ZBORNIK PREDAVANJA - sus.hr · Zbornik predavanja 10. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj 8 Prema pasminskoj strukturi uzgojno valjanih krmača, prevladavaju krmače

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA SREDIŠNJI SAVEZ UDRUGA UZGAJIVAČA SVINJA HRVATSKE

X. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA SVINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZBORNIK PREDAVANJA

Hotel Picok, Đurđevac

29. - 30. svibnja 2014. godine

Organizacijski odbor:

Dr. sc. Zdravko Baraćv.d. Ravnatelj HPA

Dr. sc. Maja DražićPomoćnica ravnatelja

Željko Mahnet, dipl.ing.Načelnik odjela

Stjepan KušecPredsjednik SUS-a

Vedran Klišanić, dipl.ing.Koordinator

Nađa Lubina Malus, dipl.ing.Koordinatorica

Vladimir Prpić, dipl. ing.Viši stručni savjetnik

Milomir Uzelac, ing.Viši tehnički suradnik

Ines Šilipetar, mag. ing.Tajnica SUS-a

Nakladnik:

Hrvatska poljoprivredna agencija

Urednik:Željko Mahnet, dipl.ing.

Prijevod s njemačkog:Terezija Haber

Tisak:

Tiskara Hlad, www.hlad.hr Naklada:350 primjeraka

ISSN 1847-2346

Program X. savjetovanja uzgajivača svinja Hrvatske

HOTEL PICOK, ĐURĐEVAC, 29. i 30. svibnja 2014. godine

ČETVRTAK, 29. svibnja 2014. PETAK, 30. svibnja 2014.

8:00 -10:00 Registracija sudionika 9:30-10:00 Dejan Tkalčec, ing: Organizacija

proizvodnje na obiteljskom gospo-darstvu

10:00-11:00 Otvaranje savjetovanja i pozdravna riječ organizatora i gostiju 10:00-10:30 Doc.dr.sc. Vladimir Margeta: Držanje

svinja na dubokoj stelji

11:00-11:15 Željko Mahnet, dipl. ing.: Prikaz rada Odjela za razvoj svinjogojstva

10:30-10:40 Rasprava

10:40-10:55 Stanka

11:15-11:35 Stjepan Kušec, predsjednik SUS-a: Aktivnosti SUS-a u 2013. godini 10:55-11:25

Doc.dr.sc. Antun Kostelić: Upravljanje zdravljem svinja u ekstenzivnom načinu uzgoja

11:35-12:05Prof.dr.sc. Zoran Luković: Hrvatsko svinjogojstvo i novi trendovi u sele-kciji

11:25-11:55

Ljupka Maltar, dr.med.vet: Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga i uvjeti za slobodnu trgovinu svinja

12:05-12:25Dr.sc. Anamarija Smetko: Hrvatski uzgojni program 10-ta godina prim-jene genetskog vrednovanja

11:55 12:05 Rasprava

12:25-12:50Željko Mahnet, dipl. ing.: Farmski sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji svinjetine

12:05-12:15 Zatvaranje savjetovanja


13:00-14:30 Stanka za ručak

14:30-15:00 Doc.dr.sc. Goran Kiš: Hranidba svinja u produženom tovu

15:00-15:30Prof.dr.sc. Krešimir Salajpal: Uprav-ljanje rizicima u produženom tovu svinja


15:40-15:55 Stanka

15:55-16:25 Prof.dr.sc. Danijel Karolyi: Zaštićeni mesni proizvodi Hrvatske

16:25-16:55 Hans Peter Bäck: Kako proizvesti visoko vrijedne svinje?


17:05-18:00 Predstavljanje sponzora

20:00 Svečana večera

Predgovor

Poštovaniuzgajivačisvinja,cijenjenistručnjaci,predstavnicitvrtki,udrugaimedija,

Hrvatskapoljoprivrednaagencija(HPA)usuradnjisaSredišnjimsavezomudrugauzgajivačasvinjaHrvatske(SUS)organiziraX. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. OdržavanjeovogjubilarnogSavjetovanjapotvrđujedasucjeloživotnoobrazovanjeipotrebazastjecanjemnovihsaznanjanužnizaproizvođačesvinja.HPAnastojinizomsvojihaktivnostiinformi-ratiieduciratiproizvođačesvinja.Upravostimciljem,usuradnjisaSUS-omiovegodineorganiziralismodvodnevnuedukaciju.

Predavanjakojasmopripremiliprvenstvenosunamijenjenagospodarstvimakojasebavesvi-njogojskomproizvodnjomionimakojiželesaznativišeosvinjogojstvuuRepubliciHrvatskoj,kaoioglobalnimtrendovimausvinjogojstvu.SudioniciSavjetovanjaimatićeprilikučutikakvejeaktivnostiodprošlogsavjetovanjaimaoSUS,aneizostavnasupredavanjaiizpodručjaselekcije,hranidbe,dobrobitiizdravstvenezaštitesvinja.UHrvatskojpostojinekolikozaštićenihproizvodaodsvinjskogmesatesvakakopostojipotencijalsuradnjeproizvođačasvinjaiproizvođačaproizvodasazaštitom.Uželjidapomognemouuspostavljanjusuradnjeproizvođačasvinjaiproizvođačazaštićenihproi-zvodakrozizlaganjapredavačapokušatćemopribližitipotrebeimogućnostiovihdvijustrana.HPAće izvijestitionovomprojektukojegpripremakakobipoduprlamarketingproizvodnje ipotrošnjemesaproizvedenognahrvatskimfarmama.Prezentiratićeseiradovivezaniuzprimjenuodređenihtehnologijaproizvodnjesvinjanaobiteljskimgospodarstvima.

DrugidanSavjetovanjavećjetradicionalnorezerviranzatemeizpodručjaveterinarstva.Ovegodineimatićemoprilikeslušatiizlaganjeotemiokojojseopćenitomalogovori,atojeupravljanjezdravljemuekstenzivnomnačinudržanjasvinja.IovegodinegovoritićeseoaktualnimtemamaizUpravezaveterinarstvoisigurnosthrane.Iakosmoinaprošlogodišnjemsavjetovanjuimaliizlaga-njenatemukontroleiiskorjenjivanjabolestiAujeszkoga,temajejošuvijekvrloaktualnatećemoovegodineimatiprilikučutikakvisuprvirezultatiuprovedbiProgramanadziranjaiiskorjenjivanjaovebolesti,ačutićemoikojisuostaličimbenicikojiizaspektazaštitezdravljaživotinjaograničavajuslobodnutrgovinusvinjama.

OvajnašjubilejdokazjedajeSavjetovanjepostalosredišnjemjestookupljanjaidruženjasvihsubjekatakojiparticipirajuusvinjogojskojproizvodnji.Osimstjecanjakorisnihivrijednihsaznanjakrozizlaganjanašihpredavača,sudioniciSavjetovanjaimajuprilikudauneformalnomdruženjuraz-mjeneiskustva,apružaimseprilikazastvaranjenovihposlovnihkontakataimogućnosti.

ZahvaljujemosvimsudionicimaSavjetovanja,predavačima,cijenjenim tvrtkama ižupanijamakojisunampomogliupripremiovogSavjetovanja.Posebnosezahvaljujemosvinjogojcimakojisvo-jimdolaskomvećdesetugodinuopravdavajuorganizacijuovogskupa.

SvimsudionicimaželimougodanikoristanboravakuĐurđevcu,naX.savjetovanjuuzgajivačasvinjauRH.

NačelnikOdjelazarazvojsvinjogojstvav.d.Ravnatelj

ŽeljkoMahnet,dipl.ing.Dr.sc.ZdravkoBarać

Zbornik predavanja 10. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj

7

REZULTATI RADA U SVINJOGOJSTVU U 2013. GODINI

Željko Mahnet

Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, Križevci

Na osnovu podatakaDržavnog zavoda za statistiku (Konačni rezultati) uHrvatskoj je 2013.godineevidentiranodržanje106000krmača.U2013.godinizaustavljenjenegativantrendpadabrojakrmačakojismalimkolebanjimatrajeod2004.godine.Uodnosunaprethodnugodinuu2013.godinibrojkrmačapovećanjeza6000.

UU2013.godini,kontrolomproizvodnostibilojeobuhvaćeno23600krmačausvimpasminamaikombinacijama,štočini22,3%odukupnogbrojakrmača(graf2).Brojuzgojnovaljanihkrmačauodnosuna2012.godinupaojezavišeod3000.Brojkrmačanavelikimfarmamauodnosuna2012.godinuimanegativantrendipadod2779krmača,kaoinaobiteljskimpoljoprivrednimgospodarstvi-magdjejezabilježenpadod284uzgojnovaljanekrmače.

Graf 2: Broj krmača pod kontrom proizvodnosti

Graf 1. Kretanje broja krmača kroz godine


8

Premapasminskojstrukturiuzgojnovaljanihkrmača,prevladavajukrmačehibridnihprogramaPICsazastupljenošćuod53,50%iTopigssazastupljenošćuod27,64%uukupnombrojuuzgojnovaljanihkrmača.Uukupnombrojukrmača,hrvatskiuzgojniprogramzastupljenjesa14,78%krma-ča.Izvornepasminezastupljenesusa4,08%.

Graf 3: Broj krmača pod kontrom proizvodnosti (Farme i OPG)

Graf 4. Pasminska struktura krmača pod kontrolom proizvodnosti


9

Utablici1.prikazanajestrukturaobiteljskihpoljoprivrednihgospodarstavaobziromnabrojuz-gojnovaljanihkrmačapogospodarstvuu2013.godini.Manjeod10krmačapogospodarstvuimaloje68,78%gospodarstava,dokjeudiogospodarstavakojasudržala10ivišeuzgojnovaljanihkrma-čabio31,22%.U2013.godiniuzgojnovaljanekrmačedržalesusena189obiteljskihpoljoprivrednihgospodarstava.Uodnosuna2012.godinubrojobiteljskihgospodarstavanakojimasusedržaleuzgojnovaljanekrmačepovećaoseza4gospodarstva.

Utablici2.prikazanisurezultatiplodnostipasminaikombinacijahrvatskoguzgojnogprogramai nekihhibridnihuzgoja zastupljenihuHrvatskoj, a čiji seproizvodni rezultati vodeu središnjempopisuuzgojnovaljanihsvinja.Uhrvatskomuzgojnomprogramu,premaukupnombrojuopraseneprasadipoleglu,najplodnijesubilekrmačekombinacije L x VJ s12,29 opraseneprasadipoleglu, zatimkrmačeobrnutekombinacijeVJ x L s 12,12 opraseneprasadi,aslijedeihkrmačelandrasaivelikogjorkširas11,19 odnosno10,66 ukupnoopraseneprasadipoleglu.Premabrojuživoopra-seneprasadipoleglunajboljerezultatedalesukrmačekombinacija L x VJ s 11,46 živooprasenaprasetapoleglu, VJ x L s 11,13 te landras s 10,52živoopraseneprasadipoleglu. Odostvarenih rezultatauplodnostikrmača,u tablicisu takođerprikazani rezultatiuzgojahi-bridnihprogramaTopigsiPICkojisuinajzastupljenijiuzgojniprogramiuHrvatskoj,aprovodeihovlaštenauzgojnadruštva.

Tijekom2013.godine nastavljen jepozitivan trendpovećanjaudjelamesaupolovicama.U2013.prosječniudiomesaupolovicamana417590tovljenikaisporučenomsvelikihfarmibioje58,90%. Prosječnamesnatostnaukupnombrojuod803983tovljenikaT1kategorijeocjenjenihnalinijiklanjau2013.godiniiznosilaje58,67%(podaciHPA-KOLK).

U2013.godiniuHrvatskojjeregistriranprometod478uzgojnovaljanihsvinjazakojejerodov-nikeipotvrdeizdalaHrvatskapoljoprivrednaagencija.UprometuuzgojnovaljanihsvinjarođenihuRHsudjelovalasuuzgojnadruštvaBeljed.d.sa6406nazimicaPIChibrida,uglavnomzapotrebefarmiusustavuBeljad.d.teŽitod.o.o.s2715nazimicomTopigshibrida.

Tablica 1. Gospodarstva prema broju uzgojno valjanih krmača

Broj krmača po gospodarstvu do 5 6 - 9 10 - 19 20 i više Ukupno

Broj gospodarstava 99 31 30 29 189

Udio gospodarstava (%) 52,38 16,40 15,87 15,34 100,00

Tablica 2. Plodnost krmača po pasminama, kombinacijama i hibridima

Pasmina Ukupno opraseno Živoopraseno

V. jorkšir 10,66 9,92

Landras 11,19 10,52

VJ × L 12,12 11,13

L x VJ 12,29 11,46

Topigs 13,11 12,23

PIC 14,16 12,46


10

U2013.godinitestiranoje165nerastićaštojeza33manjeuodnosuna2012godinu.Uistojgo-dinitestiranoje926nazimica.Naobiteljskimgospodarstvimatestiranoje144nerastai356nazimicaodčegajenajvećidiobionamijenjenzatržište.Navelikimfarmamatestiranojesamo21nerasti570nazimica.Većidiotestiranihživotinjabiojenamijenjenremontunavlastitimfarmama.

HrvatskapoljoprivrednaagencijauključenajeuProgramočuvanjaizvornihpasminauRepubliciHrvatskoj.U2013.godiniuuzgojujebilo839krmačacrneslavonskesvinjei124krmačeturopolj-skesvinje.Brojkrmačacrneslavonskesvinjeuodnosuna2012.godinujepaoza111komadaštonijeposljedicastvarnogpadabrojakrmačavećneprijavljivanjausustavevidencije,dokpopulacijaturopoljskesvinjestagniravećzadnjihnekolikogodina.

Odjelzarazvojsvinjogojstvajesudjelovaourazličitimposlovimaiaktivnostimakojeseodnosenaposloveunapređenjaposlovaupoljoprivredi.Edukacijeuzgajivačasu jedanodposlova radaOdjela.10.siječnja2013.godineuOpćinskojvijećnicimjestaVrbjekrajNoveGradiške,uorganizacijiHrvatskepoljoprivredneagencijeiSvinjogojskeudrugeBrodsko-posavskežupanijeodržanajeedu-kacijauzgajivačasvinja.Temaedukacijebilaje„Osnoveuzgojnoselekcijskogradausvinjogojstvu“,apredavanjejeodržaodjelatnikOdjelazarazvojsvinjogojstvaVedranKlišanić,dipl.ing.SuradnjasvinjogojskeUdrugeBrodsko-posavskežupanijeiHrvatskepoljoprivredneagencijebaziranajenaunapređenjuuzgojnoselekcijskogradanapodručjutežupanijeiuspostaveštovećekonkurentnostiovestrateškegranestočarstva.Takođerjevažnopovećanjepopulacijeuzgojnovaljanihsvinjautojžupaniji,kaoipovećanjebrojaregistriranihuzgajivačauciljupovećanjaiunapređenjasvinjogojstvautojstočarskipredisponiranojslavonskojžupaniji.

U2013.godiniodržanesu4izložbenakojimajebiloizloženo66svinjasvihkategorija.Svinjesuizlaganeusklopusajamskepriredbe‘’Proizvodihrvatskogsela’’naBundekuuZagrebu,LukavcukrajVelikeGorice,SlavonskomBroduiGudovcu.NaizložbiuSlavonskomBroduodržanajeprvanacionalnaizložbaizvornihpasminacrneslavonskesvinje.Ocijenjenesu4nazimicei5krmača,kaoi5nerastova.Pokazanjevelikiintereszatuizvornupasminusvinja,čijijepovećanjebrojasvinjaustalnomuzlaznomtrenduštosepozitivnoodražavanaočuvanjetradicijeitradicionalnihproizvodaodcrneslavonskesvinje.

Na21. jesenskommeđunarodnombjelovarskomsajmuuGudovcuizloženoje46grlasvinja,aizlagalojeukupno19uzgajivača.Zastupljenisuuzgajivačiiz9županijadiljemHrvatske(Bjelo-varsko-bilogorske,Osječko-baranjske,Koprivničko-križevačke,Međimurske,Zagrebačke,Požeško-slavonske,Vukovarsko-srijemske,Sisačko-moslavačkeiBrodsko-posavske).

Graf 5. Mesnatost tovljenika s velikih svinjogojskih farmi


11

Ukupnojeocijenjeno38životinjau5kolekcijaito:4nerastaterminalnihpasmina(2pasminepietreni2nerastapasminepietrenxdurok),6nerastapasminelandras,2nerastapasminevelikijorkšir,18nazimicapasminelandras.Odizvornihpasminaocijenjenoje8krmačacrneslavonskesvinje.

Gostipredavačnaokruglomstoluoperspektivamauzgojaizvornihpasminasvinja,održanom8.rujna2013.godine,biojedoc.dr.sc.VladimirMargeta,profesorPoljoprivrednogfakultetauOsijeku.Okupljenimuzgajivačimaipredstavnicimainstitucijaprezentiraojeperspektiveuzgojaizvornihpa-sminasvinjasnaglaskomnacrnuslavonskusvinju.Izvornepasminesvinjasuneopravdanozane-mareneuuvjetimaintenzifikacijeiglobalizacijesvinjogojskeproizvodnje,kakousvijetutakoiunas.Kaorezultattihprocesa,većinaizvornihpasminasvinjanašlaseusituacijidajenjihovopstanakugrožendokrajnjihgranica.Zaboravilosedasutepasminediopovijesnog,kulturnog,socijalnogiekonomskogidentitetaljudiikrajevaukojimasubileuzgajane.Ciljovogokruglogstolabiojeukazatinasveprednostikojeizvornepasmineimajuuodnosunavisokoproizvodnepasmineitipovesvinja,kakoonetradicijskenaravitakoinaznačajnuekonomskukoristkojasemožeostvaritiuzgojemidržanjemizvornihpasminasvinjauproizvodnimsustavimakojićeunajvišojmjeriiskoristitinjihovproizvodnipotencijal.Ovajproizvodnipotencijalunajvećojmjeriseočitujeusmanjenjuproizvodnihtroškova,visokojotpornosti iprilagodljivostiuvjetimadržanja,kvalitetimišićnog imasnogtkiva teproizvodnjivisokovrijednihproizvodasdodanomvrijednošćukojićeimatioznakuzaštite,bilogeo-grafskogporijeklabiloizvornosti.Natajnačinmogućejeuvrloskorojbudućnostivratitiznačajovihpasminakojesunekadimaleurazvojunašegstočarstvaidruštvaopćenito.

DruguvrlovažnutemuokruglogstolapredstavilajeŽaklinAcinger-Rogić,dr.vet.med.izUpravezaveterinarstvoisigurnosthraneMinistarstvapoljoprivrede,kojajeuzgajivačimasvinjaprezentiralakorisneinformacijeobolestiAujeszkog(BA),odnosnoouvjetimazastavljanjesvinjauprometnaunutarnjetržišteEuropskeunije.UzročnikbolestiAujeszkogjeherpesvirus(Suidherpesvirus1–SHV),a jediniprirodnidomaćin togavirusa jesvinja.Svinjakojaprebolinavedenubolestostajetrajno (latentno) inficirana imože izlučivativirus.Virus jeosjetljivnavisoke iniske temperature idezinficijense.UuzgojimasvinjaBAizazivavelikeekonomskeštete.Razlikujemodvanačinakon-trole,odnosnonadziranjaBA;aktivanipasivan.Pasivnonadziranjepodrazumijevaobaveznuprijavubolesti,pobačajaiuginuća,uzimanjeuzorakaodsumnjivihživotinja,tepoduzimanjemjerauzara-ženimuzgojima.Aktivnonadziranjepodrazumijevauzimanjeuzorakasvihživotinjanafarmiusvrhuranogotkrivanjainfekcijeidokazivanjazdravstvenogstatusa.Predstavljenjeiprogramiskorjenjiva-njabolesttepostupciiskorjenjivanjanafarmi.Uzgajivačisutakođerupoznatiisuvjetimaprometo-vanjaživihsvinjauEuropskojuniji,dokjeMinistarstvopoljoprivredeizradilonovinacionalniprogramkontroleBAza2013.godinu,temeljemčijeprovedbećebitimogućedodijelitipotrebanzdravstvenistatuspojedinimstadimasvinja,aprogramdodatnoodobravastručnotijeloEuropskekomisije,kakobirezultatiprovedbeprogramabiliislužbenovažeći.

Usklopumjeraruralnograzvojazaprogramskorazdoblje2014.do2020.ikorištenjasredstavaizEuropskogpoljoprivrednogfondazaruralnirazvoj,OdjeljesudjelovaouizradiprijedlogamjeraUlaganjaufizičkuimovinu–‘’Operativniprogramrazvojasvinjogojskeproizvodnje’’.Odjeljetakođersudjelovaouizradiprijedlogamjeradobrobitiživotinjazasvinjogojskuproizvodnju.

Krajem2013.godineobjedinjenesupasminešvedski injemački landras.Objedinjavanjupa-sminaprethodilajeanalizastanjauuzgojukaoianalizaproizvodnihrezultatapojedinihpasmina.U radovimakoji suobjavljeni na temuproizvodnih rezultatapasminanjemački i švedski landrasnisuutvrđeneznačajnerazlikekojebimogleuzrokovatipogreškeuprocjenamauzgojnevrijednostikodobjedinjavanjaujednupasminu.Uvažavajućiovučinjenicukaoiiskustvazemaljaukojimasepasminalandrasuuzgojnimprogramimanalazinamajčinskommjestu,StručnisavjetzaprovedbuuzgojnogprogramausvinjogojstvuRHjejošsredinom2012.godinedonioodlukuoobjedinjavanjupasminalandrasočemujeiizvijestioMinistarstvopoljoprivrede.Objedinjavanjupasminalandrasti-jekom2013.godineprethodilesuizmjenenabazipodatakakakobiseočuvalipedigreiživotinja.Sveradnjeiprovjerematičnihknjigazavršilesukoncem2013.godineteseodtadadosadašnježivotinjepasminanjemačkiišvedskilandrasinjihovipotomcivodekaojedinstvenapasminalandras.


12

AKTIVNOSTI SUS-a U 2013. GODINI

Stjepan Kušec

Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske, Ilica 101, Zagreb

SredišnjisavezudrugauzgajivačasvinjaHrvatske(SUS)jesamostalnaorganizacijadobrovolj-noudruženihvlasnikaiuzgajivačasvinja,čijisučlanovi i istaknutistručnjaci izselekcije,uzgojaitova.Djelujegotovoveć10godina,atrenutnosesastojiod12regionalnihudrugauzgajivačasvinja.SUS jeuzHrvatskupoljoprivreduagenciju (HPA)suorganizatorsavjetovanjauzgajivačasvinjauHrvatskojod2008.godine,patakoiovogjubilarnogX.Savjetovanja.Osimsuorganizacijesavjeto-vanjauzgajivača,želimnaglasitiizrazitodobrusuradnjusHPAiuostalimpoljimanašegdjelovanja.SUSjeod2009.godinepunopravničlanEPSPA-e(EuropeanPigSelectionandProductionAsso-ciation),europskogudruženjaproizvođačaiuzgajivačasvinja,ukojisuudružena22savezaiz21europskezemlje.KaočlanEPSPA-e,SUSjesudjelovaonakonferencijiuJurmaliuLatviji,održanoj15.do18.svibnja2013.

Zadnjihnekolikogodinahrvatskosvinjogojstvopretrpilojerazličiteudarce.Uperiodu2010-2011ukinutjepoticajzatovljenikeipravotovljačasvinjanaplavunaftu.2011.i2012.godinuobilježilesuteškesuše,nakonkojihjesvima(tovjunadi,mljekarstvoidr.)osimsvinjogojcimaisplaćenanaknadaštete.

4. travnja2013.SUS jeorganiziraosastanaksklaoničarima ipotencijalnimkupcimasvinja isvinjskogmesauVrbovcu.Tomprilikompovedenajeraspravaomogućnostimasuradnjeproizvo-đačasvinjaimesoprerađivačkeindustrije,nosporažavajućimrezultatima.AktivnostisunastavljeneIX.SavjetovanjemuzgajivačasvinjauRH6.i7.lipnjauMarijiBistrici,kojejeorganiziranousuradnjisHPA.UočipristupaHrvatskeEuropskojuniji,izMinistarstvapoljoprivredenajavljenisuboljidanizasvinjogojceiotvaranjevelikogtržištaEU.

1.srpnja2013.HrvatskapostajepunopravnačlanicaEuropskeunije.OdmahpoulaskuuUniju,uHrvatskuulazetisućetonasvinjskogmesa,kojepreplavljujunašetržište.PosljedičnotomepadapotražnjazakupnjomsvinjauHrvatskoj,a time icijena.Pričeo tomekakoćemoulaskomuEUizvozitiživesvinjena tržišteUnijeseneostvaruju jerHrvatskanijeprovelamonitoringnabolestAujeszkog, te ne smije izvoziti žive svinje u zemlje sa statusomslobodneodbolestiAujeszkog.Očekivalismodaćejednaod18mjeraposlanihpremaBruxellesubitidobrobitživotinjasočekiva-nimpoticajimaod100€pouvjetnomgrlu,notosenijeostvarilo.Mnogikojisusezadužilinemajuvišetržištazasvojesvinje,smanjujeseproizvodnja,uzgajivačisvinjanemoguotplaćivatikrediteipropadaju.Farmeostajuprazne,dugovinaleđima,mnogeobiteljiostajubezsvega.LjudinapuštajuHrvatskuodlazećitrbuhomzakruhom,čakidoKanadeidrugihdalekihzemalja.

OdmahpoulaskuuEU,4.srpnja2013.sudjelovalismonasastankupovjerenstvazaprovedbuOperativnogprogramauMinistarstvupoljoprivrede.Međutimnakontogsastankasevišeništanatompoljunijedogađalo.

NaJesenskomsajmuuGudovcusmosvim izlagačimačlanovimaSUS-aomoćili financijskunaknaduzasudjelovanjenasajmu.UsuradnjisHPAorganiziralismookruglistolnatemu:„BolestAujeszkoga–UvjetizastavljanjesvinjauprometnatržišteEuropskeunije.PredavanjejeodržalaŽaklinAcinger-Rogić,dr.vet.med.izUpravezaveterinarstvoisigurnosthraneMinistarstvapoljopri-vrede.

4. studenog2013. prezentirana je statistika u svinjogojstvuHrvatskenaSavjetu za svinjskomeso.Zaključakjedasesvinjogojcimaidaljeurušavatržište.10.prosinca2013.sudjelovalismonaSavjetuzaruralnirazvoj.Prezentiranjeplanukojem,osimčinjenicedanamidaljeostajupoticajizakrmače,nemaničegohrabrujućegzasvinjogojce.Studeniiprosinac2013.obilježenisuaktivno-stimanabaveopremezaudrugečlaniceSUS-aikontaktimasUpravomzaveterinarstvoisigurnosthrane.


13

2014.godinazapočelajesastankomsvinjogojacakojiseodržao27.siječnjauUpravizaveteri-narstvoisigurnosthranenatemuprovođenjamonitoringanaAujeszkiipravilnikaodobrobitidržanjasvinja.

28.veljačeodržanajeskupštinaSUS-a,nakojojjepotpisanugovoroizdavanjuuzgojnedoku-mentacijeivođenjumatičnihknjigasHPA.Potpisomugovora,SUSseobvezao:

1. Izrađivatiiprovoditiuzgojneprogramezapojedinepasmineuzgojnovaljanihsvinja

2. VoditiUpisnikuzgajivačazasvečlanoveudruge

3. Voditisredišnjipopisuzgojnovaljanihživotinjazasvečlanoveudruge

4. Voditiiliorganiziratiprodajuuzgojnovaljanihsvinja

5. Izdavatirodovnikiliuzgojnupotvrduzauzgojnovaljanesvinje

6. DostavljatipodatkeouzgojnovaljanimsvinjamaHPA

7. Obavljatiidrugeposloveodinteresazauzgajivačeiudrugekojesebaveuzgojemsvinja.

10. travnja sudjelovali smonasjedniciStručnogsavjetau svinjogojstvuodržanoj uMinistar-stvupoljoprivrede.NaSavjetu je iznešenotrenutnostanjeusvinjogojstvu,kaoičinjenicadajeu2013.godiniuveženosvinjskogmesavrijednosti22milijuna$.NužnajeedukacijapotrošačamesauHrvatskoj,kakobibilisvjesništokupuju.25.travnjasudjelovalismonasastankuuMinistarstvupoljoprivrede sa zamjenicomministra, gđom. SnježanomŠpanjol i pomoćnicomministra, gđom.ZvjezdanomBlažić.TemasastankabilajeZajedničkapoljoprivrednapolitikainastavakplaćanjaupoljoprivredi.Zasvinjogojcenažalost,ništanovog.

U2014.godiniSUSćesenastavitiboritizaštoboljipoložajsvinjogojstvauHrvatskoj.Nekeodplaniranihaktivnostiu2014.su:

• TražitistrogukontrolupoljoprivrednihproizvodaimesakojedolazinatržišteRepublikeHrvatske

• Uvažavanjeproizvodnjeizaštitakroznacionalniprogram.Zadržatiproizvođačenaruralnimpo-dručjima,posebnomladeljude,osiguratiimnepovratnasredstvazauspostavusigurne,dugo-trajneidostatneproizvodnje

• ČimbuduutvrđeniuvjetiokonastavkaprovođenjaOperativnogprogramazasvinjogojstvotrebapočetispripremomiprenošenjeminformacijapotencijalnimkorisnicimaOperativnogprograma

• SuradnjasasviminstitucijamauHrvatskojkojesuusustavupoljoprivredneproizvodnjeipre-hrambeneindustrije

• SmanjenjePDV-aupoljoprivrednojproizvodnji

• Ulaganjeumjereruralnograzvoja

• RegistriratinekividposlovnopravnogsubjektakojićebitiuskovezansaSavezomiprekokojegbičlanoviSavezamoglikupovatiinpute(sjeme,umjetnognojivo,zaštitnasredstva,gorivo)po-trebnezaproizvodnju,aliiplasiratisvojeproizvode(živesvinje,konfekcioniranurobuisvevrsteprerađevina)natržište

• Otvarati prodajnamjesta u gradovimaRH, razgovarati s predstavnicima velikih ugostiteljskihkuća(hotela,restorana..)omogućnostimaplasmanaproizvoda

• PospješitipreradunagospodarstvimaiplaniratiuspostavuprerađivačkogsustavakojibiradiozačlanoveSaveza

• OmogućitiprodajusvinjaunutarzemaljaEUiizvančlanicaEU,posebnovisokovrijednihprera-đevinaSlavonije,Istre,Dalmacije,aliiostalihdijelovaHrvatske

• InternetskustranicuSUS-astavitiusvrhuuzgajivača(oglašavanje,međusobnarobnarazmjenaitd.)


14

• UvestiračunalneprogramepoudrugamačlanicamaSUS-a(repcepturesmjesaisl.)

• UlaskomuEUomogućiti uzgajivačima korištenje sredstava iz ruralnog razvoja, dakle novacuplaćenuimeZajedničkepoljoprivrednepolitike

• Kodobilježavanjaproizvoda jasno istaknutiporijeklo; ime farmera (uzgajivača) i farmeskojemesodolazi

• OrganiziratiedukacijeidoškolovanjazačlanoveSUS-akakobibilištokonkurentnijinatržištu

• Omogućitiedukativnaputovanjauzgajivačimakrozgodinu

• IzdvojitidostatnafinancijskasredstvazaizlagačenasajmuuGudovcu

• Doprinijetidaseu2014.usuradnjisHPAkvalitetnoorganiziraX.SavjetovanjeuzgajivačasvinjasdobrimikorisnimpredavanjimananivoustandardaEU.VjerujemdaćeovoSavjetovanjepo-kazatidasmoutojnamjeriiuspjeli.

SveinformacijeoraduSUS-adostupnesunanašimweb-stranicamahttp://www.sus.hr.


15

HRVATSKO SVINJOGOJSTVO I NOVI TRENDOVI U SELEKCIJI

Zoran Luković, Dubravko Škorput

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

Uvod U proteklih desetak godina hrvatsko svinjogojstvo je prolazilo i još uvijek prolazi kroz velikepromjene,kakoorganizacijske,takoistrukturne.Uzvelikosmanjenjeveličinepopulacijesvinjasvihkategorija, vrlo je znakovitpadbrojakrmača inazimicačistihpasminakoji predstavlja temelj zasveizračunemogućeproizvodnjesvinja,odnosnosvinjskogmesa.Nadalje,unutarbrojakrmačainazimicazaselekcijskesvrheizuzetnojevažanbrojkrmačapodkontrolomproizvodnje.Nažalost,kaoiukupanbrojkrmača,takoseibrojkrmačapodkontrolomproizvodnjeizgodineugodinusma-njuje.UjednoprošlojedesetgodinaoduvođenjaBLUP-auselekcijusvinjapasemoguraditivećprveanalizeudužemvremenskomrazdoblju.Takođerveličinapopulacijecrneslavonskesvinjevećomogućavaizračunegenetskihparametarazaveličinulegla,amoždauskoroiprocjeneuzgojnihvrijednostikakozaplodnosttakoizadrugavažnaproizvodnasvojstva. Ciljradajepredstavitinovijetrendoveuselekcijisvinjaeuropskihzemaljakojediosvojepro-izvodnjesvinjatemeljenaselekcijiunutarčistihpasminatemogućnostihrvatskogsvinjogojstvauprimjeninovihtehnologija.

Svojstva u selekciji svinja Genetskopoboljšanjesvojstavauselekcijisvinjauposljednjihpedesetgodinajebilovrlouspješ-no.Prosječnigodišnjinapredak,neovisanopoboljšanjuhranidbe,managementa,zdravljaiokolišnihuvjetaprikazanjeutablici1.Navedenapoboljšanjapostignutasuprimjenomrazličitihmetodaiteh-nika:kontroliraniprogramsparivanja,umjetnoosjemenjivanje,smanjivanjeuzgojausrodstvu,testi-ranjenavlastitaproizvodnasvojstva,selekcijaunutarpasmine,postavljanjeselekcijskihciljevazamajčinskeiočinskelinije,selekcijaprimjenomBLUP-a(najboljeglinearnognepristranogpredviđa-nja).BLUPjeuproteklomrazdobljubiomoćanalatzagenetskovrednovanježivotinja,uklanjanjemutjecajakaoštosuzdravstvenistatus,sustavhranidbe,smještaj,sezona,lokacijaislično.Korište-njemsofisticiranihstatističkihmodela,podatakaomjerenjimanaživotinjamainjihovimsrodnicimaprekopodrijetlaBLUPjeosobitobiouspješanupoboljšanjuniskonasljednihsvojstava.

Tablica 1. Prosječno godišnje poboljšanje u najvažnijim svojstvima u selekciji svinja

Broj živooprasene prasadi +0.15

Dnevni prirast, g/dan +0.41

Mesnatost, kg +0.79

Konverzija hrane, kg/kg prirasta -0.69

Debljina leđne slanine, mm -1.66

Većinaeuropskihzemaljarazvijenesvinjogojskeproizvodnjeuuzgojnimciljevimanavodinaj-češćetridočetiriskupineekonomskivažnihsvojstava.Tosuupravilusvojstvaplodnosti,odnosnoveličinalegla,svojstvakojapokazujubrzinurastakojaseprikazujuilikaodnevniprirast,odnosnobrojdanau testupotrebnihzapostizanjeodređene tjelesnemase temesnatostsvinja,najčešćeizmjerenaindirektnoprekomjerenjadebljineleđneslanine.Nekiuzgojniprogramiporedovetrisku-pinesvojstavauključujuinekaodsvojstavakakvoćemesa,pogotovouonimzemljamačijivelikidioproizvodnjeobuhvaćaproizvodnjusvinjazapreraduusuhomesnateproizvode.Nekaodsvojstavatakođer iznimno važnih zaukupnuučinkovitost proizvodnje nisu izravnouključenauuzgojni cilj,međutimzbogvisokepovezanostisasvojstvimanakojaprovodimoselekcijuitasvojstvatakođer

Izvor:Walters,2013(www.pig333.com)


16

neizravnopoboljšavamo(zbognegativnegenetskekorelacijeizmeđudnevnogprirastaikonverzijehrane,najčešćekonverzijahranenijeizravnouključenaumodelzaprocjenuuzgojnihvrijednosti,aliseneizravnotakođerpoboljšava).Ovisnoobrojusvojstavauključenihuuzgojniciljzapojedinepasmine,odnosnolinije,možemoprocijenitiiveličinuiorganizacijuuzgojnogprograma.Upraviluvećiuzgojniprogramiuključujuivećibrojsvojstavauselekciji.Nadalje,unekimzemljama(Belgija)testiranjenazimicainerastićatrajedo110kgštoideuprilogopćemtrendupovećanjazavršnetjele-snemasetovnihsvinja.IuNorveškojsutakođernedavnopodiglimasunakrajutestiranjazanerastena120kg.

Organizacija uzgojno selekcijskog rada Vezanozaodređenepromjeneustrukturipopulacijesvinjamijenjanjuseimodeliorganizacijeuzgojnoselekcijskograda.Akousporedimovrijemeunazaddesetakgodinaidanašnjestanjeuoča-vasebitnarazlikaustrukturiuzgojnepopulacije.Uprošlostisevećinapopulacijenakojojseteme-ljiouzgojniprogramnalazilanavelikimfarmamakojesuviše-manjebilizatvorenisustaviiupraviluizmeđutakvihvelikihsustavanijebilopovezanosti.Danassevećinauzgojnogprogramaodvijanamanjimproizvodnimsustavimakojisuuglavnomotvorenogtipa,štoznačidamnogagospodarstvakojasebaveproizvodnjomrasplodnogmaterijalakoristesličnugenetiku,ačestoiisteživotinječimeseosiguravadobragenetskapovezanost izmeđupojedinihstada,što jeosobitovažnozatočnijuprocjenuuzgojnihvrijednosti.AkopogledamotrendkojisedogodiouDanskojuposljednjih30-takgodina,vidimodasesmanjiobrojfarminukleusa,aliuistovrijemepovećaobrojkrmačapofarmi.Osnazidanskogsvinjogojstvanajboljegovoričinjenicadajedefinirannajmanjibrojkrmačananukleusfarmi,takonaprimjernukleusstadolandrasailijorkširamoraimatinajmanje136krmača,aduroka100krmača.Najvažnijirazlozizaovaograničenjasumogućnostprovođenjatestiranjanaprimjerennačintenedovoljnatočnostprocjeneuzgojnihvrijednostizbognemogućnostikorigiranjaokolišnihutjecaja.Nukleusiimultiplicirajućastadasuurukamaprivatnihuzgajateljakojiimajuugovorsaistra-živačkimcentromuprovođenjuuzgojnograda.Samistraživačkicentarkojisebaviuzgojemsvinjajedioindustrijskeorganizacijeukojusuuključeniipoljoprivredniproizvođačiimesnaindustrija. Izlaskomvelikihfarmiiznacionalnoguzgojnogprogramaiprelaskomnahibridneuzgojnepro-grame,prestajesestestiranjemnazimicainerastićaufarmskimtestnimstanicamasakontroliranimuvjetima,apreostaje jedino testiranjeuproizvodnimuvjetima(field test).Navedenurazliku trebauvažitiiprilikomusporedbesrezultatimatestiranjautestnimstanicamadrugihuzgojnihorganizacija.Osimtoga,fieldtestneomogućujedobivanjeinformacijeoutroškuhranepokgprirasta(konverziji),kaoniinformacijuoklaoničkojvrijednostiikakvoćimesapojedinoggenotipamjerenjemsvojstavakaoštosu:mesnatostnalinijiklanja,površinapresjekaMLD-a,udiobutauukupnojmasitrupa,gu-bitakvodenakon24hhlađenjaislično.DiohrvatskognacionalnoguzgojnogprogramakojiimakaouzgojniciljproizvodnjusvježegmesaposvojojshemikrižanjaiuključenimpasminamaidentičanjeuzgojnimprogramimazemaljakaoštosuAustrijaiNjemačka.Uvažavajućinovetrendovedadržavesasličnimuzgojnimprogramimaiuzuspostavljenegenetskevezeizmeđupopulacijavršeprocjeneuzgojnihvrijednostizajednički,otvarasemogućnostsuradnjerazličitihzemaljauselekcijičimebinaročitoprofitiralemalepopulacijepodkontrolomproizvodnje.Ključnopitanjenakojemimoramonaćiodgovorštoprije jestdali imamosnagepronaćivlastitorješenje?Svakopristupanjedrugimuzgojnimprogramimaosimprilagodbepredstavljagubitakidentitetaisamopolovičnorješenje.Me-đutim,trendovisutakvidasvinjogojskaproizvodnja,osobitoudijelukojiseodnosinaselekciju,po-stajeglobalnibiznis.Stogavelikeuzgojnekompanijedanasimajustadapodselekcijomunekolikozemalja,čakinarazličitimkontinentima,štonepredstavljanikakavproblemukomunikaciji. Osimproizvodnjesvinjazasvježemeso,hrvatskosvinjogojstvoimatradiciju,aliivelikipotenci-jalubudućnostiuproizvodnjisvinjazapreraduusuhomesnateproizvode.Ovajdiopričesedoneklerazlikujeipopasminskojstrukturi,aliipopostupcimakojiseprimjenjujuuselekcijisvinjasciljemproizvodnjesvježegmesapogotovovezanozasvojstvauselekcijikojasubitnauproizvodnjispeci-fičnihproizvodasdodanomvrijednošću(masabuta,%intramuskularnemasti).VećinanacionalnihuzgojnihprogramakojisetemeljenačistimpasminamazaproizvodnjukrmačaF1generacijekoristevelikogjorkšira(LargeWhite,odnosnoEdelschweinuAustriji,Njemačkoj,Švicarskoj)telandrase,kojezatimkrižajusterminalnimnerastimaovisnoociljuproizvodnje.Zaproizvodnjusvježegmesa


17

najčešćesekoristepietren,belgijskilandrasterjeđehemšir,dokjezapreraduuobičajenokoristitidurokazaterminalca.Nekezemljesvećimbrojemsvinjalokalnihpasmina,kaonaprimjerŠpanjol-skasaiberijskomsvinjom,primjenjujuuselekcijiisuvremenemetodekaoštojeselekcijapomoćuBLUP-a.

Nove metodologije u selekciji Kompjutorskatomografija

Iakoprvotnostvorenazahumanepotrebe,kompjutorskatomografija(CT)svevišenalaziprak-tičnuprimjenuuselekcijisvinja.UnekimuzgojnimkomapnijamaCTpostajeintegralnidiosustavavrednovanjarasplodnihživotinja,upravilunerasta.UnorveškojNorsvinkompanijigodišnjevišeod3000nerastačistihpasminaprođekrozovajuređajradiprocjenesastavatrupa.Osimzaprocjenusastavatrupauživo,CTsetakođermožekoristitiizaodređivanjesvojstavakakvoćemesa,tepro-cjenurobusnosti.

Slika 1. Slike dobivene kompjutorskom tomografijom

Genomskaselekcija

UposljednjihdvadesetakgodinabilojemnogoistraživanjaokorištenjuDNAmarkeraupobolj-šanjusvojstavauselekcijisvinja,međutimmnogaodtihistraživanjanisudonijelakonkretannapre-dak.OsimotkrivanjaipraktičneprimjeneDNAtestazaodređivanjestresneosjetljivostiiotkrivanjagena za otpornost prema nekim sojevima bakterijeE. coli, većina ostalih istraživanja o primjenimolekularnegenetikeuselekcijiostalajesamonaeksperimentalnojrazini.

Godineistraživanja,uključujućirazvojstatističkihalata,simulacijskihstudijaidizajna,utrošilisumeđunarodnitimoviznanstvenikaprijeuvođenjagenomskeselekcijeusvinjogojstvo.Uzimanjeuzoraka,kaoigenotipizacijadovoljnovelikereferentnepopulacijebilisunužniprijeimplementaci-


18

jegenomskeselekcijeugenetskovrednovanjeuzgojnihkompanija(Norsvin).Upraksigenomskaselekcijaomogućujeputem informacijadobivenimDNA testiranjem točnijuprocjenuuzgojnih vri-jednostiživotinjazbogtočnijeprocjenegenetskevezeizmeđuživotinja.Smatrasedaćedoprinosgenomskeselekcijebitinajvećiusvojstvimakojasenemoguizravnoizmjeritinaživotinjamakojesetestiraju(svojstvakakvoćemesa),usvojstvimaniskogheritabiltetaionimakojasemoguizmjeritisamonaženskimživotinjama(plodnost).Natajnačinuključivanjeminfromacijaoženskimživotinja-ma,povećavasetočnostprocjeneuzgojnihvrijednostizamajčinskasvojstvauvrhunskihnerasta.Genomskaselekcijasetemeljinauporabitzv.SNPmarkera.IakoSNPčipovinajvjerojatnijeneuzro-kujufunkcionalnegenetskerazlikeizmeđuživotinja,mogusekoristitikaogenetskimarkeri,tojestmoguslužitikaooznakenagenomuzapraćenjepojedinihregijanagenomukojemogusadržavatifunkcionalnegenetskeelemente.Iskorištavanjemogućnostigenomskeselekcijetemeljisenatradi-cionalnimmetodamakvantitativnegenetikeuzmodifikacijumatricesrodstvaupostojećimsustavi-mazaevaluaciju,odnosnokorištenjemmatricegenomskepovezanostiiklasičnematricesrodstvadobivenekorištenjempedigrea.Premanekimprvimistraživanjimaočekujesedabisekorištenjemgenomskihinformacijagenetskinapredakusvojstvimapodselekcijompoboljšaodo30%uodnosunaklasičnuprocjenuuzgojnihvrijednostipomoćuBLUP-a.

Slika 2. SNP čip za svinje

Unatočnavedenimprednostima,primjenagenomskeselekcije ima jošuvijeknekaograniče-nja.Iakotroškovigenotipizacijepadajuizgodineugodinu,ukupnitroškovizaposlenihustvaranjugenomskog indeksakoji sekoristiuprocjeniuzgojnivrijednosti značajnosuvećinegouslučajuselekcijeprimjenomBLUP-a.Genotipizacijaživotinjanećenikadupotpunostimoćizamijenititočnamjerenjanaživotinjamauvelikombroju.Prematome,životinjećeseidaljetestiratiinjihovaproi-zvodnasvojstvabilježiti.


19

HRVATSKI UZGOJNI PROGRAM: 10-TA GODINA PRIMJENE GENETSKOG VREDNOVANJA “ANIMAL MODELOM”

Anamarija Smetko1, Marija Špehar1, Željko Mahnet1, Vedran Klišanić1, Dubravko Škorput2, Zoran Luković 2

Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, KriževciSveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb

Uvod Unapređenjeproizvodnježivotinjaovisiookolišuukojemoneproizvodeteogenetskompo-tencijalusameživotinje.Nakonoptimizacijevanjskihutjecajauuzgojusvinja(zdravlje,hranidbaidržanje),zauspješnuproizvodnjusljedećihgeneracijapotrebnojegenetskiunaprijeditipopulaciju.Onosepostižeodabiromonihživotinjakojesugenetskisuperiornije.Natajnačinsepoboljšanjemgenetskogmaterijala,omogućavaostvarenjepostavljenoguzgojnogciljasasvrhompovećanjapro-izvodnjeipostizanjaekonomskedobiti. Čovjekvećodprvihuspješnihpokušajadomestikacijevršiselekcijuživotinja,a tajseodabirprovodiotakodasuseživotinjesaželjenimsvojstvimaodabiralepremaopaženojvrijednosti(npr.odabirkrmačasvećimbrojemprasadiuleglu).Uprvimdesetljećima20.stoljećauvelikesepočinjesoplemenjivanjemdomaćihpasminasvinja,najčešćeengleskimpasminamaizuvoza.Utovrijemepojavljuju seprvezadrugezauzgojuvezenihgrla.Tako je1930.godinepokrenuta inicijativazaosnivanjeSavezaselekcijskihzadrugazauzgojsvinja.NakonDrugogsvjetskogratauzgojpočinjegotovoizpočetka.Krajemčetrdesetihiupedesetimadolazidovelikoguvozarasplodnihsvinjaitouglavnom izEngleske.Provedbu i koordinacijuuzgojno-selekcijskog radaustočarstvupreuzimaStočarskicentarHrvatske.Pravilnikouzgojno-selekcijskomraduzasvinjedonesenje1962.godine.Noviprogramuzgojaiselekcijesvinjadonesenje1979.godineinjimesuodređenipostupciselekcijeisudioniciselekcije.Programza izračunselekcijskih indeksanastao je1984.godine.Oddoradeprograma1990.godinevođenjematičneevidencijeusvinjogojstvuiobradapodatakaobavljajuseuračunalnomsustavuSelekcijskogcentra.PosljedicaDomovinskogrataosjetilaseiusvinjogojstvusposljedičnimsmanjenjemukupnogbrojasvinja,anakon1993.brojkrmačalaganoraste.Poticajnemjere i kreditiranja nabave uzgojno valjanih grla doprinose porastu broja krmačapod kontrolomproizvodnosti.Uzgojniprogramdonesen1997.snovimpravilimadonosiiprovedbuselekcijepremaselekcijskimekonomskimindeksimakojiseprimjenjujudo2005.godine.Nedostatakovemetodeještopretpostavljadasuprosjecipopulacijapoznatiinepromjenjivi(npr.prosjekzadebljinuleđneslanine).Selekcija,odnosnogenetskovrednovanjeseod2005.godineprovodipoistimnačelimakaoiudrugimzemljamarazvijenesvinjogojskeproizvodnje.Onasetemeljinametodologijimješo-vitihlinearnihmodelačijijerezultatnajboljelinearnonepristranopredviđanje(BLUP-BestLinearUnbiasedPredicton).Prednostovemetodeuodnosunaprethodnospomenutumetoduselekcijskihindeksa,kojajekorištenazaprocjeneuzgojnihvrijednosti(UV),jetadauračunavaokolišneutjecaje(dob,spol,sezonuprasenja,...).NatajnačinsuprocijenjeneUVkorigiranenaspomenuteutjecaje.MješovitimodelukojemseistovremenoprocjenjujuUVinerastovaikrmača,uzkorištenjepodrijetlakojimseostvarujugenetskevezeizmeđuživotinjasezoveanimalmodel.Jednostavnijerečeno,ani-malmodelomseprocjenjujuUVsvihživotinjauključenihumodel,odnosnoUVživotinjakojeimajumjerenjakaoionihbezmjerenjatemeljempovezanostiprekopodrijetla.Prematome,zaprocjenuUVpotrebnisunampodatcinaosnovikojihseonaprocjenjujeteinformacijeopodrijetlu.

Pregled rada hrvatskog uzgojnog programa od 2005. do 2014. Godine UkupanbrojsvinjauHrvatskojkaoiudiosvinjauključenuhrvatskiuzgojniprogramdrastičnosesmanjiouproteklih10godina.Od2004.godinekadjeuvedenaprocjenaUVzaživotinjeputemBLUP-animalmodela,udiosvinjaobuhvaćenihhrvatskimuzgojnimprogramom(HUP)se,odpočet-nih90.7%,krozgodinesmanjivaoidanasiznosisvega14.8%.Utablici1navedenjebrojkrmačakrozgodine(pasminezakojeseprocjenjujeUV:velikijorkšir,landras,pietren,durok)tejevidljivpad


20

brojakrmačapasminauključenihuprovedbuHUP.UnatočpadubrojaživotinjaobuhvaćenihHUP-om,selekcijompremaBLUP-uteprimjenomostalihuzgojnihmetodaitehnikaostvarenjenapredakunutarPrograma.StogajeciljovogradajeprikazatidjelovanjeHUPkrozproteklih10godina.

Tablica 1. Broj uzgojno valjanih krmača kroz godine

Godina Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Turopoljska svinja

Crna slavonska

2005. 3.061 6.268 328 88 129 6272006. 2.785 5.508 244 49 137 6042007. 2.267 4.698 175 34 164 6672008. 1.542 3.654 176 19 130 6692009. 1.323 3.690 138 28 138 6422010. 1.326 2.525 102 28 127 8562011. 983 1.564 129 11 129 8962012. 1.001 1.165 53 9 125 9502013. 660 874 30 10 124 829

Genetskovrednovanjeprovodiseodvojenonafarmamainaobiteljskimpoljoprivrednimgospo-darstvima(OPG).NafarmamaseprocjenjujuUVzaproizvodnasvojstva(debljinaleđneslanineitrajanjetesta)isvojstvaplodnosti(brojživorođeneprasadi),doksenaOPG-imagenetskivrednujusamoproizvodnasvojstva.Raspoloživipodatciprigenetskomvrednovanjuproizvodnihsvojstavasupodatciodebljinileđneslanine,trajanjutestaimasiživotinjeizkojihseračunaživotnidnevniprirast.PodatkezaproizvodnasvojstvaprikupljajudjelatniciHrvatskepoljoprivredneagencije.Zasvojstvaplodnostisesakupljajupodatciodatumupripusta,prasenjaiodbića,obrojuživoopraseneprasadi.OvepodatkebilježeproizvođačinaobrazacMjesečniregistarpromjena(MRP2).

U10.godinikorištenjaBLUP-animalmodelaiuhrvatskomnacionalnomprogramuzauzgojsvi-njabitćeprikazanigenetskiifenotipskitrendovizasvojstvauključenauprocjenuUVpopasminama.

Genetski i fenotipski trendovi za proizvodna svojstva po pasminama GenetskiifenotipskitrendovizačistepasminekojesekoristeuHUPsuprikazanigrafovima1-6.DebljinaleđneslaninejesvojstvouključenouselekcijskiraduHrvatskojkaoiuostalimzemljamarazvijenesvinjogojskeproizvodnje(Danska,Švedska,Norveška,Nizozemska,Njemačka,Austrija,...).FenotipskitrendovizasvojstvodebljineleđneslanineDLSizraženisukaoodstupanjeod10mm.Slijedećipotražnjuzaživotinjamasvećimudjelommesa,amanjimsadržajemmasti,debljinaleđneslanine(DLS)sesmanjivala,štojevidljivoizgrafikonafenotipskihtrendovazapasminekorištenihusklopuHUP-a.Nalijevojstranigrafa1jefenotipskitrendzaDLSkodlandrasakojijetakođerkaoigenetskitrendbionegativan,štoupućujenasmanjenjeDLSupromatranomvremenskomperiodu.OvojerezultatprimjenekorištenjaBLUPmetodeiodabiranjaroditeljabudućihpotomakastanjomleđnomslaninom.Ovajpadzapasminevelikijorkširipietren(graf2i3)zbogmalogbrojapodatakanijeizraženkaokodlandrasa.PasminapietrenjevećgodinamaselekcionirananamesnatostimanjiudiomasnogtkivatakodasenagenetskomtrenduzaDLSkodpietrenanevidipomak.Kakosekodvelikogjorkšira,anaročitopietrenaradiomanjimpopulacijama(tablica1)trendovinisujasnikaokodlandrasa.

Trajanjetesta(TT) izraženoudanimajedobkodkoježivotinjadosežetežinuod105kg.Nagrafovimasutrendoviizraženikaoodstupanjeod200danatrajanjatesta.ŽivotinjeskraćimTTćebržerasti,imatiboljukonverzijuhranetejekraćetrajanjetestapoželjnije(ukonačnicidonosiprofituzgajivaču).Kodpasminelandrasostvarenjegenetskinapredaktejeod2005.do2012.smanjeno


21

Graf 1. Fenotipski i genetski trend za debljinu leđne slanine kod landrasa (mjereni u mm sa odstupa-njem od 10 mm, npr. 2008. prosjek za fenotipski trend za DLS je bio 9.5 mm)

Graf 2. Fenotipski i genetski trend za debljinu leđne slanine kod velikog jorkšira (mjereni u mm sa od-stupanjem od 10 mm)

Graf 3. Fenotipski i genetski trend za debljinu leđne slanine kod pietrena (mjereni u mm sa odstupa-njem od 10 mm)


22

TTuprosjekuza1.32dana.Fenotipskigledano,TTjesmanjenoza29.15dana.FenotipskitrendoviTTkodvelikogjorkširazbogkoličinepodatakanisuuskladusgenetskimtrendovimaTT.Kodpietre-najetakođerdošlodosmanjenjaTT,štoseukonačnicipozitivnomanifestirakodnašihuzgajivača.

GenetskitrendoviupopulacijamauključenimauHUPpokazujusličnostistrendovimaizdrugihzemaljateukazujunasličnostikojenašuzgojniprogramimasuzgojnimprogramimaizdrugihzema-lja(npr.saustrijskimuzgojnimprogramom).MeđutimvaljabitioprezankodtumačenjaUVizrazličitihpopulacija.Kakoseveličinapopulacijeiprosjecizasvojstvauselekcijidrugihzemaljarazlikujuodnašepopulacijesvakakouobzirtrebauzetiiinterakcijugenotipaiokolišakaojednogodindikatoraizvrsnostiživotinje.Nanašupopulacijusvinja(aliidrugepopulacijesvinja)uvozrasplodnihgrlaimavelikutjecajpavaljabitinaoprezukoduvozarasplodnihsvinja.Iakojeprometživotinjamastrogokontrolirankoduvozaživotinjaopasnostodbolestiuvijekpostoji.

Graf 4. Fenotipski i genetski trend za trajanje testa kod landrasa (mjereno u danima s odstupanjem od 200 dana)

Graf 5. Fenotipski i genetski trend za trajanje testa kod velikog jorkšira (mjereno u danima s odstupa-njem od 200 dana)


23

OdpočetkauvođenjaiprimjeneBLUP–animalmodelaističesepotrebazakvalitetompoda-taka.Ukupanbrojsvinjakaoiživotinjauuzgojnomprogramupada,stogatočnostprocjenemoževarirati.Naročitozbogsituacijeukojojsenalazimo(brojživotinjaupopulacijisesmanjuje),dabisedobilapoželjnatočnostizračuna,kvalitetapodatakamorabitibesprijekorna.UzgajivačiidjelatniciHPAispreplićusekodbilježenjapodataka,takodasuobjekarikevažnekodtočnostikodsakupljanjaipravodobnedostavepodataka.Važnojemeđusobnopovjerenjeidobrasuradnja.

Zaključak Zbogbržegiboljegprilagođavanjazahtjevimatržištavrlojevažnozadržatinacionalniuzgojniprogram.Proizvodnju podijeljenu na višemanjih lokacija što je odlikaOPG-ova lakše je održatiekološkiprihvatljivomštojestandardudanašnjimuvjetimaposlovanja.Saspecifičnimproizvodimaproizvodnjapostajekonkurentnijateimavećuperspektivu.PlaniranaaktivnostzauzgojniprogramjeuvestiizračunUVzaplodnost(duljinulaktacije,brojživopraseneprasadi)naOPG-ima.Sobzi-romdabrojkrmačacrneslavonskesvinjekrozgodineraste(tablica1)idatimepasminadobivanavažnosti,takođerjeuplanuuvođenjeprocjeneUVzaproizvodnasvojstvaisvojstvaplodnostikodteautohtonepasmine.Iakoseglobalnisvjetskitrendoviuočavajuinanašemtržištu,svakotržištepatakoinaše,imasvojespecifičnosti.Kakobitržišteopskrbiliproizvodimakojetraži,valjaprilagoditiizadržatinacionalniuzgojniprogram.

Graf 6. Fenotipski i genetski trend za trajanje testa kod pietrena (mjereno u danima s odstupanjem od 200 dana)


24

FARMSKI SUSTAV OSIGURANJA KVALITETE U PROIZVODNJI SVINJETINE

Željko Mahnet, Ines Šilipetar

Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, Križevci

ŠTO JE FARMSKI SUSTAV OSIGURANJA KVALITETE U PROIZVODNJI SVINJETINE Farmskisustavosiguravanjakvaliteteuproizvodnjisvinjetine(udaljnjemtekstuFarmskisustavkvalitete)razvijaHrvatskapoljoprivrednaagencija(HPA)usuglasnostisMinistarstvompoljoprivredeRepublikeHrvatske.

Osnovni ciljevi Farmskog sustava kvalitete su: Definirati najbolje farmske uvjete u proizvodnji svinjskogmesa; osigurati jedinstveni sustavevidencijeipraćenjakriterijaosiguravanjakvalitetezasvinjskomesonafarmiuzpostizanjekonti-nuiranognapretkauproizvodnimstandardima,poduprijetimarketingproizvodnjeipotrošnjemesaproizvedenognahrvatskimfarmamanakojimaseprovodiFarmskisustavosiguravanjakvaliteteuproizvodnjisvinjetine.

Provedba Farmskog sustava kvalitete ProvedbaFarmskogsustavakvaliteteuproizvodnjisvinjetinebitićedobrovoljna,aprijavazasu-djelovanjeuovomsustavujeotvorenazasvestočare-proizvođačesvinjetine.OniproizvođačikojićeudovoljitiuvjetimakojisupropisaniovimFarmskimsustavomkvaliteteimatćepravoraspolaganjaCertifikatomkvaliteteza farmskisustavosiguravanjakvaliteteuproizvodnjisvinjetine(udaljnjemtekstuCertifikatkvalitete).Ukolikoseproizvođač-stočarbaviuzgojemviševrstastoke,zasvakuodvrstauzgajanestoke,odnosnozasvakuodvrstamesaučijojproizvodnjisudjeluje,dodjeljujesezasebanCertifikatkvalitete.

Farmskisustavkvaliteteobjedinjujeključnezakonskeuvjeteuproizvodnjisvinjskogmesaido-brobitiživotinja.Osimtoga,proizvođačimasepreporučapraćenjedrugihsmjernicaonajboljojfarm-skojpraksiizakonskojregulativi.

Sudjelovanje SudjelovanjeuFarmskomsustavukvalitetebitićedobrovoljnoiotvorenozasvestočare-proi-zvođačesvinjskogmesakojisuupisaniuUpisnikpoljoprivrednihgospodarstavaiJedinstveniregi-stardomaćihživotinja(JRDŽ).Proizvođačikojiželesudjelovati,moratićepodnijetizahtjevpisanimputem,izravnouHPA,putemobrascakojijesastavnidioovogFarmskogsustavakvalitete.

Temeljempodneseneprijave,revizorizHPAposjetitćefarmupodnositeljaprijave,teprovestirevizijunafarmiradiutvrđivanjaispunjavanjauvjetanavedenihuFarmskomsustavukvalitete.

Kadaseneovisnomrevizijomocijenidastočar-proizvođačudovoljavauvjetimaFarmskogsu-stavakvalitete,izdatćemuseCertifikatkvaliteteibitćeupisanuregistar–bazupodatakakaocer-tificiraničlanFarmskogsustavakvalitete.RegistarcertificiranihčlanovaFarmskogsustavakvalitetevodiseuHPAuelektronskomobliku.IzRegistramorabitirazvidanstatussvihcertificiranihproizvo-đača,sasvimpodatcimautvrđenimtijekomizvršenihrevizija.

Praćenje sudionika Nakonuspješneinicijalneprijave,praćenjesukladnostiproizvođačasasvimuvjetimaFarmskogsustavakvaliteteprovoditćeserevizijomodstraneHPA.


25

Nafarmisvakogproizvođačaprovestćeseperiodičnerevizijeudefiniranimintervalima,amak-simalniintervalizmeđudvijeuzastopnerevizijenesmijebitivećiod18mjeseci.RevizorićeprovestirevizijupremasvimuvjetimaovogFarmskogsustavakvalitete.Jedanprimjerakizvještajaoprove-denojrevizijidostavljaseproizvođaču,jedansepohranjujeuHPA,ajedanostajekodrevizora.

Proizvođačimorajusukladnopostavljenomupituilizahtjevudostavitibilokojurelevantnuinfor-macijuzatraženuodrevizora.

OdgovornostzasukladnostsuvjetimaovogFarmskogsustavakvalitete jenaproizvođačukojidobrovoljnosudjelujeuFarmskomsustavuosiguranjakvalitete.

Kontrola SveukupnukontroluprovedbeFarmskogsustavakvaliteteprovoditićeSavjetzakontrolupro-vedbeFarmskogsustavaosiguravanjakvaliteteuproizvodnjisvinjetine,kojićeseosnovatipriHPA.OvajSavjetćebitisastavljenodpredstavnikavišesektorauključenihuprocesproizvodnjesvinje-tine.OdlukeovogSavjeta u svezi kontrole provedbeFarmskog sustava kvalitete smatrati će sekonačnima.

Kategorije postavljenih uvjeta Zapotreberevizije,nesukladnostisuvjetimaovogFarmskogsustavakvaliteteklasificirajusekaoKritičnenesukladnosti,Nesukladnosti1.razineiNesukladnosti2.razine.

Kritičnenesukladnosti:KritičnanesukladnostseproglašavakadakršenjeuvjetanavedenihuFarmskomsustavupredstavljaozbiljanrizikzasigurnostproizvoda-svinjetine.OviuvjetiFarmskogsustavakvaliteteseutekstuoznačavajukaoObvezni uvjet!. Nesukladnosti1.razine:Obuhvaćaonenesukladnostikadapostojedokazidaseneprimjenjujenajboljamogućapraksa.OviuvjetiFarmskogsustavakvaliteteoznačavajusekaoUvjeti 1. razine. Nesukladnosti2.razine: Obuhvaćaonenesukladnostikadasenajboljamogućapraksaneprimje-njujeupotpunosti,alinedostataknajboljemogućepraksenedovodiupitanjefunkcionalnostFarm-skogsustavakvalitete.OviuvjetiFarmskogsustavakvaliteteoznačavajusekaoUvjet 2. razine.

Uvjeti za dobivanje Certifikata kvalitete Potpuno zadovoljavanje svih uvjeta Farmskog sustava kvalitete označenih oznakom Obvezni uvjet! biti će preduvjet za dobivanje Certifikata kvalitete. Uvjeti označeni oznakama Uvjet 1. razine! i Uvjet 2. razine!sebodujukakoslijedi:• usklađenost=2boda

• usklađenost,alisazahtjevomzapoboljšanjem(npr.PP-potrebnopoboljšanje)=1bod

• neusklađenost=0bodova

Obvezniuvjeti:proizvođačikodkojihćebitiutvrđenekritičnenesukladnostinećemoćiostvaritipravonaCertifikatkvaliteteusvinjetine.

Uvjeti1.razine:Proizvođačimorajudobitiminimalno70%bodovaizuvjeta1.razineibitiusuklad-nostisasvimuvjetima.

Uvjeti2.razine:Proizvođačimorajudobitiminimalno65%bodovaizuvjeta2.razineibitiusuklad-nostisasvimuvjetima.

Navedenoznačidaukolikoproizvođačdobije0bodovaizbilokojegoduvjeta1.ili2.razine,nemožeostvaritipravonaCertifikatkvalitete.


26

Uvjeti za proizvođače svinja1. Pregledičuvanjepodataka

2. Identifikacijaisljedivost

3. jedinstveniregistarsvinjanagospodrastvu

4. minimalnodržanjesvinjanafarmi

5. Lijekovizaživotinje

6. nabava,rukovanje

7. skladištenjeizbrinjavanje

8. Hranaivodazaživotinje

9. Smjernicezanajboljufarmskupraksu

10.Općeznanjeoradusastokom

11.Specifičnizahtjevimenadžmenta–svinje

12.Zdravlježivotinja

13.Biosigurnostnafarmi

14.Kontrolaštetočinanafarmi

15.Smještaj

16.Transport

17.Zaštitaokoliša

18.Zdravljeisigurnostnafarmi

UvođenjemFarmskog sustava osiguravanja kvalitete u proizvodnji svinjetine želimo potvrditivisokstupanjproizvodnihstandardanafarmamanosiocimaCertifikatkvalitete,pružitiinformacijuotomepotrošačima,tenatajnačinpoduprijetiproizvodnjuipotrošnjemesaproizvedenognahrvat-skimfarmama.


27

HRANIDBA SVINJA U PRODULJENOM TOVU

Goran Kiš

Zavod za hranidbu životinja, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultetSvetošimunska 25, 10000 Zagreb, tel: 01/239-3933; e-mail: [email protected]

Produljeni tov svinja Poznataječinjenicadasproduljenjemtovasvinjaproizvodnjamesapostajemanjeučinkovita,odnosnopovećavasekonverzijahranezapostizanjejediniceprirasta.Stogabiodlukaooptimalnomvremenuklanjatrebalabitidonesenaodsamihproizvođačakadabioni,ovisnoocijenisvinjskogmesaicijenihrane,odlučivalikadaprodavatisvinje,kakobiimproizvodnjabilanajisplativija.Među-tim,ovakvopravilovrijedisamozaodređenidiosvijetaukojinažalostnespadaiHrvatska.Hrvatskisuproizvođačisuočenisproblemomdanemogu,zbogstanjanatržištu,prodatisvinjeuvrijemekadbinajvišezaradili,većsuprisiljenitovitisvinjedulje,odnosnoprodavatidebelesvinječijaproizvodnjanerijetkonezalaziupodručjeprofitabilnosti.Proizvodnjamesatakvihdebelihsvinjaimasvojapravi-la,teseisamahranidbauovomperiodumoramijenjatiiprilagoditi,kakoproizvođačinebigubilinatovuovenove,debelekategorijesvinjakojaihjezatekla.

Osimproizvodnjesvinjskogmesaoddebelihsvinjauproduljenomtovu,teprodajasvinjskihpo-lovica,produljenitovsvinjaprimjenjujeseiuproizvodnjimesazaproizvodnjumesnihprerađevina.Tusekonkretnomislinaproizvodnjudebelihsvinjazaproizvodnjukulena,šunkiipršutakodkojese,kakobikrajnjiproizvodimaoodređenukvalitetu,svinjemorajutovitiduljevrijeme.Tovsvinjazadobivanjemesainjihovupreraduuvisokovrijedneproizvodeiziskujepoštivanjeodređenihpravilauuzgojusvinja,pasezbogtogatakoproizvedenasvinjetinaproizvođačimasvinjavišeiplaća.

Osnovniparametrikojipredstavljajuproizvodnerezultateutovusvinja,tenjihovepromjeneob-ziromnaproduljenitovopisanisuusljedećimodlomcima.

Konzumacija hrane Srastomsvinjaukupna,dnevnakoličinapojedenehranetakođersepovećava.Odnosenergijeiproteina(amino-kiselina)uhranizasvinjetrebabitiprilagođenprirastu,odnosnoopskrbahranji-vimtvarimaizkompletnihkrmnihsmjesatrebabilausklađenaspotrebamazaživotinja.Općenitajezakonitostdajekonzumacijauvjetovanakoncentracijomenergijeuobrocima.Toznačidaukolikouobroke (krmne smjese) dodajemonekavlaknasta krmiva, ukupna konzumaci-ja će se povećati i svinje će više jesti.Suprotno tome, dodavanjemasti ili uljau obrok uzrokuju pad konzumacije, jerna taj način povećavamo koncentracijuenergijeuhraniisvinjejemanjetrebajupojesti. Svinje će u hladnom okruženjujestivišenegoonekojimajeugodno,od-nosnospovećanjemtemperatureokoli-ša iznadoptimuma,u vrućini, smanjujese konzumacija. Poznato je također daspolutječenakonzumacijuuživotinjate-žihod25kg,odnosnomužjacijeduvišeodnazimica,tebolesnesvinjejeduma-njeodzdravih.Odnoskonzumacijehra-neitežinesvinjaprikazanjeuGrafikonu1. Grafikon 1. Dnevna konzumacija hrane ovisno od težine

svinja


28

Prosječni dnevni prirast Mladesvinjerastuvrlobrzo,tejeovajubrzanirastprisutandoksvinjenedostignumasuodoko75kg.Općenitojetrendprirastamišićnemasesličanukupnomdnevnomprirastu,noonmunijeupotpunostijednak.Osimprirastaumišićnojmasiuukupniprirastubrajamoipovećanjemaseivo-lumenaorgana,masnihrezerviikostiju.Prosječnidnevniprirastuvelikojmjeriovisiokonzumacijihrane.Mužjacinakon25kgtjelesnemasejeduvišenegonazimice,teposljedičnotomepriraštajubrže.Naprirastznačajnoutječeigenetika,takodanekepasmineilinijerastubržeoddrugih,od-nosnočestobrzorastućepasminepojeduvišehrane,tevođenitimpravilombiramosporijerastućeživotinjezaproduljenitov.UGrafikonu2.prikazanjeprosječnidnevniprirastsvinjarazličitetjelesnemase.

Grafikon 2. Dnevni prirast ovisno od težine svinja

Grafikon 3. Potrebna količina hrane za jedinicu prirasta različito teških svinja


29

Konverzija

Mladesvinjeimajuvrloučinkovitukonverzijuhraneutjelesnumasu.Kakosvinjerastutrebaimvišehranezajedinicuprirasta.Približnoječetiriputavišehranepotrebnosvinjiod125kgzaprirastodjednogkilograma,uodnosunapraseod5kilogramazaistiprirast.Tojezbogtogajervelikesvi-njetrebajuvišehranjivihtvarizaodržavanjesvojegvelikogtijela(uzdržnepotrebe)odmaleimladepresadi.UGrafikonu3.prikazanjeodnoskonzumiranehranepotrebnezajedinicuprirastarazličitoteškihsvinja.

Mršavesvinjesuučinkovitijeukonverzijihraneoddebelih,odnosnonazimicesumršavijeodmužjaka, te u principu imaju i bolju konverziju hrane.Hladan svinjac utječe na lošiju konverzijuhraneodugodnogitoplogjersvinjetrošehranjivetvariiposebnoenergijuzaodržavanjetjelesnetemperature.Odnosnosvinjenarušenogzdravljaneiskorištavajutolikoučinkovitopojedenuhranukaopotpunozdravei/ilisvinjeuugodnomokolišu.Procijenjeni,prosječniproizvodnirezultatisvinjaprokazanisuuTablici1.

Tablica 1. Procijenjeni proizvodni rezultati različito teških svinja

Dob svinja, dana 0 50 100 160

Tjelesna težina, kg 1,5 25 90 130

Konzumacija hrane, kg/d 0,25 1,60 3,00 3,50

Prirast, kg/d 0,15 0,90 1,05 0,90

Konverzija hrane 1,1 2,0 3,0 4,0

Hranidbene potrebe svinja u produljenom tovu Osnovnakarakteristikaproduljenogtovajerestrikcijapojedinihhranjivihkomponentiobroka,atuprvenstvenomislimonaproteine,energijuimineralnetvari.

Nedavno suprovedena istraživanja smanjenjaudjelaukupnihproteina i odnosaesencijalnihaminokiselinauobrocimazasvinjedržaneuproduljenomtovu(do165kg),uodnosunakonvenci-onalnuhranidbubezrestrikcija.Dobivenirezultatipokazujudaobrocisvinjakojisadrže10-12%sirovihproteina(SP)i4,6–5,8glizina/kg,zadovoljavajupotrebesvinjazaproteinimauproduljenomtovu,odnosnoutovuod130–165kgtjelesnetežine.Dobiveniproizvodnirezultatiboljisuodočeki-vanihionihkojebidobiliustandardnomproduljenomtovusvinja,tesupostignutizamjenomskupesojinesačmespšeničnimkrmnimbrašnomuzminimalnidodatakaminokiselina.

Ovakvimnačinomhranidbesvinjauproduljenom tovuznačajnosmosmanjili cijenukoštanjahrane,teposljedičnosmanjiliizlučivanjeneiskorištenogdušikauokoliš.Navedenoistraživanjepo-kazujepozitivanučinakproteinskirestriktivnehranidbenaproizvodnjumesa,doksubudućaistra-živanjapotrebnakakobidoznaliimaliovakvahranidbautjecajinakvalitativneosobineovakoproi-zvedenogmesa.PrimjerpokusnihobrokaunavedenomistraživanjuprikazanjeuTablici2.


30

Tablica 2. Sastav obroka za svinje u produljenom tovu (130 – 165 kg) s 13,1 MJ/ME kg

KRMIVO Smjesas13%SP

Smjesas12%SP

Smjesas11%SP Smjesas10%SP

Kukuruz 367,2 356,7 357,4 359,9Ječam 200,0 199,6 199,5 200,4Pšenica 104,9 155,8 184,8 204,5Sojinasačma 94,8 55,4 25,5 0,0Pšeničneposije 125,2 124,2 124,6 126,2Pšeničnokrmnobrašno 50,2 49,5 49,6 49,9Melasašećernerepe 20,0 20,2 19,9 20,0Goveđiloj 14,2 13,3 12,3 11,3Vapnenac 13,5 13,9 13,9 13,9Di-Ca-P 2,1 2,2 2,2 2,7Sodabikarbona 2,5 2,6 2,5 2,7Sol 3,0 3,0 3,0 3,0Vit-Minpremiks 2,0 2,0 2,0 2,0Kolin-klorid 0,4 0,4 0,4 0,4Lizin,tekući(50%) 0,0 1,0 1,9 2,5Treonin 0,0 0,2 0,4 0,5Triptofan 0,0 0,0 0,1 0,1

Osimpromjenauproteinskimvrijednostimapojedinihhranidbenihsistemimaproduljenogtova,osimsmanjenjakoncentracijeproteinauobrokumožemoprimjenjivatiirestrikcijeenergetskevrijed-nostiobroka.Overestrikcijeismanjenjeenergijeprvenstvenosuvezanenagenetikusvinja,odno-snobrzinuikoličinunakupljanjaintramuskularnihmasnoća,tedebljinuslaninekodpostignutih130kgmase,štoujednopredstavljaprvufazuproduljenogtovasvinja.

Uprovedenimistraživanjimadodavanjaenergijeuobrokusvinjazaproizvodnjupršutaprimije-ćenojedasespovećanjemenergijedebelimsvinjama(s10–14MJ/MEkg)povećavaiprirast,noukolikosvinjamaponudimoprevišeenergijedolazidoneminovnogpadamesnatosti inakupljanjamasnogtkiva.Stogaseuproduljenomtovusvinjapreporučujesastavljanjeobrokasenergetskomvrijednošćuod13,0MJ/kgME.

Mineralnisastavobrokauproduljenomtovu,odnosnonajvažnije,sadržajfosforabitrebaobiti1,7g/kgdostupnogfosfora,kojisemožepodmiritis0,6%fosforaukompletnojkrmnojsmjesi.Nave-denakoličinafosforadostatnajezazadovoljavajućiprirastsvihtipovasvinja,temineralizacijukosti-ju.Ovarazinafosforaosimpodmirenjafiziološkihpotrebazaovimmineralomdovodiidosmanjenjanjegovog izlučivanjauokolišza13%,uodnosunastandardnu razinu fosforauhranidbidebelihsvinja.


31

UPRAVLJANJE RIZICIMA U PRODUŽENOM TOVU SVINJA Krešimir Salajpal

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb

Proizvodnjatrajnihsuhomesnatihproizvodakaoštosupršut,kulenidr.zahtijevajuspecifičnezahtjeveupogledusirovine–mesazapreradukaoštosuosobinemesa(sposobnostvezanjavode,udiointraiinter-muskularnemasti,bojaidr.),odnosmišićnogimasnogtkivaupojedinimdijelovimatrupatespecifičnizahtjevivezaniuzvrstuproizvodnjekaoštosumasaikonformacijatrupauproi-zvodnjipršuta,udiodijelovatrupaiskoristivogzakulen(but,slabinaidr.),odnosmišićnogimasnogtkivaupotrbušnomdijeluuproizvodnjipanceteinizdrugih.Navedenizahtjevisemoguzadovoljitiklanjemsvinjakodvećihzavršnihtjelesnihmasa,najčešćeizmeđu(135)150i170kgživemase.DauRepubliciHrvatskojpostojivelikipotencijalipotrebazarazvojemovogsegmentasvinjogojskeproizvodnjegovoripodatakdasesamozapotrebeproizvodnjepršutakojanagodišnjojraziniiznosioko250.000komada(ekvivalentod125.000+5-7%živihsvinja)uvezeoko80%sirovine(svježihbutova),asvega20%nabavljanadomaćemtržištu.Nadalje,proizvodnjanekihautohtonihsuhome-snatihproizvodakaoštosuIstarskipršutiSlavonskikulenzahtjevadasirovinazanjihovuproizvod-njupotječeisključivoodsvinjauzgojenihuRH.Danassevrlomalosvinjogojskihfarmiodlučujenaproduženitovsvinja,akaoglavnirazlozisenavodevisokitroškoviproizvodnjeiniskatržišnacijena.Sdrugepakstranemesnaindustrijaiprerađivačisunezadovoljniudjelomiskoristivihdijelova(npr.šunka)u trupukao ivisokimudjelommasnogtkiva(potrbušina) ineiskoristivih ilimanjevrijednihdijelova(kosti,glava,unutarnjiorganiidr.).Stogasejošuvijekkodnasnajčešćekoristeizlučenagrla izpriploda(nazimice)mladekrmačekao izvor takovesirovinegdjesenavedeninedostaciukvalitetisirovinekompenzirajuniskomnabavnomcijenom.Predfarmerasepostavljadakleizazovkakoproizvesti svinje koje će kvalitetom (kakvoćamesa, udio visokovrijednih dijelova i povoljanomjermišićnogimasnogtkivautrupu)zadovoljitipotrebemesneindustrijeiprerađivača,adapritomesebiosigurajuzaraduisigurnuegzistenciju.Kojisutorizicikojimasufarmeriizloženitijekomproduljenogtovasvinja,akojimoguznačajnoutjecatinanjegovuefikasnostuproizvodnjiprikazanisuunastavkurada.

Osobine produženog tova svinja Zarazlikuodkonvencionalnogtovasvinja(30-110kg)kojitrajeuprosjekuizmeđu90i100dana,produženitovzahtjevajošdodatnih60-90danatovaovisnoociljnojtjelesnojmasizaklanje(150-170kg).Utehnološkomsmislu,navedenorezultirasmanjenjemdnevnogprirasta,većimutroškomhranezakgprirasta,sklonošćuprekomjernomnakupljanjumasnogtkiva(pogoršanjeodnosamišić-no:masnotkivo),duljomzauzetošćutovilištatj.većimbrojemhranidbenihdanaštouekonomskomsmislurezultiravećimtroškovimaamortizacije,kapitala,premijaosiguranja,veterinarskihtroškovailigubitakauslijedprijevremenogizlučenjatevećimtroškovimaradapogrlu.Smatrasedakodsvinjasproduženjemtovaza80-90danasesmanjujednevniprirastza>5%,akonverzijarasteza>15%računatonačitavorazdobljetova.

Svegorenavedenovodipremavisokojcijenikoštanjatakovihsvinjaiizloženostirizikunekon-kurentnostitakoveproizvodnje.

Utablici1.prikazanajeizloženostpotencijalnimrizicimauproduženomtovusvinja,akojimoguznačajnojmjeriutjecatinakonkurentnostproduženogtovasvinja


32

Upravljanje rizicima - visoki trošak hrane Većjeranijenavedenodasesprodužetkomtovasmanjujednevniprirast(>5%)tepovećavautrošakhranezakgprirasta(>15%).Razlogtomeještoudioenergijeizhranekojiodlazizauzdržnepotrebekojesuvećekodtežihsvinjaraste,kaoizasintezumastičijiudiouprirasturastesporastomdobiitjelesnemasetovljenika.Touvjetujeznačajnovećucijenukoštanjakgprirastauproduženomtovuuodnosunakonvencionalnitovdo110kgodnosnoporastudjelatroškahraneuukupnimtroš-kovimazaoko10%.Nadalje,poremećajinatržištužitaricai/iliuljarica(sojinasačma)kojiuvjetujuvi-sokecijenestočnehranedodatnopovećavajucijenukoštanjakgprirastauproduženomtovu.Ciljjeuproduženomtovupostićicijenukoštanjakgprirastaštojemogućesličnijuonojukonvencionalnomtovu.Tosepostižeuvođenjemhranidbepofazama(najmanjedvijefaze:(80)90–120kgi120–150(165)kg)usklađenespotrebamasvinja(genetskaosnova),restriktivnomhranidbomiuvođenjem/supstitucijom skupljih s jeftinijim krmivima (smanjenje udjela proteina u smjesi zamjenom sojinesačmesprekrupomozimihžitarica-tritikale,pšenicaidr.).Pritometrebavoditiračunaokoličiniuni-jeteenergije(izraženokaometaboličkaenergija–ME)iodnosuenergijeisirovihproteinaodnosnolizina(idrugihesencijalniha.k.)teodnosulizinaisirovihproteina.Restrikcijaudjelaproteinauhrani(beznarušavanjagorespomenutihomjera)do20%nemaznačajnijegutjecajanaprirastikakvoćutrupovanalinijiklanja.Pretpostavkajedaseonapočinjeprimjenjivatinakonpostizanjatežinaodoko90(80)kg.Primjenaalternativnih/jeftinijihkrmivailinusproizvodaizdrugih industrija(sirutka,pivskikvasac,suncokretovasačmaidr.)dodatnosmanjujecijenuhranetemožeuznačajnojmjerikompenzirativećitrošakhraneuslijedlošijekonverzije.

Tablica 1. Izloženost rizicima u produženom tovu svinja

IZLOŽNOST RIZIKU UZROK CILJ NAČIN OSTVARIVANJA CILJA

Visoki trošak hrane - Loša konverzija - Cijena koštanja hrane (visoka cijena žitarica, sačmi)

- cijena koštanja kg pri-rasta ista kao u konven-cionalnom tovu- ≤ 3,5(3,8) kg hrane / kg prirasta

- restriktivna ishrana - supstitucija s jeftinijim krmivima- hranidba po fazama - (80)90 – 120 kg - 120 – 150(165) kgusklađeno s potrebama svinja i gen-etske osnove

Prekomjerno zamašćenje trupa

- Genetska osnova - Nedostatna ishrana

- mesnatost >53 %- debljina leđne slanine < 20 (25) mm

- Upotreba hibrida, pasmina i križanaca pogodnih za produljeni tov- zadovoljenje potreba za hranjivima (vodeći računa o međusobnom odnosu Energ.-prot. – lizin)

Niski udio visokovri-jednih dijelova

- Genetska osnova(Hranidba)

Ovisno o namjeni - Upotreba namjenskih svinja(Prilagođena hranidba)

Trošak amortizacije (duga zauzetost tovilišta)

- niski dnevni prirast- genetska osnova- hranidba- bolest

- visoka ciljna težina (>170kg)

- >650 g /kg za čitavo razdoblje tova (30-165 kg)

- <165 kg

- Upotreba tovljenika koji ostvaruju zadovoljavajuće dnevne priraste i kod većih završnih masa- ciljna završna težina manja od 165 (150) kg zbog naglog povećanja utroška hrane i smanjenja prirasta

Veterinarski troškovi i gubici uslijed izlučenja, premije osiguranja

- Trajanje tova - Gustoća naseljenosti (završna masa)Zoohigijenske i imunoprofilaktičke mjere na farmi

- skraćenje perioda tova- smanjiti gustoću naseljenosti

- odabir i otprema na klanje u više navrata (nakon dostignute ciljne težine)(sortiranje svinja po težini)

Poremećaji na tržištu Ugovoriti minimalnu cijenu

- povezivanje s otkupljivačima (prerađivačka industrija) - ugovoriti uvjete i po mogućnosti ciljnu cijenu


33

Upravljanje rizicima – prekomjerno zamašćenje trupa Jedanodnajvećih rizikauproduženom tovusvinjauzvisoki trošakhrane jesklonostpreko-mjernom zamašćenju trupa štomože uzrokovati lošu tržnost i nisku postignutu cijenu. Sklonostzamašćenjukodvećihzavršnihmasaprvenstvenojeovisnaogenetskojosnovisvinjaihranidbi.Pritomeprednostimajulinije(hibridi)ičistepasminekojesuselekcioniranezatunamjenu,akojenisuskloneranomnakupljanjumastiikojekarakteriziraneštovećitjelesniokvir.Nopritometrebavoditiračunadaseneodabirulinije/pasminekojekarakteriziraupitnakakvoćamesazapreradu.URHporednekihlinijasvjetskipoznatihhibridnihkompanijapostojedobriuzgojibijelihpasminasvinja(utipulandrasa)kaoinjihovihkrižanacasdurokomkojiuproduženomtovumogudatidobreproizvod-ne rezultate i zadovoljavajućukakvoćumesa.Akogovorimooutjecajuhranidbenaprekomjernozamašćenjetrupaodpresudnejevažnostikoličinaisastavproteina(udiolizinaiostalihesencijalnihaminokiselina,odnoslizinaisirovihproteina)tenjihovodnosskoličinomunijeteenergije(13MJME/kg,i50glizinauranojfazii40glizina/sirovihproteinaukasnijojfaziproduženogtova).

Upravljanje rizicima – niski udio visokovrijednih dijelova trupa Kadagovorimooudjeluvisokovrijednihdijelovatrupaprvenstvenosemislinaonedijelovekojizapojedinogkupca imajunajvećuvrijednost (određeni tipomproizvodnje).Najčešćesu tobutevi(zaproizvodnjupršuta),potrbušina(panceta),leđaivratdr.(ombolo,šokol,kulenidr.).Najčešćesprodužetkomtovaiporastomtjelesnemaserasteiudiomanjepoželjnihdijelovautrupukaoštosukosti,glava,unutarnjiorgani,akodprekomjernogzamašćenjaiznačajandioabdominalneisubku-tanemastikojapostiženiskucijenu.

Budućida jeproduženi tovnamijenjenzazadovoljenjespecifičnihzahtjevaodređenogdijelaprerađivačkeindustrije(pršut,kulen,kobasiceidr.)zaočekivatijedaseovakovaproizvodnjaugova-razapoznatogkupcaidasesnjimedogovarajuspecifičnizahtjeviupogledufavoriziranjapojedinihdijelovatrupaprilikomodabiratovljenikazaproduženitovirežimanjihoveishrane.Jasnodefiniranjeciljnogtipatovljenikapremazahtjevimakupcasmanjitćerizikodniskeprodajnecijeneuslijed„ni-skog“udjelavisokovrijednih(poželjnihzaodređenogkupca)dijelovatrupa.

Tablica 2. Primjer restriktivne ishrane u produženom tovu svinja (hibridne svinje) i njen utjecaj na neke proizvodne pokazatelje (prema Cesaro i sur., 2013)

Kontrolna grupa Niska razina proteina u hrani*

Težinska kategorija 90-120 120-165 90-120 120-165

Sirovi protein (SP; g/kg) 147 132 112 100

Lizin 7,3 5,6 5,6 4,1

Lizin/SP (g/kg) 50,0 41,0 50,0 41,0

ME, MJ/kg 13,0 13,1 13,0 13,1

Masa na početku tova (kg) 88 88

Masa na kraju tova (kg) 167 163

Trajanje tova (D) 115 115

Dnevni prirast (g/D) 687 652

Debljina slanine (mm) 17,1 17,5

Dnevni unos (MJ ME/D) 33,7 33,6

*Restriktivnahranidba–smanjenjesadržajaproteinauhranisupstitucijomsojinesačmespšeničnomprekrupomCesaroisur.(2013):ACS,vol.78(3);221-224.


34

Upravljanje rizicima - trošak amortizacije Budućidaproduženitovpodrazumijevaznatnodužuzauzetosttovilišta(stajnogmjesta)trošakamortizacijepotovljeniku jeznačajnovećiuodnosunakonvencionalni tov(180-220danaupro-duženomtovuprema90-100danaukonvencionalnomtovu).Istotakoakoseamortizacijaizraziuodnosunakgprirasta,takođerzbogmanjihdnevnihprirastaimanjegbrojagrlapojedinicipovršineproduženitovostvarujevećitrošakamortizacije.Takoseuproduženomtovuostvarujuido200gmanjidnevniprirastidoksebrojtovljenikapom2smanjujezanajmanje35%(ovisnootežini).Stogaodabiromjedinkikojekarakterizirajunižidnevniprirastikaoiuvjetidržanjaihranidbeteprisustvobolestidoprinoseprodužetkutovaivećemtroškuamortizacije.Nadalje,trošakamortizacijeznačajnorasteisaznačajnimpovećanjemciljnetežine(tovdo170ivišekg).Odabiromtovljenikakojiostva-rujuzadovoljavajućednevneprirasteikodvećihzavršnihmasa(>650g)kaoinižeciljnezavršnemase(akotozadovoljavakupca)doprinijetćeskraćenjutovaismanjenjutroškaamortizacije.

Tablica 3. Potrebna površina poda po tovljeniku s obzirom na tjelesnu težinu

Težinska kategorija (kg) m2/ tovljeniku 30 - 50 0,40 50 - 85 0,55 85 - 110 0,65> 110 1,00

Upravljanje rizicima - gubici uslijed izlučenja, uginuća Gubiciuproduženomtovuuvjetovanisutrajanjemtova,gustoćomnaseljenostikaoiprovođe-njemimunoprofilaktičkihizoohigijenskihmjeranafarmi.Mjerekojedoprinoseskraćivanjuperiodatovakaoipovećanjepodnepovršinepotovljenikusmanjitćegubitkeuslijeduginućailiprijevreme-nogizlučenja(kanibalizam,lomoviekstremiteta,nagnjećenja).Odabiriotpremajedinkinaklanjeuvišenavrata(kodpostizanjaciljnetežine)smanjujegustoćunaseljenostiipozitivnoutječenaprirastelakšihjedinkikojeostajudaljeutovudoknepostignuciljnutežinu.Povećanitroškoviliječenjauskosuvezaniuzprovođenjeimunoprofilaktičkihmjeranafarmi.Poželjnojedasvejedinkekojeulazeutovbuduvakcinirane.Ciljvakcinacijejeosiguratiotpornostnabolestitijekomtova,uključujućimiko-plazmalnupneumonijukojačinitovljenikeosjetljivijimapremadrugimbolestimadišnogsustavakaoštojePRRS,influencasvinjaidr.Kaoobaveznamjeraprijestavljanjauproduženitovseprovoditrijažatj.sortiranjesvinjaiizlučivanjesvihjedinkizakojejeutvrđenodasuobolijevaleilipokazujunekeodznakovazaostajanjaurastuuzrokovanihkroničnimi/ilisubkliničkiminfekcijama.Nadalje,značajnegubitkeuproduženomtovuuzrokujeiprijevremenoizlučivanjejedinkiuslijedozljedaek-stremitetauvjetovanihnačinomdržanja(rešetkastipod,velikibrojživotinjanamalomprostoru).Istotakopromjenenazglobovimakaoštosuosteoartrotičnepromjenenatarzalnomzglobuilinekiodoblikaupale(peritarztis)zglobova,tetivailiburzi(burzitis)teozljedekože(apscesi)moguihučinitineupotrebljivimzadaljnjupreraduupršut,zbogčegasemorajuiskoristitizamanjevrijedneproizvo-de.


35

ZAŠTIĆENI MESNI PROIZVODI HRVATSKE - OSOBINE SIROVINE I FINALNOG PROIZVODA

Danijel Karolyi

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za opće stočarstvo, Svetošimunska cesta 25, 10000 Za-greb, Hrvatska, Tel: 01/2394013, Fax. 01/2393947, E-mail: [email protected]

Uvod

Poznato jeda trajni suhomesnati i kobasičarskiproizvodiodsvinjskogmesaposvojojorga-noleptičkoj inutritivnoj vrijednostipripadajumeđunajkvalitetnije i tržnonajvrjednijeprehrambeneproizvode uopće. U pravilu se proizvode iz birane visoko kvalitetne sirovine, poglavito dijelovatrupa,mesaislaninetežihistarijihsvinja,krozvremenskidugizahtjevanproceskoji,ovisnoovrstiproizvoda,možeuključivatirazličitetehnološkepostupkekaoštosusoljenje/salamurenje,prešanje,izradanadjeva,fermentacija,dimljenje,sušenjeizrenje.Samprocesproizvodnječesto,posebiceuslučajuregionalnihproizvoda,uvelikepočivanatradicijskoj,ustaljenojpraksiinaslijeđuproizašlomizspecifičnogzemljopisnogokruženja–znanjaivještinalokalnogstanovništvaipogodnihprirodnihuvjetazasoljenjeisušenjemesa.URepubliciHrvatskoj(RH)postojinizprepoznatljivihregionalnihmesnihproizvodakojiseposvojimorganoleptičkimosobinama,kvalitetialiipoviješćuikulturološ-komznačajuizdvajajuodostalih.Nekiodtihautohtonihspecijalitetavećsuzaštićeninanacionalnojraziniodgovarajućimoznakamazemljopisnogpodrijetlailioznakomizvornosti,autijekusuipostup-cinjihove jednakopravnezaštitenaraziniEuropskeUnije(EU).Tosuslavonski ibaranjskikulenkojiseproizvodeutradicionalnosvinjogojskompodručjuistočneHrvatske,teistarski,drniški,krčkiidalmatinskipršuti izpojasapriobalja izaleđa,kojepoputsličnihpodručjanaMediteranubaštinidugutradicijusoljenjaisušenjamesa.CiljovogaradajedatikratkikronološkipregledtijekazaštiteiosnovnihosobinasirovineifinalnogproizvodazaštićenihmesnihproizvodaHrvatske,sosvrtomnaspecifičnezahtjevegledeproizvodnjesvinjazapotrebenjihoveproizvodnje.

Dosadašnji tijek zaštite autohtonih mesnih proizvoda Hrvatske

PrvezaštitenazivadomaćihautohtonihmesnihproizvodanakonosamostaljenjaRHprovedenesupriDržavnomzavoduza intelektualnovlasništvoprematadavažećoj legislativizaoznakuze-mljopisnogpodrijetla¨Slavonskikulen/kulin¨1997.godinenakonpojedinačneprijave,tezaoznakeizvornosti¨Istarskipršut¨2002.i¨Drniškipršut¨2004.godinetemeljemprijavaskupinaproizvođača,odnosnoudruga.Nakon2003.godine idonašanjaZakonohrani (NNbr.117/03,130/03,48/04,85/06),zaštitaprehrambenihproizvodaprelaziunadležnostMinistarstvapoljoprivrede,kojezapo-činjevišegodišnjisloženiprocesusklađivanjanacionalnogzakonodavstvasrelevantnimpropisimaipraksompri zaštiti sličnihproizvodauEU.Razvojzakonodavstva tekao jekrozvišeusvajanja,izmjena idopunaZakonaooznakama izvornosti, oznakamazemljopisnogpodrijetla i oznakamatradicionalnogugledapoljoprivrednihiprehrambenihproizvoda(NNbr.84/08,75/09,20/10,50/12),Zakonaozaštićenimoznakamaizvornosti,zaštićenimoznakamazemljopisnogpodrijetlaizajam-čenotradicionalnimspecijalitetimapoljoprivrednihiprehrambenihproizvoda(NNbr.80/13,14/14)iodgovarajućihpodzakonskihakata,kojimasuuhrvatskozakonodavstvopreuzeterelevantneza-konskeodredbeUredbiVijeća(EZ)br.510/2006ibr.509/2006iostaleprovedbeneUredbeEU.Ukratko,preuzeterazinezaštitepoljoprivrednihiprehrambenihproizvodaukonačnicisudefiniranekao:a)Zaštićenaoznakaizvornosti(ZOI)-zaproizvodkojipotječeizodređenogpodručja(regije,mjestailiiznimnozemlje)čijasusvojstvaikakvoća,ubitnomeiliisključivouvjetovaniutjecajempo-sebnihprirodnihiljudskihčimbenikatogpodručjaičijaseproizvodnja,preradaipripremaucijelostiodvijajuu tomzemljopisnompodručju,b)Zaštićenaoznakazemljopisnogpodrijetla (ZOZP)–zaproizvodkojitakođerpotječeizodređenogpodručja(regije,mjestailizemlje),imaposebnukakvoću,ugledilidrugosvojstvokojasepripisujunjegovomzemljopisnompodrijetluičijaseproizvodnjai/ilipreradai/ilipripremaodvijajuutomzemljopisnompodručju,ic)Zajamčenotradicionalnispecijalitet


36

(ZTS)–zaproizvodzakojenemazemljopisnihograničenjagledeproizvodnje,alikojijerazličitodsličnihproizvodazboguporabetradicionalnihsirovina,načinaproizvodnjeisastava,anatržištujeprisutannajmanje25godina.Suvođenjemzakonskihpromjenasvepostojeće¨stare¨oznakemoralesuobnovitisvojuzaštitu.Glavnirazlogzaobnovuzaštiteještosustavpremakojemsunazivibiliregistriraninijepredviđaoadekvatansustavkontrole.Obnovazaštitepokrenutajezasvatridota-dazaštićenamesnaproizvodastimedajenovizahtjevzaregistracijuoznakeslavonskogkulena/kulina,sukladnozakonskimpromjenamasadapodnijelaudrugaproizvođača,dokjekoddrniškogpršutaumjestopostojećezaštićeneoznake izvornostipodnesenzahtjevza registracijuzaštićeneoznakezemljopisnogpodrijetla.Naime,premanovimpropisimazasvepostojećeoznakeizvornostiregistriranenakon1.svibnja2004.bilojeonemogućenodapodručjeproizvodnjesirovinebudešireodpodručjaproizvodnjesamogproizvoda,štouslučajudrniškogpršutanijebilomogućeosiguratinalokalnojrazini.Zaistarskipršut,kojijepostarojproceduribiozaštićenprijenavedenogdatuma,kodobnoveregistracijeoznakeizvornostidopuštenodasirovinamožepotjecatiiizvanIstre,izpo-dručjakojasunavedenauSpecifikacijiproizvoda.Premanovojzakonskojprocedurinaknadnosupodneseniizahtjevizaregistracijuzaštićeneoznakezemljopisnogpodrijetlazabaranjskikulen,tekrčkiidalmatinskipršut.

Osobine sirovine i finalnog proizvoda zaštićenih mesnih proizvoda RHSlavonskikulen

Nazivproizvoda‘Slavonskikulen’/‘Slavonskikulin’registriranjekaoOznakazemljopisnogpo-drijetlananacionalnojrazini02.09.2013.(NN130/13);zahtjevzaregistracijupodnijela jeUdrugaSlavonskidomaćikulen–kulinizBošnjaka.

Slavonski kulen ili kulin je trajna kobasica proizvedena odmješavine najkvalitetnijih dijelovasvinjskogmesa,leđneslanine,soliizačina(slatkailjutamljevenazačinskapaprikaičešnjak)kojasenadjevauslijeposvinjskocrijevoitijekomnajmanje150danapodvrgavasukcesivnimprocesimafermentacije,hladnogdimljenja,sušenjaizrenja.Proizvodnjajesezonska,odpočetkastudenogdokoncaožujkasvakegodineiucijelostisemoraodvijatinapodručjuSlavonije,unutaradministra-tivnihgranicažupanija,gradovaiopćinanavedenihuSpecifikaciji.ProizvodiseisključivoodsvinjaoprašenihiutovljenihnapodručjuSlavonije.Dozvoljenojekorištenjepotomakaautohtonepasminecrneslavonskesvinje,čistihpasminavelikijorkširišvedskilandrasizudomaćenoguzgoja,dvopa-sminskihipovratnihkrižanacanavedenihpasmina,tetropasminskihkrižanacanavedenihpasminaspasminomdurok.Dozvoljenojekorištenjemuškihkastrataiženskihgrla(nazimiceiizlučenemladekrmače)udobiod12do20mjeseci,najmanjezavršnemase140kg.

ZreliSlavonskikulen/kulinjeizvanavaljkastogizgledaioblikakojimoževariratiovisnoove-ličiniiobujmusvinjskogslijepogcrijeva,jednoličnesvijetlodotamnosmeđebojebezmrlja,naborai pukotina,povezanvezomodkonopljanih vlakanakoji seusijecauprirodnenaborecrijeva.Napresjekujeskladnogizgleda,dobropovezanihmesnihimasnihčesticabezsuvišnihvezivno-tkivnihostataka,svijetlodotamnocrvenebojeosimmasnihdijelovakojisubijeledonarančasteboje,beziliblagonaglašenogtamnogvanjskogruba.Mirisjeugodan,izvanapodimubjelogoričnogdrvetaa u unutrašnjosti po fermentiranom svinjskommesu, začinskoj paprici i češnjaku uz blagu notudima.Konzistencijamuječvrsta,nedrobiva,dobrosenarezujeilakožvače.Okusjeintenzivanikarakterističanpofermentiranomzrelomsvinjskommesu,slaniljutbezkiselosti,gorčineilidrugihnesvojstvenihokusakojisuposljedicakvarailigrešakauproizvodnji.Nakongutanja,uustimaostajedugotrajnaaromaproizvoda.Utrenutkustavljanjauprometfinalniproizvodmoratežitinajmanje900giimatisljedećafizikalno-kemijskasvojstva:sadržajvodedo40%,udiomastido35%iaktivitetvode(aw)ispod0,90. Baranjskikulen

Nazivproizvoda‘Baranjskikulen’registriranjekaoOznakazemljopisnogpodrijetlananacional-nojrazini20.07.2012.(NN86/12);zahtjevzaregistracijupodnijela jeUdrugaproizvođačakulena-BaranjskikulenizBelogManastira.


37

Baranjskikulenjefermentiranatrajnakobasica,proizvododusitnjenogsvinjskogmesa,začinje-nogmljevenompaprikomibijelimlukomtepaprom,napunjenogusvinjskoslijepocrijevo.Fermenta-cijatrajenajmanje90dana.SirovinazaproizvodnjuBaranjskogkulenadobivaseodmesaizlučenihkrmača ili težihsvinja izproduženog tova.Pasmina/genotipsvinjanijepropisan.Cijeli tehnološkipostupakproizvodnjeobaveznoseodvijanapodručjuBaranje,kako jedefiniranouSpecifikaciji.Svinjskomeso imasno tkivokojiseupotrebljavajuuproizvodnjiBaranjskogkulenamogu,alinemorajubitiproizvedeninafarmamauBaranji.

Baranjskikulenovalnajeoblikaičvrstekonzistencije,bezzamjetnihoštećenjaimrljateznačaj-nijeprisutnostiplijesninaovitku.Oblikjeodređenovitkomkojijeupotpunostiispunjensmjesom.Te-žinagotovogproizvodaiznosiminimalno0,80kg.Napresjekuimakarakterističnoujednačenizgled,što sepostiže korištenjemuvijek iste granulacije od8mmprilikomusitnjavanjamesaupripravinadjeva.Sastojcinadjevasuravnomjernoraspoređeniimeđusobnočvrstopovezani,anapresjekunemašupljinaipukotina.Morabitizadovoljavajućečvrstoće(jedrine),štoznačidasepodpritiskomnesmijeugibatinisavijatikadasepritisakobavljasobakraja.Izvanajesvijetlodotamnosmeđeboje,anapresjekuvariraodsvijetlodotamnocrvenebojekojapotječeodmljevenepaprikeiusitnje-nogmesa.Dominiramirispodimu,karakterističanzaproizvodeodmesakojisepodvrgavajuhlad-nomdimljenju.Okusmujeblagoljut,zbogdodatkamljevenepaprike,skarakterističnomaromomdimljenog fermentiranogmesakojunadopunjujedodanibijeli luk ipaparkojinesmijudominirati.Dodatakpaprajespecifičnostinenailaziseuproizvodnjikulenaudrugimpodručjima.Kemijskisa-stavgotovogproizvodavarirasobziromnanjegovustarost,anakrajufazezrenjamorasadržavati:maksimalno40%vlage,minimalno29%bjelančevinaimaksimalno25%masti.

Istarskipršut

Naziv proizvoda ‘Istarski pršut’ registriran je kao Oznaka izvornosti na nacionalnoj razini16.03.2011.(NN31/11);zahtjevzaregistracijupodnijelajeUdrugaproizvođačaistarskogpršutaizPazina.

Istarskipršutjetrajnisuhomesnatiproizvododsvinjskogbutabezkožeipotkožnogmasnogtki-vasazdjeličnimkostima,suhosalamurenmorskomsoliizačinima,sušennazrakuibezdimljenja,podvrgnutprocesimasušenjaizrenjakojitrajunajmanjegodinudana.Proizvodiseodbutovasvinja:potomakaroditeljačistokrvnihpasminašvedskoglandrasa,njemačkoglandrasaivelikogjorkširaizudomaćenoguzgoja,dvopasminskihkrižanacaizmeđunavedenihpasmina,povratnihkrižanacaiz-međunavedenihpasmina,tetropasminskihkrižanacaizmeđuF1generacije(landrasxvelikijorkšir)xdurokpasmina.Svinjemorajubitiutovljenedotjelesnemaseod180kg±10%istarenajmanje9mjeseci.Masaobrađenihbutovamorabitivećaod13kg.Dozvoljenajesamouporabanazimicaikastrata.Tehnologijauzgojamorabitiusmjerenakaosiguranjuumjerenihprirastaidobivanjuštomanjemasnihteškihsvinja,odnosnosvinjadobrorazvijenihbutova.Hranidbasvinjautovuzapro-izvodnju istarskogpršutaodvijasekrmnimsmjesama.Svisastojcikrmnesmjeseosimminerala,vitaminaiostalihaditiva,morajupotjecatispodručjanakojemjedozvoljenaproizvodnjasirovine.Podrijetlosvihsastojakamorabiti sljedivoodmjestaproizvodnjedostaje iprovjerenoodstraneovlaštenogtijelazaprovjerusukladnosti.Uzadnjojfazitova(iznad110kg)mogućejedo50%ku-kuruzazamijenitiječmom.Osimtoga,uhranidbisvinjamogusekoristitipšenicailipšeničneposije,svježadjetelinailucerna,bundeve,kupusnjače,stočnarepa,repinirezanci,sirutkaikuhanikrumpir.Za tovsvinjazabranjeno je koristiti pivski trop,pomije i otpatkeklaoničke industrije.Proizvodnjaistarskogpršuta,počevšiodfazesoljenjapadonjegovogstavljanjanatržište,uključujućifazure-zanjaradiporcioniranjaipakiranjauciljudaljnjeprodaje,moraseodvijatiunutaradministrativnihgranicaIstarskežupanije,uziznimkuotokakojipripadajuIstarskojžupaniji,nakojimaproizvodnjanijedozvoljena.PodručjeproizvodnjesirovinenamijenjeneproizvodnjiIstarskogpršutaograničenojenažupanijeuRepubliciHrvatskoj: Istarska,Primorsko-goranska(ograničenosamonakopnenidio,bezotoka),Karlovačka,Sisačko-moslavačka,Zagrebačka,Bjelovarsko-bilogorska,Koprivnič-ko-križevačka,Međimurska,Virovitičko-podravska,Požeško-slavonska,Brodsko-posavska,Osječ-ko-baranjskaiVukovarsko-srijemska.


38

Utrenutkustavljanjauprometistarskipršutmorazadovoljavatisljedećeorganolpetičke,odno-snofizikalno-kemijskezahtjeve:a) izduženogpravilnogoblikatipičnogzaistarskipršut,bezkožeosimudijeluispodskočnogzgloba,pravilnozaobljenogruba,ravnihpovršinakojesučisteilisna-slagamaplijesniutankomsloju,apukotinenastaletijekomzrenjamogubitipremazanezaštitnomsmjesom;b)mišićno tkivonapresjekumorabiti jednoličneružičasto-crvenebojebeznaglašenihdiskoloracija,amasnotkivomorabitibijeleboje;c)napoprečnompresjekumišićisumeđusobnopo-vezani,apovršinemasnogtkivaizmeđumišićamale;d)čvrstog,neelastičnog,tamnogpovršinskogrubakojinijepretvrdidebeotakodaomogućavalaganoipravilnonarezivanje,dokjemišićnotkivouunutrašnjostibezvećihostatakavezivnogtkivaimekekonzistencije;e)karakterističnogizrazitogmirisanaosušenozrelosvinjskomeso izačinskobiljekojimje tretiran,bezprimjesanepoželjnihmirisa;f)izrazitopunogokusa,bezkiselkastih,gorkihidrugihstranihokusateumjereneslanosti;g)puneiintenzivnearome,beztragovaužeglostiilidrugihstranihokusa,nastalihkaoposljedicakva-renjailinepravilnogpostupkaproizvodnje;h)sadržajvodemorabitimanjiod55%,natrijevogkloridamanjiod8%,aaktivnostvode(aw)morabitiispod0,93.Masaistarskogpršutautrenutkustavljanjanatržištemoraiznositinajmanje7kg. Drniškipršut

Nazivproizvoda‘Drniškipršut’registriranjekaoOznakazemljopisnogpodrijetlananacionalnojrazini28.03.2012.(NN55/12);zahtjevzaregistracijupodnijelajeUdrugaproizvođačadrniškogpr-šutaizDrniša.

Drniškipršutjekrupnommorskomsoljusoljen,prešan,hladnodimljenisušensvinjskibutobra-đenbezzdjeličnihkostiinožice,proizvedentijekomvremenskogperiodaodminimalno12mjeseciuograničenomzemljopisnompodručju iuskladusuvjetimaproizvodnje, kontrole ioznačavanjaproizvodakojepropisujeSpecifikacijaproizvoda.Minimalna težinaobrađenogbuta iznosi 11kg.Pasmina/genotipsvinjanisupropisani.Hranidbatovljenikasvinjazaproizvodnjudrniškogpršutajekonvencionalnaiuskladusazakonskimodredbamaizpodručjakakvoćestočnehrane.Upodručjuproizvodnjedrniškogpršutamorajuseodvijatisvefazeproizvodnjedrniškogpršuta,osimuzgoja,tova,klanjaiklaoničkeobradesvinjazaproizvodnjupršuta.PodručjeproizvodnjedrniškogpršutanalaziseunutaradministrativnihgranicaGradaDrnišaisusjednihopćinaPromina,Ružić,UnešićiBiskupija.

Gotovproizvodimakarakterističanizgledpršuta,bezzdjeličnihkostiinožice,tedijelakožeima-snogtkivasunutrašnjestranebuta,pravilnozaobljenogdonjegruba.Izvananesmijeimatividljivihoštećenja,apovanjskojpovršinimogusenalazitiostacitankogslojaplijesni.Utrenutkustavljanjauprometdrniškipršutmoraimatisljedećaorganoleptičkaifizikalno-kemijskasvojstva:a)jednoličnaintenzivnarubin-crvenabojanareska,osimbjelineupodručjumasnogtkiva;b)intenzivanmiriszre-log,blagodimljenogsušenogsvinjskogmesa,bezstranihmirisa;c)dobrumeđusobnupovezanostmišićanapoprečnompresjekuuzpovoljnustrukturu i laku rezljivost, i nepretvrdi rubpršuta;d)karakterističnistupanjosušenostialiujednolakažvačnosttakodajezalogajbrzospremanzaguta-njeuslijedpovoljnesočnostiitečnosti;e)puniblagoslatkastiokus,umjereneslanosti;nakončijeggutanjazaostajeugodanipostojanolfaktorijalni/gustatorniosjetaromepršuta,bezkiselosti,gorčineiliužeglosti;f)Sadržajvlagemorabitiispod40%,NaCl-ado7%,uzaktivnostvodeispod0,90;g)Masadrniškogpršutautrenutkustavljanjanatržištemoraiznositinajmanje6,5kg. Dalmatinskipršut

Nazivproizvoda‘Dalmatinskipršut’registriranjekaoOznakazemljopisnogpodrijetlananacio-nalnojrazini28.03.2012.(NN55/12);zahtjevzaregistracijupodnijelajeUdrugadalmatinskipršutizSplita.

Dalmatinskipršutjetrajansuhomesnatiproizvodproizvedenodsvinjskogbutaskosti,kožomipotkožnimmasnimtkivom,suhosoljenmorskomsolju,dimljenblagimizgaranjemtvrdogdrvabukve,hrastailigraba,tepodvrgnutprocesusušenjaizrenjautrajanjuodnajmanjegodinudana.Dalmatin-skipršutsmijeseproizvoditiodsvježihbutovaskostidobivenihodsvinjakojesupotomcikomerci-jalnihmesnatihpasmina,križanacaililinijaodnosnonjihovihkrižanacaubilokojojkombinaciji.Masa


39

obrađenogbutamora iznositinajmanje11kg.Proizvodnjadalmatinskogpršuta,počevšiod fazesoljenjadogotovogproizvodaspremnogzastavljanjenatržište,moraseodvijatiunutardefiniranogzemljopisnogpodručja(gradovaiopćina)napodručjudalmatinskihžupanijaigradaNovalje.

Gotovproizvodseodlikujeosebujnomaromom,blagimslanimokusom,jednoličnomcrvenombojommesaipoželjnomkonzistencijom.Nesmijesadržavatinikakvedodatkeosimmorskesoli.Utrenutkustavljanjanatržištemoraposjedovatisljedećasenzorskasvojstva:a)vanjskiizgled–pršutmorabitipravilnooblikovan,bezpukotina,zarezotinaivisećihdijelovamišićaikože,tebezvelikihnaboranakoži;b)presjek:potkožnomasnotkivomorabitibijeledoružičasto-bijeleboje,amišićnotkivo jednoličnecrvenedosvijetlocrveneboje;c)miris:ugodnearomenafermentirano,usoljeno,suhoidimljenosvinjskomeso,bezstranihmirisa(katran,nafta,svježemeso,mokrailisuhatrava);mirisdimamorabitiblagoizražen;d)okus:blagoslankastilislan;preslanpršut,kiselkastogorakiliisprepletenainedefiniranamješavinaokusanijedozvoljena;e)žvakaćakonzistencija:mekana,doktvrdakonzistencijanijeprihvatljivakaoniminimalnatopivost.Osimnavedenihsenzorskihsvojstava,dalmatinskipršutmoraposjedovatisljedećakemijskasvojstva:a)sadržajvode40do55%;b)aktiv-nostvode(aw)ispod0,93;c)sadržajsoli(NaCl)4,5do7,5%.Masadalmatinskogpršutautrenutkustavljanjanatržištemoraiznositinajmanje6,5kg.

Krčkipršut

Nazivproizvoda‘Krčkipršut’registriranjekaoOznakazemljopisnogpodrijetlananacionalnojrazini28.03.2012.(NN55/12);zahtjevzaregistracijupodnijelajeMesnica–market„Žužić“izKrka.

Krčkipršutjetrajansuhomesnatiproizvododsvinjskogbutabezzdjeličnihkosti,suhosalamurenmorskomsolju izačinima,sušennazrakubezdimljenjatepodvrgnutprocesimasušenjaizrenjau trajanjuodnajmanjegodinudana.Krčkipršutsmijeseproizvoditiodsvježihbutovadobivenihodsvinjakojesupotomcikomercijalnihmesnatihpasmina,križanacaililinijaodnosnonjihovihkri-žanacaubilokojojkombinaciji.Masasvježegbutakojiserabizaproizvodnjukrčkogpršutamoraiznositinajmanje12kilograma.ProizvodnjajeograničenajeisključivonapodručjeotokaKrka,bezpripadajućihotočića.

Utrenutkustavljanjanatržište,senzorskasvojstvakrčkogpršutamorajuodgovaratisljedećimzahtjevima:a)vanjskiizgled:kruškolikogoblika,pravilnozaobljenogruba,bezdistalnogdijela(nogi-ce),bezvisećihdijelovaipukotinanaotvorenoj-medijalnojstrani,odnosnodrugihnedostatakakojibimoglidovestiupitanjeizgledproizvoda,sograničenjemotvorenogmišićnogtkivaispodglavebe-drenekostidonajviše12cmduljine.Pukotinenastaletijekomzrenjamogubitipremazanezaštitnomsmjesom;b)okusimiris:slatkogiliumjerenoslanogokusa,blagekarakterističnearomezazrelosušenosvinjskomeso;c)poprečnipresjek:meso jednolične ružičastedocrvenebojeprošaranodijelovimamasnogtkivabijeleboje;d)konzistencija:mekekonzistencijekojaomogućavapravilnonarezivanje,bezčvrstog,neelastičnogitamnogpovršinskogruba;e)masa:većaod6,5kilograma;f)kemijskiparametri:voda:40%-60%,natrijevklorid:4%-8%,aktivnostvode(aw)-ispod0,93.

Zaključna razmatranja Izprikazanihpodatakaoosnovnimkarakteristikamasirovinezaproizvodnjuzaštićenihmesnihproizvodavidljivojedasezaproizvodnjuslavonskogkulena/kulinaiistarskogpršutamorajukoristititovljenicitočnoodređenih,upravilustresnootpornihpasminasvinjainjihovihkrižancaizdomaćeguzgoja.Kodstresnootpornihsvinjauobičajenipred-klaoničkiiklaoničkipostupciupraviluosigura-vajunormalantijekmišićneglikolizepost mortemidobivanjemesavisokekakvoćekojejepodesnozapreraduusuhomesnateikobasičarskeproizvode.Uzto,određeneosobinemesanekihoddo-zvoljenihpasminasvinja,poputvisokogudjelaintramuskularnemastikodcrneslavonskepasmineiduroka,predstavljajudodatnuprednostpripreraditakvesirovineudugo-zrijućeproizvodepoputkulenailipršutazbogpovoljnogutjecajanarazvojaromefinalnogproizvoda.Propisanaminimalnadobi/ilizavršnamasatovljenikauvjetujekorištenjesamozrelogmesasmanjimudjelomvodeivišimudjelommasnoće, što generalno pogoduje sušenjumesa i završnim organoleptičkim svojstvima


40

proizvoda.Zadovoljavanjenavedenihuvjetakrozproduženitovomogućavapritomdobivanjemanjemasnihsvinjapotrebnezavršnemase.Određenespecifičnostiuhranidbidodatnomogubitiusmje-renenakorištenjeraznovrsnihtradicionalnihkrmiva,kaoprimjericeprihranidbisvinjazaproizvodnjubutovazaistarskipršut.Preradommesaženskihkategorijaikastratasprječavasemogućapojavamirisanerastaumesu/proizvodima.

Kodostalihzaštićenihproizvoda,kriterijigledesirovinemanjesustrogitenepostojeposebnizahtjevigledeodređenoggenotipai/ilipodrijetlasvinja/buta.Zaproizvodnjubaranjskogkulenapro-pisanajesamoklaoničkakategorijatovljenika,dokzahtjevigledesirovineuproizvodnjidrniškog,dalmatinskogikrčkogpršutakrećutekodrazinebutaiodnosesenaminimalnumasui/ilisvježinu,pHmesa iprekrivenostbutamasnimtkivom.Upravilusekoristesebutovikomercijalnihmesnihpasminaizkonvencionalnogtova.

Temeljemprikazanogvidljivojedaseproizvodnjaslavonskogkulena/kulinai istarskogpršutatemeljiisključivonadomaćojsirovinidoksezaproizvodnjudrniškog,dalmatinskogikrčkogpršutamožekoristitidomaćasirovinai/ilisirovinaproizvedenaizvanRH.Većeuključivanjedomaćihpro-izvođačasvinjauširenjesirovinskebazezaproizvodnjuautohtonihzaštićenihmesnihproizvoda,nedvojbenobipolučilopozitivneučinke,kakonakakvoćuiimidžsamihproizvodatakoinakonku-rentnostdomaćegsvinjogojstva.Međutim,realnemogućnostiovakvesinergijeumnogomeoviseouvjetimanadomaćemtržištusvinjskogmesaizemljamauokruženju.

Korišteni izvorihttp://www.mps.hr-Specifikacijeproizvoda:Istarskipršut,Slavonskikulen/Slavonskikulin,Drniškipršut,Baranjskikulen,Dalmatinskipršut,Krčkipršut

http://www.nn.hr/-Zakonohrani,Zakonooznakamaizvornosti,oznakamazemljopisnogpodrijetlai oznakama tradicionalnogugledapoljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,Zakono zaštićenimoznakamaizvornosti,zaštićenimoznakamazemljopisnogpodrijetlaizajamčenotradicionalnimspe-cijalitetimapoljoprivrednihiprehrambenihproizvoda,Objaveregistriranihnazivaioznaka


41

KAKO PROIZVESTI VISOKO VRIJEDNE SVINJE ?

Hans Peter Bäck

Styriabrid GmbH, Schulstraße 14, St. Veit am Vogau

Proizvodnjasvinjaseuzadnjimdesetljećimaiztemeljapromijenila.Prijejebilomogućeurela-tivnomalimproizvodnimjedinicamastvoritidobitštojeudanašnjevrijemeumnogimslučajevimateškopostići.TrenutnostojimopredčinjenicomdajeuskorousvimregijamaEuropebrojnostanjesvinjauopadanjuipadsejedvauravnotežujepovećanjemproizvodnihrezultata.

Međutim,pogrešnojevjerovanjedamanjagospodarstvavišenisukonkurentnanatržištu.Ueu-ropskojusporedbivrlomalaaustrijskasvinjogojskagospodarstvakrenulasuputemkojiimosiguravarelativnodobroupravljanje.

Ključnifaktorzatoje:

1)dobarpristupznanjuputemsavjetovanja

2)rastgospodarstavasmalozaduživanja

3)genetikakojaodgovaratržištu

4)dobra,uglavnomvlastitahrana

5)marketingurukamapoljoprivrednika

Štajerska proizvodnja svinja je izgradnjom dobro funkcionalnog savjetovanja napravila velikikoraknaprijed.SulaskomuEUdobilasusesredstvazasufinanciranje„savjetovanjasvinjogojacaŠtajerske“.

Napočetkusavjetodavneofenzivebilo jepotrebnonagospodarstvimanapravitistrukturuko-jombisepostiglavećaproizvodnja.Napunomjestaproizvodnjaseodvijalaujedinicamakojenisudopuštaleodvajanjepremastarosnimskupinamaipremaraznimkategorijamaživotinja.Takodajebilouobičajenodajeuistomprostoruiprasilišteiuzgojprasadi.Takvisustavisusedugoodržaliifunkcioniralizbogčinjenicedajetadabiomalipritisakbolesti.

Pojavomcirkovirusnih infekcijasvinja(PCV2)mnogosetogapromijenilo iusadiloseuglavepoljoprivrednicimapojmovekaoštosu„prometsvinja“ibiosigurnost.

Danassmonakonstvaranjatemelja,tenakonpromjenapotaknutihpojavomnovihbolesti,došliufazuoptimuma.Prijenisubiliodvelikevažnostiresursiihranakaoštosudanas.Sadazbogveli-kogporastacijenažitaricaisoje,kaoigorivaipomoćnihsredstava,imajutrajanutjecajnaimovinskostanjegospodarstva.

Praviprimjerjehranidba.Jedvakojegospodarstvojeznalosastavikvalitetukukuruza,žitaricaisoje.Prijevišeod10godinapočeloseanaliziratinamikotoksinejerjeuočenutjecajkanibalizmaiproizvodnedepresije.

Danassedodatnojakopunoanalizirasastavkaoštojeudioproteinaiaminokiselina.Neznatikojisadržajimajuglavniprehrambenisastojciznačidasemoraraditiunutarmarginasigurnosti,dasenegubinaproizvodnjiikvalitetitrebabitimalovišesojeiliboljeizbalansiranimineralnidodaci.Alisigurnosnemarginekoštajunovaca,atonijeuvijek na raspolaganju u neograničenim količinama.

Utomeležitajnazaštomanjaisrednjagospodarstvamoguimatiosiguraneprihode,imajuzna-njeiprimjenjujugaupraksi.


42

ORGANIZACIJA PROIZVODNJE NA OBITELJSKOM GOSPODARSTVU

Dejan Tkalčec

Vel d.o.o., Varaždin

Farmumožemopodijelitinačetiribitnadijela:• pripustilišteičekalište• prasilište• uzgajalište• tovilište

Pripustilište i čekalište Upripustilištuvršimootkrivanjeestrusaiumjetnoosjemenjivanjeplotkinja,štojepoželjnoraditiuzupotrebunerasta,itonanačindaakojemogućezavrijemeosjemenjivanjaneraststojiispredkrmača.Umjetnoosjemenjivanjeplotkinja sevršiodmahpootkrivanjuestrusa,unaprijedpripre-mljenimhladnimsjemenomkojesečuvaukonzervatorunatemp.od16–17°C.Vrlojebitnodajeplotkinjauvrijemeosjemenjivanjauindividualnomboksu,anerastisprednje.Osjemenjivanjesevršikadplotkinjapokazujereakcijunanerastatejasneznakoveestrusa(otečenaizacrvenjenastidnica,prisutnasluz,podizanjeušiju,reakcijanapritisakrukomnaleđa…).Plotkinjujepoželjnoosjemenitiidočetiriputa(krmačupootkrivanjupadočetvrtogdanaako„stoji“,nazimicuprviputaosjemenitikada„stoji“popodne,drugiitrećidan).Prijeosjemenjivanjapoželjnojepapirnatimubrusomobrisatistidnicu,tekoristitijednokratnikatetersačepom.Nakonaplikacijesjemenapotrebnojekateterza-čepitiiostavitiokodvadesetminutauplotkinji,apotomgaizvaditi.Ovakavnačinotkrivanjaestrusaiosjemenjivanjadonosivisokukoncepcijuivećibrojprasadiuleglu.Nazimiceseosjemenjujuod120-160kgtjelesnetežineistarostinajmanje210dana,apoželjnojedasuprijeosjemenjivanjavakciniraneprotivparvoviroze.Nazimicesevakcinirajunakonštonavršesedammjesecistarosti.

Ishrana plotkinja Odbitekrmačesenadanodbićanehrane,asljedećedanedoulaskauestrusimsedajeoko5kghranezadojnekrmače.Nakonosjemenji-vanjaplotkinjesehraneovisnookondicijisa2,5

Slika 1. Nerast ispred krmača Slika 2. Osjemenjivanje krmača


43

–3kghranezadojnekrmače.Nakonutvrđivanjagraviditeta(30-35dana)krmačesedržegrupnoihranehranomzasuprasnekrmačedo90-togdanagraviditeta,kadaihjepotrebnovitamini-ziratiipovećatiimhranuna3,5–4kgzadojnekrmače.Plotkinjekoježelimouvestiuestrus(nazimiceikrmačekojenisugravid-ne),potrebnojeizmiješatiugrupnomboksu,aakojemogućeipreselitiihudrugiprostorioduzetiimhranuprvidan.Zatimimpovećatihranuteihstimuliratiuzpomoćnerastatragača.

Prasilište Prijeulaskakrmačaobaveznojepranjeidezinfekcijacije-lesobe .Ako jemogućekrmačeprijeulaskauprasilište trebaopratitepreventivnoočistitiodparazita.Prilikomprasenjakrmačinakonprvogprasetatrebaapliciratioksitocinilinekidrugipreparatkojipotičetrudove.Prasetrebaočistitiodsluzi,pupkovinuodrezatiiosušitinekimodprašakakojisekoristezatunamjenu,testavitinagrijaćupločuilipodgrijaćužarulju.Ukolikoporodtrajeduljeoddvasatapotrebnojeponovitiok-sitocin,aakojerazmakizmeđudvaprasetavećiodpolasatapotrebnojerukompomoćikrmačipriprasenju.Osušenuprasadtrebastavitidasiše,aprasadijepozavršetkuprasenjapotrebnoizbrusitizubićeikupiratirepove(termokauterom). Pozavršetkuprasenjapotrebnojeizvagatileglo,prebrojitiM/Žtemrtvorođenuprasadipodatkeupisatiulistuprasenjailistuiznadkrmače.Dočetvrtogdanastarostiprasadjepotrebnokastriratiteapliciratiželjezoivitamine(možesesveobavitiuistomdanu).Uprasilištujepotrebnoimatidvijetemperaturezakrmače18–20°C,zaprasad28–30°C. Izvelikih legala (12komada i više)potrebno jeprebaciti jaču,većuprasadkrmačismanjimbrojemprasadi,najkasnijetrećidannakonprasenjaitoupisatinaobjeliste.Ukolikoimamoslabijuprasaduvišelegalapotrebnojekrmačikojaimakrupnuprasadidovoljnomlijeka,stavitislabupra-sadizdrugihlegala,anjezinuprasadrasporeditiudrugalegla,unutar48satipozavršetkuprasenja.Takovojslabijojprasaditrebadatikolostralnipripravak(npr.Sparkodan..).Prihranuprasadisapred-starteromzapočetisa3-4danastarosti,vrlomalimkoličinamateimomogućitipristupsvježojvodivećodprvogdana.Prasadodbijatisoko28danastarostiitežinomodnajmanje6kg.Preporučasevakcinacijakrmačaprotivparvoviroze14dananakonprasenja.Prijeodbijanjapotrebnojevitamini-ziratikrmače,aprasadnaodbićutretiratiantiparazitikom.Kododbijanjapotrebnojeisprazniticijelusobutejeopratiidezinficiratiprijeponovnognaseljavanja.

Ishrana krmača: Odulaskakrmačeuprasilište(5danaprijeprasenja)doprasenjasmanjivatiod2kgdo0,5kg,anadanprasenjadatisamovodu.

Slika 3. Prasadi je osiguran topliji dio boksa

Tablica 1. Hranidba krmača nakon prasenja

1danpoprasenju2kgpodanu2danpoprasenju2kgpodanu

3danpoprasenju2,5kgpodanu4danpoprasenju2,5kgpodanu5danpoprasenju3,0kgpodanu6danpoprasenju3,5kgpodanu7-10danodprasenju4,0kgdanu

11-13danpoprasenju4,5kgpodanu14-15danpoprasenju5,0kgpodanu16danapoprasenjunadaljepovolji


44

Krmačehranitiminimalnotriputanadan,akojemogućepetputa.Krmačamaslabijekondicijepotrebnojeranijepovećatikoličinuhrane.

Uzgajalište Prijeulaskaprasadiuuzgajalištepotrebnojeprostorijuopratiidezinficirati.Prijeulaskaprasadiuuzgajalištesobasemoraugrijatina24°C(minimalno2°Cvišenegoštojebilouprasilištu),aneposrednoprijeulaskaprasadiuhranilicestavitipredstarteripustitivodunapojilici,kakobiprasadshvatilagdjetrebapitialiistovremenoiuriniratiiblatiti,napunidiopodabacitimalopredstartera.Prasadsehraniprvihtjedandanahranomizprasilišta,s12kgsastarterom,iza20kgsagroveromilipremadogovorusaproizvođačemhraneilipremiksa.

Kodulaskaprasadsemiješaštomanje,anajboljejedasespajapo2–3legla.Uvijekjepotreb-noostavitijedanboksprazanzakasnijesakupljanjeslabijeprasadi.Naulaskuuodgajališteprasadsetrebasortiratipremaspoluitežini.

Popotrebislabijaprasadćeseduljeostavitinapredstarteru.Uprvihnekolikodanapreseljenjauuzgajališteprasadipreventivnokrozvodudativitamine,apopotrebi iodgovarajućuantibiotskupreventivu.Najmanje jednomtjednopotrebno jeprasadsortirati (slabijuprasad izvlačitiuzanjihpredviđenboks).Uuzgajalištusvakodnevnokontroliratiradpojilicaihranilicateistepodešavatitakodaprasadimadovoljnohrane,alidajenerasipa.Svakasobauuzgajalištunavratimatrebaimatilistnakojiseupisujedatumulazagrupe,brojkomada,težinanaulazuteseevidentirajusveterapije,uginućaipreseljenjaodojaka.

Slika 4. Uzgajalište pripremljeno za useljavanje Slika 5. Uzgajalište sa „grijanim prostorom“ za prasad

Tovilište

Prijenaseljavanjaodojakautovobjekatmorabitiopranidezinficiran,poželjnojedabudezagri-janna22°C(minimalno2°Cvišenegouuzgajalištu).Utovstavljatiispravnuprasadtežineoko30kg,hranitijeprvitjedanakojemogućehranomizodgoja,azatimhranomzatovnesvinje.Osiguratinajmanje0,60m2potovljeniku.Preventivnokrozvodudatiantibiotik,poulazuutovnaročitoakoprasadnijeizistoguzgoja.Odojketrebasortiratipoveličini ispoluodmahkodulaza,teosiguratiprazanbokszaizdvajanjeonihkojizaostajuurastu.Svakasobanavratimamoraimatilistnakojempišedatumulaza,prosječnatežina,očekivanidatumizlazana100dana,analistuseevidentirajuisveterapijeiuginućaunutarsobe.Nakonpražnjenjasobe,aprijeulazanovogturnusatovilištetrebatemeljitoopratiidezinficirati.


45

Biosigurnosne mjere Poželjnojedanafarmuneulazeposjetiociiljudisastranevećsamoonikojiradesaživotinjamailiosobekojećedobitiodgovarajućuopremuzaulazakufarmu.Osobekojeulazeufarmunesmijubitibarem48satiprijeulaskanafarmuukontaktusasvinjama.

Naulazuufarmutrebabitikolnadezbarijera,temaladezbarijeranaulazuuobjekt.Trebavoditibriguoobnavljanjudezbarijera,kaoiprovođenjumjeraDDD-a,kakobiseizbjegliproblemisain-sektimaiglodavcimakaoibolestimakojeoniprenose,avrlojebitnoidajeokoobjektanapravljenbiosigurnosnipojas(skinutslojzemljeistavljenkrupanšljunakuzobjekat).MjereDDD-atrebapro-vodititakodaseonemogućiulazakglodavacauobjekte.Ljudikojiradeufarmisenesmijukretatiuradnojodjećiiobućiizvanfarme.


46

DRŽANJE SVINJA NA DUBOKOJ STELJI

Vladimir Margeta, Kristina Budimir

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31 000 Osijek; [email protected]

Uvod Suvremenasvinjogojskaproizvodnjatemeljisenavisokimproizvodnimrezultatimauzštonižetroškoveproizvodnje,očemuuznatnojmjeriovisiuspješnostiekonomičnost.Međutim,visokain-tenzifikacijaproizvodnihitehnološkihprocesausvinjogojstvuimalajezaposljedicuiniznepovoljnihčimbenika,odkojihdanaskaonajznačajnijenavodimoopadanjeotpornostiplemenitihpasmina itipovasvinja,slabijaklaoničkasvojstvazaklanihsvinjskihtrupovaisvinjskogmesa,akaojedanodnajvećihproblemanavodisenepovoljniučinaknadobrobitizdravlježivotinjatenaokoliš.Naglasakkojiseuzadnjevrijemestavljanadobrobit izdravljesvinja,kaoinaekološkiaspektproizvodnjesvinjskogmesa,iduuprilogiznalaženjutzv.alternativnihnačinadržanjasvinjakojićeudovoljitina-vedenimkriterijima,alibeznegativnogučinkanavisinuiuspješnostproizvodnje.Primjenadubokesteljekoddržanjasvinjasvevišedobivanaznačaju,posebiceuzemljamakoje imajuspecifičnegeografskeiklimatskeuvjetekaoikodproizvođačakojinisuustanjuispunititehnološko-tehničkekriterijeintenzivnogsvinjogojstva,štojeslučajsnašomzemljom.Nepovoljniklimatskiuvjetiograni-čavajućisučimbenikrazvojaiprovedbevisokointenziviranihproizvodnihsustavakojibiupotpuno-stibilikonkurentnisvinjogojstvusjeverozapadniheuropskihzemalja.StrukturaiveličinaobiteljskihgospodarstavakaotemeljnihnositeljasvinjogojskeproizvodnjeuHrvatskojnemogujamčitidaćeseuskorijojbudućnostidostićirazinaintenzivnesvinjogojskeproizvodnjekojabiomogućilanjihovopstanakiznačajnijuulogunaglobalnomtržištu.Stogajezaopstanaksvinjogojstvanaobiteljskimgospodarstvima,nužnorazvijatialternativneproizvodnesustavekojićedanašnjenedostatkenašihobiteljskihgospodarstavainjihovespecifičnostipretvoritiunjihoveprednosti.Upravojedržanjesvi-njanadubokojsteljijedanodtakvih,prihvatljivihiprikladnihproizvodnihsustava.

Sustavi držanja svinja na dubokoj stelji Poddržanjemsvinjanadubokojsteljipodrazumijevamoproizvodno-tehnološkiproceskojiseodvijanadrazličitimkategorijamasvinjauobjektimailioborimakojisenastirunekimodbrojnihma-terijalazanastiranje(slama,piljevina,drvenastrugotina,pijesakisl.).Svekategorijesvinjamogusedržatinadubokojstelji,poduvjetomdasuzadovoljenisvinormativivezaniuzsmještajniprostortemikroklimatskeparametreuoborimaiobjektima.Steljaomogućujesvinjamazadovoljavanjenjihoveinstinktivnepotrebezarovanjem,tenatajnačinpovoljnoutječenasmanjenjeagresivnostiiosjećajzadovoljstvakojijeizravnopovezansdobrobitiživotinja.Ovakavsustavdržanjasvinjamogućejeuspješnoprovoditi iosiguratinjegovuučinkovitostjedinoakosedržimonormativaokoličinisteljekojajepotrebnazapojedinogrlo.Najčešćese,posebnounašimuvjetima,kaosteljakoristipše-ničnaslama,zatimpiljevina,dokseostalimaterijalirjeđekoriste.Stogaćeseinavedeninormativizapojedinekategorijesvinjaizražavatiukoličinislamepogrluuoboru.Ukolikosekaosteljakoristipiljevinailistrugotina,tadajenastiranjerjeđe,jersesteljanakonodređenogvremenapromiješa(nijepotrebnosvakodnevnododavatistelju).

Rasplodne svinje(krmače,nerastovi,rasplodnanazimad)seuznačajnojmjeridrženadubokojstelji.

Posebnosetoodnosinakrmačeinazimicekojeseuvećemdijelustadijabređostidržeskupnouoborimasasteljom.PreporukeEuropskekomisijezadržanjerasplodnihkrmačainazimicasuge-rirajudabarem1/3podaoborabudeprekrivenasasteljom.Također,moratćeseosiguratiiispustkakobiseplotkinjemogleštovišekretati.Osimukrmačarnicimainazimarnicimauporabapodasasteljompredviđaseiuprasilištima,iakosetuondajavljaproblemkontrolehigijenskihuvjetauoborukojimorajubitibesprijekorni.Sisajućaprasadkojajeodgojenanadubokojsteljipokazujeboljuvitalnostiotpornostuodnosunaprasaddržanuukonvencionalnimoborimazaprasenjetemanje


47

stresnodoživljavaprocesodbijanjaodmajkipozavršetkudojnograzdoblja.Steljauoborimapovolj-noutječenapsihičkostanjerasplodnihživotinja,teposredno,utječeinaboljerezultateupogleduplodnosti i otpornosti rasplodnih svinja. Preporuke za količinu stelje za odrasle rasplodne svinjeuglavnomsekrećuukoličinamaod1,3-1,5kgsuheslamenadanpoživotinji.

Uobjektimaioborimazauzgojprasadisvesevišekorististelja,zbogistihprednostiiučinakanavedenihuprethodnompoglavlju.Prednostioborasdubokomsteljomzadržanjeprasadisu,prijesvega,unjihovojjeftinojizvedbiiveličini.Izbjegavajusekavezniuzgojiilirešetkakojiimajunepo-voljanučinaknazdravstvenostanjeidobrobitprasadi,aništamanjeznačajnastavkauovakvomnačinuodgojaprasadijeismanjenjeutroškaenergijezazagrijavanjeobjekata,budućidajesteljatoplaiomogućavaprasadidaležinatoplome,štonijeslučajkodkonvencionalnihizvedbipodova.Zaodbijenuprasadpreporučasednevnonastiranjes0,3-0,5kgsuheslamepogrlu.

Danasjenajvećaprimjenadubokesteljeutovusvinja.Ovakvimnačinomuzgojatovnih svinja postižesenizprednostiuodnosunakonvencionalnenačinetova.Izgradnjatovilištajejeftinija,izbje-gnutajeugradnjaskupeopremeuoborima,rešetkenapodovima,odvodnikanaliilagune.Nepostojiproblemgnojovkeimanipulacijesnjom,svinjesuzdravije,naglašenajenjihovadobrobit,smanjenjeutjecajstresnihčimbenika(Slika1)apoboljšanajeikvalitetasvinjskihpolovicaisvinjskogmesa.Ovakavnačindržanjatovnihsvinjasmatraseiekološkimnačinomuzgoja,zbogsvihgorenavede-nihprednosti.Upravotačinjenicaomogućujedanasizgradnjujeftinihifunkcionalnihtovilištakojabitrebalabitiosnovaproizvodnjetovnihsvinjanaobiteljskimgospodarstvimakodnas.

Veličinaoborautovilištimasdubokomsteljommožebitirazličita,od20pasvedonekolikostoti-nailičakitisuća(SAD)tovljenika.Najčešćesekoristetovilištaukojimasuoboriveličinezasmještaj30-50tovljenika.Površinaoborapojednomgrlutrebaiznositi0,8m2upočetnomrazdobljutovado1,3m2nazavršetkutova.Također,ikoličinasuheslamepogrluiznosiuprvomrazdobljutovapri-bližno0,8-1kg,auzavršnomrazdoblju1,3-1,5kgpogrlu.

Proizvodna svojstva Proizvodnasvojstvasvinjainjihovoučinkovitoispoljavanjetijekomproizvodnogprocesaizravnoodređujuuspješnostcjelokupnesvinjogojskeproizvodnje.Dobraplodnost,visokiintenzitetprirastauzsmanjeniutrošakhranezakilogramprirasta,zatimzadovoljavajućaklaoničkakakvoćazaklanihsvinjaisvinjskogmesa,ciljevisukojisenastojeostvaritikrozproizvodnjuuzistodobnosvenagla-šenijubriguzadobrobitizdravljesvinja.Čestosuupraksiovipojmovinespojivi,aliipaksenastojeiznaćisustaviproizvodnjekojićeomogućitidasvinjasvojživotniiproizvodniciklusprovedeuuvjeti-maštomanjegstresa,adatonemanegativneposljedicenavisokuproizvodnost.Upravojedržanjesvinjanadubokojsteljijedanodnačinadaseuuvjetimakojisunajbližiprirodnimapostignuproi-

Slika 1. Tovljenici u oborima s dubokom steljom (Foto: Margeta V.)


48

zvodnirezultatiistiilipribližnoistikaouintenzivnimuvjetima.Odnajvažnijihekonomskihsvojstavasvinjaovdjećemonabrojatiplodnost,tovnateklaoničkasvojstva.

Podplodnošću podrazumijevamo sposobnost svinja da se sigurno i pravilno tjeraju, da senakonpripustasigurnooplode,anakonbređosti,kojajeznačajnazavrstuilipasminu,darađajudovoljanbrojnormalnihpotomaka.Osimostalihsvojstava,naplodnostuznatnojmjeriutječuiuvjetismještajaukojimaseplotkinjenalaze.Konvencionalninačinidržanjarasplodnihnazimicaikrmačapodrazumijevajustrogokontroliraneuvjetezatvorenogsustava,gdjeseživotinjedržepojedinačnoiliuskupinamauoborimanarešetkastompodu,podumjetnimosvjetljenjemiuuklještenjima(in-dividualnodržanje),uzminimalnepovršinepodapopojedinojplotkinji.Takavnačindržanjadjelujestresnonaplotkinje,stogajeuintenzivnomsvinjogojstvuvrločestapojavatzv.tihogtjeranjailičakpotpunogizostankatjeranja(anestrija),štoimazaposljedicusmanjenjeukupneplodnostinafarma-ma.Uuvjetimakojisudalekoodprirodnih,teškojeočekivatidaćeseiživotinjeponašatiprirodno,takodajedanaspostotakzamjeneplotkinjanavelikimfarmamaizuzetnovisok(preko40%).Podacioplodnostikrmačadržanihukonvencionalnimuvjetimainadubokojsteljiukazujunaprednostikojestelja imauodnosunapodoves rešetkom.Gutzmirtl (2008.)navodikakosukrmačekojesuseprasilenadubokojsteljiimaleidentičanbrojprasadiuleglukaoikrmačedržanenarešetki,alidajerazinastresakodkrmačanadubokojsteljibilaznačajnonižauodnosunakrmačesrešetke,tedajeprasadodkrmačanadubokojsteljiimalavećutežinukododbića,tejebilavitalnijaiboljegopćegzdravstvenogstanja.Upravoječimbenikstresadanasoznačenkaoključanuostvarivanjuvisokeplodnostiidužegiskorištavanjaplotkinjaureprodukciji.Danasjeopćeprihvaćenatezadasusvinjedržaneuuvjetimakojisupribližniilijednakiprirodnimazdravije,plodnijeidugovječnije.

Tovsvinjanadubokojsteljijedanjeodnačinadržanjakojisvevišedobivanaznačaju,međutimoprečnostrezultataistraživanjaupogleduproizvodnih svojstavaukazujukakojepotrebnouložitijošdostanaporakakobiseoptimiziraoovakavnačintova(Margetaisur.,2004.).Usvojimistraži-vanjimaKlontisur.(2001.)teHoneymaniHarmon(2003.)navodedasusvinjedržaneutovunadubokojsteljiimaleuzavršnojfazitovavećukonzumacijuhrane,manjiutrošakhranezakgprirasta,tevećiprirast.Beattieisur.(2000.)iKralikisur.(2004.)navodedasusvinjedržanenadubokojstelji,uodnosunasvinjedržaneuklasičnomtovu,imalepovoljnijiutrošakiiskorištenjehrane.Gentryisur.(2002.)teMawisur.(2001.)nisupakutvrdiliznačajnerazlikeupogleduproizvodnihsvojstavaizmeđusvinjadržanihnadubokojsteljiinakonvencionalannačin.Morrisonisur.(2003.)utvrdilisulošijukonverzijuhraneteslabijasvojstvarastakodsvinjadržanihnadubokojstelji,dokKralikisur.(2005.)navodekakojetovnadubokojsteljiimaonepovoljanučinaknadnevniprirastsvinja.

Jedanodnajznačajnijihčimbenikakojiodređujuuspješnost iekonomičnostsvinjogojskeproi-zvodnjeporedtovnihsuiklaonička svojstva svinja.Ovasvojstvauznačajnojmjerisuodređenagenotipomživotinje,međutimupravookolina,tj.načinuzgojaidržanjaodređujerazinudokojećesetajgenetskipotencijaločitovati.Istraživanjakojasuprovedenanatovnimsvinjamadržanimanadubokojsteljipokazujučestooprečnerezultateupogleduklaoničkihsvojstava.Uposljednjevrijemeposebnasepažnjapridajeistraživanjimakojaćeustalitipovoljne,apoboljšatinepovoljnečimbenikealternativnogsustavadržanjatovnihsvinjanaklaoničkasvojstvasvinjskihtrupovaisvinjskogmesa.TakoLambooijisur.(2004.)ističukakosusvinjedržanenadubokojsteljiimaleznačajnovećutežinutoplihpolovicaivećusposobnostvezanjavodeumesuuodnosunautovljenesvinjekojesudržaneukonvencionalnomtovilištusrešetkastimpodom.Većusposobnostvezanjavodeumišićnomtkivuautoritumačekaoposljedicuintenzivnijegkretanjasvinjapooborutijekomtova(igra, istraživanjestelje),štoutječenapoboljšanjestruktureičvrstoćemišićnihvlakana.Kralikisur.(2004.)navodedasusvinjedržanenadubokojsteljiuodnosunasvinjedržaneuklasičnomtovu,imaletanjuleđnuslaninuivećiudjelmišićnogtkivautrupovima,tedajekodzaklanihsvinjadržanihnadubokojsteljiutvrđenvećipostotniudjelSiEklaseuodnosunazaklanetrupovesvinjautovljenihklasičnimna-činom.Autoriovotumačekaoposljedicunižihprosječnihdnevnihprirastaostvarenihtijekomtova,jerjepoznatodajeprirastunegativnojkorelacijisudjelommišićnogtkivaidebljinomleđneslanine.Suprotnotome,Spoolderisur.(2000.)teKralikisur.(2005.)usvojimistraživanjimanisuutvrdilizna-čajnerazlikeupogleduklaoničkihsvojstavaizmeđusvinjadržanihnadubokojsteljiinakonvencio-nalannačin.Međutim,HoneymaniHarmon(2003.)utvrdilisudasusvinjedržanenadubokojsteljiimaledebljuleđnuslaninuimanjipostotniudjelmišićautrupuuodnosunasvinjeutovljeneklasičnim


49

načinom.Autoriovučinjenicutumačenanačindajezabilježenamanjafrekvencijahranjenjakodsvinjadržanihnadubokojstelji,tedajesamohranjenjeuprosjekutrajaloduženegoštojetoslučajkodsvinjadržanihnakonvencionalannačin.Slabijafrekvencijahranjenja,kaoidužiintervalkonzu-macijehraneutječunaraspodjelutkivuutijelusvinjepričemujefavoriziranotaloženjemasnogtkivauodnosunaprirastmišićnog.

Mikroklimatski uvjeti Značajanučinaknareproduktivna,proizvodnaiklaoničkasvojstvasvinjamoguimatiimikrokli-matskiuvjetikojivladajuuobjektimazadržanjesvinja.Dubokastelja,kaopodlogazadržanjetovnihsvinja,uznatnojmjeriapsorbiraštetneplinoveivlaguizizmetaimokraćetenatajnačinizravnoutječenapovoljnijemikroklimatskeizoohigijenskeuvjeteuobjektuuodnosunaklasičnatovilišta.Budućidasekaosteljamožekoristitiviševrstamaterijala,ovisnooodabiruistihodređenjeistupanjemisijeikoncentraciještetnihplinovaiprašineubiozonisvinja.Kaomaterijalsnajboljimsvojstvimaupogleduemisiještetnihplinovapokazalasedrvenapiljevina.Međutimkodtakvogoblikadubokesteljepotrebnojemiješatisteljusvaka2-3tjedna,pričemusedižedostaprašine,uznemiravajusesvinje,aiutrošakljudskogradajevećinegokodostalihvrstastelje.Općenitojesustavdržanjanadubokojsteljispiljevinomkaoprostirkomraširenijiusjevernimpodručjimasmanjesunčanihdanai tamogdje jemanjakpoljoprivrednihpovršina zauzgoj žitarica (skandinavske zemlje,Kanada).Uostalimpredjelima,posebiceuonimžitorodnim,najčešćesekaosteljakoristislama(pšenična,ječmena,rižinaisl.).Unasseisključivokoristislamapšenicekojasepokazalakaonajpogodnija,najpristupačnija inajjeftinija.Kaosteljasemožekoristitigotovosvakimaterijalkoji imaodređenaapsorpcijskasvojstva(dobroupijanjevlage),kojijedostupanuznatnimkoličinamaikojinemaštet-neposljedicenaproizvodnasvojstvaizdravstvenistatusživotinja.Međutim,samodabirsteljenijejediničimbenikkojiutječenasadržajirazinuštetnihplinovaiprašineubiozonisvinja,većjetunizdrugihčimbenika,ekoloških,mikro-imakroklimatskih,tetehnoloških,takodajeključnokodovakvognačinadržanjadasepoštujupropisaniparametriupogleduzahtjevapojedinihkategorijasvinjazatemperaturomzraka,relativnomvlažnošću,brzinomstrujanjazrakaionečišćenjemistogodstraneštetnihplinovakojiseizlučujuizgnojaistelje.

Objekti ObjektizatovsvinjanadubokojsteljijošuvijeknisuuznačajnijojmjerizastupljeniuRepubliciHrvatskoj.Ovačinjenicamožečuditizbogjeftinijecijenekoštanjaizgradnjejednogtakvogobjekta,kaoizbogvelikihkoličinasteljekojaseproizvedenanašimoranicama.Zaočekivatijeubudućno-stipovećanjebrojaovakvihobjekata,kojisupogodnizatovsvinjanaobiteljskimgospodarstvima,prvenstvenozbognormativaidirektivaEuropskeUnijeuresorusvinjogojstva,akojenaglasakstav-ljajunadobrobitizdravlježivotinja,upotrebustelje,tesmanjenuproizvodnjuiaplikacijugnojovke(nitratnadirektiva).Prednostiobjekatazadržanjesvinjanadubokojsteljisu:jeftinijisuzaizgradnju(čakido40%)uodnosunaklasičnatovilišta(neugrađujeseskupaoprema,rešetke,odvodnikanali,lagune);povoljanučinaknadobrobitizdravljesvinja(približavanjeprirodnimuvjetima,omogućava-njesvinjidaruje);boljaklaoničkasvojstvatrupovazaklanihsvinja(zbogvećegkretanjasvinjeimajumišićjeboljeprokrvljenoiboljihtehnološkihsvojstava–čvrstoća,sposobnostvezanjavode,boja).ObjektizadržanjetovnihsvinjanadubokojsteljikojisudodanasizgrađeniuRepubliciHrvatskoj,bazirajusenaoborukapaciteta40-50 tovljenika i4stepenicedohranidbenogmjesta.Dimenzijetakvogoboranajčešćesu8,5x5,5m(dxš).Visinasvakestepeniceje20cm.Širinahranidbenogprostora je 4,5m, a u oboru se nalaze dvije pojilice (iznad hranidbenog prostora). Ventilacija uobjektimajeprirodna(prozoriivrata).Oborjenasuprotnojstranihranidbenogprostoraotvoren,sugrađenimmontažnimvratimačijasevisinamožemijenjatiiprilagođavatimakro-imikroklimatskimuvjetimaokoiuoboru.


50

Natemeljudosadašnjihistraživanjauovakvomtiputovilištauočenisunekinedostacinakojetrebaukazatiprilikomkonstruiranjaiizgradnjebudućihtovilištaovakvogtipa.Poznavajućietologijusvinjaihijerarhijskeodnoseunutarstada,zapreporučitijesmanjenjebrojagrlapooborunanajviše35,kakobisemogaouspostavitihijerarhijskiporedak,atimeposljedičnoimiruoboru.Značidabitrebalosmanjitidimenzijeoborazaminimalno10%.Brojstepenicadohranidbenogprostora–istra-živanjem intenzitetahranjenja tovnihsvinjauovakvomtipu tovilišta,uočeno jedasvinjeuprvimtjednima tova teže savladavaju 80 cmvisoke stepenice, te na taj način imajumanju frekvencijuhranjenja.Posljedičnotome,manjisuiprirasti,alošijajeidistribucijaipretvorbaobrokaumišićnoimasnotkivo.Kaomogućerješenjeovogproblemapredlažemokonstrukcijuoborastriširestepenicedohranidbenogmjesta,kakobisepovećalafrekvencijauzimanjahrane,tenatajnačinipoboljšalaproizvodnasvojstva.Ovojeposebnoznačajnouslučajevimakadasekaosteljakoristidrvenapilje-vinailistrugotinaikadanastiranjenijesvakodnevno.Ventiliranjeobjekta–usvimobjektimaizvedenjehorizontalnisustavventiliranja(prekovrataiprozora).Mogućejenapravitiidodatniputizmjenezrakaprekokrovaugradnjomjednostavnevertikalneventilacije.

Zaključak DržanjesvinjanadubokojsteljivrlojeprikladanproizvodnisustavzaprimjenunaobiteljskimpoljoprivrednimgospodarstvimauHrvatskoj.Jeftinijiobjekti,dostupnoststelje,pozitivniučincinadobrobitizdravljesvinja,tenaproizvodna,reproduktivnaiklaoničkasvojstvaprednostisukojetrebaiskoristitikakobismopodiglirazinuproizvodnjeikonkurentnostinašihproizvođačasvinja.

LiteraturaBeattie, V. E.,N.E.O`Connell,B.W.Moss(2000):Influenceofenvironmentalenrichmentonthebehavior,performanceandmeatqualityofdomesticpigs.LivestockProductionScience65,71-79. Gentry, J. C.,J.J.McGlone,J.R.BlantonJR.,M.F.Miller(2002):Alternativehousingsystemsforpigs:Influencesongrowth,composition,andporkquality.J.Anim.Sci.80:1781-1790.

Gutzmirtl, D.(2008):Utjecajnačinasmještajaidržanjakrmačanapokazateljeproizvodnosti,zdrav-ljeidobrobit,Disertacija,VeterinarskifakultetuZagrebu.

Honeyman, M. S., J. D. Harmon (2003):Performanceoffinishingpigsinhoopstructuresandcon-finementduringwinterandsummer.J.Anim.Sci.81:1663-1670.

Kralik, G.,V.Margeta,Z.Škrtić,D.Hanžek(2005):Klaoničkasvojstvasvinjautovljenihnadubokojsteljiinaklasičannačin.Poljoprivreda,11(2)49-54.

Slika 2. Detalj obora za držanje tovnih svinja na dubokoj stelji


51

Lambooij, E., B.,Hulsegge,R.E.Klont,H.A.Winkelman-Goedhart,H.G.M.Reimert,R.W.Kranen(2004):Effectsofhousingconditionsofslaughterpigsonsomepostmortemmusclemetabolitesandporkqualitycharacteristics.MeatScience66,855-862.

Margeta, V.,G.Kralik,B.Antunović(2004):Tovsvinjanadubokojstelji.ZbornikradovaXI.međuna-rodnogsavjetovanjaKrmiva2004,01.-04.06.04.,Opatija,str.61-66.

Maw, S. J.,V.R.Fowler,M.Hamilton,A.M.Petchey(2001):Effectofhusbandryandhousingofpigsontheorganolepticpropertiesofbacon.LivestockProductionScience68,119-130.

Spoolder, H. A. M.,S.A.Edwards,S.Corning(2000):Legislativemethodsforspecifyingstockingdensityandconsequencesforthewelfareoffinishingpigs.LivestockProductionScience64,167-173.


52

UPRAVLJANJE ZDRAVLJEM SVINJA U EKSTENZIVNOM NAČINU UZGOJA

Antun Kostelić1, Ljupka Maltar2, Tomislav Kiš2, Željko Mahnet3, Rodoljub Džakula4

1Sveučilšte u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska c. 25, 10000 Zagreb2Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2, 10 000 Zagreb3Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb4Obiteljski poljoprivredno gospodarstvo Džakula, Sjeverovac 23, Blinjski Kut, 44000 Sisak

Uvod EkstenzivannačinuzgojasvinjaimadugutradicijuuHrvatskoj.Posljednjihgodinarastezanima-njeuzgajivačazatakvimnačinomuzgojanaročitocrneslavonskesvinje.NajvećidiotakvihuzgojanalaziseuVukovarsko-srijemskoj,Brodsko-posavskoj iSisačko-moslavačkojžupaniji.Zbogopa-snostiodizbijanjaiširenjaklasičnesvinjskekugeekstenzivannačinuzgojajeznačajnopromijenjenuodnosunaprotekladesetljeća.Danas je takavnačindržanjauvjetovanograđivanjemprostoranakojimasedržesvinjekakobisespriječiokontaktsadivljimsvinjamakaopotencijalnimizvoromklasičnesvinjskekuge.Svinjesemogudržatinapašnjacimaisključivoakosupodnadzoromljudi(uzgajivača).

Slika 1. Ekstenzivan način držanja svinja

Kaoštojenavedeno,držanjesvinjanaotvorenomjereguliranopropisimakojimajeosnovniciljsprječavanjeizbijanjaiširenjazaraznihbolestikojeugrožavajunesamozdravljesvinjanegoicje-lokupnusvinjogojskuproizvodnjuupojedinimžupanijama.Svakakotujenaprvommjestuklasičnasvinjskakuga,bolestnačijemseiskorjenjivanjuintezivnoradiloproteklihdesetgodina.

Obziromdasudivljesvinjepotencijalniizvorzarazezapopulacijudomaćihsvinjaopravdanjerazlogstrogihpropisavezanihuzekstezivanuzgoj.Poredrizikaodizbijanjazaraznihbolesti,svinjedržaneuotvorenimsustavimaizloženesuidrugimbolestimakojemoguuzrokovativelikegubitkeuproizvodnji.


53

Bolesti svinja u otvorenim sustavim držanja Poznatojedauintenzivnojproizvodnjisvinjanajvećešteteuzrokujuzaraznebolesti.Pritomsuugroženesvekategorijesvinja.Kaoštojenavedeno,uHrvatskojseotvorenisustavidržanjatemeljenauzgojuizvornihpasminacrneslavonskeituropopljskesvinje.Iakoseradiopasminamakojesuprilagođenedržanjunaotvorenimpovršinama,uslijedlošetehnologijeuzgojaineprovođenjapre-ventivnihmjeralakomoguoboljeti,ačestoiuginuti.Poredizvornihpasmina,uekstenzivnimuzgoji-manalazimoidrugepasmineikrižancekojisuvišeilimanjepogodnizaekstezivannačinuzgoja.

Odzaraznihbolestizdravljesvinja,poredklasičnesvinjskekuge,ugrožavaju:leptospiroza,tu-berkuloza, bruceloza, vrbanac i bolestAujeszkoga.Navedene bolestimoguuzrokovati značajnegubitkeuproizvodnji.Kodnekihbolestikaoštojenpr.klasičnasvinjskakuganeškodljivoseuklanjacjelokupniuzgoj. Iakoseproteklihgodinaznačajnosmanjiobrojbijesnih lisica,bjesnoća takođermožeugrozitizdravljesvinjadržanihnaotvorenimpovršinama.

Zarazlikuodzaraznihbolesti,parazitskebolestistalnougrožavajuzdravljesvinjanaročitomla-đihkategorija.Gubitciseočitujusmanjenimprirastomisklonostidrugimbolestimanajčešćebakte-rijskim.Zdravljesvinjauestenzivnimuzgojimaugrožavajuparazitikoji,ovisnoovrsti,parazitirajuurazličitimorganimakaoštosuželudac(Trichostrongylus axei),crijeva(Ascaris suum,Trichinella spiralis),pluća(Echinococcus granulosus, Metasrongylus)jetra(Fasciola hepatica,Echinococcus granulosus imuskulatura(Trichinella spiralis,Cysticerkus celluosae). IznavedenogjevidljivčitavnizparazitaodkojihnekiugrožavajuizdravljeljudikaoštojeTrichinella spiraliskojauzrokujebolestpoznatusvimuzgajivačimasvinja-trihinelozu.

Slika 2. Ehinokokoza (jetra)

Suzbijanjeparazitakodekstenzivnodržanihsvinjatrebaraditiplanskiodnosnotemeljitinako-prološkojpretrazi(pretragabalege)kakobiznalikojiparazitisenalazeusvinjamainjihovbroj.Za-tim,poželjnojetretiranjeprotivparazitaprovestiprijepuštanjanaotvorenepovršineiliprijeseljenjanadrugulokaciju(pašnjak).Odvanjskihparazitauekstenzivnimuzgojimamožesejavitišugaiin-vazijakrpeljimanaročitokodsvinjakojeboraveugrmljuišumi.Takođerjepotrebnoipsekojičuvajusvinjeredovitotretiratiprotivparazita,naročitotrakavica.

Poredzaraznihiparazitskihbolestizdravljeekstenzivnodržanihsvinjaugrožavainedostataknekimvitaminaimineralaštojeidokazanouistraživanjimanaturopoljskojsvinji.Takonpr.nedosta-takvitaminaEiselenauzrokujebolestmišićasrca(dudolikosrce)iodumiranjastanicajetre(hemo-ragičnanekroza).

Kaoštojenavedenouekstenzivnimuzgojimaseporedizvornihpasminačestokoristeidrugepasminesvinja.Zanimljivojedabijelepasminesvinjauslučajudasuizloženejakomsuncu,naročitotijekomljetnihmjeseci,moguimatiopekotinekožeistekaoiljudi.


54

Nerastovi Kakobiizbjegliparenjeusrodstvuiunaprijedliliuzgoj,uzgajivačiovisnoobrojukrmačaitehno-logijiuzgoja,nabavljajunerasteizdrugihuzgoja.PremanaređenimmjeramaodstraneMinistarstvapoljoprivredeuuzgojsesmijuuvoditisamosvinjeizkontroliranihuzgoja,kojepratisvjedodžbaozdravstvenomstanju imjestupodrijetla životinja.U slučajuda senepoštuju veterinarski propisinerastipredstavljajupotencijaniizvorzaraze(bruceloza,bolestAujeszkogaitd.),auzgajivačićebitisankcionirani.

Pojediniuzgajivačidržezajednovišenerastovaskrmačamaukrduštojeapsolutnoneprihvat-ljivosgledištauzgojno-selekcijskogradabezobziranaznanjeistručnostuzgajivača.

Slika 3. Nerasti u krdu

Takvimnačinomdržanjaneznamokojinerastjeskočionakojukrmaču.Porednavedenog,ne-rastisetukuiozljeđuju.Takođerjeprimjećenodauzgajivačineuklanjajuočnjake(kljove)prasadinamjenjenojzarasplod.Nerastoviskljovamapredstavljajurizikzazdravljedrugihsvinjajermoguuzrokovatiteškeozljede.

Slika 4. Nerast s kljovama


55

Biosigurnosne mjere Iakosepojambiosigurnostičesto(nepravilno)vežesamouzintenzivniuzgojsvinja,takvemjeresuuzgajivačidužniprovoditiiuekstenzivnimodnosnootvorenimsustavimadržanja.Uprvomreduzabranjenojekorištenjenapojauhranidbisvinja.Navedenemjeresetakođersastojeodredovitedezinfekcijeideratizacijeobjekataukojimasvinjeborave.Zatimjepotrebnospriječitikontaktdoma-ćihidivljihsvinja(električnai/ilidrvenaograda).

Svakouginuće ipobačajuzgajivač jedužanprijavitinadležnojveterinarskojorganizacijikakobinapravilirazudbuiliuzelimaterijalezalaboratorijskepretrage.Uginulesvinjeuzgajivačimorajuneškodljivoukloniti,anezakapatiiliostavljatiuokolišu.

Slika 5. Uginulo prase turopoljske svinje

Preventiva bolesti Programpreventivnihmjerauzgajivači,osimnaređenih,morajutemeljitinaveličinakrda,nači-nu,područjudržanja(paraziti)ibolestimakojesusejavljaleuuzgoju.Svinjamamoramoosiguratidovoljnepovršineihladovinu,naročitobijelimpasminama.Takođermorajuimatistalnipristuppitkojvodi.Potrebnojeizbjegavatinapajanjeizbara(Slika6)ilokvištojeupojedinimuzgojimajakoteško.

Slika 6. Napajanje i kupanje u bari

Važnajesuradnjasveterinarima,odnosnoprijavljivanjesvakoguginućairazudbalešinesciljemutvrđivanjauzrokauginuća.Suzbijanjeparazitatrebatemeljitinakoprološkojpretrazi.


56

PROGRAM NADZIRANJA I ISKORJENJIVANJA BOLESTI AUJESZKOGA I UVJETI ZA SLOBODNU TRGOVINU SVINJA

Ljupka Maltar

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Planinska 2a, Zagreb E-mail: [email protected], Tel: 01/6443 840

Uvod DugogodišnjisustavninadzorzaraznihbolestisvinjauRepubliciHrvatskojrezultiraojepovolj-nimstatusomuodnosunageneralnezdravstvenestatuse.Navedenojedijelomuvjetovanousklađi-vanjemzakonodavstvatenačinaiopsegakontrolezaraznihbolestisvinjaseuropskimstandardima.Kontinuiranonadziranjeodređenihbolestisvinjajeosnovnipreduvjetzapraćenjezdravljastadateuvjetzaprometživimživotinjamainjihovimproizvodima.Sobziromnapozitivnerezultatevezanezaiskorjenjivanjeinadziranjeklasičnesvinjskekuge,danomulaskauEuropskuunijuomogućenojestavljanjeuprometživihsvinjanazajedničkotržišteosimizpodručjaSisačko-moslavačke,Karlo-vačke,Brodsko-posavskeiVukovarsko-srijemskežupanije(u daljnjem tekstu: 4 županije) zakojesesmatradajošpostojipotencijalnirizikodinfekcijevirusomklasičnesvinjskekuge.Osimnavedenoguskladuskontinuiranimpodizanjemstandardazdravstvenihstatusauuzgojimasvinja,kaojedanodpreduvjetazanesmetanutrgovinunapodručjuEuropskeunijejeikontrolabolestiAujeszkoga.KakobiseispunilisvipreduvjetizanesmetanutrgovinuizadovoljilikriterijikojisunužnizadobivanjestatusaslužbenoslobodnihuzgojasvinjazabolestAujeszkoga,uprosincu2013.godine,krenulosesprovedbomnacionalnogprogramanadziranjaiiskorjenjivanjabolestiAujeszkogausvinja.

Nadziranje i iskorjenjivanje bolesti Aujeszkoga do 2013. godine BolestAujeszkoga(BA)sekontinuiranopratinapodručjuRepublikeHrvatskeduginizgodina.Temeljemrezultatapasivnognadziranjaikontrolebolestikojaseprovodilanarazinigospodarstvaod1995.do2011.godine,zabilježenojeteknekolikosporadičnihslučajevaBA.

Bitnojenaglasitidajeveterinarskastrukanavrijemeprepoznalavažnostprovedbeprogramanadziranja i iskorjenjivanjabolestiAujeskogte je tijekom2011.godineuRepubliciHrvatskojpro-vedenaosnovnastudijabolestiAujeszkoga,uodređenojpopulaciji svinjakoja jebilafinanciranaupotpunosti izdržavnogproračuna.Ukupno jepretraženo312gospodarstava,odkojih jena25gospodarstavaserološkipotvrđenaBA.Međutim,uzimajućiuobzirčinjenicudasenanekimodtihgospodarstavaprovodilocijepljenjesvinjascjepivomkojenijeudovoljavalostandardimamarkercje-piva,nijebilomogućerazlučitidalisupozitivnagospodarstvaupotpunostirezultatkontaktasvinjasvirusomBAilisuposljedicacijepljenja.Sobziromnanedostatakfinancijskihsredstavau2012.go-dinijeizrađenprogram,nobiojenadobrovoljnojosnoviinijebiofinanciranizdržavnogproračunatesamimtimenijebilointeresaodstraneposjednikazaprovedbuistog.

UsvrhuprikupljanjamjerodavnihpodatakavezanozaBAodnosnoutvrđivanjabolestiudivljihsvinja,određenibrojuzorakakojisubilidostavljenina laboratorijskupretraguusvrhunadziranjaklasičnesvinjskekugepretraživaoseinaBA.

Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkogau 2013. i 2014. godini RadiispunjavanjadodatnihzahtjevakojisuodređeniOdlukomKomisijeododatnimjamstvimautrgovinisvinjamauodnosunabolestAujeszkogaikriterijimazaprikupljanjeinformacijaobolesti(2008/185/EK),u2013.godiniizrađenjeProgramnadziranjaiiskorjenjivanjabolestiAujeszkogausvinjauRepubliciHrvatskoj.ProvedbapredmetnogProgramajezapočelauprosincu2013.godinekadsuseispunilisvipreduvjetizanjegovuprovedbu.Provedbajeobveznazasvaregistriranagos-


57

podarstvasvinjauskladuspostavkamaPrograma.UprvojfaziprovedbeProgramauključenesufarmespodručja11županijagdjeseuzelouobzirbrojnostanjesvinja,odnosnofarmipopojedinojžupanijitetrenutnanemogućnoststavljanjanatržišteživihsvinjaiz4županije.

Kratkoročni i dugoročni ciljevi Programa:1.Dodjeljivanjestatusastada;2.Uklanjanjezaraženihsvinja;3.IskorjenjivanjeBAizpopulacijesvinja;4.Zabranacijepljenja;5.Proglašavanjeregija(županija)slobodnimodBA;6.ProglašavanječitavezemljeslobodnomodBA.

Gospodarstvauključenauprogramkategoriziranasupremabrojukrmačainačinudržanjasvi-njanasljedećinačin:• malagospodarstvasa1–10krmača;• srednjagospodarstvasa11–50krmačaivelikagospodarstvasavišeod51krmače;• tovnefarmesimplementiranimsustavom„allinallout“• gospodarstvasvinjakojadržesvinjenaotvorenomprostoruilipašnjaku;• ostalatovnagospodarstva Bitnojenaznačitidajeobvezaprovedbeprogramanamalim,srednjimivelikimgospodarstvimakojedržekrmačedokseostalagospodarstvamoguuključitinazahtjevposjednika.

ProvedbaProgramanamalim,srednjim ivelikimgospodarstvimakojadržekrmačeuključujetestiranjedvaputa,srazmakomizmeđutestiranjanekraćimod4ineduljimod12mjeseci.Uzimajuseuzorcikrviodređenogbrojarasplodnihživotinjaovisnookategorijisvinja,veličini farme iodre-đenojprevalenciji.TestiranjepodrazumijevauzorkovanjekrviilaboratorijskopretraživanjeusvrhuutvrđivanjaprotutijelazavirusBA.

Kategorizacija gospodarstva u odnosu na status BA

• Kategorija 5: zaraženo(1ilivišesvinjatestiranihnaBAspozitivnimrezultatom);• Kategorija 4: gospodarstvonepoznatogstatusa– gospodarstvonijetestirano;• Kategorija 3: gospodarstvoupostupkukategorizacije;• Kategorija 2: gospodarstvoslobodnoodBAuzcijepljenje– gospodarstvosdvanegativnagE

ELISAtestanakojimaseprovodilocijepljenjeunazad12mjeseci;• Kategorija 1: službenoslobodnagospodarstva- gospodarstvasdvauzastopnanegativnagI

(gE)ELISAtestanakojimaseunazad12mjesecinijeprovodilocijepljenje.

Mjere nadziranja i iskorjenjivanja BA UsvrhurazumijevanjanadziranjaiiskorjenjivanjaBAbitnojerazlučitidalinazaraženomgos-podarstvuimailinemaepidemiološkihilidrugihpokazateljakojibiupućivalinacirkulacijuvirusaBA.UslučajudaseutvrdidanagospodarstvucirkuliravirusBAmjereseprovodeuskladusmjeramaodređenimPravilnikomomjeramakontrole,suzbijanjaiiskorjenjivanjabolestiAujeszkoga(,,Narod-nenovine“,broj95/12).UkolikosenagospodarstvulaboratorijskimpretraživanjemutvrdeprotutijelazavirusBA,plansuzbijanjaiiskorjenjivanjaBAodređujeseindividualnozasvakozaraženogospo-darstvo,nanačindaveterinarskiinspektorodređujemjereovisnoobrojuserološkipozitivnihsvinja,


58

kategorijigospodarstva,upravljanjugospodarstvom,biosigurnosnimmjerama,proizvodnomciklusu,financiranjuiodlukamaposjednika.Strategijakontroleiiskorjenjivanjamožebitikombinacijaizme-đucijepljenja,izlučivanjaiklanjapozitivnihsvinja.Zaraženogospodarstvomorabitistavljenopodslužbeninadzor,aprometsvinjamanagospodarstvo isgospodarstvaomogućavaseuskladusodređenimmjeramazatogospodarstvo.Gospodarstvoostajepodrestrikcijomsvedokseneprove-dusveodređenemjereineobavidrugotestiranjeuskladusplanomtestiranja.Ovisnoorezultatimadrugogtestiranjamjererestrikcijegospodarstvuseukidajuilizadržavaju.

Financiranje mjera

Troškovivezanizauzimanjeuzoraka,dostavuuzorakaulaboratorijtelaboratorijskopretraživanje,podmirujuseuskladuskategorizacijomgospodarstva/farmiuskladusasljedećim:• Malagospodarstva-uzorkovanjeilaboratorijskapretragafinanciraseizdržavnogproračuna.• Srednjagospodarstva ivelikagospodarstva - laboratorijskapretragafinancirase izdržavnog

proračuna,auzorkovanjeplaćaposjednik.• Tovnefarmesimplementiranimsustavom„allinallout“-sveplaćaposjednik.• Farmekojedržesvinjenaotvorenomprostoru–sveplaćaposjednik.

Stavljanje svinja u promet Osnovnipreduvjetkodstavljanjasvinjauprometmorajubitizdravstvenistatusizapojedinasta-daodnosnogospodarstva.BezobziradaliseradioBAilinekojdrugojbolestipravilojenemiješatistadarazličitogstatusa.Ukolikodođedomiješanjastadanižegivišegzdravstvenogstatusa,stadovišegzdravstvenogstatusaprelaziunižizdravstvenistatus.Usmisluosiguravanjausklađenosti ikontroleBAnaraziniEuropskeunijeodređenisudodatniuvjetikojitrebajubitiispunjenikodstavlja-njauprometživihsvinjauskladusOdlukomKomisije2008/185/EZododatnimjamstvimautrgovinisvinjamaunutarZajednicevezanouzbolestAujeszkogaikriterijimazadostavuinformacijaobolesti.Uvjetiserazlikujuovisnookategorijamasvinjaodnosnonjihovojnamjeniistatusupojedinezemlje,regijeiligospodarstvauodnosunaBA.Bitnojenaglasitidajezabranjenostavljanjeuprometživihsvinjakojepotječuiz4županijeuskladusprovedbenomOdlukomKomisije2013/764/EUodnosnoNaredbomomjeramazasprječavanjepojave iširenjaklasičnesvinjskekuge(„Narodnenovine“,broj16/14i34/14)udrugedržavečlanice,stimedajedozvoljenostavljanjeuprometsvinjasgos-podarstvakojasenalazeunutarpodručja4županijenapodručjeizvan4županijeitosamounutarRepublikeHrvatskeukolikosuzadovoljenisljedećiuvjeti:

• Svinjeseupućujuizravnonaklaonicu

ili

Poštivanjeuvjetakojaseodnosenagospodarstva:• nijebiloslučajaKSKuprethodnih12mjeseci;• 90danasusvinjenagospodarstvui30dananijebilouvođenjasvinja;• gospodarstvoispunjavabiosigurnosneuvjetekojisupreduvjetzapromet;• gospodarstvo jeusustavnomnadzoruodstraneovlaštenogveterinara(kontrolanajmanje2x

godišnje);• uzimanjeuzorakakrviododređenogbrojaživotinjausvrhulaboratorijskogpretraživanja;• kliničkipregledživotinjaovisnoovremenuuzorkovanja.

TrenutnosesvemjeresukladnoNaredbiomjeramazasprječavanjepojaveiširenjaklasičnesvinjskekuge(„Narodnenovine“,broj16/14i34/14)podmirujuizdržavnogproračuna.


59

Zaključak Uzimajućiuobzirtrenutnusituacijuusektorusvinjogojstvakaoiobvezekojejepotrebnoispu-nitiusvrhustavljanjasvinjauprometbiloudrugedržavečlaniceiliunacionalnipromet,uloženisuznatninaporiodstraneMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthraneidrugihinstitucijakojesuusustavuprovedbeveterinarskedjelatnostisciljemomogućavanjakonkurentnostinadomaćemistranomtržištu.Sobziromnakompleksnostnadziranjabolestikojesuodznačajaposebicezaprometživimsvinjama,nužnajesuradnjaodstraneposjednikausmisluprijavebolesti,pobačajaiomogućavanjaprovođenjanaređenihmjerajerjetojedininačinuosiguravanjapreduvje-tazaslobodnutrgovinuživimživotinjama.


60

ZAHVALJUJEMO SE SPONZORIMA

‘’Desetog savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj’’

Organizacijskiodbor

1. AlltechHrvatskad.o.o.,JosipaLončara3,Zagreb

2. Agro–vetd.o.o.,AlbertaŠtrige7,Križevci

3. Beljed.d.,Industrijskazona1,Mece,Darda

4. Biffd.o.o.,Rozganskacesta38,Dubravica–Rozga

5. Biomind.o.o.,Poginulihbranitelja4,Vrbovec

6. Brodsko-posavskažupanija

7. CentarzaunaprjeđenjestočarstvaOsijek,Kolođvar1,Antunovac

8. Euroinspekt–Agroinspektd.o.o.,Preradovićeva31a,Zagreb

9. Hypor,AHendrixGeneticsCompany

10.Generad.d.,Kalinovica2,RakovPotok

11.GradZagreb

12.Imexd.o.o.Bjelovar,Đurđevačkacesta117,Bjelovar

13.JYGATechEurope

14.Istarskažupanija

15.Koprivničko-križevačkažupanija

16.Kudelićd.o.o.,Bedenicabb,Bedenica

17.Kušićprometd.o.o.,DonjePsarjevo61,Sv.I.Zelina

18.Naturaltrgovinad.o.o.,Kvintička10,Zagreb

19.Osječko-baranjskažupanija

20.PPOrahovicad.d.,StjepanaMlakara5,Orahovica

21.Sanod.o.o.,Industrijskacesta1,Popovača

22.SchauerAgrad.o.o.,JosipaZorića133,DugoSelo

23.SchaumannAgrid.o.o.,Koprivnička5-7,KunovecBreg,Koprivnica

24.Stočard.o.o,TrgIvanaPerkovca24,Varaždin

25.TSHd.d.Čakovec,Dr.IvanaNovaka11,Čakovec

26.TSHLikrad.o.o.,Tomaševec2,Klanjec

27.VeterinarskastanicaSisakd.o.o.,Zagrebačka45,Sisak

28.Wolfsystemd.o.o.,Povrtlarska18,HrvatskiLeskovac

29.Zagrebačkažupanija

30.Žitod.o.o.,Đakovština3,Osijek


61

ADRESAR PROIZVOĐAČA UZGOJNO-VALJANOG RASPLODNOG MATERIJALA

OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Red. broj

Ime i prezime uzgajivača Pasmina Županija Adresa Kontakt

1. Ivan Basrek Pietren, Landras Zagrebačka Gostović 14

10340 Vrbovec 092/127-5574

2. Vlado Biškup

Pietren, Landras

Landras x V. jorkšir

Bjelovarsko bilogorska

Matije Gupca 9 43211 Predavac 098/296-555

3. Milka Čuić Landras Pietren


Prgomelje 56 43252 Prgomelje 043/888201

4. Mladen Forjan Landras Pietren


Laminac 2 43246 Štefanje 043/778-070

5. Adrijana Javorović Landras Bjelovarsko bilogorska

Bulinac 96 43272 Nova Rača 043/254029

6. Slavko Oslovar Landras Bjelovarsko bilogorska

Sasovac 26 43272 Nova Rača 043/886069

7. Jandro Pavlović Landras Bjelovarsko bilogorska

I.V. Trnskog 16 43272 Nova Rača 043/886135

8. Milorad Rebić Landras Pietren


Ždralovska 22 43000 Bjelovar 043/234032

9. Tera Nikolić Landras Brodsko posavska

A.Stepinca 135/1, 35224 Sikirevci 092/266-7192

10. Knežević Mato Veliki jorkšir, Lan-dras

Brodsko posavska

Zagrebačka 110, 35222 Gundinci 091/7625-110

11. Dragutin Premrl Landras Koprivničko križevačka

Novaki Ravenski 48 48265 Raven 048/853-287

12. Valentin Rumek Landras Koprivničko križevačka

Bana J. Jelačića 93a 48323 Hlebine 098/1801425

13. Mladen Čižmešinkin Durok, Veliki jorkšir

Koprivničko križevačka

Medvedička 139, 48355 Novo Virje 091/571-5177

14. Stjepan Belić Landras Međimurska Glavna 23, 40323 Prelog 098/1803185

15. Ivan Lovrenčić Landras Međimurska Palovec 14, 40321 Mala Subotica 098/745-409

16. Ivan MačekVeliki jorkšir, Lan-

dras, Durok

Međimurska M. Kovača 21, 40322 Orehovica 098/646-228

17. Mijo Rajić Veliki Jorkšir Vukovarsko srijemska

M. Gupca 55, 32253 Komletinci Udruga098/209-857

18. Čović Nikola Veliki jorkšir Vukovarsko srijemska

Matije Gupca 8, 32253 Komletinci Udruga098/209-857

19. ŽeljkoMatišić Landras, Durok

Virovitičkopodravska

Josipovo40A, 33520Slatina 033/546-305

20. Nevenka Štampf Landras Požeško -slavonska

Kolodvorska 19 34552 Badljevina 034/436041


62

SVINJOGOJSKE FARME

Red. broj

Ime i prezime uzgajivača Pasmina Županija Adresa Kontakt

1. Kazneni zavod Požega Landras,

Križanci Požeško slavonska Kaz. Zavod p.p. 3, 34001 Požega 034/230400

2.Žito d.o.o. Križanci, Hi-

bridi Topigs Osječko baranjska P. Pejačevića 25, 31000 Osijek 031/7818009

3.Belje d.d. Hibridi PIC

Vukovarsko srijem-ska, Osječko baran-

jska Industrijska zona 2, Mece, 31326 Darda 091/1790535

4. Krmiva d.o.o. Hibridi Topigs Zagrebačka Bratina, 10451 Bra-tina 091/893-6152

5. Stočar d.o.o. Zbelava

Hibridi Topigs, križanci Varaždinska Trg I. Perkovca 24,

42000 Varaždin 042/240122


63

nBiomi®

...brinemo o zdravlju u hranidbi domaih životinja

B ARODSKO POSAVSKUPANIJAŽ GRAD ZAGREB

I m e x - B j e l o v a r

ISTARSKA ŽUPANIJA


64

OSJEČKO-BARANJSKAŽUPANIJA

STOČAR d.o.o., Varaždin

VETERINARSKA STANICA d.d.Varaždin

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

VETERINARSKASTANICA

SISAK

Documents

ZBORNIK PREDAVANJA - sus.hr · Zbornik predavanja 10. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj 8 Prema pasminskoj strukturi uzgojno valjanih krmača, prevladavaju krmače