Embed Size (px)
Citation preview
GEAR Zelena ekonomija za razvoj regiona
ZELENA EKONOMIJA I ZELENO PREDUZETNIŠTVO
Projekat sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore
Izdavač: FORS Montenegro - Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore Ul. Ivana Milutinovića 10 81 400 Nikšić Tel: 040 212 484 E-mail: [email protected]
Uredništvo: Sonja Vuković FORS Montenegro
Autori tekstova: Sonja Vuković, Gordana Ćorić, Dragana Lisjak
Grafička obrada: Pronbi d. o. o.
Lektura: Janko Jelić
Štampa: Ras Press d. o. o.
Tiraž: 300 komada
SADRŽAJ
1. UVOD 5
2. ŠTA JE ZELENA EKONOMIJA? 6
3. PRINCIPI ZELENE EKONOMIJE 8
4. RAZLOZI ZA I PROTIV ZELENE EKONOMIJE 11
5. ZELENA EKONOMIJA U EU 13
6. NOVI POKRETI I TRENDOVI 16
7. PODRUČJA I DOBRA PRAKSA ZELENE EKONOMIJE 18
7.1. ZELENA POLJOPRIVREDA 18
7.2. ZELENI POSLOVI / RADNA MJESTA 20
7.3. ZELENO GORIVO / OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 22
7.4. ZELENA GRADNJA 23
7.5. ZELENI TRANSPORT 24
7.6. UPRAVLJANJE OTPADOM 25
7.7. UPRAVLJANJE VODAMA 27
7.8. UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM 28
7.9. UPRAVLJANJE ŠUMAMA 29
7.10. ZELENA ULAGANJA 31
8. ZELENA EKONOMIJA I MLADI 33
9. ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESU ODRŽIVOG RAZVOJA 34
10. ZELENI SAVJETI 35
4 5
1. UVOD
Ova brošura nastala je u okviru projekta GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona (Green Economy for Advanced Region) koji ima za cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje zelene ekonomije.
Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom dru- štvu i medijima za 2016-2017, a realizuje FORS Montenegro u partnerstvu sa organizacijama SMART Kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz Sjeverne Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske. Projekat u Crnoj Gori sufinansira Ministarstvo javne uprave.
Brošura je namijenjena svima koji žive i razmišljaju „zeleno” i održivo i kroz aktivnosti svojih organizacija, ali i kroz lične stavove i postupke cijene i čuvaju prirodno nasljeđe čovječanstva. Kroz kratki uvod u temu, principe i modele zelene ekonomije, a posebno kroz primjere dobre prakse iz Evropske unije i svijeta, otvara se prostor za sagledavanje i širenje pogleda na sam koncept i pokret zelene ekonomije i zelenog preduzetništva. Ovo je samo uvodno štivo koje će vas uvesti u zahtjevnu i važnu temu stvaranja jedne nove, zelenije i održivije svjetske ekonomije. Ona je podsticaj na djelovanje i davanje vašeg ličnog pečata zelenom razvoju.
6 7
dugoročni plan razvoja zelene ekonomije sa jasno određenim prioritetnim područjima.
Siromašne zemlje i zemlje u razvoju zbog nedostatka resursa (znanja, tehnologije, finansijskih sredstava i javne podrške) ne mogu istovremeno pokrenuti sva područja razvoja.
Karl Burkart stoga predlaže 6 prioritetnih područja za najmanje razvijene zemlje svijeta.
Shema: Green Economy Framework
Autor: Karl Burkart
2. ŠTAJEZELENAEKONOMIJA?
Zelena ekonomija je rezultat nastojanja da ekonomija postane ekološki odgovornija i pritom naprednija, stvarajući ravnomjeran i pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu.
Pojam Green Economy pojavljuje se 1989. godine u radovima grupe bri-tanskih ekonomista iz Londonskog centra za ekološki održivu ekonomiju (Pirs, Markandija i Barbije).
No, ona je kao koncept i način razmišljanja već ukorijenjena u radovima brojnih istraživača i naučnika, tema je konferencija Ujedinjenih nacija i na- stojanja nevladinih organizacija da cjelokupni razvoj čovječanstva usmjere prema održivom i odgovornijem načinu planiranja i djelovanja.
U vremenu ekonomske krize 2008. godine zelena ekonomija dobija novu afirmaciju i pokušava da pruži odgo-vore na sve brojnije izazove globalne finansijske krize i cjelokupnog koncepta održivog razvoja.
Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) je pokrenuo Inicijativu za zelenu ekonomiju kako bi stvorio okvir i dobio političku podršku za ulaganja u zelenu ekonomiju i „ozelenja-vanje” sektora privrede koji nanose štetu životnoj sredini.
Konferencija UN-a o održivom razvoju RIO+20, održana 2012. godine punu pažnju posvetila je daljoj izgradnji zelene ekonomije s većim naglaskom na načine davanja podrške zemljama u razvoju u pronalasku sopstvenog modela zelene ekonomije.
Zbog kompleksnosti ovog razvojnog koncepta, svaka zemlja treba da ima
Zelena ekonomija
Upravljanje zemljištem
Obnovljivi izvori energije
Zelena gradnja
Odlaganje otpada
Korišćenje iupravljanje
vodama
Održivi/Čisti transport
Zelena ekonomija podstiče razvoj, inkluzivna je i podstiče društvenu jednakost i vodi brigu o očuvanju životne sre-dine.
Zelena ekonomija doprinosi opštem dobru i društvenoj je- dnakosti dok istovremeno zna- tno smanjuje rizike po životnu sredinu i dalje iskorišćavanje prirodnih resursa. (Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu - UNEP)
8 9
3. PRINCIPIZELENEEKONOMIJE
Ravnomjerna raspodjela bogatstva – svjetsko bogatstvo treba ravno- mjernije raspodijeliti među zemljama kako bi se umanjila velika nejednakost između bogatih i siromašnih. Potrebno je obezbijediti društvenu i ekonomsku pravdu za sve. Prirodni resursi treba da se koriste tako da divlji svijet (wildlife) dobije dovoljno prostora za život.
Ekonomska jednakost i pravednost – potrebno je znatno smanjiti jaz između bogatih i siromašnih zemalja pri čemu bogate zemlje treba da prenesu i dio svojih znanja, finansijskih sredstava i tehnologije siromašnima. Na taj način će svi biti u mogućnosti da vode računa i doprinose održivosti zdrave životne sredine.
Očuvanje prirodnih resursa – prirodnim resursima i ekosistemom treba upravljati tako da se njegova vrijednost povećava za buduće generacije.
Oprezan pristup životnoj sredini – nauka treba da služi povećanju društvenih i ekonomskih učinaka; njena je uloga predviđanje mo-gućih rizika, ukazivanje na njih i ponuda pozitivnih rješenja i pristupa očuvanju životne sredine.
Pravo na razvoj – za postizanje ciljeva održivog razvoja potrebno je je-dnaku pažnju posvećivati društvenim, ekonomskim i ekološkim cilje- vima i pristupima.
Naplata troškova – javne politike treba da podstiču društvene i eko-loške ciljeve i vrijednosti. Tržišne cijene nekog proizvoda i usluge tre-ba da odražavaju njihove uticaje na ljude i životnu sredinu. Zagađivači treba da plate cijenu zagađivanja, a poreski sistem treba da ih oštro kažnjava kako bi čisti proizvodi bili pristupačniji, a prljavi i loši skuplji i teže dostupni.
Međunarodna saradnja – ekološki standardi jedne zemlje ne smiju ugrožavati razvojni potencijal bilo koje druge zemlje. Treba podsticati fairtrade 1 principe i saradnju i obezbijediti da trgovina podstiče održi-vo korišćenje resursa, štiti životnu sredinu i doprinosi unapređivanju standarda zapošljavanja i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.
Međunarodna odgovornost – treba da postoji pravna zaštita ošteće-nih u slučajevima kršenja prava i interesa drugih zemalja.
Informisanje i učestvovanje – svi građani treba da imaju pravo na informacije koje se tiču životne sredine. Isto tako, treba da imaju mo-gućnost učestvovanja u odlučivanju o pitanjima vezanim za životnu sredinu.
Održiva potrošnja i proizvodnja – potrebno je obezbijediti održivu pro- izvodnju i potrošnju uz racionalno korišćenje resursa, što podrazumi-jeva smanjenje neodržive proizvodne prakse, podsticanje ponovne upotrebe, obnove i recikliranja materijala kako bi se smanjilo kori- šćenje ograničenih prirodnih resursa.
Strateška saradnja i integrisano planiranje koje će dovesti do održive i zelene ekonomije i doprinositi smanjenju siromaštva – razviti inte- grisani pristup planiranju i upravljanju koji uključuje sve ključne akte- re razvoja (civilno društvo, poslovni sektor i vladine institucije) i koji će dovesti do sveobuhvatne socio-ekonomske i ekološke održivosti.
Pravedna tranzicija – kako prelaz na zelenu ekonomiju stvara troško- ve potrebno je da bogatije zemlje podnesu veći dio finansijskog tere- ta i pruže tehničku podršku zemljama u razvoju. Pritom je važno građanima zemalja u razvoju omogućiti pristup novim znanjima, vje- štinama i poslovima.
1 Fairtrade (eng.) – označava pravednu ili fer trgovinu, a kao pojam se odnosi na međuna- rodni pokret koji promoviše principe društveno odgovornog poslovanja u trgovini, posebno u odnosu na proizvođače iz siromašnih sredina i zemalja. Pravedna trgovina je zapravo trgo- vinsko partnerstvo zasnovano na međusobnom uvažavanju, dijalogu i transparentnosti u na- stojanju postizanja obostrane koristi u trgovinskoj razmjeni.
8
10 11
Redefinisanje bogatstva – BDP nije adekvatan način mjerenja dru- štvenog bogatstva i održivosti životne sredine. Mnoge ekonomske/preduzetničke aktivnosti koje doprinose porastu BDP-a istovremeno štetno djeluju na ljude i životnu sredinu (npr. iskorišćavanje fosilnih goriva i razne finansijske špekulacije). Kod određivanja nivoa društve- nog bogatstva važno je voditi brigu o zdravlju životne sredine, kvalitetu života i dobrobiti čovječanstva.
Ravnopravnost polova – pri razvoju zelene ekonomije rodna jedna-kost mora doći do punog izražaja. Žene treba da imaju važnu ulogu u svim procesima upravljanja i razvoja; treba im omogućiti da razvi-jaju znanja i vještine, imaju pristup dobrim radnim mjestima i dobiju adekvatnu nagradu za svoj rad.
Zaštita biodiverziteta i sprečavanje zagađenja životne sredine – za-štita i obnavljanje biodiverziteta i prirodnih staništa je ključna za dalji razvoj čovječanstva. Potrebno je izgraditi sistem koji će obezbijediti trajnu zaštitu ekosistema.
4. RAZLOZIZAIPROTIVZELENEEKONOMIJE
Iako zelena ekonomija postaje opšteprihvaćeni koncept i način poslo-vanja, za njeno potpuno razumijevanje treba razmotriti i stavove stručnja- ka i aktivista nevladinih organizacija koji vide i moguće protivrječnosti. Zbog toga predstavljamo osnovne razloge i stavove za i protiv zelene ekonomije, ostavljajući svakome mogućnost kritičkog razmišljanja i stvaranja vlastitog stava.
PROTIV:
1. Konceptom zelene ekonomije samo se opravdava i ublažava neo- dgovorno upravljanje resursima, koji i dalje ostaju pod kontrolom velikih korporacija.
2. Zelena ekonomija i zeleni rast u svojoj kompleksnosti pristupa nisu dovoljno usmjereni i ne nude rješenja za sve veće izazove klimatskih promjena.
3. Radi se o novoj ekonomskoj paradigmi koja pokušava održati svjetski poredak vladavine kapitalizma kroz prazna obećanja razdvajanja eko- nomskog rasta od pogoršanja stanja životne sredine.
4. Zelena ekonomija ne preispituje i ne dovodi u pitanje protivrječno-sti liberalnog kapitalizma, koji za posljedicu ima sve veće socijalne i ekološke troškove poslovanja.
ZA:
1. Rast broja potrošača koji daju prednost zelenoj potrošnji odnosno kupovini proizvoda koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite životne sredine rezultira profitabilnom prodajom zelenih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu.
12 13
2. Usvajanje zakonskih odredbi u pravne regulative zemalja uslovljava prilagođavanje procesa proizvodnje i odgovornijeg načina upravljanja prirodnim resursima.
3. Zelena ekonomija od trenda postaje način i model razmišljanja i sve više mijenja stavove, posebno generacija mladih preduzetnika i tako pozitivno utiče na modele poslovanja.
4. Zeleno preduzetništvo zapošljava sve veći broj ljudi, povećava im kvalitet života i time doprinosi smanjenju siromaštva.
5. Razvoj obnovljivih izvora energije privlači sve više ulagača i fondova i tako otvara mogućnosti za razvoj novih tehnologija koje će omogućiti jeftiniju i čistiju energiju.
6. Modeli zelene ekonomije postaju sve raznovrsniji, od etičkog banka- rstva, zelenih ulaganja, stvaranja lokalnih valuta itd. Otvoreni su za sve i uključuju sve veći broj ljudi, dajući nadu da će se s vremenom odmaći od margina i postati standardni način organizovanja i poslovanja.
5. ZELENAEKONOMIJAUEU
Strategijom EVROPA 2020, Evropska komisija odredila je smjer Evropske unije i dala naglasak na pametnom, inkluzivnom i održivom rastu. Cjelokupni program razvoja u velikoj je mjeri zasnovan na principima održivog razvoja, odnosno zelene ekonomije od koje se očekuje stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva kroz održivo i odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Neki od postavljenih ciljeva su:
Smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za na-jmanje 20% u poređenju sa nivoima iz 1990. godine
Povećanje procenta obnovljive energije u finalnoj potrošnji energije na 20%
Kretanje prema 20%-tnom povećanju energetske efikasnosti
Povećanje stope zaposlenosti tako što će 75% ljudi u dobi od 20 do 64 godine imati posao
Smanjenje broja ljudi koji žive na granici siromaštva za najmanje 20 miliona
Iako je kod zelene ekonomije najveći naglasak upravo na očuvanju životne sredine i postizanju višeg nivoa energetske efikasnosti i održivosti, poslje- dnjih godina sve veći značaj dobija i društvena komponenta, na prvom mjestu stvaranje radnih mjesta i unapređivanje kvaliteta života.
Novi evropski konsenzus o razvoju „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” naziv je Zajedničke izjave koju su donijele institucije EU u junu 2017. godine.
„Zelenija ekonomija podrazumijeva novi rast i nova radna mjesta. Eko- dizajn, eko-inovacije, sprečavanje otpada i ponovno korišćenje sirovina mogu kompanijama u EU uštedjeti iznos do 600 milijardi eura. Dodatne mjere za rast produktivnosti resursa za 30% do 2030, mogu uvećati BDP za skoro 1%, i u isto vrijeme stvoriti 2 miliona dodatnih radnih mjesta. Pored toga, doprinosi očuvanju životne sredine i smanjuje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u Evropi.”
12
14 15
Evropska unija kroz svoje institucije stalno unapređuje politike i programe podrške zelenoj ekonomiji, postavlja okvire, daje preporuke i smjernice i obezbjeđuje fondove. No, najveći je teret na državama članicama koje kroz nacionalne politike, zakonska rješenja i podsticaje doprinose stvaranju zelenije Evrope:
podsticanjem promjena u načinu proizvodnje i potrošnje roba – stva- ranje veće vrijednosti sa manjom količinom resursa,
unapređivanjem sistema upravljanja otpadom – upravljanje odlaganjem otpada, recikliranje i ponovno korišćenje,
uvođenjem „zelene“ javne nabavke, odnosno „zelenijom” potrošnjom javnih institucija – jačanje potražnje za resursno djelotvornijim pro- izvodima i uslugama,
uvođenjem ekoloških oznaka – pomaže se donošenje odluka pri kupovini,
boljim informisanjem i edukacijom – podizanje nivoa svijesti i znanja,
podsticanjem i finansiranjem istraživačkih i inovativnih projekata i ekološki inovativnih preduzeća,
mjerenjem društvenih i ekoloških učinaka kojima se uz BDP dobija jasnija slika o stvarnoj vrijednosti,
uvođenjem drugih ekonomskih mjera i instrumenata kojima se po- dstiče zelena ekonomija.
Tako je npr. 2015. godine donesen Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju (eng.circular economy) u kojem se države članice pozivaju da u potpunosti preu- zmu ulogu sprovođenja cirkularne ekonomije na nacionalnom nivou. Ovaj akci- oni plan ključan je za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, posebno 12. cilja kojim se obezbjeđuju održivi načini potrošnje i proizvodnje.
Cirkularnom ekonomijom postiže se bolje upravljanje prirodnim resursima i to u svim područjima od korišćenja resursa, procesa proizvodnje, potrošnje, do upravljanja otpadom. Pritom se najveća pažnja posvećuje inovacijama i mjerama unapređivanja efikasnosti.
U tome veliku ulogu imaju sve brojnije nevladine organizacije iz područja cirkularne ekonomije, poslovni sektor, akademska zajednica i inovativni i preduzetni pojedinci koji samostalno ili u partnerstvu stvaraju neke nove modele zelenog preduzetništva.
Sirovine
Potrošnja
Prevencija i
upravljanje otpadom
ProizvodnjaEko inovacije
Efikasnostresursa
16 17
6. NOVIPOKRETIITRENDOVI
ISIPE – The International Student Initiative for Pluralism in Economics (Međunarodna studentska inicijativa za ekonomski pluralizam)
Grupa studenata iz 30-ak zemalja svijeta pokrenula je inicijativu i izradila Poziv za pluralističkim pristupom u učenju ekonomije. Naime, studenti polaze od činjenice
da se svijet i ekonomija ubrzano mijenjaju pa je tako važno mijenjati i perspektivu sagledavanja teorijskih postavki na kojima se zasniva ekono- mski rast i razvoj budućnosti. Studenti svoje kompetencije ne žele graditi isključivo na uskim pogledima neoliberalnih kapitalista iz sredine prošlog vijeka. Traže savremenije pristupe i mogućnost kritičkog sagledavanja vodećih ekonomskih teorija današnjice. Ekonomija koja se najvećim dijelom zasniva na iskorišćavanju prirodnih resursa je neodrživa, pa se traže novi pristupi. Ekonomsku teoriju treba preispitati i zasnivati je prvenstveno na principima i ciljevima održivog razvoja. Između ostalog, studenti predlažu pristup svim dostupnim ekonomskim teorijama i praksama kroz otvorene veb platforme i onlajn edukaciju. Isto tako, žele da uče o globalnoj ekonomiji, principima ekonomije koja je integrisana u biološke, fizičke i društvene sisteme čovječanstva.
Degrowth1 pokret
The Only Sustainable Growth is Degrowth
Degrowth je društveni pokret smanjenja ekono- mskog rasta i povećanja samoodrživosti. Kroz smanjenje obima proizvo- dnje i potrošnje postiže se viši nivo opšteg blagostanja i znatno popravljaju ekološki uslovi i jednakost na našoj planeti.
1 Kontra-rast
Simbol pokreta je simpatični mali puž, koji svoju kućicu svugdje nosi sa sobom, živi polako i zadovoljno u suživotu sa drugim puževima.
Manje je više.
U stvarnom životu to znači kupovati i trošiti manje. Pripremati i jesti jedno- stavnu hranu, koja je usput i zdravija. Manja potrošnja znači da sebi možemo priuštiti sporiji i kvalitetniji život uz manje rada, a više druženja, putovanja i boravka u prirodi. Istovremeno, čovjeku ostaje više vremena za lični rast i razvoj i postizanje nekih sopstvenih vizija i ciljeva. Uz manje rada, trke i stresa, ljudi su otvoreniji za istraživanje, obrazovanje, međusobno uvažava- nje i dijeljenje dobara.
18 19
7. PODRUČJAIDOBRAPRAKSAZELENEEKONOMIJE
7.1. ZELENAPOLJOPRIVREDA
Zelena poljoprivreda kao pojam obuhvata proizvodnju sa smanjenom upotrebom vještačkih đubriva i pesticida, koja nastoji da obnovi prirodne resurse, smanji eroziju tla, poboljša plodnost i da dobrim upravljanjem stvori uslove za povećanje produktivnosti.
Zelena poljoprivreda ne podstiče monokulturu i sječu šuma, nego nastoji da uvaži raznovrsnost i prirodna staništa i gradi suživot čovjeka i prirode.
Dobrobiti ekološke poljoprivrede:
čuva prirodu i održava zdravu životnu sredinu (vodu, vazduh i tlo)
održava biološku raznovrsnost
proizvodi kvalitetniju i zdraviju hranu
doprinosi zdravlju i kvalitetu života ljudi
doprinosi zdravlju i dobrobiti životinja
Dobra praksa
Indijska vlada pruža finansijsku pomoć državnim poljoprivrednim fakulte-tima i drugim istraživačkim organizacijama za istraživanje razvoja i pro- izvodnje biopesticida i biokontrole. Osim što su jeftiniji i ekološki prihvatljivi, manje su rizični u smislu razvoja otpornosti. Kao rezultat, upotreba biope-sticida u Indiji raste, iako tek treba da dostigne željene nivoe.
Centar za održivu poljoprivredu u Hajderabadu u Indiji pomogao je proizvo- đačima pamuka u indijskoj državi Andra Pradeš koji su se prebacili na održiviji način upravljanja ne-pesticidima. Prinos tih poljoprivrednika se povećao, a projekat je postao dio službene državne politike upravljanja poljoprivredom s naglaskom na zelenu poljoprivredu i očuvanje biološke raznovrsnosti.
20 21
7.2. ZELENIPOSLOVI/RADNAMJESTA
Zelena radna mjesta su ona koja štite životnu sredinu, obnavljaju biološku raznovrsnost, smanjuju potrošnju energije, smanjuju proizvodnju otpada i štite od zagađenja.
Zeleni poslovi sve su manje izbor, a sve više stvarna potreba tržišta kao rezultat jedne rastuće grane ekonomije.
U današnjem vremenu velike ekonomske krize propadaju mnogi poslovi. Potrebno je održati korak sa razvijenim dijelom svijeta, povećati zaposlenost, smanjiti potrošnju i sve to na održiv i, za planetu Zemlju, najpovoljniji način.
Budućnost je u inovacijama na svim poljima.
Tradicionalni poslovi i karijere se ne mogu zaštititi od izumiranja, ali se mogu pripremiti za budućnost transformišući se u druga zanimanja ili specijalizovati za određeni tip tržišta.
Realnost globalnog zagrijavanja zahtijeva prelazak na obnovljive izvore energije i korišćenje energetski efikasnih tehnologija.
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije nijesu prolazni trend. Tržište rada iz godine u godinu je sve više otvoreno za stručnjake iz ovih oblasti.
Na internetu postoje specijalizovani sajtovi na kojima se oglašavaju „zeleni poslovi“. Neki od naziva radnih mjesta na koje se može naići na tim sajtovima su: inženjer za energetsku efikasnost, monter solarnih sistema, saradnik na izradi politika za održivo korišćenje biomase i energije, savjetnik za energetsku politiku, ekonomski analitičar zaštite životne sredine, ekološki tehničar, arhitekta za zelenu gradnju i sl.
Za stvaranje zelenih radnih mjesta potrebno je voditi brigu o više među-sobno povezanih faktora:
pružanju jednakih prilika za zaposlenje,
obezbjeđenju pravedne nadoknade/plate,
obezbjeđenju dobrih radnih uslova,
obezbjeđenju socijalne i zdravstvene zaštite,
stvaranju zdravih radnih odnosa, socijalnog dijaloga i učestvovanje u odlučivanju u skladu sa nivoima kompetencija.
Dobra praksa
Eko-centar Zlatna Greda
Idejni osnivač i upravnik Kuće u prirodi Zlatna Greda je Udruženje Zeleni Osijek, koje je osnovalo prvu hrvatsku eko-turističku agenciju. Kuća u prirodi je pomno osmišljen koncept koji pruža praktična iskustva suživota čovjeka i prirode, mjesto je učenja, ali i zabave. Kuća funkcioniše kroz praktične primjere održivog razvoja, poput obnovljivih izvora energije, odvajanja otpa- da, društvenog preduzetništva i odgovornog poslovanja. Team building programi, adrenalinski park, vožnja kanuima, šetnja edukativnim stazama, škola u prirodi, smještaj i restoran samo su neke od usluga koje se nude u Eko-centru. Takođe, Eko-centar Zlatna Greda je kao društveno preduzeće ujedno i primjer učestvovanja u odlučivanju, članovi udruženja imaju mo-gućnost zajedničkog kreiranja programa i kroz participativno upravljanje dijele odgovornost za rast i razvoj.
20 21
22 23
7.3. ZELENOGORIVO/OBNOVLJIVIIZVORIENERGIJE
Obnovljiva energija uopšteno se definiše kao energija koja dolazi iz resursa koji se kontinuirano dopunjuju.
Primjeri obnovljivih izvora energije uključuju sunčevu svjetlost, vjetar, kišu, plimu, talase i geotermalnu energiju, ali svi ti izvori direktno ili indirektno izvode energiju iz sunca.
Dostupne tehnologije za korišćenje obnovljivih izvora energije:
Vjetroelektrane
Solarna energija
Korišćenje biomase
Korišćenje prirodnog gasa
Korišćenje geotermalne energije
Korišćenje energije vode
Dobra praksa
Grad Zadar postavio je uličnu rasvjetu na solarni pogon i solarni sistem kolektora na krov Sportskog centra Višnjik za pripremu potrošne tople vode. Time je obnovljive izvore energije učinio dostupnim zajednici.
Kada je riječ o vjetroelektranama, na sjeveroistočnoj obali Škotske razvijena je prva plutajuća farma vjetrenjača u svijetu koje skladište energiju duboko pod vodom.
7.4. ZELENAGRADNJA
Zelena gradnja/zelena arhitektura je koncept u arhitekturi i građevini koji zastupa održive energetske izvore, očuvanje energije, ponovno korišćenje i sigurnost građevinskih materijala i postavljanje zgrade u odnosu na njen uticaj na životnu sredinu.
Ovaj dizajn nastoji da smanji negativan uticaj zgrada i izgradnje na naše ekosi- steme, postignut kroz efektivno i umje- reno korišćenje materijala, energije i razvoj prostora.
Mnogi novi materijali, tehnike i ideje još uvi-jek su u eksperimentalnom stadijumu, ali niz „zelenih” zgrada stvoren je širom svijeta, s izvanrednim, ekološki prihvatljivim, dizajnom.
Dobra praksa
Njemački Rajhstag (njem. Reichstag)
Posjetioci njemačke zgrade parlame- nta Rajhstaga u Berlinu ulaze u stakle- nu kupolu čiji se energetski sistem za- sniva na mješavini solarne energije, geo- termalne energije, generatora biogori- va i inovativne ventilacije. Posebna izo- lacija zgrade ograničava gubitak toplote. Više od 80% potrebne električne ene- rgije generiše se iznutra. Geotermalna instalacija hladi zgradu ljeti i daje toplotu zimi. Tako se godišnje emisije CO2 smanjuju sa 7.000 na manje od 1.000 tona.
22
24 25
7.5. ZELENITRANSPORT
Sektor saobraćaja glavni je izvor emisije gasova staklene bašte i zagađenja životne sredine.
Prema UNEP-u, prevoz se smatra „zelenim“ kada podržava zaštitu klime, ekosistema, javnog zdravstva, prirodnih resursa, privrednog rasta i socija- lnog staranja.
U tom kontekstu, potrebno je naglasak staviti na sistem javnog prevoza, prednosti željezničkog i pomorskog prevoza u odnosu na drumski, korišće- nje hibridnih motora i korišćenje solarne energije u sektoru transporta.
Dobra praksa
Scooty je start-up kompanija koju su 2016. godine pokrenula dva prijatelja u Briselu. Naime, njihova preduzetnička ideja bila je da stanovnicima užu- rbanog Brisela ponude ekološki prihvatljiviji način prevoza. U saobraćaj su uveli električne skutere koje možete iznajmiti ili uzeti na pretplatu. Za to su vam potrebni samo mobilni telefon, aplikacija i kreditna kartica.
7.6. UPRAVLJANJEOTPADOM
S obzirom na ogromne količine otpada koje proizvode domaćinstva, indu- strija, poljoprivreda i prevoz, pravilno upravljanje tim otpadom od ključne je važnosti za zelenu ekonomiju.
Upravljanje otpadom obuhvata:
sprječavanje nastanka i smanjenje količine otpada,
ponovno korišćenje otpada i reciklažu,
prikupljanje,
transport,
preradu i zbrinjavanje otpada i
nadzor nad ovim postupcima.
Načini upravljanja otpadom:
odlagalište,
spaljivanje,
recikliranje i
biološko obnavljanje.
25
26 27
Dobra praksa
BlueCity je preduzetnički hub nastao u napuštenom kompleksu tropskih bazena Tropicana u Roterdamu. Hub1 je poligon za inovacije u području recikliranja i ponovne upotrebe. Okuplja više od 25 preduzetnika najrazličitijih profila koje povezuje želja za stvaranjem, istraživanjem, spremnost na saradnju i ljubav prema cirkularnom preduzetništvu.
Osim vizije, infrastrukture, laboratorijske i informatičke opreme, stanari dijele i sirovine. Na primjer, otpad koji Aloha kafić-restoran dobije od kuvanja kafe, RotterZwam-u služi kao podloga za proizvodnju gljiva. CO2 koji se u tom pro-cesu oslobađa koristi firma Spireaux za proizvodnju alge poznate pod imenom spirulina. Od micelija se u BluCity Lab-u proizvodi materijal za pakovanje, a gljive, naravno, završavaju u ponudi Aloha restorana.
1 Hub je naziv za zajednički radni prostor koji dijeli veći broj indivi- dualaca ili pravnih lica. U svijetu se ljudi najčešće okupljaju u habo- ve kako bi zajedno radili na nekim projektima i udružili svoje radne kapacitete, a prednosti ovakvog udruživanja su višestruke (smanjivanje troškova zakupa poslovnog prostora, timski rad i sl).
7.7. UPRAVLJANJEVODAMA
Samo 0,08% svjetske slatke vode dostupno je za piće, kuvanje, poljoprivredu, proizvodnju i druge privredne aktivnosti zbog kojih je navedena količina korisne vode gotovo konstantno zagađena.
Zelena ekonomija ima za cilj sprečavanje zagađenja vode, čuvanje vode, prečišćavanje zagađenih voda i osiguranje snabdijevanja cijelog stanovništva bezbjednom vodom.
Stoga, upravljanje vodama obuhvata aktivnosti:
planiranja,
distribucije i
upravljanja optimalnim korišćenjem vodnih resursa.
Veliki značaj daje se urbanom upravljanju vodama jer su glavni izvori za-gađenja vode domaćinstva, industrija i kanalizacioni sistemi, uglavnom u urbanim područjima.
Dobra praksa
Freewa je aplikacija koja nudi popis besplatnih izvora pitke vode kako bi voda bila dostupna svima, a start-up iz Hrvatske, osim aplikacije, nudi i staklenu bocu s torbicom od recikliranog materijala.
Ova aplikacija podstiče na ponovno korišćenje materijala koji je teško razgradiv u prirodi i ukazuje na važnost očuvanja izvora pitke vode koja treba da bude svima dostupna.
26 27
28 29
7.8. UPRAVLJANJEZEMLJIŠTEM
Zemljište/tlo je najvažniji neobnovljivi geo-resurs Zemlje. Zemljište podrža- va većinu naših ekonomskih i društvenih aktivnosti, a s povećanjem društve-no-ekonomskih aktivnosti, povećava se i negativan uticaj na zemljište (gu- bitak plodnosti, zagađenje zemljišta, degradacija i erozija zemljišta itd.)
Zelena ekonomija ima za cilj očuvanje plodnosti zemlje, sprečavanje erozije zemljišta, smanjenje zagađenja zemljišta i obezbjeđenje pravilne raspodjele zemljišta među različitim privrednim aktivnostima.
Dobra praksa
Država Mali podstiče farmere na korišćenje organskog đubriva u svrhu povećanja organskih materija u tlu, a samim tim i produktivnosti proizvo- dnje. Organsko đubrivo podstiče biološku aktivnost tla i poboljšava njegovu strukturu i skladištenje hranljivih materija. Upravo zbog toga, upravljanje zemljištem je često vrlo usko povezano sa zelenom poljoprivredom, pa se iznova potvrđuju teorije o sveobuhvatnosti koncepta zelene ekonomije.
Farmaceutska fabrika Pliva omogućila je svojim penzionerima korišćenje zemljišta u svrhu proizvodnje ekoloških proizvoda. Bivši radnici su tako dobili novu svrhu nakon penzionisanja, a u isto vrijeme se promoviše i ko-ncept zdrave hrane.
7.9. UPRAVLJANJEŠUMAMA
Gotovo trećina Zemljine površine prekrivena je šumama, a više od 1,6 mili-jardi stanovnika direktno ili indirektno zavisi od šume koja je u njihovom okruženju.
Šume imaju brojne ekološke, ekonomske, društvene i zdravstvene korisne uticaje, kao što su:
zaštita od prirodnih katastrofa,
stvaranje radnih mjesta,
očuvanje ekosistema i
obezbjeđenje skloništa biljkama i životinjama.
S obzirom na procijenjenu štetu koja se čini šumama (stopa globalne šumske štete trenutno iznosi 13 miliona hektara godišnje), šumarski se-ktor za cilj ima:
pošumljavanje,
suzbijanje deforestacije i
očuvanje šumskih zemljišta.
Dobra praksa
Akcija „Zeleno srce Renoa” fabrike Reno Hrvatska omogućavala je vlasnicima vozila starijeg od 10 godina bilo koje marke zamjenu njihovog vozila za novi Reno s određenom naknadom za svoje staro vozilo. Reno je nakon toga vozilo reciklirao i zasadio određeni broj stabala na opožarenim područjima.
Forest Restoration Agriculture je globalni trend očuvanja šuma, odnosno višegodišnjih vrsta i stvaranja ekosistema zasnovanih na principima perma- kulture2. Umjesto ukorijenjenih monokulturnih zasada jednogodišnjih biljaka,
2 Permakultura je pokret i način življenja koji osmišljava i razvija smjernice i načela za planiranje, projektovanje i očuvanje održivih životnih prostora u skladu s prirodom. Tri ključna
30 31
ovaj način sadnje na jednom hektaru stvara suživot 3-4 različite kulture. Kreće se od višegodišnjih biljaka poput oraha, lješnika, bobičastog voća između kojih se stavljaju jednogodišnji zasadi različitih kultura. Na ovaj način biljke podržavaju jedna drugu, štite od štetočina, smanjuje se upotreba pesti- cida i u krajnjem daju veće usjeve. Zasadi u cjelosti prate konfiguraciju tla, poštuje se i koristi prirodni pad prilikom navodnjavanja i stvara se prirodni sistem navodnjavanja što znatno smanjuje potrebu ljudske intervencije.
principa permakulture su: briga o zemlji, briga o ljudima i vraćanje viška. Pojam dolazi od engle- skih pojmova permanent agriculture (održiva poljoprivreda), a vremenom ovaj etički pristup proizvodnje hrane uključuje i način upotrebe zemljišta, izgradnje kuća i izgradnje zajednice.
7.10. ZELENAULAGANJA
Ulaganja koja doprinose zaštiti i poboljšanju životne sredine i ekosistema nazivaju se zelena ulaganja. To mogu biti ulaganja u već postojeće fabrike koje čuvaju prirodne resurse, distribuiraju obnovljive izvore energije i sl.
Zelena ulaganja, između ostalog, obuhvataju bankovne aktivnosti s pose- bnom pažnjom na ekološke, ekonomske i društvene faktore usmjerene ka očuvanju životne sredine i prirodnih resursa.
Zeleno bankarstvo takođe se naziva etičko bankarstvo, moralno bankarstvo, održivo bankarstvo i/ili odgovorno bankarstvo, a banke mogu nuditi (i nude) široki spektar zelenih proizvoda i usluga, kao što su: zelene hipoteke, zeleni štedni računi, zeleni krediti, zelene kreditne kartice, zeleni tekući računi, mobilno bankarstvo, onlajn bankarstvo i dr.
Glavni značaj zelenih investicija je da one sve ili više svojih prihoda i dobiti ostvare od zelenih aktivnosti.
31
32 33
Dobra praksa
Zelena energetska zadruga (ZEZ) iz Hrvatske pokrenula je projekat crowd- investing-a3 kojim je planirano postavljanje integrisane fotonaponske ele-ktrane na krov Križevačkog preduzetničkog centra kako bi se zadovoljile potrebe korisnika za električnom energijom.
ZEZ će, kao kupac i vlasnik opreme fotonaponske elektrane, i predstavnik zadrugara i građana-investitora, ustupiti solarnu opremu u zakup Centru, koji je vlasnik zgrade. Projektom se namjeravaju privući mali ulagači koji bi inače oročili novac u obliku štednje. Svi investitori će sklopiti ugovor o za- jmu sa Zadrugom, kroz koji će ostvarivati određenu godišnju kamatu na pozajmljena sredstva.
8. ZELENAEKONOMIJAIMLADI
Zelena ekonomija prožima sve aspekte života mladih, kroz:
Obrazovanje - povećava se informisanost i obrazovni nivo mladih u kontekstu zelene ekonomije;
Zapošljavanje – zelena ekonomija ima veliki potencijal za otvaranje novih radnih mjesta u različitim oblastima privrede. Na ovaj način stvara se fleksibilnije tržište rada koje pruža nova „zelena“ radna mjesta mladim ljudima;
Smanjenje siromaštva – zelena ekonomija obezbjeđuje bolje uslove života čime se smanjuje procenat siromašnih slojeva stanovništva.
Mladi moraju graditi ekološku svijest koja predstavlja neophodnu osnovu daljeg, održivog i harmoničnog razvoja svakog pojedinca i aktivno učestvo- vati u donošenju odluka koje se tiču održivog razvoja i očuvanja životne sredine i prirodnih resursa. Zelena ekonomija mladim ljudima nudi atra- ktivne i izazovne karijerne mogućnosti, jednako i za muškarce i za žene, kao i za one koji se, iz bilo kojeg razloga, suočavaju sa rizikom od isključenja sa tržišta rada.
Nije samo tržište rada koje se mijenja velikom brzinom, već i društvo kao cjelina. Zelena ekonomija osnažuje mlade ljude da se prilagode novim dešavanjima i da nauče upravljati promjenama.
Ne postoji struka koja može „pri- vatizovati” zaštitu prirode ili životne sredine kao svoju disciplinu. Primje- tno je da će u budućnosti nedosta-jati kadar koji je sposoban pronaći i realizovati tehnička rješenja u pra- ksi. Zato se mladim ljudima savje- tuje da se pripremaju za te poslove.
33
3 Crowdinvesting = grupno investiranje. Predstavlja vrstu finansiranja gdje grupa ljudi ulaže novac u neki projekat u zamjenu za udio u dobiti. Proces se obično odvija putem interneta, a ima za cilj da, različitim motivacionim faktorima, uključi veći broj ljudi koji malim uplatama kumulativno dovode do značajnog iznosa dovoljnog za realizaciju čak i velikih projekata.
34 35
Organizacije civilnog društva postale su veoma značajan faktor u društve-nom životu svake, pa i naše zemlje. U Crnoj Gori OCD su svoj razvoj postigle u posljednjoj deceniji i zaslužne su za promociju i razvoj mnogih sektora, za širenje ideje o zaštiti životne sredine, održivom razvoju, a u posljednje vrijeme i o zelenoj ekonomiji.
Uloga civilnog društva se prije svega odnosi na aktivno učešće civilnog sektora u definisanju politika i strategija.
Organizacije civilnog društva predstavljaju jednu vrstu posrednika između građana i vlasti jer pomažu da potrebe građana budu jasnije formulisane i bolje predstavljene donosiocima odluka, kroz uticaj koje OCD vrše na razvoj i realizaciju javnih politika u svim oblastima.
Kada je u pitanju održivi razvoj i zaštita životne sredine organizacije civilnog društva kroz realizaciju različitih projekata efikasno učestvuju u kreiranju politika i procesu donošenja odluka u oblasti zaštite životne sredine i na taj način doprinose ključnim reformama u toj oblasti. Projekti koje realizuju imaju za cilj edukaciju i podizanje nivoa svijesti o različitim temama i izvode se na različite kreativne načine, kao što su: javne kampanje, neformalni edukativni programi, analiza i praćenje realizacije javnih politika, pružanje socijalnih usluga i sl. Kada je o ekološkim pitanjima riječ, civilni sektor se bavi različitim pitanjima: zaštitom životinja, biljaka, kvaliteta vazduha, klima- tskim promjenama, održivim razvojem, kreiranjem politike životne sredine, energijom, obnovljivim izvorima energije, pravilnim upravljanjem otpadom, zelenom ekonomijom itd.
Postoji mnogo načina na koje svako od nas može da doprinese zaštiti životne sredine. Treba samo preduzeti nekoliko koraka i promijeniti loše ponašanje u navike koje će imati dobar ekonomski i ekološki smisao.
Zajedno sa vašom porodicom, prijateljima i kolegama pokušajte da usvojite najmanje dva od ovih savjeta svakog mjeseca i na taj način ćete biti oni kojima je stalo:
• Planirajte put unaprijed. Kada dobro razmislite o najkraćem putu i prečicama, smanjićete i vrijeme vožnje i troškove goriva.
• Nemojte koristiti plastične kese koje zagađuju okolinu. Nosite ceger uvijek kada kupujete. Budite odgovoran potrošač.
• Provjerite kolika je potrošnja energije prije nego što kupite bilo koji novi uređaj za kuću ili kancelariju. Jeftiniji štampač ili peć mogu trošiti mnogo više energije nego malo skuplje opcije koje su modernije i energetski efikasnije.
• Kompostirajte organski otpad od hrane. Vaša kuhinja je odličan izvor slobodnog komposta.
• Ne dozvolite da voda teče kada perete zube. Sačuvaćete dugoročno novac na mjesečnim računi-ma za vodu ako koristite jednu čašu vode ili otvorite česmu samo po potrebi.
• Slavine koje kapaju isprazniće vaše džepove. Provjerite slavine i cijevi kod kuće i u kancelariji da li cure ili kaplju. Cijevi koje cure troše vrijedne resurse i takođe koštaju mnogo novca.
9. ULOGACIVILNOGDRUŠTVAUPROCESUODRŽIVOGRAZVOJA
10. ZELENISAVJETI
35
36
• Vodite računa da sve što fotokopirate i štampate u vašoj kući, školi ili kancelariji bude dvostrano i na recikliranom papiru. Sačuvaćete i novac i drveće.
• Organizujte i učestvujte u aktivnostima zaštite životne sredine kao što su uljepšavanje školskog dvorišta i prostora u blizini vašeg doma ili sadnje drveća.
• Frižideri su veliki potrošači. Odlučite šta želite prije nego što otvorite frižider. Držeći otvorena vrata duže nego što treba, dolazi do suvišne potrošnje energije. Takođe, energiju možete sačuvati ukoliko vodite računa da su vrata uvijek pravilno zatvorena.
• Ako ste u mogućnosti, uzgajajte baštu i imaćete ukusnu i zdravu hranu. Prosječno domaćinstvo treba da ima samo parče zemlje veliči- ne vrata da sadi nekoliko vrsta povrća i biljaka koje mogu da se dodaju ishrani.
• Poklanjajte „zelene“ poklone. Budite inovativni.
• Elektronski plaćajte račune i druge transakcije. Smanjićete potrošnju papira i često je mnogo brže i jeftinije nego poštarina.
• Mašine za sušenje veša troše mnogo energije, a i novca. Ako je mogu- će sušite veš na žici za sušenje napolju.
• Poboljšajte izolaciju vaše kuće, to će pomoći čuvanju energije i smanji- će vaše mjesečne račune.
• Bavite se sportom napolju, tako ćete sačuvati novac za članarinu u teretani i smanjiti trošak za gorivo koji biste imali ako koristite pre- vozno sredstvo do teretane.
• Kada koristite čajnik prokuvajte onoliko vode koliko vam je potrebno.To će sačuvati električnu energiju, jer će voda brže proključati.
• Smanjenjem potrošnje pozitivno utičete na svjetske prirodne resurse. Ponovo upotrijebite staklene tegle i flaše od raznih proizvoda. Sele- ktivno odvajajte otpad.
• Potražite informacije o proizvođaču i saznajte da li se odgovorno ponaša prema životnoj sredini.
• Zamijenite obične sijalice „štedljivim“ sijalicama. Mogu umanjiti vaš račun za električnu energiju, a traju i do 8 puta duže od običnih.
• Koristite kišnicu da zalijete vaše biljke, njima će koristiti, a vi ćete istovremeno štedjeti vodu za piće.
36 37
• Koristite javni prevoz ili kada god je moguće vozite biciklo. Na ovaj način čuvate životnu sredinu, pogotovo ako ovu vrstu prevoza uporedite sa putovanjem privatnim automobilom, naročito ako putujete sami.
• Potrošnja vode i električne energije za tuširanje je izuzetno visoka. Tuširanje ne treba da traje duže od 10 minuta. Na ovaj način ćete uštedjeti i vodu i struju.
• Koristite društvene mreže da podignete svoj glas! Tražite informa- cije od odgovornih da li se ispunjavaju svi uslovi vezani za zaštitu živo- tne sredine. Šta navedeno znači za pojedinca? Potrebno je da svako od nas procijeni kako može da se uključi!
38
CIP - Kaталогизација у публикацијиНационална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN 978-9940-528-05-8COBISS.CG-ID 38886416
ISBN 978-9940-528-05-8
>
Udruga za kreativni razvoj
Ova publikacija je izrađena uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Udruženja za kreativni razvoj Slap i FORS Montenegra i ni pod kojim se uslovima ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Za više informacija o projektu „GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona“ možete kontaktirati:
FORS Montenegro Ivana Milutinovića 10
81 400 Nikšić, Crna Gora Tel/fax: +382 40 212 484
e-mail: [email protected] posjetiti veb-sajt
www.forsmontenegro.org
Projekat sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore
