Embed Size (px)
Citation preview
Prošlost i običaje zlatne požeške dol-ine i pakračko-lipičkog kraja najlakše ćete iščitati kušajući jela koja o nji-ma pričaju slikovito i mirisno, živo-pisno i okusno. O životu tih najstarijih vremena kada se znalo živjeti s prirodom, bogatst-vom potoka, brzaca i šuma, posvje-dočit će vam pastrva na žaru, kuhani dimljeni šaran, čobanac i divljač na sto načina. Lokša će ispričati o tajno-vitom značenju meda i oraha, o krep-koj jednostavnosti najstarijih slastica
bez šećera pripremanih od malo braš-na i vode, u pepelu otvorena ognjišta. Mađarske utjecaje ugarskih plemića i kraljica koje su ovdje rado stolova-le, pronaći ćete u ribljem paprikašu, perkeltu od soma, satarašu ili sekelji gulašu. Nigdje u Slavoniji nema toliko orijentalnih utjecaja koliko ovdje. A kako i ne bi kada su Požega i ovaj kraj bili središte sandžakata dugih 150 godina. Iz tog su vremena u nasli-jeđe ostavljeni tajnovita saganlija, omiljena sarma, slasna bazlamača,
nadasve zdrava turšija od krušaka, egzotični vinogradarski ćevap.Jednostavnost svagdanjeg skrom-nog života seljaka u kojemu se meso jelo svega dva puta tjedno, zrcali se u domišljatim jelima poput rezanaca s makom ili orasima, bijelih i kuku-ruznih žganaca, cicvare, trganaca sa sirom, dimljenog sira ili pak štrudle od jabuka i sira… Okusit ćete svojim nepcima svu zasit-nost čorbi, ali i slast delicija od crne slavonske svinje poput čvaraka, mas-
ti, kobasica, kulena ili šunke…U mnogim finim jelima poput domišl-jatih pašteta, kokošje juhe s leber-noklama, kuhane govedine s nebro-jenim sosevima, dobrih birtaških fileka, prhkog kolača od višanja, šmarna, tačkrla i knedli, otkrit ćete vjekovni kozmopolitizam ovog kraja kojeg je nanijela povijest utiskujući ovdašnjim gradovima dubok trag gospodskog šmeka koji zna što je do-bra hrana.E, pa u slast!
32
OKUSI
Zlatne Slavonije
80 60Kraguj 79, Pakrac +385 (0)99 661 [email protected] 09:00-20:00pon-čet po najavi
Poderane gaćePunjena paprikaGrah sa suhim mesomSlavonski čobanac
Od centra se Pakraca za petnaestak
minuta vožnje stiže na visinu od 650
metara gdje je na rubu proplanka,
na jednom od najljepših vidikovaca
u ovom kraju, smješten planinarski
dom Omanovac. S lijepo uređenim
okolišem i sadržajima za rekreaciju
ovo je jedan od najboljih planinarskih
domova u Hrvatskoj. Tome svakako
pridonosi i ponuda ovdašnjih tradici-
jskih jela pripremljenih od domaćih,
ekološki uzgojenih, namirnica.
OmanovacIZLETIŠTE
1
PAKRAC
4
40
90 60Vilima Pintara 1, Velika+385 (0)34 233 [email protected] 07:30-22:00
FilekiVelički tanjurSarmaKokošja juha s lebernoklama
U Velikoj, tek desetak kilometara od Požege, gdje se Zlatna dolina nekako pitomo zavukla među južne obronke papučkih brda prateći tok šumovite, kaskadama i malim slapovima bo-gate, rječice Veličanke. Uz njen je tok u ozračju prelijepe prirode sm-ješten buffet „Čiča Mata“. Mjesto je to ulaska u Park prirode Papuk, ali i mjesto doživljaja blagovanja domaćih tradicijskih jela koja ovdje pripremaju.
Čiča MataBUFFET
VELIKA
2
5
100 80Zagrebačka 18, Vetovo+385 (0)34 267 [email protected] 10:00-23:00sub-ned 10:00-24:00
Fiš paprikašPerklet od somaDomaća štrucaPijani šaran
Podno vinorodnih, suncem obasjanih
obronaka Papuka, osam kilometara
od Kutjeva, središta vinogradarske
i podrumarske tradicije Slavonije i
jednog od najjačih vinskih središta
u Hrvatskoj, petnaest kilometara od
Požege te samo sat vremena vožn-
je od Osijeka, smješteno je Vetovo i
restoran s prenoćištem Schön blick.
Ovo mjesto idealno je za predah i
opuštanje uz dobar ručak pri čemu se
posebno preporučaju jela od šarana iz
vlastitih ribnjaka.
Schön BlickRESTORAN
VETOVO
3
6
9
70 40Turnić 2 a, Požega+385 (0)34 622 [email protected] po najavičet & ned 11:00-21:00pet & sub 11:00-23:00
Fiš paprikašOdrezak Stari FenjeriPastrva sa žaraŠtrudla od sira/jabuka/višanja
Nekoliko kilometara od Požege, u selu Turnić, tamo gdje ravna slavonska ravnica iznenada „propada“ u šu-movitu i pitomu udolinu smjestio se restoran Stari fenjeri okružen jezer-cima s ribom, livadama i šumarcima. Uz neizostavnu ponudu svježe pastrve (iz vlastitog ribogojilišta) i vrhunski pripremljene paštete od pastrve, ovd-je je svjetlo dana ponovno ugledao posve zaboravljeni zdraviji dio tradici-jske prehrane ovog kraja, priprema dimljenog šarana pečenog na roštilju.
Stari fenjeriPOŽEGA
4 RESTORAN
7
180 80Donji Emovci 32, Požega+385 (0)34 202 [email protected] 09:00-23:00
Juha od podolcaKuhana suha svinjska koljenica Pečena domaća kobasicaPodolac ispod pekeTanjur suhomesnatih narezaka Zlatni lug
Prostrano seosko imanje Zlatni Lug u
Donjim Emovcima od centra je Požege
udaljeno tek 4 kilometra. Prvi dio, u
samom selu, sastoji se od slavonske
kuće (smještaj) i krčme koja u svo-
joj ponudi tradicijskih jela njeguje
i priprema jedan od najpoznatijih
specijaliteta ovog kraja – požeški vi-
nogradarski ćevap. Drugi dio imanja
obiluje sportsko-rekreativnim i izlet-
ničkim sadržajima, a ima i prostor
namijenjen vlastitom uzgoju stoke za
proizvodnju domaćih mesnih slavon-
skih specijaliteta.
Zlatni LugKRČMA
DONJI EMOVCI
5
8
49
150 40Grgin Dol 20, Požega+385 (0)34 273 [email protected] 00:00-24:00
CicvaraJuha od bućeOdrezak Barun TrenkHrvatske palačinke
U svega nekoliko minuta hoda od središnjeg požeškog gradskog trga dolazi se do hotela Grgin dol koji se nalazi pod istoimenim brdom čije se guste šume spuštaju do hotelske terase. Svoja je vrata prvim gosti-ma otvorio prije pedesetak godina i nalazi se na mjestu nekadašnje Građanske streljane gdje se, kako kažu stari Požežani, oduvijek više družilo i dobro jelo, nego gađalo. Tako je ovdje i danas.
Grgin DolHOTEL
POŽEGA
6
9
31
100 50Ul. Dr. F. Tuđmana 10, Požega+385 (0)34 312 [email protected] 07:00-23:00
Sarma s pire krumpiromTeletina iz krušne pećiKnedle sa šljivamaVinogradarski ćevap
Iza pročelja požeških zgrada skrivaju
se brojne priče o jelu i životu nekog
prošlog vremena kada se znalo živjeti
s onim što su donosila polja, šume,
potoci i brzaci brojnih vodotoka. U
plemenitaškim dvorovima i boga-
tim građanskim kućama blagodati
ovdašnje prirode, riba i meso, spravl-
jali su se na različite načine. Dio tih
priča i običaja i danas živi u ponudi
pansion konfora Villa Stanišić koji se
smjestio na desetak minuta hoda od
glavnog gradskog trga.
StanišićVILLA
POŽEGA
7
10
33
150Orljavska 1a, Pleternica+385 (0)98 932 [email protected] 10:00-17:00sub 10:00-01:00ned ne radi
Juha od rajčiceKuhana govedina sa sosomPrženje s dinstanim krumpiromPrhki kolač od višanja
U Pleternici, kao i cijeloj Slavoni-ji, nekada je glavni izvor mesa bila svinja koja se ovdje uzgajala u pros-tranim hrastovim šumama ili seoskim dvorištima. Svježe se meso jelo vrlo rijetko, tek za blagdane, a zato je svinjokolja bila poseban događaj i veselje. Blagovanje je tada bilo obil-no, a na stolu su se obavezno našle i pržene svinjske iznutrice. Tu tradici-ju nastavlja restoran Klas koji se, s pogledom na rječicu Orljavu, smjestio nedaleko centra Pleternice i čudesnog Svetišta Gospe od suza.
KlasPLETERNICA
8 RESTORAN
11
14
Požeški vinogradarski ćevap zapi-si spominju kao vinogradar-ski specijalitet, tradicionalno svečano jelo požeških vino-gradara, bez kojega nije prošlo ni jedno njihovo druženje. To je i tri stoljeća nezaobilazno jelo uz blagdan Grgureva – požeškog vinogradarskog običaja upisanog na listu zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske – kojim Požežani slave istjerivanje Turaka iz ovog kraja. Jelo je to u kojem se na ražnju redaju dobro posoljeni, popapreni i crvenom paprikom začinjeni komadi svinjsk-og buta, udimljene debele slanine, junetine i luka. Takva vrsta pripreme mesa nabodenog na ražanj zahtije-va otvorenu vatru, odnosno žeru, no u zimi je ćevap, jednako tako nanizan na ražanj, znao zaživjeti u pećnici šted-njaka. A to je i današnja modernija verzija njegove pripreme, iako će iskusni znalci reći da je njegov pravi i najbolji okus upravo kada se pri-prema na otvorenoj vatri.
Požeškivinogradarski
ćevap
12
Nezaobilazno je u svakoj priči o tradicijskoj kuhinji podsjetiti na brojne slatke zalogaje koji su se pripravljali od tijesta i koji su osvajali svojim jednostavnim, a opet osobitim sastojci-ma. Kako nekad, tako i danas, pravo su veselje za djecu, a za one starije istinsko su sjećanje na slatke doživljaje djetinjstva. Šmarn, tačkrle, knedle, štrudle samo su mali dio sjećanja, ali i raznovrsni dio današnjeg užitka blagovanja.Šmarn, uz kojeg su vezane razne priče o nas-tanku (od neuspjelih palačinki do smišljene kreacije) koje se vrte oko cara Franje Josipa, taj zalogaj, koji se često služio za doručak ili večeru uz kompot, najčešće od šljiva, jabuka ili krušaka i danas osvaja svojom jednostav-
nošću, slatkoćom i sočnošću. Odmah do nje-ga su i tačkrle - omiljeni slatki jastučići od tijesta, punjeni domaćim slavonskim pekme-zom od šljiva i to onim koji se dugo kuhao bez šećera, a dolaze u brojnim kombinacija-ma sa sirom, posipani makom ili orasima. Ne zaostaju za njima ni knedle, sočne i slatke kuglice od krumpirovog tijesta čiji su glavni sastojci šljiva i mješavina šećera i cimeta. Uz to oblivene popečenim krušnim mrvicama s maslacem pravo su veselje za djecu, ali i doživljaj za svako nepce. Dodamo li tome i bezbrojne kombinacije domaćih štrudli pun-jenih domaćim voćem, mirisi djetinjstva jed-nostavno osvajaju…
13
Šmarn, tačkrle, knedle, štrudle
Čobanac
Dimljena riba
14
Čobanac, tradicionalno jelo konti-nentalne Hrvatske i nezaobilazno jelo slavonske ravnice, najbolje je kad se priprema u kotlićima u prirodi na ot-vorenoj vatri ili ognjištu. To je, kako mnogi kažu, još jedno od jela koje kad dođe na stol, osim što zagrije trbuhe, zagrije i atmosferu jer svi znaju kako se sprema onaj pravi i najbolji… Ovisno od kraja gdje se priprema recepti se ponešto razlikuju, iako je manje-više osnovni recept za čobanac svuda isti: puno luka, meso narezano na kockice, začini (feferoni, rajčica, papar, vino…) i dugo krčkanje na laganoj vatri. Način pripremanja razlikuje se uglavnom u odabiru mesa. Dok se negdje koristi samo junetina ili samo janjetina, nije neobično da se pomiješa junetina, jan-jetina, pa čak i svinjetina, a ponekad se u kotlić s mesom pred kraj kuhanja ubaci i krumpir.
Požeška je dolina bila i ostala ribom bogat kraj. Prostor je ovo u kojem se s ribolovom oduvijek živjelo. Tako je sv-ježa riba bila gotovo stalna u prehrani stanovništva, a kako bi se ona što duže tijekom godine nalazila na jelovniku zaslužno je bilo, danas gotovo zabora-vljeno, konzerviranje ribe dimljenjem i sušenjem na tavanu.Danas ponovno otkrivamo užitke blago-vanja dimljene ribe kojoj posebnost daje specifičan miris dima i boja osušenog ribljeg mesa. Kratko pržena, pečena na roštilju ili pak kuhana, pravo je otkriće i slast za svakog gurmana.
Na ovim prostorima gdje brojni vodotoci, rječice i rijeke što se spuštaju s obronaka Papuka razigrano šaraju Zlatnom dolinom, nezamislivo je govoreći o dijelu kulinarske tradicije ovoga kraja zaboraviti na riblji pa-prikaš. Riječne su blagodati upravo pravi i prvi preduvjet za dobar fiš, kako ga skraće-no popularno nazivaju. Ne ulazeći u priče o njegovom podrijetlu, činjenica je da je on dio slavonske tradicije, specijalitet slavon-ske kuhinje koji gotovo nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Ovo jelo priprema se svugdje: od obiteljskih i prijateljskih druženja (gdje se priprema u kotlićima na otvorenoj vatri) do vrhunskih restorana. Svima je zajedničko da za pri-premu dobrog fiša treba najmanje dvije vrste riječne riba. Nezaobilazni su šaran i som, a onda i sva druga lepeza ribe iz ovdašnjeg riječnog bogatstva. Uz ribe i luk,
Ovo jednostavno jelo za koje treba tek šaran, kažu da je najbolji onaj od cca 2 kg, malo soli i ljute paprike, specijalitet je slavonske kuhinje. Najznačajnije u njegov-oj pripremi je strpljenje, jer se peče uz žar prirodnog drva postupno, gotovo dva sata, kako se ne bi presušio, ali kako bi i laga-no upijao miris dima. Poslužen uz krumpir salatu prava je gurmanska poslastica.
Ribljipaprikaš
Šaran na rašljama
15
glavni sastojci koji mu daju prepoznatljivu crvenu boju su sušena paprika (i slatka i ljuta) te vino. A kako već majstor fiša odluči oblikovati svoje jelo u fišu mogu za-vršiti i feferoni, domaći ukuhani paradajz... Zato su i okusi fiša bogatiji, raznovrsniji i razigraniji od bilo kojeg jela ovog pod-neblja. Služi se u pravilu uz domaće široke rezance.
Stari Rimljani prozvali su požeški kraj Vallis Aurea- Zlatna dolina, dolina koja svakom gostu pruža nezabora-van doživljaj uživanja u vrhunskoj vinskoj kapljici.Program Slavonski puti pruža pravi doživljaj enogastronomske meke is-točne Hrvatske. Zemljopisna pozici-ja vinograda, reljef, struktura tla, mikroklima, stoljetna tradicija vi-narstva, prezentiraju svoje naslijeđe kroz tri vinogorja, svako posebno i jedinstveno na svoj način. Vinogorje Požega-Pleternica, Vinogorje Kutje-vo i Vinogorje Pakrac, povezani su
programom Slavonski puti kroz više od trideset vinskih podruma. Osim vrhunskih vina različitih voćnih aro-ma, svoje goste dočekuju s poznatim gastronomskim delicijama poput ko-basica, slanine, čvaraka, domaćeg povrća i voća, domaćeg kruha i dru-gih tradicionalno spremanih jela iz krušne peći, slatkovodne ribe, domaćih tradicionalnih kolača.
Graševina je najpopularnije vino u Hrvatskoj. Raskošne arome, razvi-jenih sortnih mirisa i okusa, zlat-no-zelene, kristalno bistre boje s bro-
jnim cvjetnim, voćnim i mirodijskim senzacijama, skladnog je i punog okusa. Posebnost položaja slavonskih vinograda omogućuju razvoj čitave lepeze vina graševina, od kvalitetnih, vrhunskih, pa sve do desertnih vina izbornih i ledenih berbi. Uz graševinu, na Slavonskom pu-tumožete kušati chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zele-ni, müller thurgau od bijelih vina te frankovku, zweigelt, syrah, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, od crnih vina.
Slavonski puti
16 17
Glasoviti kutjevački Stari vinski pod-rum iz 1232. godine mjesto je sva-kodnevnih susreta ljubitelja vina, a posjeduje i najveći broj arhivskih vina - nadaleko poznatu graševinu, sivi pinot, bijeli pinot, traminac, rajnski rizling. Neposredno uz kompleks po-druma(13.stoljeće)u kojem su nekad boravili glasoviti barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija i nove vinarije nalazi se novouređeni dvorac Kutjevo.
Kutjevo i požešku dolinu preporučamo posjetiti za vrijeme Vincelova, tradi-cionalne, nadaleko znane vinske man-ifestacije kojom se označuje početak prvih radova u vinogradu (siječanj). Specifična je to tradicionalna svet-kovina u čast sv. Vinka, zaštitnika vi-
nogradara i njihovih vinograda kojom vinogradari ovoga kraja tradicionalno obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Slavl-je započinje blagoslovom vinogra-da kojega obavlja svećenik. Na trsu na kome vlasnik tada obavi rezidbu, vješaju se kobasice, slanine, švargli, kako bi budući grozd bio velik, pun i zdrav i zalije ga se vinom uz molitvu da godina bude rodna. Velika slavl-ja održavaju se u vinogradima i na gradskim trgovima paljenjem vince-lovske vatre, a vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz ne-zaobilazne zvuke tamburice.
18
Priča o vinu
TZ Požeško-slavonske županije Županijska 7, 34000 Požega 385 (0)34 / 290-262 385 (0)34 / 290-223 [email protected] www.tzzps.hr
TZ Grada Lipika Trg kralja Tomislava 3, 34551 Lipik 385 (0)34 / 421-600 [email protected] www.tz-lipik.hr
TZ Grada Pleternice Ivana Šveara 2, 34310 Pleternica 385 (0)34/ 251-046 385 (0)34/ 311-049 [email protected] www.tz.pleternica.hr
TZ Grada Kutjeva Trg graševine 1, 34340 Kutjevo 385 (0)34 / 315-008 385 (0)34 / 255-093 [email protected] www.tz-kutjevo.hr
TZ Grada Pakraca Hrvatskih velikana 3, 34550 Pakrac 385 (0)34 / 411-288 385(0)34/ 411-288 [email protected] www.tz-pakrac.hr
TZ Grada Požege Antuna Kanižlića 3, 34000 Požega 385 (0)34 / 274-900 385 (0)34 / 274-901 [email protected] www.pozega-tz.hr
TZ Općine Velika Zvonimirova 1A, 34330 Velika 385 (0)34 / 233-135 385 (0)34 / 233-135 [email protected] www.tz-velika.com
19
Nakladnik: Turistička zajednica Požeško-slavonske županijeProdukcija: DMK Vall 042 d.o.o. VaraždinUvodni tekst: Maja Žebčević MatićFotografije: Domagoj Miletić, arhiva TZ Požeško-slavonske županije, arhiva časopisa Way to CroatiaTisak: AKD d.o.o. Zagreb, prosinac 2017.
