ZNAČAJ LOKALNE PROIZVODNJE

HRANE dr. sc. Miljenko Ernoić dr. sc. Dragutin Vincek

Varaždin, 15.10.2014.

Hrana - danas ROBA – kojom se trguje Klimatske promjene – signal za promjene

u proizvodnji hrane „NAFTAŠKE” i mnogoljudne zemlje s

izraženim industrijskim rastom kupuju poljoprivredno zemljište diljem Svijeta

Dugoročno planiranje samoopskrbom hranom

Hrana – individualna potreba i društvena odgovornost

Stanovništvo u odnosu na obradivo zemljište

Lokalna hrana - localvores • Unatrag 20-tak godina ideja o potrebi razvoja

domaćeg prehrambenog sektora uzela je zamah u svijesti potrošača

• Poljoprivredne površine oko gradova su idealna mjesta za proizvodnju, a gradske tržnice za prodaju domaće, lokalno proizvedene hrane

• Javljaju se različiti pokreti koji promoviraju lokalnu hranu

• Pozitivni učinci konzumiranja lokalne hrane mogu se mjeriti : –socijalno, okolišno i gospodarski.

Lokalna hrana - localvores Lokalno proizvedena hrana integrira sve

procese od proizvodnje, prerade, distribucije i potrošnje na maloj razini i pri tome potiče razvoj održivih lokalnih gospodarstava i stvara snažnu vezu između gospodarstava, odnosno njihovih polja i staja te stola od potrošača.

Uz pojam lokalne hrane razvio se i pojam „locavores ili localvores“ koji se kao poseban izraz ponekad koristi za opisivanje onih koji vole jesti lokalno uzgojenu odnosno proizvedenu hranu.

Lokalna proizvodnja hrane

„lokalna poljoprivreda”-razumna blizina OPG-a

„izravna prodaja”-bez posrednika „kratki lanac opskrbe”-smanjeni broj

posrednika Potrošač – odlučuje o tome je li neki

proizvod s „lokalnog područja”

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o opravdanosti uvođenja sustava označivanja za lokalnu poljoprivredu i izravnu prodaju

Lokalna proizvodnja hrane

Održivost

Sigurnost

Proizvodi na „poznatom” području

„Poznajemo” proizvođače

Lokalna proizvodnja hrane • Pristup - dobar, čist i pošten izvor hrane s

lokalnog područja – smanjuje se transport hrane i skraćuje lanac dobavljanja hrane.

• Potrošači i proizvođači postaju Koprodukcija – potrošači uče od proizvođača o njihovoj vlastitoj proizvodnji hrane - obrazovne aktivnosti.

Lokalna hrana i EU 15% OPG – prodaje više od 50% putem

izravne prodaje (Grčka – 25%, Španjolska 0.1 %)

Kratak lanac opskrbe-od 5 oblika kapitala (ljudski, financijski, fizički, socijalni i prirodni) u EU - 65% usmjereno prema socijalnom kapitalu

Stvara se osjećaj zajedništva, povjerenje, suradnje, …pozitivan učinak na poljoprivredu i zaštitu okoliša

10

Slovensko poreklo

SLO

USA Local food for local people Eat fresh, eat local

uvozna : lokalna hrana

Uvozna hrana • dugo putovala

dugo skladištena - kemijski jače tretirana

• prepakiravanje i preetiketiranje - nepouzdanost porijekla

• jačanje strane ekonomije

Lokalna hrana • očuvanje radnih mjesta i okoliša

• svježa i sezonska - manje kemijski tretirana hrana

• poznato porijeklo - izravan susret s proizvođačem

• jačanje lokalne ekonomije

Lokalna hrana

Sigurnost hrane

Okoliša održivost

Gospodarska

održivost

Socijalna održivost

Prednosti – proizvodnje lokalne hrane

Dobro za seljake

Dobro za potrošače – kupce

Dobro za lokalnu ekonomiju

Dobro za okoliš

Društvena korist

Koristi za seljake drugačiji izvor prihoda, što je često

presudno u današnjem sustavu prodaje veća kontrola vlastite gospodarske

održivosti - žilavost mogu dobiti više cijene diversificiraju svoje vještine - stjecanje

marketinškog i poslovnog znanja umrežavanje i mogućnosti učenja s drugim

poljoprivrednicima.

Koristi za lokalno gospodarstvo

više novca troši se u lokalnom gospodarstvu koji duže lokalno kruži – “ne odlazi” iz regije i ima visoki multiplikatorski efekt na lokalnu ekonomiju

pružaju alternativu za lokalne proizvode, pomažući osnivanje novih lokalnih tvrtki i proširienje djelatnost postojećih

osnažuju lokalne poslove i poslovno umrežavanje - održavanje lokalne zaposlenosti

doprinosi razvoju turizma i širenju turističke ponude

Kako novac lokalno kruži? Multiplicira se ista vrijednost

Hotel/

recepcioner

Mesar

Uzgajivač

Djevojka

Gost 100 €

Potrošnja hrane u 2011 (DZS SLJH 2013)

21.870 kn - izdaci za hranu u 2011. po kućanstvu

2,8 – prosječni broj članova u kućanstvu

7.811 kn – godišnji izdaci za hranu po stanovniku

21,4 kn ili 2,8 € troši se za hranu dnevno po članu kućanstva

Pojedemo dnevno hrane za 12 mil. €

Ako se potroši 2,8 € na dan za hranu po stanovniku – 4,38 milijardi € godišnje

Uvozimo hrane za cca. 2.0 milijarde € Promjena od samo 1% znači ulaganje od 20

milijuna € u lokalnu ekonomiju Realnost je da možemo i više od 50% od

uvezene hrane bez problema namiriti iz vlastite proizvodnje – to je već 1 milijarda € koje se reinvestira u domaće gospodarstvo, odnosno lokalno “kruži”.

A u Varaždinskoj županiji?

184.769 stanovnika troši dnevno na hranu oko 517.353 €

Godišnje „pojedemo” oko 189 milijuna € Ako je uvoz oko 45% onda je to oko 85

mil. € Promjena od samo 10% znači investiranje

8.5 mil. € u lokalno gospodarstvo – novih cca. 65 milijuna KN godišnje

Koristi za potrošače uživaju u atmosferi seljačkih proizvoda dobivaju domaće, svježe i zdrave

proizvode obično po konkurentnim cijenama

šaroliki izbor proizvoda s mogućom ponudom ekstra svježih proizvoda dostupnih na različite načine

jačaju zajednicu – socijalna interakcija - ključni čimbenik u kvaliteti života u urbanim sredinama

Koristi za okoliš hrana putuje manje – ušteda fosilne

energije, smanjenje emisije CO2... za pakiranje hrane troši se manje

ambalaže – može se uvesti eko-ambalaža dobar prostor za prodaju ekološki

proizvedene hrane kao i manje agrotehnički intenzivno proizvedene hrane – manje kemijskih sredstava u okoliš

održivost starih sorti i pasmina – veća biološka i krajobrazna raznolikost

Koristi za društvo doprinosi smanjenju nejednakosti – svima se

omogućuje dostupnost svježe i zdrave hrane bogate i siromašnije gradske sredine gotovo

podjednako pokazuju interes za kupnju lokalnih proizvoda izravno od seljaka

potrebna su dodatna znanja i vještine kako osigurati odgovarajuće cijene koje su prilagođene kupovnoj moći stanovnika

Koja su rješenja – npr. Slovenija Kratkoročna rješenja: poticanje domaćeg putem marketinških komunikacija prikazivanje emisija na TV organizacija obilaska gospodarstava informiranje o uvoznoj hrani postavljanje samouslužnih kućica

Dugoročna rješenja: izobrazba predškolske i školske djece potpore seljacima – kako bi snizili konačne cijene za

potrošače udruživanje seljaka u zadruge i udruge

Zakon o javnoj nabavi - SLO promjene

Javnim ustanovama omogućeno da iz sustava javne nabave isključe određene skupine (do 80.000 EURA)

Uredba o Zelenoj javnoj nabavi - Cijena nije više jedini kriterij Način proizvodnje Narudžba sezonskih proizvoda Načelo kratkih opskrbnih lanaca- razbijanje skupina (šansa za manje

dobavljače –OPG) Manja količina ambalaže Upotreba recikliranih materijala ….

Cilj je da se:

Potiče lokalnu opskrbu hranom – javne ustanove Zaštita lokalnih proizvođača i izravna kupovina za javne ustanove

Rješenje?

Postoji

“Pokupiti” tuđa iskustva pogotovo iz zemalja u okruženju (sličnog povijesnog, kulturnog i gospodarskog razvoja)

Optimalizirati model i napraviti svoj sustav proizvodnje hrane

Organizirati se

8. Vidovečki gibanek 9. Kučanski koščičjak 10. Varaždinski medenjaci 11. Domaća prirodna medena rakija 12. Vabučin 13. Meso zagorskog purana

Jamstveni žig (Državni zavod za intelektualno vlasništvo)

Bilo bi idealno, ali nije utopija….

Sve svoje potrebe na hrani, energiji i vlaknima osigurati iz:

vlastite proizvodnje odnosno iz lokalnog / regionalnog prostora i to u sustavu ekološke poljoprivrede

Kao i uvijek…. Sva dobra rješenja su jednostavna i nama pred nosom…… Odluka je naša…

Hvala na pažnji!

Mislite globalno (ali ipak…) – jedite lokalno!

Think global eat local!