda 14.032
Ovce (ukupno) 98.544
Jagnjad 70.573
Ostale ovce 27.971
Svinje (ukupno) 144.418
Prasad 27.319
Ostale svinje 117.099
Perad ukupno (000) 24.039
Tovljeni pilići 23.761
Ostala perad 278
Izvor: Agencija za statistiku BiH
6
Tabela 4.2.2.2. Zaklana stoka i perad po općinama u Regiji SI BiH (2009).
TK POK BD RS SI BIH
Goveda (ukupno) 25436 2014 3823 19826 51098
Telad 12741 1009 1915 9931 25596
Junad 10250 812 1540 7989 20591
Ostala goveda 2445 194 367 1905 4911
Ovce (ukupno) 17169 1360 2580 13382 34490
Jagnjad 12295 974 1848 9584 24701
Ostale ovce 4873 386 732 3798 9790
Svinje (ukupno) 25161 1993 3781 19611 50546
Prasad 4760 377 715 3710 9562
Ostale svinje 20401 1616 3066 15902 40985
Perad ukupno (000) 4188 332 629 3264 8414
Tovljeni pilići 4140 328 622 3227 8316
Ostala perad 48 4 7 38 97
Adaptirano na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH
Tabela 4.2.4.1. Stočna proizvodnja u BiH (2009).
Ukupno
Vuna (t) 1.438
Broj striženih ovaca 918.070
Po ovci (kg) 1.6.
Jaja (000 komada) 785.840 Broj koka nosilica (000 komada) 3.899
Po nosilici komada 202
Med (t) 3.261
Po košnici (kg) 9.4.
Izvor: Agencija za statistiku BiH Tabela 4.2.4.2. Stočna proizvodnja po općinama u Regiji SI BiH (2009).
TK POK BD RS SI BIH
Vuna (t) 251 20 38 195 503
Broj striženih ovaca 159.949 12.667 24.038 124.670 321.325
Po ovci (kg) 1,6, 1,6, 1,6, 1,6, 1,6,
Jaja (000 komada) 136.912 10.842 20.576 106.714 275.044
Broj koka nosilica (000 komada) 679 54 102 529 1.365
Po nosilici komada 202 202 202 202 202
Med (t) 568 45 19 443 1.141
Po košnici (kg) 9 9 9 9 9
Adaptirano na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH
7
Tabela Broj rodnih stabala najvažnijih vrsta voćaka u BiH (u 000)
Entitet
Kanton Šljiva Jabuka Kruška Breskva Trešnja Višnja Orasi Ukupno
Unsko-sa k. 913 128 63 6,8 33 2,7 86 1233
Posavski k. 108 13 10 0,5 2,7 9,2 4,3 148
Tuzlanski k. 1476 165 150 12 79 76 43 2001
Zeni. -Dob.k. 1114 292 186 1,5 68 16 37 1715
Bosa.Podr.k 152 79 39 0,5 52 9,7 18 350
Srednjebo.k 466 119 66 0 18 0,9 11 681
Herce-ner. k 403 161 89 198 213 68 39 1171
Zapa.-her. k. 16 16 7 12 32 5,4 13 101
Sarajevski.k. 341 102 89 0,3 9,2 6,3 5,8 554
Hercegbos.k 72 20 7,4 - 2 2,9 5,7 110
Ukupno FBiH 5061 1095 706 232 510 197 263 8064
RS 7670 1586 1005 130 424 319 262 11396
Ukupno BiH 12731 2681 1711 362 934 516 525 19460
Najzastupljenija vrsta voća je šljiva, sa sve većom orijentacijom prema proizvodnji jabuke i
kruške. Najveća ekspanzija može se evidentirati u proizvodnji jagodastog voća i to malina i
jagoda, ali zvanične podacio širenju ove proizvodnje ne postoje, ali iz broja podignutih novih
zasada opaža se njihov brzi rast.
8
Tabela Broj rodnih stabala različitog voća u Federaciji BiH1
R.br. Vrsta voća 2005. 2006. 2007. 2008.
1. Šljiva 4.831.757 4.859.907 4.987.503 5.274.841
2. Jabuka 1.544.878 1.747.846 1.914.616 2.085.378
3. Kruška 861.750 847.248 966.744 1.008.031
4. Trešnje 376.218 386.979 401.421 422.314
5. Višnje 129.268 133.273 141.411 152.331
6. Kajsije 46.351 51.539 58.116 63.079
7. Breskve 387.656 400.616 403.173 476.915
8. Orah 295.503 296.279 303.798 309.362
9. Grožđe 9.962.000 10.037.000 10.426.000 12.148.000
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u posljednjim godinama bilježi se povećanje
zasađenih stabala, odnosno rodnih stabala voća, a time bi trebalo očekivati i povećanje
proizvodnje. Ukupna površina pod voćnjacima u 2007. godini je 43.000 hektara. Međutim i
pored toga izostalo je permanentno povećanje proizvodnje voća. Razlog tome je: prilična starost
voćnjaka, neodgovarajući sortiment, male površine, nedovoljno zastupljene komercijalne sorte
voća, nekorištenje savremenih metoda u proizvodnji i zaštiti voćnjaka i sl.
U posljednjim godinama došlo je do znatnog ulaganja u podizanju novih voćnjaka sa modernom
tehnologijom i zaštitom. Tome su doprinijeli i poticaji koje obezbjeđuje Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa kantonalnim ministarstvima poljoprivrede i drugi
nivoi institucija vlasti.
1 Izvor: Federalni zavod za statistiku.
9
Tabela Proizvodnja pojedinih vrsta voća u Federaciji BiH2
R.br. Vrsta voća 2005. 2006. 2007. 2008.
1. Šljiva 26.334 37.950 45.277 35.044
2. Jabuka 17.465 20.604 19.702 21.057
3. Kruška 8.034 7.875 7.458 8.280
4. Trešnje 4.015 3.995 4.567 4.805
5. Višnje 1.089 1.118 1.201 1.353
6. Kajsije 331 498 582 418
7. Breskve 5.640 6.581 6.942 7.757
8. Orah 2.368 2.386 2.687 2.572
9. Grožđe 20.813 19.900 18.735 21.866
2 Izvor: Federalni zavod za statistiku i Statistički godišnjak Federacije BiH 2008. godina.
10
Tabela Novozasnovani voćnjaci i vinogradi od 2002. do 2007. godine podsticani od
Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva3(u hektarima)
Vrsta
voća USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK KS HBK FBiH
Šljiva 11 146,8 2076,6 47,3 4,37 78,13 25,62 1,22 2,7 2393,91
Jabuka 1,5 6,3 83,2 41,2 64,99 38,22 49,6 0,98 3,4 0,68 290,25
Kruška 2,3 4 57,7 9,4 0,5 3,49 5,44 0,7 83,5
Trešnja 2,4 1,3 45,21 0,33 49,23
Višnja 0,7 16,5 2 5,66 25,56 1,75 0,95 53,07
Kajsija 18,3 7,5 25,83
Breskva 1 3,3 123,96 128,33
Nektarina 0,3 0,3
Orah 1,17 36,6 86,7 250,3 19,77 13,16 2,3 0,9 4,8 0,76 416,6
Malina 8,47 10,5 26,5 2,75 15,75 0,1 64,1
Ostalo 14,3 37,1 357,5 99,2 46,32 79,59 211,01 2,72 13,25 2,06 863
Grožđe 3,9 514,72 102,01 620,7
UKUPNO 38,9 232,6 2712,9 476 138,7 235,3 496,5 7,9 25,9 3,5 4368,2
I pored svojih klimatskih i zemljišnih pogodnosti u proizvodnji voća Federacija BiH i Bosna i
Hercegovina nisu upotpunosti iskoristile te mogućnosti u smislu veće proizvodnje voća. Još
uvijek je prisutan veliki uvoz kontinentalnog voća koji se kreće oko 60.000 do 80.000 tona u
proteklim godinama. Uvoz svježeg voća u FBiH i BiH, na agrume i banane otpada oko 49,3 %,
odnosno 53,5% prikazanog uvoza. Od ukupnog uvoza svježeg voća oko 75 do 80 % se uvozilo
preko firmi iz Federacije BiH.
3 Izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
11
Tabela Uvoz svježeg voća u FBiH i BiH (u tonama)
R.br Vrste
voća
2007. 2008. 2009.
F BiH BiH F BiH BiH F BiH BiH
1. Jabuka - 20.402 12.537 25.422 14.899 28.307
2. Kruška - 3.031 1.869 2.276 1.854 2.111
3.
Kajsija –
marelica - 259 231 341
291 525
4. Višnja - 79 35 2.104 175 2.612
5. Trešnja - 6 2,5 6 0 2
6. Breskva - 1.698 1.154 1.657 741 2.062
7. Nektarina - 2.456 1.616 2.001 1.360 2.295
8. Šljiva - 2.981 781 4.256 775 4.898
9. Jagoda - 77 201 212 171 186
10. Malina - 2 - - 41
11. Narandža - 38.320 34.255 35.301 13.968 16.400
12. Mandarina - 14.106 15.469 17.753 14.537 16.520
13. Limunika - 1.660 1.811 2.098 1.468 1.679
14. Limun - 9.321 7.080 8.177 7.919 9.159
15. Grožđe svježe - 7.516 6.888 9.653 5.444 7.765
16. Lubenica - 10.566 4.973 8.485 6.712 11.398
17. Dinja - 1.197 740 886 632 809
18. Banana - 38.320 34.255 35.301 32.298 32.433
19. Kivi - 2.829 2.137 2.399 2819 3065
20. Ukupno - 154.826 126.035 158.328 106.063 142.266
Kada se posmatra izvoz voća, najviše je zastupljen izvoz jabuka, šljiva i lubenica, ali te količine
nisu velike u odnosu na količine tog voća kojeg uvozimo. Izvoz voća u posljednjim godinama
bilježi povećanje količina.
12
Tabela . Izvoz svježeg voća iz FBiH i BiH (u tonama)
R.br. Vrste
voća
2007. 2008. 2009.
FBiH BiH FBiH BiH FBiH BiH
1. Jabuka - 4128 171,6 3.154,8 58 3.615
2. Kruška - 298 4,4 793 68 978
3.
Kajsija –
marelica - 0 0 0
9 50
4. Višnja - 0 0 0 0 70
5. Trešnja - 0 0 0 0 0
6. Breskva - 426,9 206,8 211,3 276 346
7. Nektarina - 323,5 144,3 144,6 191 203
8. Šljiva - 3.121,40 774,4 2.019,30 1.226 2.641
9. Jagoda - 144,5 67 93 30 42
10. Malina - 12 0,5 4,3 1 10
11. Borovnica - 108,5 12,7 40,9 8 33
12. Limun - 0 35,3 35,3 44 44
13.
Grožđe
svježe - 374,4 290,6 524
649 710
14. Lubenica - 1.028 485,8 1.380,80 64 902
15. Dinja - 11,5 48,8 77,2 12 12
16. Kivi - 61,4 103,1 103,1 180 196
17. Ukupno - 10.038,1 2.345,3 8.581,6 2.816 9.852
13
PODACI O FIRMAMA I POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA
1
PRIVREDNO DRUŠTVO
Jed. mj
Realni kapacitet
Domaće tržište
gotovih proizvoda
MLINOVI 1. «MLIN I PEKARA d.d. Ljubače-Tuzla»
Ljubače kod Tuzle, Ljubače b.b.
t/24h
150
100% 2. «REBRONJA», /Doboj-Istok/ Brijesnica Velika bb t/24h 24 100% 3. «MLINKOMERC»,Kalesija, Miljanovci bb t/24h 20 100% 4. «MLINOLES», Gračanica ,Branilaca grada b.b. t/24h 20 100%
5. D.O.O. INTER – KLAS mlin „PLANE“ Tuzla, Plane b.b. t/24h 20
6. D.O.O. INTER – KLAS mlin „PURAČIĆ“ Lukavac t/24h 15
7. "EUROTRANS", Gradačac, Šehitluci 80 t/24h 100 100%
8. "MLINORAD" Čelić, Nahvioci bb t/24h 15 POGON TJESTENINE
1. "INDIRA" Gradačac, VI Bataljona 38 t 500 100% lUKAVAC t 700 100% POGONI PRERADE VOĆA I POVRĆA
1. «VEGAFRUIT» GradačacSarajevska bb 50% 2. «FANA» d.o.o. Srebrenik , Hazima Vikala bb t 993 44% 3. "Goldenagro" Živinice, Bašigovci bb, t 300
4. «MAJEVIČANKA» Gornja Tuzla POGONI FLIPSA I ČIPSA
1. «CORN FLIPS» tvornica MAJEVICA,Srebrenik ,Hazima Vikala bb t Flips 660 Čips 450
90%
2. «VOĆAR» Maoča, Gornji Rahić 112 t Oblatne 300 Flips 500
76%
POGONI PRERADE ČAJA
2
1. «BILJANA» Maoča 76208, Maoča bb kom Čaj 2.500.000 Začini1.000.000
70%
UPISNIK PROIZVOĐAČA OSVJEŽAVAJUĆIH BEZALKOHOLNIH PIĆA, VOĆNIH SOKOVA, SIRUPA I FLAŠIRANIH VODA
R/b Proizvođač Adresa Proizvodni
program Kapacitet pogona Napomena
1 "Čamdžić-komerc" doo,
Kladanj
Hamdije Selića 36,
Kladanj
BAP
voćni sokovi
sirupi
flaširana voda
0,33; 0,5; 1,5; 2 i 5 l
5000 l / 8 sati
2 "GPG Inženjering" doo,
Lukavac
Septembarska do
broja 10, Lukavac
BAP-pet 0,5 i 2 l
flaširana voda-pet
0,5; 2 i 5 l
1500 boca od 2l /
sat
3 "Cevita" doo Tuzla Paligorići 6, Tuzla
BAP-gazirana PET
0,5 i 2 l
BAP-negazirana
PET 0,5 i 2 l
voćni sirupi - PET
1 l
1200 l / sat
4 SZR "Lokrum", vl. Delić Hadžib,
Gradačac
Gradačac,
vlasnik Delić
Hadžib
BAP-gazirana
BAP-negazirana
PET 0,33; 0,5; 1;
1,5 i 2 l
10.000 l /
mjesečno
3
5 "Vegafruit" doo, Gradačac Sarajevska bb,
Gradačac
voćni sokovi -
staklo
voćni sirupi - staklo
0,2 - 1 l
12.000 l / sat
6 "BTM" Banovići Banovići,
vlasnik Golić Željko
BAP
voćni sokovi
sirupi
0,5; 1; 1,5 i 2 l
7 "Papago" doo Lukavac Lukavac,
Kačare bb
BAP
flaširana voda-
gazirana
flaširana voda-
negazirana PET-
ambalaža 0,5; 2; i
5l
1000 l/ sat
8 "Opel" doo Lukavac Lukavac,
D.Poljice bb
BAP
flaširana voda-
gazirana
flaširana voda-
negazirana
sirupi
PET-ambalaža 0,5;
1,5; i 5l
600 boca po 2l / 8
sati
9 "Rehuplast" doo Lukavac, Tuzlanski odred
bb, Lukavac
sirupi 1 l
BAP-gazirana
BAP-negazirana
PET 0,5 i 2 l
4000 l / 8 sati
4
10 SZR "Ines" vl. Hodžić Ismet
M.Merdžanića 20, Tuzla
BAP-gazirana
BAP-negazirana
flaširana voda-
gazirana
PET-ambalaža 1 i 2
l
300 l / sat nepoznato šta
danas rade
11 "Zdravnik" doo Srebrenik, Gornji Hrgovi,
Srebrenik
BAP - gazirana
flaširana voda-
gazirana
flaširana voda-
negazirana
nepoznato šta
danas rade
12 "Fibios - Azapagić" Tuzla Goli Brijeg 1, Tuzla
BAP
voćni sokovi
voćni sirupi
sokovi 2000 l
sirupi 400 l
13 "Pivara" dd Tuzla M.Tita 163, Tuzla
mineralna voda
voćni sokovi
sirupi
ledeni čaj
mineralna voda
52000 l / 8 sati
voćni sokovi
52000 l / 8 sati
ledeni čaj 40000 l
/ 8 sati
14 "Fana" doo Srebrenik
Ul. Hazima Vikala
bb,
Srebenik
voćni sokovi
voćni sirupi 5000 l / 8 sati
15 "Lu - prom" Živinice Magistralni put 7,
Živinice
voćni sokovi
voćni sirupi
voćni sokovi 4200
l / 8 sati voćni
sirupi 2000 l / 8
sati
5
16 "Altin company" Tuzla
Fadila Jahića
Španca 43,
Tuzla
BAP-gazirana
BAP-negazirana
izvorska voda
32000 boca / 8 sati
17 "Bony" doo Tuzla Morančani 32 A,
Tuzla
BAP-gazirana
BAP-negazirana
sirupi
25000 l / sat
18 "Kobens" doo Živinice Priluk, Živinice
prirodna izvorska
voda
mineralna voda
800 l / sat
19 "Gakom" doo Gračanica Orahovica gonja,
Gračanica
BAP
voćni sirupi
mineralna voda
20 "Babić" doo Srebrenik Ormanica bb,
Srebrenik
BAP-gazirana
BAP-negazirana
mineralna voda
10.000 l / 8 sati
21 "Plama" doo Tuzla Tušanj 149, Tuzla
proizvodnja
mineralne vode
negazirane
2.000.000 l
godišnje
6
Privredno društvo Adresa Kontakt tel/fax mail Kapacitet
MESNA INDUSTRIJA
Menprom Gornja Tuzla Ahmeta Kobića bb
75000 Tuzla
035/393-773
035/393-774
menprom&bih.net.ba 10.000
Pilkom Gradačac Kerep bb, 76250 Gračanica 035/865-209
061/899-265
16.800
MLJEKARE
Milch Product Smajić Arapovac bb
75246 Čelić
035/662-200
035/662-270
061 169 150
milcharapovac
@hotmail.com
6.000
Prerada i promet mlijeka Mitra Trifunovića Uče 125,
75000 Tuzla
035/302-420
035/398-085
061 896-454
ppm-tz&bih.net.ba 100.000
7
Inmer Gradačac Željeznička bb
76250
035/822-055
035/821-171
033/766-286
061/164-441
anis.suldic@ dukat.ba
100.000
Noćko Komerc Živinice Svojat 109
75270 Živinice
035/773-888
061/196-133
20.000
Sirko Gračanica Gračaničkih gazija bb,
76250 Gračanica
035/704-855 [email protected] 3.000
8
RB NAZIV FIRME ADRESA FIRME OPŠTINA TELEFON/FAX
1. “Anđelika MB” doo Kalesija Brezik bb 75260 KALESIJA 035-615-715-f
2. “Dina” Tuzla Velja Lukića 225 75000 TUZLA 269-342;061/682-990
3. “Duhan” DD Gradačac 25 Novembar 3 76250 GRADAČAC 035/ 817-142, 816-919-F;817-253
4. “Erby” doo Gračanica Ritošići bb 75320 GRAČANICA 035/702-870-T-F
5. “Fana” d.o.o. Srebrenik Hazima Vikala bb 75350 SREBRENIK 035-694-159=t,f; 694-155; 694-099
6. “Flora – med” doo Tuzla Stari grad br. 9 75000 TUZLA 035-263-502/f-251-035
7. “Gakom” doo Gračanica g.Orahovica abb 75320 GRAČANICA t=035/710-600=f
8. “Gamus” doo Tuzla Proleterskih brigada 60 75000 TUZLA 035-806-622
9. “Gradačački sajam” doo Gradačac Huesin Kapetana Gradaščevića
57
76250 GRADAČAC 035/ 817-133, 817-460=f
10. “Greny-smit” doo Gradačac Gornji Lukavac 129 76250 GRADAČAC 035-818-808; 861-400-F
9
11. “Indira” doo Gradačac Radnih brigada 38 76250 GRADAČAC 035-816-180
12. “Inmer” doo Gradačac Željeznička bb 76250 GRADAČAC 821-170,821-171-F; 821-172
13. “Intersenko” doo Gradačac Esada Taslidžića 9 76250 GRADAČAC 035/818-587,T-F-
14. “Irgos DDP” doo Banovići Radnička bb 75290 BANOVIĆI 035/875-139-F
15. “Menprom” doo Gornja Tuzla Ahmeta Kobića bb 75208 Gornja Tuzla 035/393-774; 035/393-775
16. “Memos – Pak” doo Gračanica Šake bb 75320 GRAČANICA 035-797-345 /061-739-497
17. “Milch product Smajić” doo Čelić Arapovac bb 75246 ČELIĆ 035/662-200;f-662-270
18. “Milk cow” doo Gradačac Kerep bb 76250 GRADAČAC 035/865-221-T-F
19. “Mini korn” doo Tuzla Krojčica 128 75000 TUZLA 035/396-832
20. “Mini ribnjak” Srebrenik Gornji Hrgovi 75356 ŠPIONICA 049-750-220
21. “Naturprodukt” doo Gradačac Naselje Mionica br. 2 76250 GRADAČAC 035-857-026
22. “Plant” doo Tuzla Slatina 2 75000 TUZLA 035/288-166,288-186-F
23. “Poljoprivredni zavod” Tuzla Obala Zmaja od Bosne 10 75000 TUZLA 035-296-500; 296-210; 296-205-F
24. “Rubus” doo Sapna 206.Viteške brigade bb 75411 SAPNA 035/597-361
25. “Savez pčelara TK” Tuzla Stari grad br. 9 75000 TUZLA 263-502; 250-484-f
26. “Sjeme” doo Tuzla Husinskih Rudara 140 75000 TUZLA 035-398-091,312-570-F
27. Samostalni poljoprivredni
proizvođač Tomić Božo
Donji Bistarac b 75300 LUKAVAC 035/554-609;061/710-364
Nema fax-a
10
28. “Skandi” doo Pelagićevo Pelagićevo 647 76256 PELAGIĆEVO 054/810-508;810-077-T-F
29. “Spreča” DD javno preduzeće za
vodoprivrednu djelatnost Tuzla
Aleja Alije Izetbegovića 29/VII 75000 TUZLA 035/250-063
30. “TE & SI” doo Gradačac Huesin Kapetana Gradaščevića
bb
76250 GRADAČAC 035-819-536
31. UG “Bosper” Tuzla Slatina br. 2. 75000 TUZLA t-f-035/310-750; 310-360;
310-751;310-761; 317-030-f
32. UP “Krušik” Tojšići Vukovije Gornje 75265 TOJŠIĆI 035/635-234;
33. UGPP “Zajedno jači” Gornja Tuzla Abdurahmana Saračevića Ace
119
75208 GORNJA TUZLA 061/193-688,061-879-995
34. UPVP “AGROKULTURA” Čelić Ekrema Agića bb ČELIĆ 061/193-342
35. Udruženje poljoprivrednika u općini
Tuzla – Tuzla (UPOT) Tuzla
Zenička 75 75000 TUZLA 292-031
36. Udruženje žena poljoprivrednica
Tešanj
Osmana Pobrića bb 74260 TEŠANJ 032/651-300-T-F-
37. “Vegafruit” doo Doboj Istok Mala Brijesnica bb 74206 DOBOJ ISTOK 035-822-600; 817-300; 822-602-f
38. Uzgojno selekcijski centar
“Velagić” Tuzla
Stara olana br. 5 75000 TUZLA 061/168-679
39. “Veleshamp” doo Srebrenik Seona bb 75358 SREBRENIK 035/644-505
40. Veterinarska stanica “Litva.vet” DOO
Banovići
Mušići bb
75290 BANOVIĆI 061/179-122
11
41. JP “Veterinarska stanica” Čelić 208.Brdske brigade 10 75246 ČELIĆ 035/660-141,F-660-909
42. JP “Veterinarska stanica” Doboj Istok Klokotnica bb 74207 DOBOJ ISTOK 035/720-343
43. Veterinarska stanica DOO
“Concentrana vett” Doboj istok
Somorić bb 74207 KLOKOTNICA 035/722-041; 722-043-F
44. “Veterinarska st.” JU Gračanica Senik br.4 75320 GRAČANICA 035/787-236
45. Veter.stanica Gradačac Žrtava Srebrenice br. 2 76250 GRADAČAC 817-165,816-358
46. JP “Veterinarska stanica” Kalesija Kalesija bb 75260 KALESIJA 035/631-219; 631-218-f
47. JP “Veterinarska stanica” Lukavac Rudnička bb 75300 LUKAVAC 567-964
48. JP “Veterinarska stanica” Kladanj Branilaca Bosne bb 75280 KLADANJ 621-499
49. JP “Veterinarska stanica” Srebrenik Varoških polja 4 75350 SREBRENIK 640-029
50. JP “Veterinrska stanica” Teočak Brane bb 75414 TEOČAK 035/755-574
51. JP “Veterinarska stanica” Tuzla 21.Decembar br. 4 75000 TUZLA 035/310-330,282-178; F-207-210
52. JP “Veterinarska stanica” Živinice Partizanska 10 75270 ŽIVINICE 774-454; 773-871
53. JU “Veterinarski zavod TK” Tuzla Slavka Mičića br. 28 75000 TUZLA 302-700; 302-721-F
54. “Voćni rasadnik” doo Srebrenik Tinjanka 1 75350 SREBRENIK 035-644-048,640-708,
645-708-F
55. “Vrga” Srebrenik Ul.Maršala Tita bb 75350 SREBRENIK 035/645-277-T-F
56. PZ “Agropromet” Tuzla Mikelje Tešića 92
Simin Han
75000 TUZLA 035-394-350,F-394-200
12
57. “PMG-VIP” PZ Gradačac VI bataljona bb 76250 GRADAČAC 821-445; 821-446-F
58. PZ” Ekoplod” Banovići Repnik bb 75290 BANOVIĆI 035/880-019/-t-f
59. ZM “Uspjeh” Srebrenica Srebreničkog odreda bb 75430 SREBRENICA 056/440-180
60. ZZ “Brka” Brčko Brka bb 76100 BRČKO 049-500-234; T-F-500-387
61. ZZ “Gračanka” Gračanica Ahmeta Budimlije 17 75320 GRAČANICA 035/706-030,F-703-277
62. ZZ “Mala dolina” Živinice Gornja Lukavica bb 75270 ŽIVINICE t-f-765-371
63. ZZ “Malinjak” Lukavac Antun Macan br.1. 75300 LUKAVAC 035/569-497; 288-340-F
64. ZZ “Zeleni plan 2007.” Gradačac Hrgovi Donji bb 76250 GRADAČAC 031-746-099-T-F-
65. ZZ “Znanje Imanje” Živinice Suha bb 75270 ŽIVINICE 061-634-688
66. “Mlin I pekara” dd Tuzla Ljubače bb 75000 TUZLA 808-540
67. “Pivara” dd Tuzla Maršala Tita 163 75000 TUZLA 035/300-100:f-300-107;300-105
68. “Prerada i promet mlijeka” Tuzla Mitra Trifunovića Uče 125. 75000 TUZLA 035/398-088,F-398-085; 302-420
69. Džafić Zijad D.Rainci 75260 KALESIJA 061/810-393
70. Arapčić Mugdin Bokavići bb 75300 LUKAVAC 061/425-763
71. Brkić Elvir Zates bb Gornji rainci 75260 KALESIJA 061/390-427
72. Halilović Juso Zukići 75260 Kalesija 615-345
73. Saračević Sabahudin Donji Rainci 75260 Kalesija 061/832-843
74. Mensur Mehmedović Suha bb 75270 Živinice 061/634-688
13
75. Omer Omerović Senada Hodžića Mehdina 9 75260 Kalesija 061/179-285
76. Husejn Butković Bašigovci bb 75270 Živinice 062/872-297
77. Hasan Hodžić D.Vukovije 75260 Kalesija 061/429-315
78. Hamdija Aščić G.Vukovije 75260 Kalesija 062/442-968
79.