ZOO i Sudska Praksa

7/31/2019 ZOO i Sudska Praksa

1/941

ZAKON

O OBLIGACIONIM ODNOSIMA


2/941

ZAKONO OBLIGACIONIM ODNOSIMA1

Federacije Bosne i Hercegovinei

Republike Srpske

(autorski preieni tekst)

(Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(Slubeni list RBiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(Slubeni glasnik RS, br. 17/93 i 3/96)

1Zakon o obligacionim odnosima (u daljem tekstu: ZOO) usvojilo je Savezno vijee Skuptine bive SFRJ na sjedniciodranoj 30. marta 1978. godine. Zakon je objavljen u Slubenom listu SFRJ, broj 39/78, a u skladu sa odredbomlana 1109., stupio je na snagu 1. oktobra 1978. godine.Zakonom o izmjenama i dopunama ZOO, koji je stupio na snagu 3. avgusta 1985. godine, (Sl. list SFRJ, broj 39/85),izmijenjeni su i dopunjeni l. 109., 180., 399. i 410. ZOO. lanom 6. tog zakona propisano je da se izmijenjene idopunjene odredbe lana 180. ZOO, primjenjuju i na naknadu tete nastale od 1. januara 1981. godine (retroaktivnodejstvo), znai i na odnose nastale prije stupanja na snagu pomenutih izmjena i dopuna ZOO.

U Sl. listu SFRJ, broj 46/85 objavljena je ispravka Zakona o izmjenama i dopunama ZOO.U Sl. listu SFRJ, broj 45/89 objavljena je odluka Ustavnog suda SFRJ, U br. 363/86, kojom je 10. jula 1989. godineprestala da vai odredba lana 24. ZOO.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ, broj 57/89), koji je stupio nasnagu 7. oktobra 1989. godine, izmijenjen je lan 277. ZOO, dok je lan 401. brisan.Od 11. aprila 1992. godine ZOO se primjenjuje kao Zakon Republike Bosne i Hercegovine (l. 1. Zakona o

preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Sl. list RBiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94).Zakon o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni list RBiH, broj 2/92), koji je stupio na snagu 11.aprila 1992. godine, i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima, u viduuredbi sa zakonskom snagom, donijelo je Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade RepublikeBosne i Hercegovine, a potvrdila ih je, kao zakone, Skuptina Republike Bosne i Hercegovine Zakonom o potvrivanjuuredbi sa zakonskom snagom, usvojenim na sjednici Skuptine odranoj 1. juna 1994. godine. Taj zakon objavljen je uSlubenom listu RBiH, broj 13/94 od 9. juna 1994. godine.U ovaj preieni tekst Zakona ugraene su i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionimodnosima, objavljene u Slubenom glasniku RS, br. 17/93 i 3/96), koje takoer donosimo u ovoj knjizi kao PrilogVIII.

2


3/941

D i o p r v i

OSNOVI OBLIGACIONIH ODNOSA

(OPTI DIO)

G L A V A I.

OSNOVNA NAELA

Cilj i sadrina zakonalan 1.

Radi stvaranja uslova za slobodan promet robe i obavljanja usluga na tritu i za zadovoljavanjematerijalnih i drugih potreba graana, te radi osiguravanja odgovornosti preduzea i drugih uesnikau pravnom prometu za izvravanje njihovih obaveza, ovim se zakonom ureuju osnove obligacionihodnosa (opti dio), ugovorni i drugi obligacioni odnosi u prometu robe i usluga.----------------------1. Napomena (FBiH): Ovaj lan je izmijenjen lanom 4. Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima,Slubeni list RBiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94 (u daljem tekstu: ZPZOO). Taj zakon donosimo u ovoj knjizi kao Prilog

broj VI.lanom 1. ZPZOO propisano je:U Republici Bosni i Hercegovini primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ukoliko su usaglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine, odnosno ako odredbama ovog zakona nijedrukije odreeno.lanom 25. ZPZOO odreeno je da:Savezni propisi donijeti za izvrenje zakona iz lana 1. ovog zakona ostaju na snazi i primjenjuju se kaorepubliki dok se republikim propisima drukije ne odredi.Pored toga, lanom 26. ZPZOO propisano je da:Ovlaenja saveznih organa za izvravanje i primjenu zakona iz lana 1. ovog zakona postaju ovlaenje republikihorgana.lanom 27. ZPZOO odreeno je da:

Pravila Opteg graanskog zakona u pogledu poklona, ortakluka i o posudbi primjenjivat e sa kao pravna pravilaukoliko su u saglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine.2. Napomena (RS): Na osnovu lana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima Slubeniglasnik RS, broj 17/93 (u daljem tekstu: ZIDZOO, koji donosimo u ovoj knjizi kao Prilog broj III), koji je stupio nasnagu 30.septembra 1993. godine, u Zakonu o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i57/89), u naslovu Dijela prvog brisane su rijei Osnovi obligacionih odnosa, kao i zagrade ispred i iza rijei: Optidio.

Na osnovu lana 2. ZIDZOO, naslov lana 1. i lan 1. izmijenjeni su i glase:

Sadrina zakonalan 1.

Ovim zakonom ureuju se obligacioni odnosi koji nastaju iz ugovora, prouzrokovanja tete, sticanja bez osnova,poslovodstva bez naloga, jednostrane izjave volje i drugih zakonom utvrenih injenica.

Uesnici obligacionih odnosalan 2.

Uesnici obligacionih odnosa su preduzea i druga drutvena pravna lica (u daljem tekstu:drutvena pravna lica) pojedinci i graanska pravna lica.

_______________________

Napomena (FBiH): Ovaj lan je izmijenjen lanom 5. ZPZOO.Ovo je sada vaei tekst l. 2. ZOO.Napomena (RS):Naslov l. 2. i l. 2. izmijenjeni su lanom 3. ZIDZOO i glase:

Strane u obligacionim odnosima

3


4/941

lan 2.Strane u obligacionim odnosima mogu biti fizika i pravna lica.Obligacioni odnosi i raspolaganje drutvenim sredstvima

lan 3.(1) Drutvena pravna lica uestvuju u obligacionim odnosima u ostvarivanju prava raspolaganjadrutvenim sredstvima kojima upravljaju radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog

rada, odnosno radni ljudi u drugim drutvenim pravnim licima(2) Drutvena pravna lica ostvaruju pravo raspolaganja drutvenim sredstvima u obligacionimodnosima saglasno odlukama koje radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada,odnosno radni ljudi u drugim drutvenim pravnim licima donose u skladu sa statutom, drugimsamoupravnim optim aktima i zakonom.

____________________________1. Napomena (FBiH): lanom 3. ZPZOO, lanovi 3. do 9. ZOO stavljeni su van snage od 11. aprila 1992. godine.lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni listRBiH, broj 13/93), brisan je lan 3. ZPZOO, tako da se ponovo od 7. juna 1993. godine primjenjuju odredbe navedenihlanova.

Obligacioni odnosi i drutveno planiranje

lan 4.Drutvena pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa postupaju u skladu sa svojim planovima iobezbjeuju izvravanje materijalnih obaveza preuzetih samoupravnim sporazumima o osnovamaplanova samoupravnih organizacija i zajednica i dogovorima o osnovama planova drutveno politikih zajednica.

Obligacioni odnosi i korienje drutvenim sredstvima

lan 5.Drutvena pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa duna su da se drutveno i ekonomski

cjelishodno koriste drutvenim sredstvima kojima raspolau i da ouvaju njihovu nesmanjenuvrijednost, kao i da obezbjeuju unapreivanje i proirivanje materijalne osnove udruenog rada,odnosno ostvarivanje svojih ciljeva i zadataka i zatitu drutvene svojine.

_____________________________

Napomena (RS): Odredbom l. 4. ZIDZOO brisani su l. 5. do 9. i naslovi tih lanova.

Obligacioni odnosi i samoupravni sporazumi

lan 6.(1) Drutvena pravna lica koja zasnivaju obligacione odnose radi izvravanja samoupravnogsporazuma koji su meusobno zakljuila duna su da postupaju u skladu s tim samoupravnim

sporazumom.(2) U zasnivanju obligacionih odnosa drutvena pravna lica duna su da vode rauna osamoupravnim sporazumima i drutvenim dogovorima koje su zakljuila sa drugim i o svojojodgovornosti za izvravanje obaveza preuzetih tim samoupravnim sporazumima i drutvenimdogovorima.

Saradnja u obligacionim odnosimalan 7.

(1) U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa, drutvena pravnalica ostvaruju saradnju u odnosima meusobne povezanosti i zavisnosti, uzajamne odgovornosti kao

4


5/941

i solidarnosti radnika u udruenom radu, zasnovanim na samoupravljanju i drutvenoj svojinisredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada.(2) U meusobnim odnosima saradnje drutvena pravna lica duna su da vode rauna o ciljevimatrajnije saradnje i o ostvarivanju drugih zajednikih interesa i da na drugi nain stvaraju uslove zaostvarivanje prava i izvravanje obaveza iz obligacionih odnosa.(3) Na ovim osnovama preduzea, zemljoradnike i druge zadruge ostvaruju saradnju uobligacionim odnosima i sa zemljoradnicima i drugim radnim ljudima koji samostalno obavljajudjelatnost linim radom.

Obaveze prema graanima kao potroaima i korisnicima usluga

lan 8.U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa, osnovne i drugeorganizacije udruenog rada, zadruge i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radomduni su da, kad obavljanjem svoje djelatnosti neposredno zadovoljavaju potrebe graana, svojaprava i obaveze ureuju i vre na nain kojim se obezbjeuju redovno i kvalitetno zadovoljavanjepotreba graana i to povoljniji uslovi za zadovoljenje tih potreba.

Ponaanje na tritulan 9.

Drutvena pravna lica (organizacije udruenog rada) i drugi uesnici u prometu duni su da uobligacionim odnosima postupaju u skladu sa naelom jedinstva trita i utvrenom ekonomskompolitikom, da ne remete stabilnost trita i da ne nanose tetu drugim uesnicima na tritu,potroaima i drutvenoj zajednici kao cjelini.

Sloboda ureivanja obligacionih odnosa

lan 10.

Uesnici u prometu slobodno ureuju obligacione odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu(Republike) Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima i moralu drutva._________________________Napomena (FBiH): Ovaj lan je izmijenjen lanom 6. ZPZOO. Ovo je sada vaei tekst lana 10. ZOO.Napomena (RS): Na osnovu lana 5. ZIDZOO naslov lana 10. i lan 10. izmijenjeni su glase:"Autonomija volje

lan 10.Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih obiaja, da svojeodnose urede po svojoj volji."

________________________1. Valjan je ugovor prema kome pravo vlasnitva na nekretnini optereenoj pravom plodouivanja stie ono lice s kojime ivjeti plodouivalac u asu smrti. (Vs BiH, Rev. 95/90, od 19. 10. 1990. - Bilten Vs BiH 1/91 37)2. Sporazum o prenosu osnovnih sredstava uz naknadu i preuzimanje radnika poslovne jedinice jedne pivare od stranedruge ima karakter obligacionog ugovora, a ne samoupravnog sporazuma, iako je tako nazvan. Nitava je odredba uovom sporazumu da je prenosilac duan da se uzdri od prodaje piva na podruju ranije poslovne jedinice dui nizgodina ili da pribaviocu plati naknadu tete, poto dovodi do naruavanja jedinstva jugoslovenskog trita. (Vs BiH, P.457/90, od 18. 4. 1991. - Bilten Vs BiH 3/91 40)3. Zakon o nasljeivanju propisuje formu sudskog testamenta za ugovor o doivotnom izdravanju, kojim primalacizdravanja ostavlja u nasljee svoju imovinu ili jedan njen dio davaocu izdravanja, ali zakon ne iskljuuje zakljuenjeugovora o ustupanju imovine ili njenog dijela za ivota primaoca izdravanja. Za ovaj drugi ugovor zakon ne propisuje

posebnu formu, pa je u skladu sa naelom neformalnosti ugovora, punovaan i neformalan ugovor o doivotnomizdravanju, ako posebni zakon za pravni promet pojedinih dobara ne propisuje posebnu formu . (Vs BiH, Gvl. 4/91, od23. 5. 1991. - Bilten Vs BiH 3/91 87)

5


6/941

4. Nije suprotna prinudnim propisima ugovorna klauzula po kojoj su stranke ugovorile da se zahtjev za naknadu teteima podnijeti u odreenom roku (30 dana) i da nakon isteka tog roka (ako zahtjev nije podnesen) stranka koja jeuzrokovala tetu vie za nju ne odgovara. (Ps H, P. 268/90, od 20. 11. 1990. Psp 49 - 122)5. Ugovorna klauzula da e stranke odreene injenice smatrati istinitim jedino ako su utvrene nalazom specijalizovaneradne organizacije vai samo kada te injenice nisu evidentirane u ispravama koje su i sainile same ugovorne stranke.Stranke su ugovorom zakljuenim 29. aprila 1981. godine (lan 7. ta. b i d), ugovorile cijenu brodskog prevozaceluloznog vlakna i rayon filament-a. za Bombaj na USA dolara 148, plativo u dinarima, po toni, uz uslov dazapremina ne prelazi 2,6 ccm za jednu tonu. Ako prelazi, to prevoznik mora utvrditi slubenim mjerenjem u luci ukrcaja

po ovlatenoj radnoj organizaciji, prevoznik ima prava na veu cijenu prevoza.U ovoj parnici tuilac - prevoznik trai razliku u cijeni, tvrdei da je prevezeni teret imao veu zapreminu od 2,6 ccm potoni, to je vidljivo iz brodskih prevoznih isprava (naloga ukrcaja, potvrde ukrcaja i teretnice) sainjenih na osnovu

podataka dobijenih od samog naruioca prevoza - tuenog, odnosno njegovog peditera i neosporenih po tuenom.Prvostepeni sud odbija tubeni zahtjev sa obrazloenjem da vea zapremina nije utvrena slubenim mjerenjima poovlatenoj organizaciji u luci ukrcaja (RO Jugoinspekt, Rijeka) te zbog ovako zauzetog stava, ne utvruje da li su taninavodi tuioca da su podaci o veoj zapremini vidljivi iz isprava koje su sainili tueni, odnosno njegov pediter.Odredba lana 7. ta d) ugovora od 29. aprila 1981. godine, razmatrana u okviru naela saradnje u obligacionimodnosima i savjesnosti i potenja (l. 7. i 12. Zakona o obligacionim odnosima) mora biti shvaena tako da je tuilac

prevoznik duan da veu zapreminu prevezene robe od predviene ugovorom, dokazuje certifikatom ovlatenespecijalizovane radne organizacije samo ako meu ugovornim strankama nije nesporno da je roba vee zapremine(dakle, ako to ne proizlazi iz isprava koje je sainio sam tueni ili njegov pediter).Staga je trebalo, eventualno i uz pomo vjetaka, utvrditi da li iz samih isprava koje je sainio tueni (ili njegav pediter)

proizlazi da je tueni predao na prevoz robu vee zapremine od 2,6 ccm, po toni. (Vs BiH, P. 481/86, od 22. 4. 1987. Bilten Vs BiH 3/87 21)6. Ako su se lanovi porodine zajednice sporazumjeli da zajedniki sagrade stambenu zgradu, sa unaprijed utvrenimsuvlasnikim udjelima, ne mogu pojedini od njih zahtijevati vei udio pozivom na znaajniji doprinos u izgradnji. Branidrugovi uesnika u zajednikoj gradnji, koji su za sporazum znali i s njim se preutno saglasili, mogu zahtijevati udio

povodom zajednikog sticanja u braku samo unutar suvlasnikog dijela svog branog druga.(Vs BiH, Rev. 114/90, od 16. 11. 1990. - Bilten Vs BiH 1/91 87)7. Protivan je moralu i zato je nitav ugovor o kupoprodaji kad je kupac prilikom ugovaranja iskoristio teko stanje

prodavca i naveo ga, da na prodaju pristane za cijenu koja je nesrazmjerno mala.(Vs BiH, G. 93/56. - Zbirka sudskih odluka knj. I. sv. 2 - 341)8. Nije doputeno ugovaranje prava na jednostrani raskid ugovora u korist jedne od ugovornih stranaka, bez vremenskogogranienja.Iz ugovora o prodaji nekretnina, pored ostalog, proizilazi da kupovna cijena iznosi 700.000 dinara, da je kupac prilikomzakljuenja ugovora isplatio vei dio kupovne cijene u iznosu od 500.000 dinara, uz obavezu da e ostatak cijene islatitinakon sreenja zemljino knjinog stanja, da su kupljene nekretnine predate kupcu u posjed i da su u taki 5. ugovorileda se prodavateljica obavezuje da e kupcu vratiti dvostruki iznos cijene ukoliko ne bi sredila zemljino knjino stanjeili ukoliko bi raskinula ovaj ugovor.Poto je isplatila razliku kupovne cijene, uslovljene sreenjem zemljino knjinog stanja, odredba take 5. ugovoramoga bi se shvatiti tako da pravo jednostranog raskida ugovora prodavcu pripada do sreenja zemljino knjinogstanja, dakle do momenta do koga je kupcu to pravo pripadalo. Ugovaranje jednostranog raskida ugovora bezvremenskog ogranienja u korist prodavca bilo bi suprotno moralu socijalistikog samoupravnog drutva i naeluravnopravnosti uesnika u obligacionim odnosima (l. 10. 11. i 15. Zakona o obligacionim odnosima), a time i nitavo usmislu lana 105. istog zakona). (VS BiH Rev, 667/86 od 28.9.1987. godine)9. Ako nije drukije ugovoreno, lanovi porodinog domainstva, osim branih drugova, stiu pravo svojine na stvarima

pribavljenim zajednikim radom srazmjerno svom doprinosu.Vai pravilo graanskog prava prema kome lica koja ive u porodinoj zajednici, zajednikim radom stiu zajednikuimovinu, a njihovi udjeli se u sluaju spora utvruju prema njihovom doprinosu, ako nije drukije ugovoreno ili ako iz

namjere uesnika (lanova porodinog domainstva) ne proizlazi neto drugo. Radi se o pravnim odnosima koji njihoviuesnici slobodno ureuju. (tu nema granice autonomiji volje) pa vai samo oboriva pretpostavka o zajednikom sticanjudok se ne dokae protivno. (Vs BiH, Rev. 552/91 od 27.11.1991. godine)

Ravnopravnost uesnika u obligacionom odnosu

laan 11.Uesnici u obligacionom odnosu su ravnopravni.

____________________________

Napomena (RS):Naslov lana 11. i lan 11. izmijenjeni su odredbom lana ZIDZOO i glase:"Ravnopravnost strana

6


7/941

lan 11.Strane u obligacionom odnosu su ravnopravne."

_________________________1.Nije doputeno ugovaranje prava na jednostrani raskid ugovora u korist jedne od ugovornih stranaka, bez vremenskogogranienja. (Vs BiH, Rev. 667/86, od 28. 9. 1987. ZIPS, broj 493; Bilten Vs BiH 4/87 27)2. Za utvrivanje postojanja zablude pri zakljuenju ugovora, potrebno je utvrditi da li je tuiteljica bila u bitnoj zabludiu odnosu na bitna svojstva predmeta kao i u odnosu na okolnosti koje se po obiajima u prometu smatraju odlunim, jeru protivnom ne bi zakljuila takav ugovor.

Presudom Opinskom suda I u Sarajevu broj P. 1111/96 od 4. 3. 1998. godine tuiteljica je odbijena sa tubenimzahtjevom, koji je bio upravljen na utvrivanje nitavosti zakljuenog ugovora o zamjeni nekretnina, zbog zablude kodkupca. Kantonalni sud u Sarajevu je svojom presudom broj G. 173/99 od 22. 4.1999. godine albu tuiteljice odbio, a

prvostepenu presudu potvrdio.U postupku je bitno utvrditi da li je tuiteljica bila u bitnoj zabludi u odnosu na bitna svojstva predmeta, kao i u odnosuna okolnosti koje se u obiajima u prometu smatraju odlunim, jer u protivnom ne bi zakljuila takav ugovor. Naime,sama injenica da je u momentu zakljuenja ugovora o zamjeni bila zaposjednuta nekretnina, koju je u posjed trebala

preuzeti tuiteljica, ne ini ovakav ugovor ruljivim iz razloga to je zaposjedanje nekretnina u ratnom i u poratnomperiodu, naalost, od treih lica gotovo redovna pojava, a to tim prije to je tuiteljica znala da je ta nekretninazaposjednuta od strane treeg lica. (Os I Sarajevo, P. 1111/96, od 4. 3. 1998 i Ks u Sarajevu, G. 173/99, od 22. 4.1999. Bilten sp KsS 3/99, str. 17)

Naelo savjesnosti i potenja

lan 12.U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa uesnici su duni dase pridravaju naela savjesnosti i potenja.

_______________________________Napomena (RS): Odredbom lana 57. ZIDZOO, u lanu 12., lanu 15. stav 1., lanu 17. st. 1. i 2., lanu 18. st. 1. do 3.,l. 19. i 20. i lanu 21. st. 1. i 2. rije: uesnici, u razliitom broju i padeu zamijenjene su rijeju: strane, uodgovaraju em broju i padeu.U lanu 12, lanu 17. stav 1, lanu 18. st. 1. i 2. i lanu 21. st. 1. i 2. gramatiki oblici pojedinih rijei mijenjaju se uskladu sa izmjenom iz stava 1. lana 57. ZIDZOO

_______________________________

1. Stranka koja priznaje da je njen postupak bio protivan naelu potenja i savjesnosti, ne moe se u odnosu premadrugim licima pozivati na to naelo. (Presuda Vrh. priv. suda Sl. 576/60)2. Ukoliko je ugovorna kamata nerealna odnosno zelenaka, tada sudovi imaju ovlaenja da tako ugovorenu kamatu

umjere i svedu na realne vrijednosti, koje odgovaraju naelu savjesnosti i potenja u zakljuenju obligacionih odnosa inaelu jednake vrijednosti uzajamnih davanja. (Vs S, broj Pzz. 29/00. Bilten 4/2000)3. Kupac koji je znao ili je mogao znati da je uloio panju koja se oekuje od prosjenog ovjeka u pravnom prometu,da su kupljene nekretnine ranije prodate treem licu ne moe stei pravo vlasnitva uknjibom u zemljinu knjigu kao ni

polaganjem isprave kod nadlenog suda tamo gdje su unitene zemljine knjige. (Vs BiH, Rev. 56/91, od 5. 7. 1991. -Bilten Vs BiH 3/91 27)4. Davanje ponude teleksom smatra se da je jednakog djelovanja kao, na primjer, davanje ponude na poslovnom papiru(memorandumu), to znai da ako su ispunjene pretpostavke iz uzance broj 21. Opih uzanci za promet robom, koja senesumnjivo primjenjuje u smislu odredbi st. 2. l. 21. i st. 2. l. 1107. ZOO, takva izjava obvezuje ponuditelja. Isto setako prosuuje i prihvaanje ponude teleksom.Ne moe se prihvatiti stav imatelja teleksa koji se temelji na sumnji da je izjavu teleksom dala osoba koja za to nijeovlatena, jer je na njemu dunost da organizira posao tako da u pogledu izjava datih teleksom druga strana ne bude ni ukakvoj sumnji. U suprotnom, tvrdnjom da je izjavu teleksom dala neovlatena osoba bio bi doveden u pitanje svaki tako

sklopljen posao, a ako se ospori, to nije u skladu s naelom savjesnosti i potenja na kojem se obvezni odnosi morajuzasnivati. (Vps H, P. 1623/83, od 20. 3. 1984. Psp 25 - 179)5. Banka - indosant - eskonter mjenice date kao sredstvo obezbjeenja plaanja, moe u regresnoj mjeninoj parniciuspjeno istai protiv bankarske organizacije - indosatara - reeskontera mjenice, prigovor da je prema njoj zlomisleno

postupao u asu kada je eskontom pribavila mjenicu, da bi je tuiocu reeskontovala.(Vs BiH, P. 597/89, od 30. 8. 1990., isto P. 510/89 i P. 515/89, obje od 30. 8. 1990. - Bilten Vs BiH 4/90 87)6.Nitav je ugovor o doivotnom izdravanju ako ga je davalac izdravanja zakljuio u namjeri da pribavi nesrazmjernuimovinsku korist oekujui skoru smrt primaoca izdravanja.

Niestepeni sudovi propustili su da utvrde da li je ugovor nitav zbog povrede naela savjesnosti i potenja (l. 12. i 103.Zakona o obligacionim odnosima). Primalac izdravanja umro je sedam mjeseci nakon zakljuenja ugovore odoivotnom izdravanju u 78 godini ivota, a dugo je bolovao od ciroze jetre i eerne bolesti.

7


8/941

Nitav je ugovor ako je tueni s obzirom na konkretne okolnosti raunao sa skorom smru primaoca izdravanja dabipribavio nesrazmjernu imovinsku korist. (Vs BiH, Rev. 285/89, od 21. 12. 1989. - Bilten Vs BiH 1/90 114)7. Komitent je obvezan platiti komisionaru sve trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga. Komisionar je obvezan

postupiti po imperativnom nalogu komitenta. Time to je upozorio komitenta na poveane trokove, postupio je kaopaljiv i dobar trgovac. (Vs RH, P. 2083/91, od 26. 5. 1992. Psp 53 - 211)8. Jai je u pravu prvi kupac nekretnine nego drugi nesavjesni kupac koji je na temelju ugovora prenio na sebe pravovlasnitva uknjibom u zemljinu knjigu.Majka prvotuenog je usmeno zakljuenim ugovorom sa tuiocem u septembru 1978. godine prodala ovome k. 923

vinograd, za cijenu od 9.000 dinara. Ugovor je realizovan tako to je kupac isplatio prodavcu kupovinu cijenu, aprodavac predao kupcu oznaenu parcelu u posjed. Nakon smrti prodavateljice njen sin je sa tuenim zakljuio usmeniugovor o prodaji istih nekretnina i na osnovu tog ugovora izvren upis prava vlasnitva u zemljinoj knjizi.

Niestepeni sudovi su ustanovili da je punovaan usmeni ugovor o prodaji zakljuen u septembru 1978. godine, u smislulana 46. stav 1. Zakona o prometu nepokretnosti (Slubeni list SRBiH, broj 38/78).

Niestepeni sudovi su pravilno odluili da je bez pravnog dejstva u odnsou na tuioca pismeni ugovor o prodaji istihnekretnina zakljuen nakon smrti prodavateljice. ovo stoga, jer iz injeninih utvrenja niestepenih sudova proizilazi dasu tueni zakljuujui taj ugovor bili nesavjesni (prvotueni je znao da je njegova majka predmetnu parcelu prodalatuiocu, a drugotueni je mogao znati za tu prodaju, jer je viao tuioca da kri i obrauje vinograd). S obzirom na toniestepeni sudovi zakljuuju da je ovaj drugi ugovor zakljuen protivno naelu savjesnosti i potenja (lan 12. Zakona oobligacionim odnosima) i da tuilac kao raniji kupacima jai pravno osnov u odnosu na tuenog kao kasnijeg kupca bezobziroa na to to je zakljuio pismeni ugovor i ishodio upis u zemljinoj knjizui. (Vs BiH, Rev. 224/88, od 16. 2. 1989. -

Bilten Vs BiH 2/89 24)

9. U sluaju da su istu nekretninu od njenog vlasnika kupila dva lica, svako za sebe, pravo vlasnitva stie onaj koji seprvi uknjii, osim ako se dokae da je bio nesavjestan kupac.Svi zahtjevi tuilaca o kojima je trebalo odluiti u ovoj parnici svode se na pitanje da li postoji pravnovaljan ugovor o

prodaji spornih nekretnina zakljuen izmeu tuene kao prodavca i B.H. kao kupca, s obzirom na injenicu da postoji idrugi ugovor o kupoprodaji istih neknretnina koji je zakljuen sa drugim kupcem, u pismenoj formi, na osnovu koga jeizvren upis prava vlasnitva u zemljinoj knjizi.Ugovor o kupoprodaji se zakljuuje radi sticanja prava vlasnitva na stvari koja je predmet kupoprodaje. Ako istunekretninu od vlasnika kupe dva lica, svako za sebe, pravo vlasnitva stie onaj kupac koji se uknjii u zemljinu knjigukao vlasnik. Pravo vlasnitva steeno na ovaj nain moe biti sa uspjehom osporeno od strane drugog kupca samo usluaju da je kupac ije je pravo vlasnitva upisano u zemljinoj knjizi, bio nesavjestan, a to e biti ako je znao ili mogaoznati da je drugi kupac prije njega zakljuio valjan ugovor o kupoprodaji. (Vs BiH, Rev. 518/88, od 16. 3. 1989. - BiltenVs BiH 2/89 31)10. Ugovorna klauzula koja bi prodavcu davala pravo da povea ugovorene obaveze kupca (da mu plati vee cijene odugovorenih) na osnovu jednostrane i formalne potvrde treeg lica iju materijalnu ispravnost kupac ne bi mogaoosporavati, protivna je naelu potenja i savjesnosti. (Rjeenje Vrh. priv. suda, Sl 550/62)11. Vidjeti: sudsku praksu citiranu uz l. 13., te poseban prilog uz l. 103. i 104. ZOO.

Zabrana zloupotrebe pravalan 13.

(1) Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonomustanovljeno ili priznato.(2) Isto tako, zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je onoustanovljeno samoupravnim sporazumom..

______________________________

Napomena (FBiH): lanom 3. ZPZOO, od 11. aprila 1992. godine stav 2.ovog lana stavljen je van snage.

lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni listRBiH, broj 13/93), brisan je lan 3. ZPZOO, tako da se od 7. juna 1993. godine opet primjenjuju odredbe stava 2. ovoglana. Ovo je sada vaei tekst lana 13. ZOO.Napomena (RS): Odredbom lana 7. ZIDZOO brisan je stav 2. lana 13. ZOO, tako da u RS sada vai samo odredbastava 1. ovog lana.

________________________________

1. Kad je vie osoba sklopilo zasebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasnitva na istoj nekretnini, o jaem pravusud odluuje primjenom naela morala, savjesti i potenja i naelazabrane zloupotrebe prava.(Zakljuak bivih vrhovnih sudova od 28. i 29. 5. 1986)2. Stanar je obvezan omoguiti davatelju stana da u stan dovodi potencijalne kupce stana radi razgledavanja, pri emu jedavalac stana ogranien jedino zabranom ikanoznog postupanja. (Vs H, Rev. 2357/88, od 13. 4. 1989. Psp 44 - 129)

8


9/941

3. Za tumaenje pojma zloupotrebe prava, vidjeti druga osnovna naela obligacionog prava: l. 6, 9, 12 i 14., a zatumaenje ugovora vidjeti l. 99. ZOO.

Zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja

lan 14.U zasnivanju obligacionih odnosa uesnici ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilokoga od njih ili za drugog stvara ili iskoritava monopolski poloaj na jedinstvenom tritu, kojim sestiu materijalna ili druga preimustva koja se ne zasnivaju na radu ili stvaraju neravnopravni odnosiu poslovanju ili naruavaju druge osnove (samoupravnih) drutveno-ekonomskih odnosa.

____________________________* Vidjeti: lan 143. nitavost nekih odredbi optih uslova.

1. Napomena (FBiH): lanom 3. ZPZOO, od 11. aprila 1992. godine lan 14. ZOO stavljen je van snage.lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni listRBiH, broj 13/93), brisan je lan 3. ZPZOO, tako da se od 7. juna 1993. godine opet primjenjuju odredbe ovog lana.Ovo je sada vaei tekst lana 14. ZOO.

2. Napomena (RS): Na osnovu lana 8. ZIDZOO izmijenjen je lan 14. ZOO i glasi:lan 14.

U zasnivanju obligacionih odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga stvara iliiskoriava monopolski poloaj na tritu.

Naelo jednake vrijednosti davanja

lan 15.(1) U zasnivanju dvostranih ugovora uesnici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnihdavanja.(2) Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice.

_______________________________

1. U naknadu tete zbog raskida ugovora o prodaji, prouzrokovanu kupovinom radi pokria uraunava se zatezna kamatana iznos unaprijed plaene cijene, za period od uplate do vraanja. (Vs BiH, P. 24/91, od 23. 5. 1991. - Bilten Vs BiH2/91 50)2. Dispozitivnost norme o ugovornoj kamati moe se protezati samo dok ne doe u sukob sa osnovnim naelomgraanskog prava jednake vrijednosti uzajamnih davanja.Prvostepenom presudom obavezan je tuilac - protivtueni da tuenom protivtuiocu isplati iznos od XY dinara sazakonskom zateznom kamatom poev od 25. marta 1996. godine, pa do isplate. Ovakvu odluku prvostepeni sud je doniosa obrazloenjem da je u toku postupka utvreno da su tuilac - protivtueni i tueni - protivtuilac zakljuili ugovor onamjenskom depozitu dana 26.9.1995. godine od XY dinara sa kamatom od 0,6% dnevno i rokom vraanja 6.10.1995.godine, da su aneksom 1. i 2. Ugovora izmijenili samo rok vraanja deponovanog novanog iznosa, dok su svi ostali

bitni elementi ugovora ostali nepromijenjeni. Tuilac - protivtueni isplatio je tuenom protivtuiocu zakljuno sa25.3.1996. godine ukupno XY dinara. Obaveza tuioca - protivtuenog prema tuenom - protivtuiocu iznosi XY dinara.Po nalaenju vieg suda prvostepena presuda donijeta je uz pogrenu primjenu materijalnog prava i nepotpuno utvreno

injenino stanje, pa je istu valjalo ukinuti.Prvostepeni sud je u dokaznom postupku pravilno i potpuno utvrdio da su tuilac-protivtueni i tueni - protivtuilaczakljuili ugovor o namjenskom oroenom depozitu dana 26.9.1995. godine po kome se deponent - ovdje tueni

protivtuilac obavezao da kod banke - ovdje tuioca - protivtuenog poloi, a banka primi novaniiznos od XY dinara, ugovoren je rok vraanja novanih sredstava, sa kamatnom stopom od 0,6% dnevno, a uz osnovniugovor zakljueni su prvi i drugi aneks ugovora kojima su izmijenjeni rokovi vraanja novanih sredstava (l. 1035.,1038. taka 1. i 1042. ZOO). Prema tome ugovor o oroenom namjenskom depozitu predstavlja pasivni bankarski posaoiz djelatnosti banke, po kojima je banka dunik, prema svojim deponentima, zakljuuje ih u cilju mobilizacije ikoncentracije slobodnih novanih sredstava ime obezbjeuje potencijal za obavljanje aktivnih bankarskih poslova.Pravno stanovite prvostepenog suda u konkretnom sluaju ne moe se prihvatiti.

Naime, tano je da su stranke ugovorom o namjenskom oroenom depozitu ugovorile visinu kamate na iznosdeponovanih sredstava od 0,6% dnevno (lan 1042. ZOO), ali dispozitivnost norme o ugovorenoj kamati moe se

9


10/941

protezati samo dok ne doe u sukob sa osnovnim naelom graanskog prava jednake vrijednosti uzajamnih davanja izodredbe lana 15. Zakona o obligacionim odnosima, a o emu sud vodi rauna po slubenoj dunosti. U tom smislu

prvostepeni sud je bio duan da ispita da li ugovorna kamata od 0,6% dnevno odnosno 18% mjeseno, a za period za kojije obraunata predstavlja realnu i uobiajenu kamatu za takvu vrstu posla, jer samo takvoj kamatnoj stopi moe pruitisudsku zatitu. (Rjeenje Vieg trgovinskog suda u Beogradu, P. broj 5408/01 od 21.2.2002. godine)3. Promjena okolnosti u smislu l. 354. st. 1. ZOO ne daje pravo ugovornoj strani na raskid ugovora, ve bi u tom sluajunjezina obveza prestala.Ugovaranjem te klauzule ugovorne strane upravo su predvidjele promjenu okolnosti koje su u trenutku zakljuenja

ugovora bile izvjesne, pa su oito tu klauzulu primijenile kako zbog pada vrijednosti domae valute ne bi dolo dooteenja vjerovnika i kako ne bi dolo do povrede naela jednake vrijednosti davanja (l. 15. ZOO).(Vs RH, Rev. 555/94, od 6. 12. 1995. Izbor odluka 1/1996 - 69)4. Ne postoji nesrazmjera ugovorenih davanja u pogledu visine ugovorene kamate na bankarski kredit, kada je visinaodreena prosjenom visinom kamatnih stopa na tritu novca.Kod nedozvoljenih kretanja kamatnih stopa, s pozivom na naelo jednakih davanja, sud bi mogao umjeriti stopuugovorene kamatu u smislu lana 15. ZOO, s tim to je eventualna zloupotreba propisivanja zelenakih kamatasankcionisana i odredbom lana 141. ZOO. (Vs S, broj Prev. 256/97. Bilten 4/1997)5. Odredbom lana 399. stav 2. ZOO propisano je da u pogledu najvie ugovorene kamatne stope izmeu pravnih lica

primjenjuju se odredbe posebnog zakona. Meutim, bez obzira to poseban zakon u smislu navedene zakonske odredbenije donijet, dispozitivnost norme o ugovorenoj kamati moe se protezati samo dotle dok ne doe u sukob sa osnovnimnaelima graanskog prava jednake vrijednosti davanja iz odredbe lana 15. ZOO. (Odluka Saveznog suda, Pzs. 4/99.

Bilten 2/1999)

6. Ugovor o doivotnom izdravanju ima element aleatornosti, jer obaveza izdravanja traje do smrti primaocaizdravanja, a smrt je, po pravilu, vremenski neizvjesna, pa se ne moe primjenjivati pravilo jednake vrijednosti davanja.(Vs BiH, Rev. 557/86, od 14. 5. 1987. Bilten Vs BiH 3/87 68)7. Ako je ugovorena kamatna stopa nesrazmerno visoka u odnosu na okolnosti konkretnog posla i kao takva usuprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja, te naelom jednake vrednosti davanja iz lan 12. i lan 15. ZOO, sud jeduan saglasno odredbi lan 141. ZOO da umjeri stopu ugovorene kamate saglasno odredbi lan 399. ZOO.(Ss, Gzs - 18/99, od 24. 6. 1999. godine)8. Dunik koji djelimino izvri ugovornu obavezu u uslovima visoke inflacije, ne moe traiti raskid itavog ugovorazbog promijenjenih okolnosti, ali ni povjerilac ne moe traiti izvrenje ostatka obaveze ako prethodno ne valorizuje diocijene koji ne odgovara izvrenom dijelu obaveze. (VsS, broj Rev. 1452/96 od 23. 4. 1996. Gp, broj 2, 3 i 4/99)9. Ponuda profaktura za zakljuenje ugovora u privredi u uslovima naglaenih inflatornih uspona podrazumijevaobavezu plaanja u roku odmah i kada u njoj nije oznaeno do kada obavezuje ponudioca.(Vs RCG, P. 69/96, od 1. 4. 1997. Bilten Vs RCG 1997 33)10. Prinudno poravnanje izmeu dunika poravnanja i njegovih povjerilaca, ne iskljuuje mogunost da povjerilac

potrauje od dunika poravnanja valorizaciju po naelu jednake vrijednosti iz lana 15. ZOO i naknadu tete u smisluodredbe lana 278. stav 2. ZOO pod odreenim uslovima. (Vs S, broj Prev. 202/96. Bilten 4/1996).

Zabrana prouzrokovanja tete

lan 16.Svako je duan da se uzdri od postupka kojim se moe drugom prouzrokovati teta.

Dunosti ispunjavanja obaveza

lan 17.

(1) Uesnici u obligacionom odnosu duni su da izvre svoju obavezu i odgovorni su za njenoispunjenje.(2) Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja uesnika u obligacionom odnosu ili na osnovuzakona.

_____________________________

1. Etani vlasnici stambene zgrade u svojini mogu sporazumno prikljuiti dio zajednike prostorije: hodnika, podruma,tavana itd. posebnom dijelu zgrade, a taj sporazum obavezuje i njihove pravne sljednike.Izmeu tuioca i njegovog sina postignut je valjan sporazum o prepravci, i daljem koritenju zajednikih dijelova zgradeu skladu sa odredbama l. 13. Zakona o svojini na dijelovima zgrade, po kome je sporna povrina izgubila prvobitnunamjenu zajednikih prostorija, te postala dio stana tuenog, kao posebnog dijela zgrade.Takav sporazum bi, prema izriitoj odredbi l. 15. st. 4. istog zakona, vezao i sve kasnije sticaoce prava vlasnitva na

pojedinim stanovima, pri emu se posebno naglaava i to da je samog tuioca, kao ugovornu stranku prodavca,

10


11/941

vezivala i odredba l. 17. Zakona o obligacionim odnosima u odnosu na raspolaganje sa pravima koja je ugovoromprenio na tuenog. (Vs BiH, Rev. 693/86, od 13. 8. 1987. ZIPS, broj 493; Bilten Vs BiH 4/87 14)2. Sud e udovoljiti zahtjevu za isplatu deviznoga tednog uloga ako u vrijeme zatraene isplate, kao i u vrijemedonoenja presude prvog stupnja, nisu bila propisana ogranienja prava deponenta na isplatu uloga."Niestupanjski sudovi pravilno su primijenili materijalno pravo kada su udovoljili zahtjevu tuitelja i obvezali tuenika(banka) da tuitelju isplati njegov tedni ulog od .. CHF poloen na deviznoj tednoj knjiici. Razlog zbog kojegatuenik nije udovoljio traenju tuitelja jest taj to tuenik (kako je tijekom postupka opravdavao svoje postupanje, asada istie isti razlog u reviziji) nije bio u mogunosti da isplati zatraeni iznos deviza jer, kao i druge poslovne banke u

zemlji, ne raspolae gotovinom, smatrajui da je to objektivan razlog odnosno okolnost na koju tuenik ne moe utjecati.Proizlazi, dakle, da je tuitelj u skladu s odredbom lanka 1043. Zakona o obveznim odnosima, koji je na temeljuodredbe lanka 1. Zakona o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) preuzet kaozakon Republike Hrvatske (dalje ZOO), poloio devizni ulog na tednju kod tuene, tj. banke koja na temelju odredbelanka 20. stavak 1. Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama ("Slubeni list SFRJ", broj 10/89) primatedne uloge i depozit graana i graanskih pravnih osoba u dinarima i stranoj valuti. Budui da se u ovom sluaju radi oulogu na tednju po vienju, tuitelj je, polazei pri tom od propisa mjerodavnih u vrijeme donoenja prvostupanjske

presude, bio ovlaten povu- i svoja poloena devizna sredstva. Tuena, koja je na temelju odredbe lanka 57. Zakon obankama i drugim financijskim organizacijama duna odravati likvidnost poslovanja i vlastitu solventnost, stim da supropisane i sankcije ako tako ne postupi (lanak 78. stavak 1. toka 2. istog propisa), i po ocjeni ovog revizijskog sudabila je duna izvriti svoju ugovornu obvezu (lanak 17. ZOO), posebno zbog toga jer u vrijeme kada je tuitelj zatraioda mu tuena isplati poloeni devizni tedni ulog s njegove tedne knjiice, kao i u vrijeme donoenja prvostupanjske

presude, nisu postojala ogranienja u pogledu mogunosti podizanja deviznih tednih uloga. Kako u vrijeme mjerodavno

za ocjenu pravilnosti primjene materijalnog prava nije postojao propis koji bi intervencijom u obvezno pravni odnosstranaka ograniavao pravo deponenta da podie sa svog tednog uloga devizna sredstva, a za odravanje likvidnosti bilaje odgovorna upravo tuena, niestupanjski sudovi su pravilno i zakonito odlu-ili kada je obvezana tuena da tuiteljuisplati s njegovoga tednog uloga iznos od . CHF poloen na deviznu tednu knjiicu tuitelja." (Vs RH, Rev.2420/91, od 22. 1. 1992.. Izbor odluka 1994 89/140)3. Zaposlenik je ovlaten traiti ispunjenje ugovora o svom prelasku na rad u drugu pravnu osobu to su ga zakljuilemeusobno dvije pravne osobe uz njegovu suglasnost. (Vs RH, Rev. 2974/92, od 1. 7. 1993. Izbor odluka 2/1995 -118)4. Prema Optim uslovima za isporuku elektrine energije koji su sastavni dio ugovora zakljuenog izmeu potroaaelektroprivredne organizacije, potroa investitor koji je uloio sredstva u izgradnju nove linije moe traitiobeteenje u trajanju od tri godine od dana predaje u osnovna sredstva isporuiocu, a obaveza obeteenja kojatereti novog potroaa ureuje se pismenim ugovorom. (Vs BiH, Rev. 151/87, od 17. 12. 1987. Bilten Vs BiH 1/88 65)5. Prodavac automobila duan je vratiti dio cijene koje je naplatio od kupca, uslovljavanjem te uplate prijetnjom raskidaugovora, i to u vrijeme kada je svojom krivnjom ve pao u docnju sa isporukom prodatog vozila (u ugovorenom rokuisporuke cijena nije bila mijenjana). (Vs BiH, Gvl. 25/84, od 4. 10. 1984. - Bilten Vs BiH 4/84 - 2)6. Banka ne odgovara za tetu zbog pravne nemogunosti ispunjenja ugovora o depozitu u pogledu kamata, koja jenastupila nakon zakljuenja ugovora stupanjem na snagu prinudnih odredaba o plaanju kamata.Prema utvrenjima niestupanjskih sudova proizlazi da su stranke zakljuile dana 28. sijenja 1982. g. ugovor onamjensko oroenom depozitu deviznih sredstava (. DEM) na rok od 10 godina s kamatnom stopom od 10% godinje,koje se obraunavaju u devizama na dan 31. prosinca i pripisuju depozitu, a isplauju pri podizanju depozita.Takoer nije meu strankama sporno da u razdoblju od 1. sijenja 1984. g. do 31.prosinca 1988. g. kamata nije

pripisivana depozitu ve je obraun kamata za to razdoblje vren u dinarskoj protuvrijednosti deviza i poloen naposebni raun. Tuitelj u ovom postupku potrauje tetu koja mu je nastala nepridravanjem odredaba zakljuenogugovora o obraunu kamata na oroeni depozit, a za sporno razdoblje.Prvostupanjski sud prihvaajui tubeni zahtjev tuitelja pozivom na l. 17.i 18. Zakona o obveznim odnosima - daljeZOO, prihvaa tubeni zahtjev smatrajui da je banka bila duna pridravati se odredaba zakljuenog ugovora. S

pravom drugostupanjski sud nije prihvatio pravnu ocjenu depozitnog odnosa stranaka navedenog u presudi suda prvogstupnja.

Ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava

lan 18.(1) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da u izvravanju svoje obaveze postupa sa panjomkoja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obligacionih odnosa (panja dobrogprivrednika, odnosno panja dobrog domaina).

11


12/941

(2) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da u izvravanju obaveza iz svoje profesionalnedjelatnosti postupa s poveanom panjim, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrogstrunjaka).(3) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da se u ostvarivanju svog prava uzdri od postupkakojim bi se otealo izvrenje obaveze drugog uesnika.

_________________________________

* Panja je veoma bitno pitanje za pravni promet i obligacione odnose uopte i ZOO joj daje izuzetno velik znaaj

vidjeti za panju dobrog privrednika, panju dobrog domaina i panju dobrog strunjaka odredbe ZOO 61, 170, 222,445, 520, 581, 662, 683, 714, 723, 751, 776, 797, 818, 825, 826, 832, 868, 975,1049 i konsultovati index pojmova nakraju samog ZOO.* O obinoj nepanji (culpa levis) se radi kad tetnik nije postupao ka naroito paljiv ovjek (dobar domain, dobar

privrednik, dobar strunjak) Vrhovni sud Hrvatske, Gzz110/84.Grubi nehat, odnosno gruba nepanja je proputanje naroite panje koju bi u svom postupanju upotrijebio svaki

prosjean ovjek , odnosno za konkretni sluaj svaki prosjean dizaliar ... (strugar, gloda, mainbravar, bravar,zavariva ...).

1. U sluaju kada je ugovorena cijena na dan isporuke kupljenog automobila, prodavac moe traiti samo onu cijenu kojaje vaila u vrijeme kada je po redosljedu trebao isporuiti vozilo, a ne po kasnijim cijenama iz vremena kada je vozilostvarno isporueno.

Na osnovu nespornih navoda stranaka i rezultata provedenih dokaza u postupku pred niestepenim sudovima su utvreneinjenice: da su tuitelj i tueni zakljuili usmeni ugovor o prodaji dva automobila po cijeni od 675.086 dinara za svaki,da se tueni kao prodavac obavezao izvriti isporuku vozila u drugom kvartalu 1984. godine i da je tuilac kao kupac

platio ugovorenu cijenu 9. i 10. februara 1984. godine. Nadalje je utvreno da je tueni 3. maja 1984. godine, te 7. junaiste godine, poveao cijene vozilima koja su predmet prodaje i od tuioca je zatraio razliku u cijeni kao uslovodravanja na snazi zakljuenog ugovora. Poto je tuilac nedvosmislenim oitovanjem stavio do znanja tuenom danee platiti razliku u cijeni, tueni je vratio tuiocu iznose koje je on uplatio na ime kupovne cijene i time se faktikideklarisao da jednostrano raskida zakljueni ugovor.Kada bi se kod presuenja nastalog spora uzela u obzir samo naprijed izloena injenina utvrenja, moglo bi se

prihvatiti pravilnim stanovite tuenog da je do poveanja cijena vozila dolo iz objektivnih razloga prije isteka roka ukome je tueni bio obavezan da tuiocu isporui kupljene automobile, pa bi tueni imao pravo zahtijevati od tuiocarazliku u cijeni. Odbijanje tuioca da plati razliku u cijeni, u ovakvoj situaciji, davalo bi pravo tuenom da u smislu lana128. Zakona o obligacionim odnosima, raskine ugovor.Meutim, u postupku pred niestepenim sudovima je, pored naprijed izloenih, utvrena i injenica da je tueni, kaoorganizacija koja se bavi prodajom automobila, u tom svojstvu primio porudbine ( zakljuio ugovore o prodaji ) od

veeg broja kupaca, da je odreenom broju tih, po nepisanom pravilu, privilegovanih kupaca ( koji su plaanje kupovnecijene izvrili u deviznim sredstvima), isporuio automobile prije poskupljenja, iako su oni izvrili uplate poslije tuioca,a tako isto je postupio kod prodaje jo tri automobila, iji kupci nisu imali taj status ( koji su plaanje cijene izvrilidinarskim sredstvima). Da se tuilac, makar samo u odnosu na neprivilegovane kupce, kod isporuke vozila pridravaoredosljeda izvrenih uplata, utvreno je da bi tuiocu bila isporuena vozila prije nego to je dolo do poveanja cijene.Ispunjenje obaveze prodavca o isporuci robe ovakve vrste kupcima po redosljedu uplata je uobiajena praksa u

poslovanju organizacija udruenog rada. Nepridravanje takvih poslovnih obiaja predstavlja krenje naela savjesnosti ipotenja izraenog u lanu 12. Zakona o obligacionim odnosima, kao i naela o dunosti uesnika u obligacionimodnosima da u izvrenju svojih obaveza postupaju sa panjom dobrog privrednika izraenog u lanu 18. stav 3.navedenog zakona.Polazei od izloenog,, tueni nije imao pravo da jednostrano raskine ugovor o prodaji automobila, pa je s obzirom na to

pravilna odluka prvostepenog suda kojom je tueni obavezan da tuiocu, u svrhu ispunjenja ugovora o prodaji, preda dvaautomobila ije su poblie oznake date u izreci prvostepene presude.

Okolnosti da stranke nisu unaprijed ugovorile konanu cijenu vozila, te da nije ugovorena isporuka vozila po redosljeduizvrenih uplata i da takva obaveza nije predviena ni zakonom, ne mogu se, sa stanovita primjene materijalnog prava,uzeti kao razlog zbog kojeg bi se tuenom u konkretnom sluaju priznalo pravo na jednostrano raskidanje ugovora.( Vrhovni sud BiH, broj Rev. 353/87 od 14.7. 1988)2. Iako je nadleni organ imao pravo da srui zgradu koja je sagraena bez graevinske dozvole, nije ovlaten da pritome postupa bezobzirno, ve pri ruenju treba da postupa tako kako bi teta bila to manja, jer u protivnom eodgovarati za tetu. (Ks u Sarajevu Bilten sp KsS 3/2001., str. 23)3. Krajnje je nepaljivo postupao vlasnik stroja - utovarivaa kad je prilikom istovara ute uao s utovarivaem tekim 12tona u prizemnu prostoriju i propao u podrum, a da prethodno nije provjerio sigurnost poda prizemlja."Dana 23. lipnja 1986.g. dolo je do nesree kada je tuitelj, vlasnik stroja - utovarivaa CAT 941, zajedno sa strojem

propao kroz "deku" prizemlja u podrumske prostorije. Ovaj tetni dogaaj zbio se na gradilitu u Z. Predmet spora ovogparninog postupka je zahtjev tuitelja za naknadu tete koju je pretrpio u opisanoj nesrei. Nije sporno u ovoj fazi

12


13/941

postupka da je tuitelj izvoa - kooperant zadruge "Z. 77" (ugovor o kooperaciji za izvoenje radova "U Z. 1986.g."),koja je s tuenikom u ovoj parnici sklopila ugovor (11. VI. 1986.g.) prema kojem je tuena koristila usluge zadruge kaoizvoaa pojedinih radova na gradilitu u Z. Nije sporno da je dana 23.VI. 1986.g. sam tuitelj upravljao svojim strojem- utovarivaem, da je nakon odreivanja radnog zadatka "da izvri istovarivanje ute" uao utovarivaem u prizemnu

prostoriju, da je za vrijeme rada pod prizemlja prostorije poeo pucati, zbog ega je tuitelj zajedno sa strojem propao upodrum. Sudovi smatraju da na strani tuenika ne postoji osnova odgovornosti za tetu koju trpi tuitelj padom sprizemlja u podrum svojim strojem. Stoga odbijaju zahtjev tuitelja. Ovaj revizijski sud smatra da su sudovi valjanoprimijenili materijalno pravo kada su odbili zahtjev tuitelja. Na ugovor o kooperaciji za izvedbu radova primjenjuju se

opa naela Zakona o obveznim odnosima.Ugovor o izvedbi radova mora se izvravati u skladu s opim naelima ZOO.Prema nainu i odredbi iz l. 18. st. 2. tog Zakona, sudionik u obveznom odnosu duan je u izvravanju obveze i svoje

profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima. Takvu panju navedenipropis definira kao panju dobrog strunjaka. Upravo zbog toga od tuitelja se kao vlasnika stroja utovarivaa kojim jeupravljao na "istovaru ute" u uvjetima kada je tu utu trebalo iznijeti iz sporne prostorije, oekuje da poduzme odreenemjere sigurnosti. To znai da je tuitelj u danim uvjetima trebao provjeriti sigurnost, a s obzirom na konstrukciju poda

prizemlja, nesmetanog ulaska tekog utovarivaa od 12 tona u samo prizemlje.Proputanje tuitelja da to uini krajnja je nepanja za koju on, kao vlasnik i profesionalna osoba koja upravlja strojem,odgovara. U takvom sluaju tuitelj se ne moe s uspjehom pozivati na propust radnika tuenika i pod uvjetomosnovanosti njegove tvrdnje, iako sud utvruje suprotno, koji da ga je trebao "upozoriti na mogunost poputanja deke

prizemlja". Stoga svu tetu koju tuitelj propadanjem u podrum zajedno sa strojem trpi, posljedice su proputanja dapostupi panjom dobrog strunjaka, kako to nalau opa naela ZOO, prilikom obavljanja svoje profesionalne

djelatnosti. Iz tog razloga nema utemeljenja u zahtjevu tuitelja da za, na ovaj nain, pretrpljenu tetu odgovara tuena"Industrogradnja" s.p.o. iz Z." (Vs RH, Rev. 570/93, od 3. 2. 1994. - Izbor odluka 1/1996 17/59)4. Da bi se utvrdila odgovornost zanatlije da naknadi tetu nastalu zbog nestrunog izvrenja zanatske usluge, potrebno

je da se prethodno ispita i utvrdi ta sve dotini zanatlija u vrenju svog poziva treba da preduzme radi pravilnogizvrenja posla, te da li pod normalnim okolnostima moe doi do nastanka tete kao to se konkretno dogodilo. (Ks uSarajevu Bilten sp KsS 2/2001., str. 28)5. Kada proizvoa proizvodi robu za trite, to podrazumjeva da stupa u obligacione odnose, njegova odgovornost je

pojaana jer se mora ponaati sa panjom dobrog domaina. Poveana odgovornost proizvoaa proizilazi iz l. 18.ZOO, a njegova odgovornost se cijeni po odredbi l. 158. ZOO. (Vs S, broj Prev. 368/96. - Bilten 1/1998)6. Kod podijeljene odgovornosti za tetu prouzrokovanu radnjom strunog i nestrunog lica, po stroijim kriterijima semjeri propust prvoga od propusta drugog. (Vs BiH, Rev. 498/90, od 27. 9. 1991. - Bilten Vs BiH 4/91 58)7. Ne moe se odbiti tubeni zahtjev kupca da mu tueni (prodavac) preda drugu stvar, iako je propustio da ga uzakonskom roku obavijesti o nedostatku kupljene stvari, ukoliko je prodavac znao za nedostatak ili mu nije mogao ostatinepoznat, da je postupao s panjom koja se oekuje od dobrog privrednika u pravnom prometu.(Vs BiH, Rev. 482/90, od 12. 9. 1991. - Bilten Vs BiH 4/91 44)8. Nije iskljuena odgovornost izvoaa molerskih radova za tetu vlasniku lustera, koji su njegovi radnici u tokumolovanja stana skinuli sa plafona i usljed nepanje razbili na podu, i u sluaju ako bi se utvrdilo da imalac stana nije

postupao s panjom koja se oekuje u takvim okolnostima od ovjeka prosjenih sposobnosti, ve bi to bio razlog samoza smanjenje naknade tete. (Vs BiH, Gvl. 31/87, od 22. 7. 1987. Bilten Vs BiH 4/87 39)9. Komisionar ne snosi teajnu razliku nastalu zbog devalvacije domae valute, osim ako je do te razlike dolo zbog

propusta komisionara da postupa po nalozima komitenta panjom dobrog privrednika po l. 18. ZOO.(Vps H. P. 1943/81, od 16. 3. 1982. Psp 22 - 165)

Rjeavanje sporova na miran nainlan 19.

Uesnici u obligacionim odnosima nastojat e da sporove rjeavaju usaglaavanjem, posredovanjemili na drugi miran nain.

Dispozitivni karakter odredaba zakona

lan 20.Uesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukije nego to je ovim zakonom odreeno, ako izpojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi to drugo.______________________________* Vidjeti: poravnanje, l. 1089 do 1098. ZOO.

13


14/941

1. Punovana je klauzula ugovora o tednji o promjenljivoj kamatnoj stopi.(Vs BiH, Gal. 16/91, od 12. 9. 1991. - Bilten Vs BiH 4/91 52. Napomena: cjelovitije obrazloenje ove odluke citirano

je u sudskoj praksi datoj uz lan 1045. ZOO)2. Stranke mogu ugovoriti pravo na raskid ugovora plaanjem odustanice i nakon to su poele ispunjavati svojeobaveze iz ugovora ili primati ispunjenje druge strane, uprkos odredbi lana 82. stav 5. ZOO, jer se radi o ispozitivnoj, ane prinudnoj normi. (Vs BiH, Rev. 667/86, od 28. 9. 1987. ZIPS, broj 493; Bilten Vs BiH 4/87 28)3. U skladu sa naelom autonomije volje stranke mogu ugovoriti da e prodavac, u sluaju da ne preda prodani stankupcu u roku, naknaditi ovome protuvrijednost odgovarajueg stana po mjesnim trinim cijenama u vrijeme kada je

stan po ugovoru trebao predati.U razlozima drugostepene presude naglaava se da su u konkretnom sluaju ugovorne stranke lanom 5. ugovora,saglasno pravilima imovinskog prava, koja su sada izraena u odredbi lana 265. stav 3. Zakona o obligacionimodnosima, ugovorile da prodavac kupcu naknadi tetu za sluaj neispunjenja ugovorne obaveze predaje stana, s tim da sevisina ove tete po sporazumu stranaka utvruje prema trinoj cijeni novih stanova u Sarajevu prema vremenu nastankanovane obaveze na naknadu tete. Obaveza je nastala po isteku tri godine od potpisivanja ugovora, jer u tom roku tueninije predao stan, a visina ove obaveze ne moe se mijenjati zbog promjene cijene stana nakon dospijea novaneobaveze, iz razloga to je po isteku roka od tri godine od zakljuenja ugovora tueni dugovao samo ugovorenu novanunaknadu koja je u momentu nastanka bila odrediva, a po naelu monetarnog nominalizma (lan 394. Zakona oobligacionim odnosima), kada obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je obavezan da isplati onaj broj novanih

jedinica na koje ta obaveza glasi, izuzev ako zakon nije drukije odredio. Prema tome, u konkretnom sluaju je u pitanjuugovorena visina naknade tete (tj. trina vrijednost novog stana u momentu nastanka novane obaveze na naknadutete ), pa je zato pravilan stav izraen u drugostepenoj presudi da tuiocu ne pripada pravo na obeteenje saglasno

odredbama lana 262. stav 4., 266. i 269. u vezi sa lanom 189. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, kao to tuilaczahtijeva.Nije osnovan revizijski prigovor da je prilikom donoenja prvostepene i drugostepene presude uslijedila pogrenaprimjena materijalnog prava, koju revident vidi u tome to su povrijeena pravila o utvrivanju visine naknade tetepredviena odredbama lana 189. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ( tj. pravilo da se visina naknade teteodreuje prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, izuzev sluaja kada zakon odreuje to drugo), a to ponjegovom miljenju znai i povredu naela ekvivalencije ( lan 15. citiranog zakona ). Naime, odredbom lana 20.Zakona o obligacionim odnosima propisano je da uesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukije nego to je ovimzakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe zakona, ili iz njenog smisla ne proizlazi ta drugo. Kako odredbama lana189. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ne predstavlja kogentnu normu, to su stranke bile ovlatene da ugovoromdrugaije reguliu visinu naknade tete.Zato, kada su stranke ugovorom o prodaji stana utvrdile da e prodavac, ukoliko u ugovorenom roku ne preda kupcustan, biti duan da naknadi tetu u visini trine vrijednosti novog stana iste povrine prema cijenama u vrijeme kada jestan trebao predati, kupac ne moe zahtijevati naknadu po cijenama novog stana u vrijeme presuenja. ( Vrhovni sud

BiH, broj Rev. 384/87 od 21.4. 1988).

Primjena dobrih poslovnih obiaja

lan 21.(1) Uesnici u obligacionim odnosima duni su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrimposlovnim obiajima. ...(2) Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su uesnici u obligacionim odnosima ugovorilinjihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli.

__________________-_______* Uzanse dobri poslovni obiaji, poslovni obiaji ili kodifikovani obiaji u poslovanju privrednih i drugih pravnih ifizikih lica, zauzimaju znaajno mjesto u samom ZOO, vidjeti odredbe 32, 33, 34, 39, 44, 143, 358, 398, 459, 464, 516,

519, 534, 567, 579, 583, 597, 623, 651, 658, 732, 761, 806, 822, 827, 836, 837, 852, 855, 856, 863, 871, 882, 894, 895,1107 i konsultovati index pojmova na kraju.* Primjena obiaja lan 1107. (1) Odredbe optih ili posebnih uzansi kojim se utvruje pretpostavka da su ugovornestrane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom iskljuile, nee se primjenjivati poslije stupanja na snaguovog zakona.(2) Opte uzanse za promet robom (Sl.list FNRJ br. 15/54) nee se primjenjivati poslije stupanja na snaguovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (3) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovniobiaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivat e se odredbe ovog zakona, osim ako su straneizriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih poslovnih obiaja.* Obiaji - l. 32, 33, 34, 39, 44, 143, 358, 398, 459, 464, 516, 519, 534, 567, 579, 583, 597, 623, 651, 658, 732, 761,806, 822, 827, 936, 837, 852, 855, 856, 863, 871, 882, 894, 895 i 1107.

14


15/941

1. U odnosima izmeu stranaka iz ugovora u privredi primjenjuju se opte uzanse za pormet robom broj 115-134, upogledu utvrivanja koliine robe prilikom isporuke i prigovora na koliinu, ako stranke nisu drukije ugovorile.Zakon o obligacionim odnosima nema posebnih odredaba o utvrivanju koliine robe prilikom isporuke i prigovorimanakoliinu, ali je ova materija obuhvaena Optim uzansama za promet robom (Slubeni list FNRJ, broj broj 15/54), od

broja 115. Do 134. U smislu Opte uzanse za promet robom broj 130, kad se koliina utvruje u prisustvu objestranke(kao u konretnom sluaju, jer je izvrena predaja stvari vozaru, koga je angaovao tuilac, lan 472. Zakona oobligacionim odnosima), prigovor je morao biti stavljen odmah, a u svakom sluaju ukratkom roku od dana prijemarobe.

Opte uzanse za promet robom se primjenjuju i nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, ako sustrenke ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizlazi da su njihovu primjenu htjele (lan 21. stav 2. Zakona oobligacionim odnosima). U sudskoj praksi u privrednim sporovima zauzet je stav da se uzanse kao kodificirani poslovniobiaji primjenjuju na odnose iz ugovora o privredi i u pitanjima koja ugovorom stranaka ili dispozitivnim odredbamazakona nisu regulisana.Polazei od navedenog prvostepeni sud je trebao da utvrdi da li su stranke bar preutno ugovorile primjenu Optihuzanski za promet robom, te da potom ocijeni da li je prigovor tuioca na isporuenu koliinu kamenog agregata

blagovremeno stavljen. (Vs BiH, P. 66/86, od 19. 6. 1987. Bilten Vs BiH 3/87 22)2. Ako nije drukije ugovoreno, kod obrauna razlike u cijeni iz ugovora o graenju uzee se u obzir samo dio avansanamijenjen za nabavku materijala.Prvostepeni sud je pogrijeio kada je nekritiki prihvatio obraun razlike u cijeni izvren po vjetaku kojim je uzet uobzir uplaeni iz nos avansa u cjelini, na tetu izvoaa. Stranke nisu ugovorile da se avans daje i radi nabavkematerijala, pa nije bilo uslova za uzimanje u obzir avansa predvienih u Posebnoj uzansi o graenju broj 29 ( Slubeni

lisz SFRJ, broj 18/77), iju primjenu su stranke preutno prihvatile ( lan 21. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ).U sudskoj praksi je prihvaeno ( vidjeti zakljuak sa XXI Koordinacionog sastanka privrednog sudstva Jugoslavijeodranog u akovici 25-27 maja 1988. godine), da e se avans uzeti u obzir i kada nita nije ugovoreno, ako se sobzirom na njegov obim moe zakljuiti da je dat ne samo radi pokria trokova pripremnih radova, ve i radi nabavkematerijala, ali je prvostepeni sud morao, uz pomo vjetaka, ocijeniti da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi da sedio avansa uzme u obzir, polazei od naprijed izloenog stanovita, cijenei njegov obim u odnosu na ukupnu cijenu ikoje i kakve pripremne radove je izvoa morao obaviti. U svakom sluaju morao se uzeti u obzir samo dio avansanamijenjen za nabavku materijala, tako da bi razlika u cijeni po preostalim kalkulativnim elementima ukupne cijeneradova morala biti obraunata u punom obimu.( Vrhovni sud BiH, P-71/87, od 24.8. 1988)3. Kada stranke ugovorom o graenju predvide supsidijarnu primjenu optih uzansi za promet robom, izvoa radova uodsustvu drugaije ugovorne odredbe, moe zahtijevati razliku u cijeni samo ako doe do nepredvidivog izuzetno naglogi velikog skoka cijenaStranke su u lanu 28. ugovora izriito navele da e se kod raspravljanja njihovih meusobnih odnosa, ukoliko nisuregulisani ugovorom, primjenjivati Opte uzanse za promet robom (ovim su u smislu lana 21. stav 2. Zakona oobligacionim odnosima iskljuile mogunost primjene Posebnih uzansi o graenju).Prvostepeni sud je dosudio razliku u cijeni, prihvatajui nalaz i miljenje sudskog vjetaka, a da nije imao u vidunavedenu odredbu ugovora i Opte uzanse za promet robom broj 55. i 56. U smislu Opte uzanse za promet robom broj55. samo vanredni dogaaj koji se u vrijeme zakljuenja ugovora nije mogao predvidjeti, a zbog koga bi ispunjenjeugovora za jednu stranu bilo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, moe biti razlog da se ugovorizmijeni. Pod takvim dogaajem, u smislu Opte uzanse za promet robom broj 56, smatra se samo izuzetno nagli i velikiskok cijena, a prvostepeni sud nije utvrivao da li je taj uslov ispunjen u konkretnom sluaju.Da stranke nisu ugovorile supsidijarnu primjenu Optih uzansi za promet robom, njihov spor bi se morao raspraviti

primjenom odredaba lana 636. Zakona o obligacionim odnosima. Kako prvostepeni sud utvruje da je tuilac izveoradove sa zakanjenjem djelimino i svojom krivicom, tuilac bi, u smislu lana 636. stav 2. i 3. Zakona o oblidacionimodnosima, mogao od tuenog zahtijevati samo razliku u cijeni utvrenu za period u kome su radovi morali biti dovreni,koja prelazi pet postotaka ukupne ugovorene cijene. ( Vrhovni sud BiH, P-284/87, od 26 .jula 1988).

4. Ako je ugovoreno da ambalaa ostaje kupcu uz obavezu da plati posebnu cijenu za nju, kupac mora odmah, odnosno ukratkom roku po prijemu ambalae, obavijestiti prodavca o manjoj koliini primljene ambalae od navedene u

prevoznim ispravama ( izriito je ugovorena primjena Optih uzansi za promet robom).Iz ugovora o prodaji, kojim je ugovorena supsidijarna primjena Optih uzansi za promet robom (lan 10. ugovora), nevidi se da li je ugovoreno vraanje ambalae ili plaanje posebne cijene za nju ( nisu upotrijebljeni izrazi predvieni uOptim uzansama za promet robom broj 161. i 162. ), no iz injenice da tuilac izraava spremnost da plati cijenu zastvarno isporuenu ambalau, mora se zakljuiti da je ambalaa ostajala kupcu-tuiocu, uz njegovu obavezu da plati

posebnu cijenu za nju.Kod ovakvog ugovornog utanaenja tuilac-kupac, koji je u smoslu lana 4. ugovora primio ambalau u svom magacinu

bez prisustva radnika tuenog-prodavca, nakon to je roba raspakovana po istovaru iz vagona i otpremana na gradilite,morao je, u smoslu lana 6. Ugovora, odmah o nedostacima-manjoj koliini ambalae od fakturisane, odnosno navedeneu tovarnom listu, obavijestiti prodavca-tuenog, odnosno u kratkom roku u smislu Optih uzansi za promet robom broj

15


16/941

122. i 131., a u tom roku morao je, u smislu Opte uzanse za promet robom broj 132, na siguran nain saoptitiprodavcu-tuenom prigovore na koliinu, te dostaviti isprave o utvrenoj koliini prilikom saoptavanja prigovora iliprilikom pismenog potvrivanja ve saoptenih prigovora. ( Vrhovni sud BiH, P-443/87, od 28.6. 1988)5. Nalogoprimac kome je kupac dao nalod da primi robu i uva je za njenog raun duan je da sa prodavcem izvrikvantitativni i kvalitativni prijem robe u momentu isporuke, pa se reklamacije kupca ne mogu uvaiti.Kako je prvotuenik bio nalogoprimac, a uz to i uvar robe na svom skladitu, za raun tuioca, on je bio duan da primirobu od drugotuenog i saini zapisnik o kvantitavinom i kvalitativnom prijemu, to nije uinio. U tom sluju on jeodgovorna za tetu tuioca zbog manjka robe, a ne drugotueni.

Prodajom robe prvotuenom kao nalogoprimcu i uvaru tuioca po dokumentima u prevozu drugotueni je izvrio svojuobavezu kao prodavac robe, pa kako prvotueni nije stavio primjedbe u pogledu koliine i kvaliteta, mora se smatrati da

je drugotueni u cjelosti izvrio svoju ugovornu obavezu isporuke robe tuiocu.U konretnom sluaju, poto ni ugovorom ni normama Zakona o obligacionim odnosima, nije ureeno pitanje nainakvantitativnog prijema robe i prigovora na koliinu, treba primjeniti. Opte uzanse o prometu robom ( u privrednimsporovima prihvaeno je pravilo da se uzanse kao kodificirani poslovni obiaji primjenjuju na odnose iz ugovora o

privredi kada ti odnosi nisu ureeni ugovorom stranaka ili dispozitivnim odredbama zakona lan 21. stav 2. Zakona oobligacionim odnosima).Kada se koliina robe utvruje u prisustvu obiju stranaka ili njihovih predstavnika kao to je u ovom predmetu sluaj,kupac mora svoje prigovore na koliinu robe staviti prodavcu odmah prilikom samog utvrivanja koliine (uzansa broj130. stav 1.) Nestavljanje prigovora na kvantitet odmah prilikom prijema robe povlai gubitak onih kupevih prava kojeOpte uzanse izriito predviaju u sluaju isporuke manje ili vee koliine od ugovorene (Uzanse broj 133). Prema tome,tuilac je prekludiran u pravu da stavlja bilo kakve prigovore na koliinu isporuene robe od strane drugotuenog, jer se

ima smatrati da je roba primljena bez primjedbi od strane ovlatenog predstavnika tuioca.Time to je tuilac kasnije disponirao sa navedenom robom i istu isoruio drugom kupcu i tom prilikom utvrena manjakoliina robe po zapisniku od 27.decembra 1982. Godine i zapisniku od 4.5. januara 1984. Godine, nema nikakvoguticaja na pravni odnos tuioca i drugotuenog. To je poseban odnos koji se ne tie drugotuenog.(Vrhovni sud BiH, br. P. 443/86 od 27. maja 1987. godine)6.Naruilac iz ugovora o graenju, ako nije drugaije ugovoreno, mora izjavu o zadravanju prava na ugovornu kaznuzbog zadocnjenja izvoaa u obavljanju radova, dati do zavretka konanog obrauna. Izjava mora biti odreena i jasna,inae ne proizvodi pravno djejstvo. (Vs BiH, P. 700/90, od 12. 7. 1991. - Bilten Vs BiH 3/91 42)7. Prodavac motornog vozila pao je u docnju, iako nije prekoraio ugovoreni rok, ako se nije pridravao redoslijedaisporuke vozila, pa nema pravo da trai razliku u cijeni koja je poveana unutar roka isporuke, ali nakon dana kada jemotorno vozilo trebalo biti isporueno kupcu da se prodavalac drao vremenskog redoslijeda isporuke vozila.(Vs BiH, Rev. 441/90, od 18. 10. 1990. - Bilten Vs BiH 4/90 53)8. Naruilac ne duguje zatezne kamate i kada nije platio cio iznos iz privremene situacije, ako je neplaeni iznos uvrtenu okonanu situaciju, koja je na vrijeme plaena, a prilikom konanog obrauna na osnovu koga je okonana situacijaizdata, stranke nisu utvrdile obavezu plaanja zatezne kamate zbog zadocnjenja u plaanju privremene situacije. (Vs

BiH, P. 631/90, od 22. 6. 1991. - Bilten Vs BiH 3/91 53)9. Nalogoprimac kome je kupac dao nalog da primi robu i uva je za njegov raun duan je da sa prodavcem izvrikvantitativni i kvalitativni prijem robe u momentu isporuke, pa se reklamacije kupca ne mogu uvaiti.(Vs BiH, P. 443/86, od 27. 5. 1987. Biten Vs BiH 3/87 30)10. Smatra se da su ugovorne stranke htjele primjenu Optih uzansi za promet robom kada u ugovoru upotrijebe izrazekoji se koriste u ovim uzansama.U skladu sa lanom 21. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, na obligacione odnose se primjenjuju uzanse akougovorne stranke ugovore njihovu primjenu ili ako iz njihovog poslovnog odnosa proizilazi da su htjele njihovu

primjenu. Prema utvrenju prvostepenog suda, a tueni ovu injenicu priznaje, stranke su ugovorile isporuku robe"franco" uz naznaku mjesta opredjeljenja (isporuka u M.). Na osnovu injenice to su parnine stranke ugovorileisporuku robe "franco" M., dakle, koritenjem izraza iz ovih uzansi, prvostepeni sud je izveo pravilan zakljuak da suhtjele primjenu Optih uzansi za promet robom te je opravdano primjenom navedenih Optih uzansi, odluio o

osnovanosti tubenog zahtjeva. (Vs FBiH, P. 236/97, od 18. 11. 1997. Bilten Vs FBiH 1/98 -27)11. Dunik vraanja ambalae ima pravo da vrati ambalau ili naknadi njenu vrijednost, ako nije drugaije ugovoreno iako je izmeu stranaka ugovorena primjena Optih uzansi za promet robom ili se smatra da su stranke tu primjenu htjele.(Vs FBiH, P. 46/96, od 20. 5. 1997. Bilten Vs FBiH 1/97 26)7. Uzance se nee primijeniti na odnose koji su regulirani prinudnim odredbama ZOO.(Vs H, Rev. 22/87, od 6. 5. 1987. Informator, broj 3566)12. Uzanca 21. Opih uzanci za promet robom, koja regulira ponudu i prihvaanje ponude izjavom neovlatene osobena poslovnom papiru, utvruje opeprihvaeni poslovni obiaj pa se primjenjuje u poslovnom prometu i poslijedonoenja ZOO. (Vps H, P. 1219/86, od 13. 5. 1987. Psp 34 161)

Postupanje u skadu sa statutom i drugim optim aktima

16


17/941

lan 22.(1) Drutvena pravna lica i graanska pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa postupaju uskladu sa svojim statutom i drugim optim aktima.(2) Ali, ugovor koji je zakljuen ili druga pravna radnja koja je preduzeta suprotno ztim aktimaostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili morala znati ili ako je ovim zakonom drukijeodreeno.

_____________________________Napomena (RS): Na osnovu lana 9. ZIDZOO u naslovu lana 1. ZOO brisane su rijei: statutima i drugim, a rijei:Drutvena pravna lica i graanska pravna lica zamjenjuje se rijeima: Pravna lica. Istom odredbom brisane su irijei: statutom i drugim..

_____________________________

1. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija koji je sklopio direktor zakupodavca bez odobrenja nadlenog tijela premaodredbama Statuta valjan je kad druga strana za to nije znala niti je mogla znati. (Vs RH, Rev. 1746/92, od 13. 10. 1992.

Izbor odluka 1994 - 125)2. Iako se ugovor po pravilniku o registraciji izmeu igraa i fudbalskog kluba zakljuuje na etiri godine, stranke gamogu sporazumno raskinuti, a mogu ugovoriti pravo igraa da ga jednostrano raskine u ljetnom prelaznom roku uzobeteenje po propisu. (Vs BiH, Rev. 239/87, od 21. 9. 1988. Bilten Vs BiH 3/88 37)3. U sluaju da je zastupnik organizacije udruenog rada, protivno statutu ili drugom samoupravnom optem aktu,zakljuio ugovor bez saglasnosti ovlatenog organa, smatra se da ugovor nije zakljuen, ali u tom sluaju druga savjesnastrana ima pravo na pravinu naknadu (lan 55. ZOO). Naprotiv, ako je drutveno pravno lice zakljuilo ugovor suprotnostatutu ili drugom optem aktu ugovor ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala, ili morala znati (lan 22.ZOO). (Vs BiH, P. 473 /86, od 27. 5. 1987. Bilten Vs BiH 2/87 1)4. Ugovor o udruivanju sredstava za kupovinu stana zakljuen izmeu banke i optine radi rjeavanja stambenih potreba

branih drugova radnika parninih stranaka, ne proizvodi pravno djejstvo ako su odgovorna lica banke znali odnosnomorali znati da je optina udruila sredstva suprotno svom optem aktu o angaovanju sredstava za stambene potrebe.(Vs BiH, P. 674/90, od 15. 11. 1990. - Bilten Vs BiH 4/90 30)5. Ovlaenje potpisnika ugovora o graenju podrazumijeva i ovlaenje za potpisivanje okonane situacije.(Odluka Vrhovnog suda Srbije, Prev. 266/96. Bilten 4/1996)6. Punovaan je ugovor o dodjeli stambenog kredita i kada je davalac kredita prekoraio okvire svog samoupravnogopteg akta, ako za ovo primalac kredita nije znao niti mogao znati. (Vs BiH, Rev. 324/89, od 25. 1. 1990. - Bilten Vs

BiH 1/90 36)7. Punovaan je ugovor o kolektivnom osiguranju radnika i kada odluku o zakljuenju toga ugovora nije donio zborradnika nadlean za rasporeivanje sredstava zajednike potronje. Ako osigurava nije mogao znati da se osiguranik

nije pridravao procedure utvrene svojim samoupravnim optim aktom. (Vrhovni sud BiH, broj P. 486/86 od 22. Juna1987. Godine)8. Punovani su ugovori o koritenju sredstava zajednike potronje koje zakljui zastupnik organizacije udruenograda, ukoliko u sudskom registru nisu upisana ogranienja njegovih ovlaenja u pogledu raspolaganja ovim sredstvima.

Nije ipak punovaan ugovor o angaovanju ovih sredstava zakljuen preko obima odreenog odlukom zbora radnika,ako je punomoniku druge ugovorne strane bilo poznato, odnosno moralo biti poznato, da se zastupnik prilikomzakljuenja ugovora nije pridravao odluke zbora radnika koji je po samoupravnom optem aktu organizacije ovlaten daodlui o obimu upotrebe sredstava zajednike potronje.Direktor tuenog bi mogao, poto je u sudskom registru upisan kao zastupnik tuenog bez ogranienja, iz lana 438. stav4. zakona o udruenom radu, punovano zakljuivati sa treim licem u ime tuenog sve ugovore u okviru pravnesposobnosti tuenog (ovako treba shvatiti smisao lana 438. stav 3. u vezi sa lanom 37. Zakona o udruenom radu), pa iugovore o raspolaganju sredstvima zajednike potronje u okviru odredbe lana 118. stav 1. ZUR-a. ne bi prema tome

bili nitavi, u smislu lana 54. stav 1. zakona o obligacionim odnosima, ni ugovori kakav je sporni usmeni.

Kako u smislu lana 235. stav 1. ZUR-a sredstvima za zajedniku potronju upravljaju radnici osnovne organizacije nanain utvren samoupravnim optim aktom direktor tuenog bi kod zakljuivanja ovakvih ugovora morao postupati uskladu sa odredbama lana 10.12. taka 2. i 18. taka 8. i 9. Pravilnika o koritenju sredstava zajednike potronjetuenog i ugovore zakljuivati u sluajevima kada zbog radnika u smislu lana 141. pomenutog Pravilnika, doneseodluku o pojedinanoj upotrebi sredstava, angaujui sredstva u obimu koji odobri zbog radnika (lan 22. stav 1. Zakonao obligacionim odnosima).Ostaju na snazi, meutim, i ugovori koje ovlateni organ zakljui prekoraujui ovlatenja iz samoupravnih optih akata,osim ako je za to druga strana znala ili morala znati (lan 22. stav 2. ZOO).Iz iskaza sasluanih svjedoka, proizilazi da je punomonik morao znati da direktor tuenog, u asu kada se s njimusmeno sporazumijevao o izvoenju radova na adaptaciji stana njegovog oca i izvoenju radova preko predrauna nasvom stanu, nema ovlatenja zbora radnika da zakljui u ime tuenog i ugovor kojim bi angaovao sredstva zajednike

17


18/941

potronje tzuenog preko iznosa od oko 350.000 dinara ( govorio je da e se to srediti idue godine, ali ne i da ovakoovlaenje ima, ili da mu ono nije potrebno, a dodavao da e sam platiti razliku, ako ne dobije dopunska sredstva.Prema tome, usmeni ugovor, koji bi, to se forme tie, mogao biti punovaan, jer se radi o ugovoru o djelu, ne vezujetuenog u smislu lana 22. stav 2. ZOO, budui da je punomonik tuioca znao, odnosno morao znati, da direktortuenog ovakvim ugovaranjem postupa suprotno odredbama samoupravnog opteg akta tuenog.(Vrhovni sud BiH, br. P. 144/86 od 25.9.1986. godine)9. Punovaan je ugovor o prodaji zakljuen razmjenom teleksa i kada je teleks koji sadri ponudu potpisalo neovlaenolice, ako je otpremljen u ime ugovorne stranke sa njenog teleprintera.

Ovaj sud nalazi da je izmeu parninih stranaka zakljuen punovaan ugovor o prodaji robe, iako je ponudu datu putemteleksa potpisalo neovlateno lice, te da je tueni duan da isplati ugovorenu cijenu. U smislu lana 1107. stav 2. Zakonao obligacionim odnosima , Opte uzanse za promet robom (Slubeni list FNRJ, broj 15/54), nee se primjenjivati

poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana, to znai da se eventualne pravne prazninemogu popunjavati primjenim ovih uzansi i nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima. IZ isprave uspisu, iju autentinost parnine stranke nisu osporile, proizilazi da je tueni potpisan po referentu za nabavke, koji nemasvojstvo punomonika za zaposlenje, teleksom naruio kupovinu robe, a pod uslovima isporuke i plaanja sadranim u

prethodnom teleksu tuioca. Teleksom je tuilac ovu ponudu prihvatio. Prijemom prihvata ponudu kod tuenogzakljuen je, u smislu lana 39. Zakona o obligacionim odnosima, ugovor izmeu parninih stranaka. kako Zakon oobligacionim odnosima nema odredbe o nainu zakljuenja ugovora putem teleksa, ispunjeni su uslovi predvieniodredbama lana 1107. stav 2. ZOO. da se primjeni Opta uzansa za promet robom broj 31. stav 3. po kojoj poiljalac nemoe osporavati punovanost ponude ili izjave o prihvatanju ponude ili izjave o prihvatanju ponude otpremljene unjegovo ime preko njegovog teleprintera. (Vrhovni sdu BiH, P. 389/87 od 28. jula 1988. godine)

10. Iako se ugovor po pravilniku o registraciji izmeu igraa i fudbalskog kluba zakljuuje na etiri godine, stranke gamogu sporazumno raskinuti, a mogu ugovoriti pravo igraa da ga jednostrano raskine u ljetnom prelaznom roku uzobeteenje po propisu.

Niestepeni sudovi su zakljuili da prema odredbi lana 23. Pravilnika o registraciji igra ima pravo da promijeni klubu ljetnom prelaznom roku, a igrai saveznih liga u ljetnom i zimskom prelaznom roku, pod uslovom da im je istekaougovor ( redovno, sporazumno ili na drugi nain), pa kako su u konkretnom sluaju tuilac i tueni ugovoromzakljuenim dana 5.8.1982.godine, utanaili da je tueni u ugovornoj obavezi sve do 31.7.1987.godine, to da navedeniugovor nije raskinut. Nadalje, kroz razloge citirane presude konstatovano je da ugovorna klauzula prema kojoj je tuenislobodan u ljetnom prelaznom roku 1984.godine, uz obeteenje po propisu, ima utoliko znaaj to ugovornimstrankama omoguava da se zakljueni ugovor moe sporazumno raskinuti I prije isteka roka na koji je zakljuen ( tj.31.7. 1987.godine ).

Niestepeni sudovi detaljno obrazlau znaenje klauzule iz ugovora to su ga parnine stranke zakljuile5.8.1982.godine, a koja glasi igra i klub se sporazumijevaju da je igra slobodan u julskom prelaznom roku1984.godine uz obeteenje po propisu , s tim to po njihovom shvatanju ova klauzula ne proizvodi neposredno pravnodjejstvo prestanka ugovora voljom jedne stranke ( u ovom sluaju igraa), nego tako da stranke mogu zakljuiti ugovor oraskidu (u julskom prelaznom roku 1984.godine) dakle, prije isteka roka od etiri godine, propisanog odredbom lana43. stav 2. Pravilnika o registraciji. Takav ugovor je morao biti sastavljen u pismenoj formi u etiri ravnoglasna

primjerka ( lan 48. taka 3.Pravilnika), pa kako stranke nisu zakljuile ugovor o raskidu, jednostranim istupanjemigraa iz kluba njegove ugovorne obaveze nisu prestale, te je po izloenom shvatanju, ugovor trajao do isteka roka odetiri godine.Prema tome, nije sporno da stranke mogu raskinuti ugovor i prije isteka roka od etiri godine, ali je sporno da li su gastranke zaista i raskinule. Naime, niestepeni sudovi nisu provoenjem odgovarajuih dokaza i uz primjenu pravila otumaenju ugovora iz l. 99. do 102. Zakona o obligacionim odnosima utvrdili znaenje navedene klauzule, tj. da li onadaje neposredno pravo igrau da u julskom prelaznom roku 1984. godine istupi iz kluba, bez dalje saglasnosti kluba, ilita klauzula ima naprijed opisano znaenje, koje joj daju niestepeni sudovi. Meutim, taj injenini zakljuakniestepeni sudovi nisu obrazloili sa aspekta primjene pravila o interpretaciji volje stranaka. ( Vrhovni sud BiH, Rev.239/87. Od 21.9.1988.godine )

11. Punovaan je ugovor o dodjeli stambenog kredita i kada je davalac kredita prekoraio okvire svog samoupravnogopteg akta, ako za ovo primalac kredita nije znao niti mogao znati.Prema odredbi lana 22. Zakona o obligacionim odnosima, drutveno pravna lica i graanska pravna lica u zasnivanjuobligacionog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom i drugim optim aktima. Ali ugovor, koji je zakljuen ilidruga pravna radnja koja je preduzeta suprotno tim aktima, ostaje na snazi, osim ako je zato druga strana znala ili moralaznati ili ako je ovim zakonom drugaije odreeno.

Niestepeni sudovi su utvrdili da je na inicijativu tuioca, a nakon to su o tome donijeli odluku njegovu samoupravniorgani, uslijedilo zakljuenje ugovora kojiim je tuilac dodijelio tuenom stambeni kredit, a tueni se obavezao da enakon izgradnje stambene zgrade, stan, sredstvo tuioca vratiti tuiocu (ugovor je u cijelosti realizovan). takoer jeutvreno da tueni nije znao niti mogao znati da je zakljueni ugovor suprotan odredbi lana 86. Pravilnika tuioca orjeavanju stambenih potreba radnika, kojim je predviena mogunost dodjele stambenih kredita samo radnicimatuioca.

18


19/941

S obzirom na ovako utvreno injenino stanje niestepeni sudovi su pravilno primijenili navedenu zakonsku odredbukada su ocijenili da je ugovor o dodjeli kredita za stambenu izgradnju, na snazi, iako je zakljuen suprotno optem aktutuioca. (Vrhovni sud BiH, broj Rev. 324/89 od 25.1.1990. godine)

Primjena drugih saveznih zakonalan 23.

Na obligacione odnose koji se ureuju drugim saveznim zakonima primjenjuju se odredbe ovog

zakona u pitanjima koja nisu ureena tim zakonom.__________________________Napomena (FBiH): lanom 3. ZPZOO, od 11. aprila 1992. godine lan 23.ZOO stavljen je van snage.lanom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (Slubeni listRBiH, broj 13/93), brisan je lan 3. ZPZOO, tako da se od 7. juna 1993. godine opet primjenjuju odredbe ovog lana.Ovo je sada vaei tekst lana 23. ZOO.

________________________1. O zastarjelosti zahtjeva zbog odgovornosti za sticanje bez osnova odluuje se na osnovu rokova iz Zakona o mjenici(lan 85. stav 3. ranijeg Zakona o mjenici sada lan 87. stav 3. nap. a). (Ks u Sarajevu Bilten sp KsS 2/2000, str.12)2. Prevoznik ne odgovara za tetu poiljaoca ako je stvar oteena u toku prevoza zbog nepravilnog utovara koji je uskladu sa ugovorom izvrio sam poiljalac.Odgovornost tuenog za nastalu tetu, u okviru utvrenog injeninog stanja, pravilno je cijenjena sa stanovita propisaZakona o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju (l. 65-75). To je poseban zakon koji na potpun nain

regulie, izmeu ostalog i pitanje odgovornosti eljeznike organizacije kao prevoznika za nastalu tetu, ukljuujui tu ioslobaanje prevoznika od takve odgovornosti u odreenim sluajevima, pa zbog toga, kada je rije oodgovornostituenog, u konretnom sluaju, ne primjenjuju se propisi iz Zakona o obligacionim odnosima (lan 658. stav 2. I 671) nakoje se tuilac poziva u reviziji, jer bi to bilo u suprotnosti sa odredbom lana 23. ZOO kojom je predvieno da naobligacione odnose koji se uruuju drugim saveznim zakonima, primjena odredaba ZOO dolazi u obzir samo u pitanjimakoja nisu potpuno ili nikako regulisana posebnimsaveznim zakonom (lex specialis derogat legi generali). (Vrhovni sud

BiH, br. Rev. 542/86 od 14. 5.1987. godine)

Primjena republikih , odnosno pokrajinskih zakona

lan 24.lan 24. ZOO - ukinut je odlukom Ustavnog suda (Sl. list SFRJ, br. 45/89).

lan 24. je stavljen van snage 10. jula 1989. godine.Napomena (FBiH i RS): Vidjeti: odluku Ustavnog suda Jugslavije U. br.363/86 Slubeni list SFRJ, broj 45/89.Prije stavljanja van snage, odredba lana 24. ZOO, glasila je:Na obligacione odnose koji se ureuju republikim, odnosno pokrajinskimzakonima nee se primjenjivati odredbeopteg dijela ovog zakona u pitanjima koja su, s obzirom na posebnu prirodu odreenih obligacionih odnosa, drukijeureena republikim, odnosno pokrajinskim zakonima.

________________________1. Kako u Zakonu o zakupu poslovnih zgrada i prostorija nije propisano da zakupni odnos prestaje smru zakupca, nititaj zakon, kao specijalni propis, regulie situaciju koja nastaje povodom smrti zakupca, to se, u smislu lana 24. Zakonao obligacionim odnosima, primjenjuju opte odredbe o zakupu sadrane u lanu 599. Zakona o obligacionim odnosima,kojim je propisano da se u sluaju smrti zakupca zakup nastavlja sa njegovim nasljednicima, izuzev ako je drukijeugovoreno. (Vs FBiH, Rev. 263/99, od 26. 2. 2000. - Bilten Vs FBiH 1/00 43: isto Vs BiH, Rev. 366/84, od 30. 8. 1984.

Bilten Vs BiH 4/84 - 17)2.Naknada tete na ribljem fondu obraunata po pavilniku o odtetnom cjenovniku koji je bio na snazi u vrijeme suenja

pokriva i tetu zbog izmakle koristi. (Vs BiH, Rev. 81/8,. od 19. 3. 1987. Bilten Vs BiH 2/87 44)3. U parnici radi ispranjenja stana zbog nitavosti ugovora o zamjeni presudom se utvruje nitavost tog ugovora initavost ugovora o koritenju stana po zahtjevu drutveno-pravnog lica koje ima pravo raspolaganja na stan jer to liceima opravdan interes za utvrenje da su ugovori nitavi (lan 109. Zakona o obligacionim odnosima, lan 24)(Stav Graansko-privrednog odjeljenja Vrhovnog suda BiH, od 26. 2. 1988. Bilten Vs BiH 1/88 119)4. Ugovor o zakupu poslovne prostorije se ne moe produiti usmenom pogodbom.(Vs BiH, Rev. 437/83, od 13. 10. 1983. - Bilten Vs BiH 1/84 - 14)5. Ugovor o kupoprodaji nekretnina zakljuen uz saglasnost ili po ovlatenju vlasnika je punovaan samo ako jesaglasnost odnosno punomo data u onom obliku koji Zakon o prometu nepokretnosti propisuje za ugovor.(Vs BiH, Gvl. 41/85, od 12. 6. 1986. Bilten Vs BiH 3/86 - 4)

19


20/941

6. Budui da zakon ne propisuje formu, punovaan je i neformalni sporazum branih drugova o tome ko e od njih ostatinosilac stanarskog prava (lan 67. st. 1. i 24. Zakona o obligacionim odnosima).(Stav Graansko-privrednog odjeljenja Vs BiH, od 24. 6. 1986 Bilten Vs BiH 2/86, str. 27)

Primjena pojedinih odredabalan 25.

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako

za ugovore u privredi nije izriito drukije odreeno.(2) Ugovori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduzea i druga pravna lica kojaobavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanogzanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti kojesainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima.(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno se primjenjuju i na druge pravneposlove._______________________

* Vidjeti: posebne norme ZOO za ugovore u privredi: l. 3-9, 14, 18,, 21, 22, 34, 35, 95, 98, 118, 120, 140, 142, 143,144, 222, 272, 319, 329, 374, 399, 413, 462, 471, 481, 482, 493, 538, 520, 558, 581, 714, 751, 795, 981, 1004, a trebakonsultovati i index pojmova na kraju zakona;

Napomena (FBiH(: Ovaj lan je izmijenjen lanom 4. ZPZOO. Ovo je sada vaei tekst odredbe l. 25. ZOO.Napomena (RS): Na osnovu lana 10. ZIDZOO, u lanu 25. stav 2. rijei:organizacije udruenog rada i druge organizacije i zajednice koje zamijenjene su rijeima: preduzea i druga pravnalica koja. Ovo je sada vaei tekst l. 25. ZOO u RS.

____________________________1. Drutveno-politika zajednica duguje zatezne kamate po stopi iz lana 277.stav 2. ZOO ako zadocni sa ispunjenjemotplate sanacionog kredita po ugovoru zakljuenom izmeu banke i organizacije udruenog rada koja obavlja privrednudjelatnost,kada je preuzela dug iz tog ugovora.(Vs BiH, P. 645/87, od 9. 9. 1988. - Bilten Vs BiH 2/89 95. Napomena: cjelovitije obrazloenje ove odluke citirano jeu sudskoj praksi datoj uz lan 448.ZOO)2. Na dugove Federacije BiH iz ugovora o nabavci za potrebe snabdijevanja vojnih jedinica tokom perioda od 08. 10.1996. g. tee zatezna kamata po eskontnoj stopi Narodne banke BiH uveanoj za 20%.Odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate ("Sl.novine FBiH", br. 18/96), koji se primjenjivao od 08. 10. 1996.g.do 06.07.1998.g., propisana je bila stopa kamate od 28% godinje, ali se ona primjenjivala samo na potraivanja iz

ugovora u privredi (l. 1. navedenog zakona). U ovom sluaju, nije u pitanju potraivanje iz ugovora u privredi, jerVojska FBiH nije stupila u obligacioni odnos kao privredni subjekt, pa se na ovakva potraivanja do stupanja na snagunovog Zakona o visini stope zatezne kamate ("Sl.novine FBiH", br.27/98), kojim je propisana stopa kamate od 18%godinje, primjenjuju odredbe Zakona o visini stope zatezne kamate ("Sl.list SFRJ", br.57/89) koji je preuzet, dakle poeskontnoj stopi NB BiH uveanoj za 20%. Eskontna stopa za period od 15. 12.do 31. 12. 1996.g. iznosila je 20%godinje a stopa zatezne kamate u tom periodu 24%. Od 1. 1. 1997.g. do 6. 7. 1998.g. eskontna stopa je bila 10%godinje, a stopa zatezne kamate 12% godinje. (Vs FBiH, P - 274/99, od 23. 5. 2000. - Bilten Vs FBiH 2/00 - 41)3. Ugovor zakljuen izmeu zdravstvene i privredne organizacije nije ugovor u privredi, pa zajmoprimac ne dugujekamatu ako nije izriito ugovorena. (Vs BiH, P. 798/89, od 29. 10. 1990. - Bilten Vs BiH 4/90 58)4. Pod ugovorom u privredi u smislu lana 25. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima podrazumijeva se i ugovorzakljuen sa subjektom koji po zakonu obavlja vanprivrednu djelatnost ako je propisano da moe obavljati i privrednudjelatnost, a ugovor je zakljuen u obavljanju dozvoljene privredne djelatnosti ili u vezi sa tom djelatnou.(Stav XXX zajednike sjednice bivih vrhovnih sudova, Beograd 25. i 26. 11.1986. - Bilten Vs BiH, 4/86 str. 41)

5. Kad subjekat, koji po zakonu obavlja vanprivrednu delatnost, ali je propisano da moe obavljati i privrednu delatnost,zakljui ugovor o obavljanju dozvoljene privredne djelatnosti ili u vezi sa tom djelatnou, onda je to ugovor u privredi usmislu lana 25. stav 2. Zakona o obli

Documents

ZOO i Sudska Praksa