Uplašen proročanstvom da će mu sin biti zlotvor i tiranin, poljski kralj Bazilije dadne kraljevića Sigizmunda odmah nakon rođenja zatvoriti u samotnu kulu, gdje dijete odrasta u divljini i okovima. Prije konačne odluke o razbaštinjenju, Bazilije odluči da sina ipak jednom stavi na kušnju te ga uspavana prebacuje u svoj dvorac i predaje mu prividno vlast u ruke. No Sigizmund, navikao jedino na surovost i okrutnost, pokazuje stvarno tiransku ćud, našto ga kralj, omamljena, vraća u njegovu tamnicu, gdje se mladić sutradan budi u nedoumici što je san a što java. Međutim, narodu ne odgovara što Bazilije želi staviti moskovskog kneza, Astolfa, na vlast te diže pobunu. Oslobađaju Sigizmunda koji drugi put vlada pravedno. Neočekivano, daje zatvoriti vođu pobune i drama završava Sigizmundovim monologom gdje on ističe da mu je san bio učitelj.

U međuvremenu, kroz dramu se odvijaju druge paralelne radnje. Klotaldo, Sigizmundov čuvar, se suočava s činjenicom da ima kćerku Rosauru koja je prvobitno se u drami pojavila prerušena u muškarca. Klotaldo prepoznaje da je to njegova krv po maču kojeg je Rosaura nosila. Knez Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu sa princezom Stelom i Rosaurom. Znajući da Stela pripada plemićkoj krvi, Astolfo se plaši posljedica ukoliko bi oženio Rosauru koju ne smatraju pripadnicom časne loze sve dok Klotaldo ne otkrije na kraju da je to njegova kći. Sigizmund, nakon svog krunjenja, daje Astolfu Rosauru, a on odluči oženiti Stelu.

Likovi [uredi]

Sigizmund - Glavni lik u drami. Shvativši da mu je oduzeta sloboda, da ga je vlastiti otac bacio u tamnicu zato što je vidio proročanstvo u zvijezdama, u Sigizmundu se isprepleću razna pitanja. U svom očaju, uspoređuje sebe sa slobodnim životinjama.

... Ptić u gnijezdu se izvalii čim bude pun biserja,šaren kao cvijet od perjai krilati buket mali,odmah leti leta lakakroz odaje bistra zrakai ostavlja blagostanjesvoga gnijezda u stablima,a ja više duše imam,no slobode mnogo manje.

Susreće se s moralnim problemima i shvaća koja mu je nepravda učinjena. Kada ga Bazilije stavi na vlast, Sigizmund pokazuje svoj tiransku ćud. Shvativši da je učinio pogrešku, kada ga vojska oslobodi, vlada pravedno i čak zatvara glavnog pobunjenika govoreći da je izdao svog vladara (tj. Bazilija) i time pokazuje svoju pravednu buduću vlast.

Bazilije - Sigizmundov otac. On je primjer dobrog vladara kojeg puk poštuje, ali predstavlja lošeg oca. Nakon što je predvidio iz zvijezda da će mu sin biti tiranin, Sigizmunda zatvara u tamnicu. Uskoro i sam Bazilije osjeća grižnju savjesti i stavlja Sigizmunda na vlast želeći sebe uvjeriti da je proročanstvo bilo istina. Naravno, ništa drugo nije ni mogao očekivati - Sigizmund

je pokazao svoju tiransku narav. Ovim problemom, de la Barca otvara problem odgoja - bi li Sigizmund bio takav da su ga drugačije odgajali; da nije bio u tamnici?

Klarin - lik lakrdijaš. Kroz čitavu dramu, Klarin ismijava sve događaje. Netipičan lik baroka, više pripada renesansom duhu. Završava tragično - ranjen tijekom pobune naroda protiv smjene vladara (također jedan od problema koji de la Barca otvara -> Bazilije nema pravog naslijednika, a želi staviti Astolfa na vlast koji je moskovski knez. Narod ga na želi prihvatiti jer Poljska ne bi imala svog pravog vladara. Iz tog razloga, vojska diže pobunu i želi staviti Sigizmunda na vlast.)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDivot_je_san&oldid=2325999" Kategorija:

Španjolska književnost ŽIVOTOPIS:

Pedro Calderon de la Barca rođen je 1600. godine, a umro 1681.

Bio je najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac

zlatnog vijeka španjolske književnosti.

Napisao je oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena

prikazanja u jednom činu, pisana većinom potkraj života, kad je stupio

u svećenički stalež.

Od svjetovnih su mu drama najpoznatije ''Život je san'' (1635.) i

''Zalamejski sudac'' (1652.).

KNJIŽEVNI ROD I VRSTA DJELA: svjetovna drama

MJESTO RADNJE: poljski dvor, tvrđava, polje

ANALIZA JEZIKA I STILA:

- epiteti: nesretnog sina, živi požar strašnog svjetla, ružne slike

- usporedba: kao bojno polje, kao da nam je htio reći

- metafora: ''... tada je Sunce, sve u krvi, / na nebesima ulazilo / u ljuti

dvoboj sa Mjesecom...''

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

BAZILIJE, poljski kralj

SIGISMUND, kraljević

ASTOLFO, knez moskovski

KLOTALDO, starac

KLARIN, lakrdijaš

STELA, princeza

ROSAURA, dama

vojnici, stražari, svirači, dvorjani, dame, sluge

IDEJA: Iako čovjek ne može izbjeći sudbinu, ipak se svojom

upornošću i razboritošću može suprotstaviti višim silama.

SADRŽAJ:

PRVI ČIN:

''S jedne strane krčevito brdo, s druge kula, a u njenu prizemlju

Sigismundova tamnica... Radnja počinje u sumraku.''

Opazili su kulu i kreću prema njoj. Kod kule čuju zvečanje lanaca i

nečije jadikovke.

Prvo su htjeli pobjeći, no Rosaura osjeti nekakvo žaljenje pa odluče

poslušati jade tog nesretnika...

Rosaura se javi, a Sigismund ju zgrabi i htjede ju ubiti, no Rosaurin ga

glas smekša. Ona zamoli da ju pusti, no on joj odgovara da mu je mio

njezin glas te da je oduvijek živio ovdje kao zvijer.

Rosaura: ''... bio neki mudrac ludi, bijedan... I sam je sebi govorio:

Imal' koga jadnijega od mene jadna na tom svijetu? A kada se

osvrnuo, opazi iza sebe drugog mudraca kako skuplja listove što ih je

on bio odbacio.''

Rosaura shvati da je Sigismund jadniji od nje.

Potom dolazi Klotaldo sa svojim vojnicima i svi su se maskirali da ih ne

prepoznaju. Klotaldo viče na stražare što su pustili Rosauru i Klarina

unutra te odvedu Sigismunda u zatvor. Vojnici dobivaju naredbu da im

zavežu oči, i svoj mač, koji je nosila o pasu, Rosaura daje Klotaldu.

Klotaldo ju pita za mač, a ona reče:

''... ali mi ta žena ne htjede reći ime, bojeć se da je možda mrtav taj o

kome je govorila... (o onome tko posjeduje mač)

Klotaldo se sjeti da je nekoć on poklonio taj mač jednoj djevojci i rekao

joj tko dobije taj mač, u njemu će naći pravog oca, a mač odanog sina i

prijatelja. Klotaldo je neodlučan...

Astolfo se udvara Steli, princezi, i govori joj da je ona njegova voljena.

Astolfo je moskovski knez, sin Rocisunde, a Stela kći Klorilene.

Klorilena i Rocisunda su sestre, a djeci treba pripasti prijestolje, no

djeca se sukobe oko krune.

Astolfo: ''Vi ističete da ste kćerka starije sestre, no ja mislim, premda

je moja mati mlada, da ko muškarac imam prednost.''

Astolfo i Stela se odluče vjenčati i dolazi Bazilije i kazuje im istinu, tj.

da je on otac, a Klorilena majka Sigismunda te da su mu zvijezde

prorekle užas (Bazilije je bio astrolog)...

Budući da je bio užasnut tom spoznajom, Bazilije odluči proglasiti da

je kraljević mrtav i daje sagraditi kulu među brdima i ondje zatoči

Sigismunda. Čuvar mu je bio stari Klotaldo, a na područje oko kule

nitko nije smio stupiti.

No Bazilije se ipak kaje, daje Sigismundu priliku da se dokaže. Ako se

iskaže, ostaje na prijestolju, a ako ne, bacaju ga u tamnicu.

Rosaura govori kralju Baziliju da je ona zapravo u muško obučena, te

da joj je glavni neprijatelj knez Astolfo.

DRUGI ČIN:

Klotaldo govori kralju kako je Sigismund uspavan i doveden u dvor, a

Bazilije mu govori svoj naum...

''Ja ću otići. Ti ostani, i kao njegov odgojitelj reci mu odmah svu

istinu.''

Tu je Klarin koji govori Klotaldu da se Rosaura pretvara da je

Klotaldov nećak i da je Stela dama, da ju svi služe, a on je gladan.

Dolazi zbunjeni Sigismund i Klotaldo mu iskazuje poslušnost i govori

mu istinu. Sigismund se razljuti i prijeti da će ga ubiti. Dolazi i Astolfo

i prepire se sa Sigismundom.

Sluga: ''Gospodaru, Astolfo je ovdje važniji od svih drugih.''

Sigismund: ''Ugnjavio me svojim dosadnim razgovorom i povrh svega

ostavio šešir na glavi...''

Sluga: ''Ali... on je velikaš.''

Sigismund: ''Ja sam veći!''

Sigismund govori Steli da je lijepa žena. Sluga brani Astolfa, te ga

Sigismund baci s balkona.

Dolazi Bazilije i nije nimalo sretan sa situacijom. Sigismund se sjeti

Rosaure...

Klotaldo i Sigismund se bore i dolazi Astolfo te brani Klotalda.

Rosaura je otišla po pomoć i vratila se s Bazilijem i pratnjom.

Bazilije razočaran šalje Sigismunda u kulu:

''No prije nego tako nešto bude, ti ćeš se opet vratiti da spavaš tamo

gdje će ti dobra ovog svijeta pričinjati se ko da si ih snio...''

Uspavana Sigismunda odvode u tamnicu.

Stela moli Astolfa da skine sliku druge žene s vrata te šalje Rosauru

po tu sličicu.

Sigismund je jako zbunjen i ne zna je li jučerašnji dan bio san ili java,

no Klotaldo ga uvjerava da je to samo bio san i Sigismund mu ga

ispriča. Klotaldo ga upozorava da i u snu treba činiti dobro.

''O malen je dar nam dan, jer sav život - to je san, a san su i sami

snovi.''

TREĆI ČIN:

Klarin je također zatvoren u kuli i jadikuje. Tamo dolaze vojnici koji

slave Klarina misleći da je on Sigismund i nazivaju ga knezom.

''Dođi i vladaj svojim carstvom. Živio Sigismund!

Klarin je mislio da oni takve knezove zovu imenom Sigismund, no misli

da tako zovu kneza te vrste.

Dolazi Sigismund i govori da je on zapravo Sigismund, a vojnici ga

oslobađaju i kreću svi zajedno u borbu protiv Bazilija.

Bazilije govori narodu istinu, a narod postaje ogorčen.

Sigismund: ''Opet hoćete da okušam žalosnu varku i opasnost pred

kojom sva se ljudska snaga rađa ponizna, živi slaba. I zato neću da

me opet ponese moja zla sudbina, a budući da dobro znadem da život

nije nego san.''

Rosaura nagovara Klotalda da se osveti Astolfu, a on ne želi jer mu je

on spasio život.

Rosaura moli i Sigismunda, no ni on ne želi i odlazi u boj govoreći da

je to zbog Rosaurine časti.

Bore se i bazilije odluči pobjeći s Astolfom; netko zapuca unutra i

pogodi Klarina, a Bazilije, Astolfo i Klotaldo pobjegnu u šumu, no

Sigismund ih stigne. Klotaldu govori Astolfo i on se baci Sigismundu

pred noge. Svi su uhvaćeni, no vidjevši taj prizor, Sigismund se odluči

promijeniti i pustiti ih. Otac mu zahvaljuje:

''O, sine, tvoje časno djelo po drugi put te, evo, rađa u mojoj krvi. Ti

si vitez i tebi danas pripada lovor i palma. Pobjednik si, i djela tvoja

nek te krune.''

Klotaldo govori Astolfu da je Rosaura njegova (Klotaldova) kći i da je

časnog roda, te Astolfo uzima njezinu ruku i želi ju oženiti.

Da Stela ne ostane sama, uzme ju Sigismund za svoju ženu...

Sigismund: ''I zato hoću da poživim i da u dobro iskoristim sve dane

svoje, dok mi traju; a slabosti nam oprostite (publici) jer duše vrle i

čestite uvijek s veseljem opraštaju.''

KRATAK SADRŽAJ:

Poljskom kralju Baziliju rodi se sin Sigismund, a zvijezde mu rekoše da

će on biti okrutan i da će upropastiti kraljevstvo.

Zato ga je kralj zatvorio u tvrđavu u pustoj šumi i dao mu samo jednog

odgojitelja. Kako kralj nije imao drugog nasljednika, u starosti ga poče

progoniti savjest i sumnja da su zvijezde možda pogriješile. Zato je

odlučio dovesti sina u dvor i sve mu reći, pa ako se ovaj pokaže

dobrim, dati mu vlast, a ako pak bude zao, vratit će ga gdje je bio.

Tako su Sigismunda uspavali i doveli u dvor, a on, kada je čuo istinu,

razbijesnio se kao zvijer te su ga ponovno vratili u tamnicu. Kada se

Sigismund probudio, čuvar ga je uvjerio da je to bio samo san, ali mu

je rekao da i u snu valja činiti dobro. Tada se u Sigismundu javljaju

sumnje i razmišljanja sa zaključkom da je život samo san i da će se tek

nakon smrti probuditi.

Ubrzo se u kraljevstvu digla pobuna i vojnici su došli osloboditi

Sigismunda da im on bude kralj. Ali Sigismund je sumnjao da je to

samo novi san. Ipak je pošao za vojskom s mišlju da je sve to samo san

koji se mora raspršiti.

Kada je pobijedio oca i pokazao se velikodušnim i plemenitim, svima je

rekao da se njegovim postupcima ne treba čuditi jer mu je učitelj bio

san i da se on i sada boji da će se ponovno naći u svojoj kuli jer sve u

životu nestaje poput sna.

1. ''O, malen je dar nam dan, jer sav život - to je san, a san su i sami snovi.''

''Tko je dakle željan vlasti kad zna da će jednom pasti čim se prene - u snu smrtPEDRO CALDERON DE LA BARCA: ŽIVOT JE SAN

“Život je san je“ najpoznatije Calderonovo djelo.To je drama u tri ?ina putem koje nam Calderon daje odgovore na pitanja o utjecaju ?ovjeka na vlastitu sudbinu.

Cijela radnja vrti se oko Sigizmunda, poljskog kraljevi?a kojeg je otac Bazilije zatvorio u kulu zbog proro?anstva. Naime, nakon ro?enja sina, zvijezde su mu prorekle da ?e Sigizmund biti okrutan tiranin. U starosti kralja po?ne pe?i savjest te odlu?i dovesti sina u dvor. Ako se ovaj pokaže okrutnim, vratit ?e ga natrag u kulu. Tako naredi da uspavaju kraljevi?a i dovedu ga

k njemu. Kada se Sigizmund probudio,obuzet bijesom,po?ne vrije?ati oca što ovoga uvjeri da su zvijezde imale pravo. Ponovno ga vra?a u tamnicu,a kad se Sigizmund probudi, ?uvar mu re?e da je sve to bio san. Ubrzo se u kraljevstvu diže pobuna i vojnici dolaze osloboditi Sigizmunda koji, pou?en prijašnjim iskustvom, misli da je sve to san i da ?e se uskoro probuditi. Ipak po?e za njim ai doskora pobijedi oca. Do kraja života vladao je mudro i pravedno, boje?i se da se narod ne pobuni i vrati ga u tamnicu.

Djelo govori o prolazosti života i o vje?itom traženju odgovora.U ovom slu?aju, pisac traži odgovore na pitanja o sudbini - što je sudbina, možemo li mi na nju utjecati ili smo pak nemo?ni pred njezinom vlasti?Stari Grci su uvelike vjerovali u sudbinu, no nju su odre?ivale tri sestre su?enice –božice sudbine Mojre.Klota, Laheza i Atropa imale su prste u ?ovjekovu životu od samog po?etka- odre?ivale su dan ro?enja, životni put te ?ak i dan smrti.

Kako je to danas?Jesmo li mi zato?enici sudbine, lutke kojima ona upravlja kako joj drago ili smo pak vladari sudbine, kroja?i vlastite niti života?Odgovori na ta pitanja su razli?iti i izazivaju polemike u znanstvenom svijetu.Je li doista mogu?e da ljudi informati?ke civilizacije,ljudi koji stvaraju mo?ne strojeve i oružja ne mogu vladati vlastitim životom ?!

Osobno, vjerujem da postoji sudbina i smo mi njezini zato?enici.Svakom od nas nešto je su?eno i kad-tad to ?e se dogoditi. Znam da postoji mnoštvo primjera koji bi dokazali da se na sudbinu može utjecati, no to je na neki na?in dvosjekli ma?. Uzmimo,na primjer,?ovjeka koji se svako jutro vozi vlakom na posao i baš taj dan odlu?i po?i autom. Na poslu sazna da se dogodila nesre?a i svi putnici iz vlakasu poginuli. Sav sretan po?ne se uokolo hvaliti kako je nadmudrio sudbinu.Je li to doista tako? Nije li sudbina imala prste u tome, nije li ga ona potakla da po?e autom?O tome bi se moglo (a i ho?e) raspravljati stolje?ima, no prave odgovore nikad ne?emo saznati...

Ovo djelo mi se jako svidjelo – ne baš zbog kompozicije i radnje - ve? zbog teme kojom se bavi, kako pitanjem sudbine, tako i pitanjem prolaznosti života.Na dublji na?in prou?ava pitanja koja nas sve mu?e i putem djela progovara o tome. Život je za njega poput sna, nestvaran, s puno lijepih snova ali i no?nih mora. Donekle, ima i pravo jer na kraju kad pogledamo, sve se svodi na isto:

Sav život – to je san,A san su i sami snovi

Pozdrav svima! Pogledajte svoj potpis, pa moj, pa opet svoj, zatim nazad na moj. Nažalost, vaš potpis nije kao moj. Ali ako prestanete pisati druge stvari i uzmete ovo za svoj potpis, vaš potpis bi mogao biti moj. Pogled gore, pogled dolje. Gdje smo? Na cesarici smo, citajuci potpis kakav bi i vaš mogao biti!

Citiraj

2. 20. 04. 2011 17:10 #3

ludi_dennis

super moderator

Datum registracije

Sep 2008

Spol/God

Poruke

1,384

Pedro Calderon de la Barca - Život je san - Lektire

Cesarica.net Lektire - Popis svih besplatnih LEKTIRA

Bilješke o piscuPedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.

U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične.

Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.

Život je san

Život je san filozofska je alegorija i najpoznatije djelo najvećeg dramatičara španjolskog baroka, Pedra Calderóna de la Barce.

Sadržaj Uplašen proročanstvom da će mu sin biti zlotvor i tiranin, poljski kralj Bazilije dadne kraljevića Sigizmunda odmah nakon rođenja zatvoriti u samotnu kulu, gdje dijete odrasta u divljini i okovima. Prije konačne odluke o razbaštinjenju, Bazilije odluči da sina ipak jednom stavi na kušnju te ga uspavana prebacuje u svoj dvorac i predaje mu prividno vlast u ruke. No Sigizmund, navikao jedino na surovost i okrutnost, pokazuje stvarno tiransku ćud, našto

ga kralj, omamljena, vraća u njegovu tamnicu, gdje se mladić sutradan budi u nedoumici što je san a što java. Međutim, narodu ne odgovara što Bazilije želi staviti moskovskog kneza, Astolfa, na vlast te diže pobunu. Oslobađaju Sigizmunda koji drugi put vlada pravedno. Neočekivano, daje zatvoriti vođu pobune i drama završava Sigizmundovim monologom gdje on ističe da mu je san bio učitelj.

U međuvremenu, kroz dramu se odvijaju druge paralelne radnje. Klotaldo, Sigizmundov čuvar, se suočava s činjenicom da ima kćerku Rosauru koja je prvobitno se u drami pojavila prerušena u muškarca. Klotaldo prepoznaje da je to njegova krv po maču kojeg je Rosaura nosila. Knez Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu sa princezom Stelom i Rosaurom. Znajući da Stela pripada plemićkoj krvi, Astolfo se plaši posljedica ukoliko bi oženio Rosauru koju ne smatraju pripadnicom časne loze sve dok Klotaldo ne otkrije na kraju da je to njegova kći. Sigizmund, nakon svog krunjenja, daje Astolfu Rosauru, a on odluči oženiti Stelu.

Likovi Sigizmund - Glavni lik u drami. Shvativši da mu je oduzeta sloboda, da ga je vlastiti otac bacio u tamnicu zato što je vidio proročanstvo u zvijezdama, u Sigizmundu se isprepleću razna pitanja. U svom očaju, uspoređuje sebe sa slobodnim životinjama.

... Ptić u gnijezdu se izvalii čim bude pun biserja,šaren kao cvijet od perjai krilati buket mali,odmah leti leta lakakroz odaje bistra zrakai ostavlja blagostanjesvoga gnijezda u stablima,a ja više duše imam,no slobode mnogo manje.

Susreće se s moralnim problemima i shvaća koja mu je nepravda učinjena. Kada ga Bazilije stavi na vlast, Sigizmund pokazuje svoj tiransku ćud. Shvativši da je učinio pogrešku, kada ga vojska oslobodi, vlada pravedno i čak zatvara glavnog pobunjenika govoreći da je izdao svog vladara (tj. Bazilija) i time pokazuje svoju pravednu buduću vlast.

Bazilije - Sigizmundov otac. On je primjer dobrog vladara kojeg puk poštuje, ali predstavlja lošeg oca. Nakon što je predvidio iz zvijezda da će mu sin biti tiranin, Sigizmunda zatvara u tamnicu. Uskoro i sam Bazilije osjeća grižnju savjesti i stavlja Sigizmunda na vlast želeći sebe uvjeriti da je proročanstvo bilo istina. Naravno, ništa drugo nije ni mogao očekivati - Sigizmund je pokazao svoju tiransku narav. Ovim problemom, de la Barca otvara problem odgoja - bi li Sigizmund bio takav da su ga drugačije odgajali; da nije bio u tamnici?

Klarin - lik lakrdijaš. Kroz čitavu dramu, Klarin ismijava sve događaje. Netipičan lik baroka, više pripada renesansom duhu. Završava tragično - ranjen tijekom pobune naroda protiv smjene vladara (također jedan od problema koji de la Barca otvara -> Bazilije nema pravog naslijednika, a želi staviti Astolfa na vlast koji je moskovski knez. Narod ga na želi prihvatiti

jer Poljska ne bi imala svog pravog vladara. Iz tog razloga, vojska diže pobunu i želi staviti Sigizmunda na vlast.)

i.''

Život je san filozofska je alegorija i najpoznatije djelo najvećeg dramatičara španjolskog baroka, Pedra Calderóna de la Barce koji je stvarao u 17. stoljeću, prozvano zlatnim dobom španjolske književnosti

Abdulah Sidran o Vera: "Sad samo čekam da umrem..."

(...) Rudo: "Nemoj tako, ženska glavo. Dobar je život. Samo čovjek mora imati neke želje, neki cilj, razumiješ?" (U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce)

o "baš ko iverje

otpadamo od stabla života" (Morija, nespina)

Albert Einstein o "Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša

unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu."

Alberto Moravia o "Stvarni život ne sačinjavaju naši planovi o sreći, nego baš ono što se protivi tim

planovima i namjerama, ono što se slučajno dešava, što je potpuno nepredvidivo i što izaziva samo razočarenje i bol."

Anatole France o "Eto, u životu je, na žalost, tako: trnje dobijaju živi, a ruže mrtvi."

Angelina Jolie o "Jedini način da imamo život je da mu se posvetimo kao ludi."

Anthony Robbins

o "Promijenite svoje vrijednosti i promijenit ćete svoj život." o "Vjerujem da je život poput rijeke i da većina ljudi uskače u tu rijeku nikada

zaista ne odlučivši gdje žele završiti. I tako za vrlo kratko vrijeme oni bivaju uhvaćeni u struji: struji događaja, struji strahova, struji izazova. Kada stignu do mjesta gdje se rijeka račva, oni ne odlučuju svjesno kamo žele poći ili koji im smjer odgovara. Oni jednostavno "idu kako ih voda nosi". Postaju dio gomile ljudi koju usmjeravaju događaji umjesto njihovih vlastitih vrijednosti. Zbog toga osjećaju da nemaju nadzor. Ostaju u tom nesvjesnom stanju sve dok ih jednog dana ne probudi zvuk razbješnjele vode. Tada otkrivaju da se nalaze dva metra od slapova Nijagare u čamcu bez vesla. U tom trenutku kažu: "Oh, k vragu!" Ali, tada je već kasno. Nalaze se pred padom. Ponekad je to emocionalan pad. Ponekad je pad tjelesan. Ponekad je riječ o financijskom padu. Velika je vjerojatnost da je ono što vas trenutno opterećuje u životu moglo biti izbjegnuto boljom odlukom uzvodno."

Anton Pavlovič Čehov o "I za hiljadu godina čovjek će isto ovako uzdisati: „Ah, teško je živjeti” – i u isti

mah ovako isto kao i sada, bojaće se i neće htjeti da umre.“ o "Drugi dio života kod pametnog čovjeka sastoji se u oslobađanju od ludosti i

predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dijela života." o "Ne samo za dvije, tri stotine godina, nego i za milion godina, život će ostati

kakav je i bio; on se ne mijenja, ostaje stalan, držeći se svojih vlastitih zakona, do kojih nama nije stalo, ili bar, kojih vi nikada nećete spoznati. Ptice selice, ždralovi na primjer, lete i lete, i ma kakve misli lutale, po njihovim glavama, visoke ili sitne, oni će sveđer letjeti, a neće znati zašto i kako. Oni lete i letjet će, ma kakvi se filozofi pojavili među nama; i neka filozofiraju kako ih je volja, samo neka lete..." (Tri sestre)

o "Kad nema pravog života, čovjek živi od fatamorgane."

Antoine de Saint-Exupéry o "Život nas je naučio da ljubav ne znači međusobno se gledati, već zajedno gledati

u istom smjeru."

Aleksandar Jevtić o "Život je vjera i nadanje o nečemu, nadanje o jedinoj stvari koju čovjek ne može

da protumači".

Argentum o Da ne zaspah na sred puta, i da znadoh što sad znadem, ne bi ruka bila kruta,

počeo bi' tad da kradem!

B O G U I sinoć sam gledala u nebo u oči tvoje blage. Danas si sa mnom i hvala ti! Hvala ti, Bože, na hrabrosti. Izdržah i ovaj trenutak. I večeras ću gledati u nebo u oči tvoje blage u oči tvoje vjerne. Hvala ti!

autorica stihova: Angelina Barun

To je moja jedna od najdražih pjesama. Stavila sam pjesmu u svoju prvu knjigu "OSVIJETLJENI PUT" 1996. OBJE PJESME SU NASTALE DAVNE 1992 GODINE. U TRENUCIMA TUGE ALI BIO JE DOVOLJAN SAMO JEDAN POGLED U NEBO I DA SVE DOBIJE JEDNU DRUGU DIMENZIJU I SMISAO ŽIVLJENJA. LIJEPI POZDRAV I SVAKO DOBRO SVIMA.

P.S. AKO MI SE BUDE DALO, MOŽDA ĆU ISPISATI MOJU NAJLJEPŠU PJESMU O s v i j e t l j e n i p u t sutra NA INTERNET SAM SE PRIVATNO PRIKLJUČILA TEK PRIJE 2 TJEDNA

Baruch Spinoza o "Mene ne uznemirava smrt, nego umiranje."

Benjamin Franklin o "Voliš li život? Onda nemoj tratiti vrijeme jer je od vremena sastavljen život."

Bernard Shaw o "Doživjeti istinsku radost života znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo

veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše." o "Život izjednačuje sve ljude: smrt otkriva istaknute." o "Život je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se dijete

rodi."

Blaise Pascal o "Onaj ko smisao svog života traži u duhovnom usavršavanju, ne može da bude

nezadovoljan, jer je ono što on želi uvijek u njegovoj vlasti."

Branislav Nušić o "Na pozornici se prvo digne zavjesa pa se tada odigrava drama. U životu to

drugačije biva: najprije se odigra drama pa se onda podigne zavjesa." o "Sufleri na pozornici često spašavaju situaciju, u životu je uvijek upropašćuju."

Buda o "Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke".

[uredi] C

Carl Jung o "Život, tako-zvani je kratka epizoda između dvije velike misterije koje su u biti

jedna."

Charles Bukowski

o "Razlika između umjetnosti i života je u tome što je umjetnost podnošljivija." o "Što si manje vjerovao u život, to si manje mogao izgubiti." o "Bili smo kukavice, jer smo željeli da živimo"

Charles Simmons o "Život se sastoji od malih stvari. Vrlo rijetko pojavljuju se prilike u kojima

odjednom možemo učiniti puno. Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima."

Ciceron o "Život bez prijateljstva je ništa." o "Život koji nam je dala priroda kratak je, ali sjećanje na valjano upotrebljen život

vječno je!"

Clive Barker o "Život i mudrost. Šta je iko više mogao da poželi?" (Utkani svijet)

[uredi] D

Demokrit o "Svijet je pozornica, a život dolazak na nju: dođeš, vidiš, odeš." o "Najbolje je za čovjeka da provodi život što više u dobrom raspoloženju, a što

manje u zlovolji."

[uredi] E

Ellen Sturgis Hooper o "Zaspala sam i sanjala da je život ljepota, probudila sam se i vidjela da je život

dužnost."

Emile Durkheim o "Život (...) on je jedan i prema tome se može nalaziti samo u živoj supstanci u

njenoj cjelokupnosti. On je u cjelini a ne u dijelovima." (Pravila sociološke metode)

Enes Kišević o "Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna smrt.

Smrt je – smrt. Kao što je život – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. "

Erica Jong

o Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (Strah od letenja)

[uredi] F

Fazil Iskander o "Udariti štapom ili korbačem - znači izjednačiti te sa stokom, a čemu život ako te

izjednačuju sa stokom?" (Sandro iz Čegema)

Frank Herbert o "A šta predstavlja jedan život, bez obzira koliko cijenjen, prema svim onim

životima koje ce Džihad još oduzeti? Da li se pojedinacna bijeda može porediti sa agonijom mnoštva?" (Dina)

Franz Kafka o "Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima."

Fjodor Dostojevski o "Život je raj, i svi smo mi u raju, ali mi to nećemo da znamo; a kad bismo htjeli da

znamo, odmah bi sutra na cijelom svijetu nastao raj." (Braća Karamazovi)

Friedrich von Schiller o "Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom cilju jeste ono što čini život

podnošljivim." o "Šta je život bez sjaja ljubavi?"

[uredi] G

Gabriel García Márquez o "Život je kraći nego što čovjek misli." (Sto godina samoće)

Goethe o "Beskoristan život je isto što i rana smrt." o "Dok živiš, budi živ." o "Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život." o "Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje

iskoristimo život."

[uredi] H

Hans Christian Andersen

o "Život svakog čovjeka bajka je koju je napisala Božja ruka."

Hegel o "Život djece je smrt roditelja..Divljaci Sjeverne Amerike ubijaju svoje roditelje.

Mi činimo isto.."

Henry David Thoreau o "Jedino bogatstvo je život."

Hermann Hesse o "I najnesretniji život ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem,

svoje sitne cvjetiće sreće." (Stepski vuk) o "...mene zanimaju samo koraci koje sam u svom životu činio kako bih dospio sebi

samome." (Demian)

Honoré de Balzac o "Život muškarca je slava, život žene - ljubav."

[uredi] I

Ibn Haldun o "Znaj da razlika u obliku života ljudi zavisi od načina dobijanja sredstava za

život."

Isus Krist o "Ako hoćeš ući u život vrši zapovijedi." (Matej 19,17)

Ivan Sergejevič Turgenjev o "Život kakav bio da bio, bolji je od mašte, kao što je zdravlje bolje od bolesti."

Ivan Gundulić o "Ah, nije život ljudski drugo

neg smućeno jedno more, neg plav jedan ku udugo biju vali kako gore; i sred ovijeh netom tmina čo'ek se rodi, mrijet počina." (Suze sina razmetnoga)

Ivo Andrić o "Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da ni svojom smrću ne mogu da nas

obeshrabe." o "Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." o "Zašto od svih stvorova samo čovjeku dano da može da zamrzi svoj život?"

o "Životna snaga jednog čovjeka mjeri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću zaboravljanja."

o "Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti."

o "Tok događaja u životu ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali način na koji ćemo te događaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas."

o "Svi pravi životi su lijepi i teški."

[uredi] J

Ivo Andrić: "Što ne boli – to nije život, što ne prolazi – to nije sreća".

J. K. Rowling o "Nije dobro zanositi se snovima i zaboraviti živjeti." (Harry Potter i Kamen

mudraca)

Janez Drnovšek o "Svoju knjigu započinjem rečenicom Hoču živjeti. To znači da neću da me nosi

tok života. Želim živjeti miran, usredotočen život, bez straha šta će mi se dogoditi. Svi ljudi se svjesno ili podsvjesno pribojavaju da će se dogoditi nešto što će im promijeniti njihovo naoko mirno i sigurno trajanje. Moja knjiga služi tome da čovjeka pripremi na promijene." (za "Gloriju")

Jean-Baptiste Poquelin Molière o "Zrnca pijeska čine planine, trenuci čine godine, a sitnice cio život."

Jean de La Bruyère o "Većina ljudi upotrijebi najbolji dio svog života zato, da drugi dio učini

bijednim." o "Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća

kad se rodi, pati što mora umrijeti i zaboravlja da živi."

Jean Richepin o "Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života."

Jerome David Salinger o "Život i jeste igra. Život je igra koja se igra kako pravila zahtjevaju" (Lovac u

žitu)

John Maxwell Coetzee o "Svemir oko nas ovdje puki je svemir, ni jadniji ni veličanstveniji od svemira

iznad krovinjara i iznajmljenih zgradurina, hramova i javnih zdanja prijestolnice. Svemir je svemir, život je život, svuda isto." (Čekajući barbare)

o "Njegova života priča nije nikad bila zanimljiva; uvijek bi se našao neko ko bi mu rekao šta slijedi; sad nije bilo nikoga, pa mu se najpametnijim činilo čekati." (Život i doba Michaela K.)

o "Ti si dijete (...) Prespavao si cijeli svoj život. Vrijeme je da se probudiš. Šta misliš, zašto ti daju milostinju; tebi i djeci? Zato što vjeruju da si bezopasan, da nisi otvorio oči, da ne vidiš istinu koja te okružuje." (Ibid.)

o "Želim živjeti ovdje (...) želim ovdje živjeti vječno, ovdje gdje su mi živjele majka i baka. Samo to. Kakva šteta što čovjek mora, da bi preživio u ovim vremenima, pristati živjeti poput zvijeri. Čovjek koji želi živjeti, ne može živjeti u kući rasvijetljenih prozora. Mora živjeti u rupi, i skrivati se danju. Čovjek mora živjeti tako da za njim ne ostane ni najmanji trag života." (Ibid.)

Jonathan Swift o "Svako želi dug život. Ali niko ne bi htio biti star."

Joseph Campbell o "Privilegija života ja da budeš svoj."

Jorge Luis Borges o "U Rimu sam razgovarao sa filozofima koji su smatrali da produžavati ljudski

život znači produžavati ljudsku agoniju i umnožavati broj njegovih umiranja." (Besmrtnik)

Jörg Zink o "Imaj svoj put jer je to put života. Na njega se tuži samo onaj ko ne razumije. Sve

prihvati kako se dogodilo i ne zavaravaj samoga sebe. Iz priznavanja svoje vlastite sudbine raste pouzdanje tako potrebno čovjeku koji gleda unatrag."

o "Život postaje snošljivijim među ljudima koji zahvaljuju jedni drugima."

[uredi] K

Kahlil Gibran o "Ljepota je život kad život

skine koprenu sa svoga svetog lica. Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. Ljepota je vječnost što se gleda u ogledalu. Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo."

o "Život bez ljubavi je kao stablo bez cvijeta i plodova. Ljubav bez ljepote je kao

cvijeće bez mirisa, a tek plodovi bez sjemenki… Život, ljubav i ljepota jesu Sveto trojstvo u jednome slobodnom, nezavisnom biću; ono se ne može mijenjati, niti odvajati." (Mirisni plodovi duše)

o "Život bez pobune je kao godina bez proljeća. Pobuna bez istine je kao proljeće u suhoj, neplodnoj pustinji. Život, pobuna i istina jesu Sveto trojstvo koje se ne može odvajati ni mijenjati." (Ibid.)

o "Život bez slobode je kao tijelo bez duha. Sloboda bez misli je poput nakazna duha. Život, sloboda i misao jesu vječno Sveto trojstvo koje ne prolazi, niti iščezava." (Ibid.)

Konstantin Kavafi o "Slava onima koji se u svom životu

obavezaše i braniše svoje Termopile." (Termopili)

o "Broda nema za te, niti jedne ceste.

I svoj život kojeg si ništio ovdje uništio u cijelom si svijetu." (Grad)

Kur'an o "Ne smijete uništiti život, jer ga je Allah, dž.š. učinio neprikosnovenim." (17/35) o "Navedi im kao primjer da je život na ovom svijetu kao bilje, koje i poslije

natapanja vodom, koju Mi s neba spuštamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve može!" (Al-Kahf, 45.)

[uredi] L

Leo Buscaglia o "Život je Božji dar vama. Način na koji ga živite, vaš je dar Bogu."

Leonardo da Vinci o "Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan san, tako i dobro proživljen život

dariva smirenu smrt." o "Onaj ko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio."

Lewis Grizzard o "Život je poput pseće zaprege: ako niste u prvom redu krajolik se nikada ne

mijenja."

Ludwig Wittgenstein o "6.4311 Smrt nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću

ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično.

6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" (Tractatus Logico-Philosophicus)

[uredi] M

Madonna o "Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca"

Mahatma Gandhi o "Jedini način da živiš je da pustiš i druge da žive." o "Moj život je nedjeljiva cjelina i sve moje djelatnosti požimaju se; i sve one imaju

svoje porijeklo u mojoj nezasitoj ljubavi prema ljudima." o "Život bez principa jest brod bez kormilara."

Majka Tereza o "Život je prilika - iskusi je

Život je ljepota - divi joj se Život je san - učini ga stvarnim Život je izazov - suoči se s njim Život je zadatak - izvršavaj ga Život je igra - igraj se Život je dragocjen - njeguj ga Život je bogatstvo - čuvaj ga Život je ljubav - uživaj je Život je tajna - pronikni je Život je obećanje - ispuni ga Život je tuga - nadiđi je Život je himna - pjevaj je Život je borba - prihvati je Život je tragedija - uhvati se s njom u koštac Život je avantura - usudi se Život je sreća - zasluži je Život je život - brani ga"

Maksim Gorki o "Kad je rad prisila, tada je život robija." o "Najljepši je užitak i najveća radost života osjećati da si ljudima potreban i drag." o "Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." o "Život teče - ko ga ne stigne, ostaje sam."

Maria Montessori

o "Istina je ljudskog života sigurna kao gravitacija: da bismo živjeli potpuno, moramo naučiti koristiti stvari i voljeti ljude.... ne voljeti stvari i koristiti ljude."

Marie Curie o "Ničega se u životu ne trebamo bojati. Samo trebamo razumjeti."

Mark Twain o "Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je

nastao prvi!"

Marko Aurelije o "Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema

kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." o "Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo." o "Život je čovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli."

Marko Paripović o "Bolje je prije dobro se prestrašit." o "Nego kasnije loše iznenaditi."

Martin Luther King, Jr. o "Naši životi počinju završavati onoga dana kada prestanemo govoriti o stvarima

koje su važne."

Mehmed Meša Selimović o "Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez straha, ili bar

bez užasa. Jer, smrt je besmisao, kao i život." (Derviš i smrt) o "Život naroda je glad, krv, bijeda, mučno tavorenje na svojoj zemlji i glupo

umiranje na tuđoj." (Tvrđava) o "Do kraja života upoznavaću ljude, a nikada ih upoznati neću. Uvijek će me

zbunjivati neobjašnjivošću postupaka." (Ibid.) o "Malo je šta mijenjao u životu, jednom izabranu stazu teško je napuštao. A zašto

bi je i napuštao? Život nije promjena već trajanje. Promjene su nered i zato protiv života. Ni rđav put nije lako napustiti, a ako je dobar, zašto bi ga mijenjao?" (Magla i mjesečina)

Milan Kundera o "Ako čovjek može da živi samo jedan život, to je kao da uopće ne živi!"

(Nepodnošljiva lahkoća postojanja)

Miroslav Škoro o "Postoje ljudi kojima je smisao života u tome da vode računa o tuđim životima."

(za Večernji list)

[uredi] N

Nedžad Ibrišimović o "(...) sav je život opsjena i u dubinu i u širinu i gore i dolje i tamo i ovamo i jedino

što nije opsjena jeste muka i glad, tuga i jad, nemanje svake vrste, od svake ruke, samo je nemanje tvrdo i opipljivo, teško i tegobno, gvozdena nigdina zla, opipljivo krakato ništa ponad kojeg lahori život kao odraz negega mimo moga vidokruga i moći poimanja..." (Braća i veziri)

o Asim (U telefon): "Živote u Zvorniku zavrnule plin, znaš i sam... Ne znaš ko su živote? Pa četnici! Otkad? Otkad ih ja tako zovem!... Što? Pa vole život... Volim život, ali nisam četnik!... Što im tepam?!... Ko im tepa, moj Zuhrete, kad ih ti budeš pobio onoliko koliko sam ih pobio ja, onda im i ti slobodno možeš početi tepati..." (Woland u Sarajevu)

Nizami o "Ti sam si tvoja sudbina, tvoja smrt i tvoj život. Posljedica dobra je dobro, a zla

zlo. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (Medžnun i Lejla)

Novalis o "Među dobrim duševnim ljudima lako se podnosi teret života." o "Život ne treba da bude život koji nam se desio, nego roman koji smo sami

stvorili."

[uredi] O

Film Oldboy o Dae-su Oh: "Iako nisam bolji od zvijeri, zar nemam i ja, također, pravo na

život?"

Oliver Wendell Holmes o "Život je zavežljaj malih stvari."

Orhan Pamuk o "Ali da život jeste jedna tijesna košulja, jasno biva tek onda kada se izađe iz

tamnice mjesta i vremena. I kao što je bestjelesna duša istinski razlog sreće u svijetu mrtvih, tako bi najveća sreća među živima bilo tijelo koje nema dušu. Kakva je šteta što niko to ne može da shvati prije nego što umre." (Zovem se Crvena)

o "Daće Bog da naučimo i kako da jednoga dana svoje živote bez straha prepričavamo kao svoje." (Ibid.)

o "Šta je vrijeme? Nesreća! Šta je život? Vrijeme! Šta je nesreća? Život, jedan novi život!" (Novi život)

o "Shvatih da je ovo kraj mog života. A ustvari ja sam želio da se vratim kući, da počnem novi život, da umrem, nikako i nikako ne." (Ibid.)

o "Šta ja radim na ovom svijetu, pomislio je Ka. Kako su bijedne ove pahulje kad ih se pogleda ovako izdaleka; kako je jadan moj život. Čovjek živi, pa propada, pa nestane. Pomislio je kako jedan dio njega već ne postoji. Ali - jedan je postojao.

Volio je samog sebe; putanju kojom, poput pahulje, pada njegov život, promatrao je s ljubavlju i tugom. Njegov je otac imao jednu kolonjsku vodicu koju je koristio nakon brijanja; tog se sjetio. I još se - u tome mirisu - sjetio hladnih nogu svoje majke koje su vukle papuče po kuhinji dok bi pripremala doručak, pa jedne četke za kosu, ružičastog slatkog sirupa koji su mu davali kad bi se noću probudio gušeći se od kašlja, kašike u svojim ustima, svih malih stvari od kojih se sastoji život, njihova savršena jedinstva, pahuljice..." (Snijeg)

o "Nesreća me brani od života." (Ibid.)

Oriana Fallaci o "Život je smrtna kazna." o "Nočas sam saznala da jesi, da postojiš: kap života izbjegla ni iz čega." (Pismo

nerođenu djetetu) o "Možda bih za sada morala šutjeti o svim gadostima i tugama, možda bih ti

morala ispričati mnoštvo nevinosti i radosti. Ali, to bi bilo kao da te zavodim u bludnju. Bilo bi to kao da te želim navesti da vjeruješ kako je život mekani sag po kojemu možeš koračati boso, a ne cesta posuta kamenjem, dijete moje. Kamenjem o koje se spotičemo, preko kojeg padamo, o koje se ranjavamo. Kamenjem od kojeg se treba zaštititi željeznim cipelama. Čak ni to nije dovoljno, jer kad zaštitiš noge, uvijek će se naći neko ko će podignuti kamen i baciti ti ga u glavu." (Ibid.)

o "Ali drugdje se rađa hiljade, stotine hiljada djece i majke buduće djece: život ne treba ni tebe ni mene. Ti si mrtav. Možda umirem i ja. Ali to nije važno. Jer život ne umire." (Ibid.)

Oscar Wilde o "Pravi život nekog čovjeka je često život kojim on ne živi." o "Život bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka." o "Život nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih - to nam

odgovara." o "Život je previše važna stvar da bi se o njemu ikad govorilo ozbiljno."

[uredi] P

Patrick Suskind o "Od početka bijaše čudovište. Odlučio se za život iz čista prkosa, it čiste zle

namjere. Nije se, dakako, odlučio poput odrasla čovjeka, koji se više-manje koristi razumom i iskustvom, da bi odabrao jednu od nekoliko različitih mogućnosti. Ne, odlučio se poput biljke, poput odbačena zrna graha, koje odlučuje hoće li proklijati ili će za njega biti bolje da se toga okani." (Parfem: Historija jednog ubice)

Paulo Coelho o "Svaki čovjek ima tačnu predstvu kako bi trebalo da živimo svoj život."

Pearl S. Buck o "Smrt je lijepa kad je život ružan."

Pitagora o "Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore."

Pjotr Iljič Čajkovski o "Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnjošću - to je moj

život."

Plutarh o "Ljepota proživljena života je prava mjera, a ne dužina njegova trajanja."

Posljednji samuraj o Car Meiji: "Reci mi kako je umro."

Algren: "Reći ću vam kako je živio."

A.M Peica o "Sreća ne dolazi slučajno već proizlazi iz naših osjećaja."

[uredi] R

Rabindranath Tagore o "Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život

služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost."

Robert Byrne o "Smisao života je život sa smislom."

Robert Frost o "Sve što sam o životu naučio može se svesti na tri riječi: život ide dalje."

Ruth Benedict o "Problem u životu nije taj što nema nikakvih odgovora, nego taj što ih je previše."

[uredi] S

Film Sati o "Ne možeš pronaći mir izbjegavajući život." o "Dragi Lenarde, gledati životu u lice, uvijek, gledati životu u lice, i znati ga

onakvog kakav je. Barem ga znati, voljeti ga, onakvog kakav je, a onda, odložiti ga. Lenarde, uvijek godine među nama, uvijek godine, uvijek ljubav, uvijek...sati..."

Seminod o "O sinko, svemu što postoji drži rok

Div gromovnik i njime ravna po volji. U ljudi nema uma no za jedan dan Ko stoka život provodimo ne znajuć Skončanje kakvo svakom bog namjenjuje."

Seneka o "Cijeli život nije ništa drugo do li put u smrt."

Sergej Rahmanjinov o "Muzika je dovoljna za život. Ali, život nije dovoljan za muziku."

Sokrat o "Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima,

napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim."

o "Ne živi se da se jede već se jede da se živi."

Sören Kierkegaard o "Život se mora živjeti unaprijed, no može se razumjeti samo unatrag."

Spencer Johnson o "Nije važno kako čovjek umire, nego kako živi."

Sulejman Bugari o "Ako je more život, a valovi problemi i belaji koje on sobom nosi, nemojte bježati

i kukati. Jednostavno, naučite surfati !!! Tako će vam svaki val, ma koliko velik bio, predstavljati samo novi izazov i priliku za usavršavanje".

[uredi] Š

Šindlerova lista o "Ko god spasi jedan život, spasio je čitav svijet." (reklamna rečenica)

[uredi] T

Thomas Stearns Eliot o "Ja izmjerih moj život kahvenim kašičicama." (Ljubavna pjesma J. Alfreda

Prufrocka)

Toma Akvinski o "Ko je savršen u ljubavi, savršen je u duhovnom životu."

o "Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (Suma teologije)

[uredi] V

Vesna Parun o "Zapitah život, šta je u njemu prastaro. Neko davni odgovori mi: bol je prastara."

Victor Hugo o "Najveća sreća u životu je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi

jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo."

[uredi] W

William Shakespeare o "Život je samo sjenka koja hoda,

Kukavni glumac što na pozorniciSat-dva se šepuri i razbacuje,A potom ga više nema.To je priča koju idiot priča,Puna krika i bijesa,A ne znači ništa."(Macbeth)

o "Naša zabava

Svršena je sada. Naši su igrači, Kao što sam ti već rekao, Duhovi bili, i iščezli su sad U nevidljiv vazduh. K'o nesuštastveno Tkivo te vizije, tako će i kule Visoke, i divni dvorci i svečani Hramovi, i sama lopta zemljina, I sve na njoj, nestati k'o ova Iščezla, nestvarna povorka, i neće Za sobom nikakav ostaviti trag. Mi smo građa od koje se prave Snovi, i naš mali život nam je snom Zaokružen." (Bura)

o "A zašto ne i smrt radije nego

Mučenje cijelog života? Umrijeti, To je od sebe samog prognan biti; A Silvija je moje biće; ako Prognan sam od nje, prognan sam od sebe - Progonstvo smrtno! Šta je svjetlost za me Ako ne vidim Silviju? I šta je Života radost ako nje tu nema? Sem to što ako i pomislim na nju Sjenka me njenog savršenstva drži. Ako u noći sa Silvijom nisam, Muzike nema u pjesmi slavuja; Ako li danju Silviju ne gledam, Za moje oči tada nema dana. Ona je moje biće; ja nestajem Ako li nisam u svjetlosti njenoj, Da me ozari, drži u životu. Ja od presude bježim, ne od smrti. Ako ostanem, čekam samo smrt; Ali, ako bježim, bježim od života." (Dva plemića iz Verone)

[uredi] Y

Yoshida Kenko o "Dan života vrijedi više od brda zlata."

[uredi] Z

Zig Ziglar o "Prije nego što možete nešto očekivati od svog života, u njega morate najprije

nešto uložiti." o "U životu možete dobiti sve što poželite ako dovoljnom broju ljudi pomognete da

dobiju ono što oni žele."

[uredi] Poslovice

Arapske poslovice o "Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i

propuštena prilika."

Indijske poslovice

o "Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi patnja, a u starosti žalost."

Kineske poslovice o "Život je samo most. Ne gradi kuću na mostu."

Latinske poslovice o "Nikome nije čitav život bez neprilike." o "Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš."