ZBIRKA MUDRIH IZREKA SVETIH OTACA ZA DUHOVNI ZIVOT O ODNOSU COVEKA PREMA BOGU Blagougodnost Bogu. Sjecanje na Boga. Nada na Boga. Strah pred Bogom. Ljubav k B ogu. Samo Bog postoji radi sebe; mi pak svi postojimo radi Boga. Zivjeti po volji Bozjoj - eto tvoga blazenstva, tvoje srece; biti s Njime u zaje dnici - evo tvoga naznacenja, pravila svih tvojih postupaka. Neko je zapitao Avu Pimena: Kako treba da zivim? Na to je starac odgovorio: "Pog ledajmo na Danila (proroka); na njemu se ne nade ni jedne druge krivice, nego li samo sluzenje Gospodu Bogu njegovom". Tako sve cini, i tako o svemu misli, da Bogu ugodis; nema li u tebi te misli, on da ce svako tvoje djelo izgubiti svoju cijenu. (Sv. Jefrem Sirin). O svakom preduzecu tvome ne pitaj se najprije da li ce ono za tebe biti prijatno i korisno, a pred ljudima pohvalno, nego prije svega i svacega, ispitaj da li c e ono biti Bogu ugodno, ne ce li biti protivno Njegovim zapovijestima? (Filaret Moskovski). Najprije cast Bogu, a potom vec (staraj se) i o ostalom. (Sv. Zlatoust). Trazi ono sta je Bozije, a covjecije ce samo sobom posle lasno[1] doci. Ti se pobrini o Bozijemu, i Bog ce se pobrinuti o tvojemu. (Sv. Zlatoust). Bog nije nepravican i nagraduje trudoljublje i trpljenje covjekovo; i covjek je duzan da bude u takvom odnosu prema Bogu, pa treba da je trudoljubiv i trpeljiv. Ti si duzan da budes dostojan Onoga koji te je nazvao svojim sinom (po blagodati ), i duzan si da u svemu postupas onako kako prilici Sinu Bozijemu. Prema tome, kada otpocnes ma sta raditi, opomeni se da ti zoves Boga Ocem svojim. Mi hocemo da nasa djeca budu poslusna prema nama, a sami necemo da budemo poslus ni Bogu. Prije nego li budemo sljedovali volji Bozjoj, treba da se ostavimo svoje mnoge v olje. Mlado drvo privezuju uz kolac i ono raste uspravno i pravilno. Tako i dusa koja je privezala svoju volju uz volju Boziju, uznosi se gore k Bogu. (J. Tolmacev). Nista crnje i gore nema nego li biti samovoljan i ne zivjeti po volji Bozijoj. Ako ti ne osjecas u sebi stalnu zelju da izvrsujes ono sto je Bogu po volji, ti si i slijep i gluv i nijem, i bez ruku i bez nogu - onda si neuporedivo gori od najtezega bolesnika. Cak i mi ne primamo za svoje drugove, ne dopustamo u svoje drustvo, ne trpimo u svome domu onoga koji zivi svagda s nama u nesuglasici. Tako i Bog, i tim vise O n kao Svesveti i Pravosudni, nikada ne prima u Svoje nebesko carstvo ljude sa up ornom, zlom voljom. (Prota J. Tolmacev). Volja Bozija je ne samo najvisi zakon, nego i nase najvece blago. (Isti). Ko cuva i ispunjava naredbe Gospod-nje, toga Gospod Bog cuva od svakoga zla. Prava radost dolazi od Boga i daje se samo onome ko samoga sebe neprestano nudi na to, da svoju volju odbacuje, a volju Boziju u svemu izvrsuje. (Sv. Antonije V eliki). Ili radi ono sta Bog hoce, ili ces dobiti ono sto ne zelis. Ako zelis biti bez tuge, staraj se da ugodis Bogu. (Ava Evagrije). "Sta treba ciniti da bi ugodio Bogu"? - upitao je neko Sv. Antonija Velikog. Na to je on odgovorio: "Ma gdje bio, svagda imaj pred ocima svojima Oca Nebeskoga; ma kakvim se poslom zanimao, pazi da li se to odobrava Svetim Pismom". O! kako bi to divno bilo, kada bi mi zivjeli u svetu ne po svojoj volji i mislim a, no svagda bi pitali Gospoda preko Njegovih rijeci Svetoga Pisma: kazi mi Gosp ode da li treba to uraditi ili ne? (Is. 8, 19. 20; 5 Mojs. 12, 8. 32; Ps. 142, 8 ). Covjek treba da bude takav, kao da stoji pred Sudom Bozijim. (Ava Agaton). Sjecati se Boga potrebnije je nego disati. (Sv. Grigorije Bogoslov). Neka se tvoje tijelo krece po zemlji, ali tvoja dusa neka bude kod Boga. Idi po zemlji, ali zivi na nebesima. (Duhovni Margarit). Smatraj da je svaki momenat vremena propao u kome se nisi Boga sjecao. One sate (casove) u koje nisi mislio i ne mislis o Bogu, i u koje nikakva dobra

i pobozna misao nije se nalazila u umu i srcu tvome, smatraj ih za propale. I on da promisli se, o ljubazni hriscanine, koliko li si vremena izgubio. Trazi opros taj za proslo od Gospoda, i u buduce zivi pametno i po hriscanski. Posvecujte Bogu pocetak svakoga dana i noci molitvom, blagodareci Mu za proslo, trazeci Njegov blagoslov za buduce, i u produzenju dana, obuzeti svjetskim poslo vima, podsjecajte se po koju minutu Boga, tajno Mu uznoseci srce i misao poboznu , molitvenu. Upravljajuci se po ovome pazljivo, naci cete u sebi ono sto je na-p isano u Psalmu (76, 4): "Sjetih se Boga, i obradovah se". (Filaret Moskovski). Sjecaj se Boga da se i On svagda tebe sjeca. (Sv. Isak Sirin). Bog nece ostaviti tebe, ali se ti cuvaj da Ga ti ne ostavis. U svako vrijeme opominji se Boga i On ce se opomenuti tebe kada padnes u bijedu. (Sv. Isak Sirin). Prije nego li te snade nevolja moli se Bogu, i u vrijeme tuge naci ces Ga i cuce te. (Isti). U vrijeme sjecanja na Boga umnozi molitvu, te da On, kada Ga budes zaboravio, ne zaboravi tebe. (Sv. Marko Posnik). Sjecanje na Boga ne samo ne cini prepreke nasim upraznjavanjima (poslovima), neg o naprotiv cini te su nam ona jos prijatnija. Kada se nalazimo s dobrim drugom, mi produzavamo rad i u prisustvu njegovu, i jos sa vecim zadovoljstvom i uspjeho m, osobito kada nam on jos moze pomoci svojim savjetom, kurazi nas svojim prisus tvom i cak nam pomaze, ako mi u tome imamo potrebe. Ako budemo svagda umno posmatrali Boga, ako Ga se budemo neprestano sjecali, za nas ce sve lako biti, sve podnosljivo, sve cemo lasno pretrpiti i podici cemo se vise svega. (Sv. Zlatoust). Biti pazljiv pred Bogom, ili cesto i stalno, po mogucstvu, sjecati se Boga, ne s amo da nece zatrudnjavati vrsenje poslova zemaljskih i vrsenje obaveza svoga zva nja, no ce ih jos vecma olaksati i uvjencati jos vecim uspjehom, stoga sto, prib lizavajuci se k Bogu mislju, covjek dolazi u blize, moze se reci, prijateljske o dnose i nalazi u Bogu svemocnoga pomocnika sebi. Kada Bog ureduje, tada i tesko postaje lakim. (Sv. Zlatoust). Ko svagda hodi pred ocima Gospodnjim, sa njime je svagda i u svemu Gospod. (Fila ret, arhiep. Cernigovski). Potrudi se da ti Bog bude drug, i covjecija pomoc nece ti trebati. (Sv. Simeon S tudit). Sva svoja djela odusevljavaj sjecanjem na Boga, stoga sto bez Boga ne mozes nist a uciniti, osim grijeha. Bez Gospoda ne samo grad ili dom covjekov, no i gnijezdo grlicino ne gradi se. ( Filaret Moskovski). Uzaludno cete rano ustajati i dugo sijediti za radom, ako Gospod ne pomogne. Mnogo se moze uraditi pri pomoci Gospodnjoj, samo ako se hoce da se mnogo uradi. Sve je Bogu moguce; tebi pak nemoguce je ista uciniti bez Boga; no i tebi je "sv e moguce vjerujucemu" (Mar. 9, 23). (Filaret Moskovski). Ni u cemu nije nam tako potrebna pomoc Bozija, kao u stvari nasega spasenja, sto ga sto ni u cemu nismo tako slabi kao u cinjenju dobra. Covjek moze samoga sebe pogubiti, kao sto i gubi; no spasti samoga sebe ne moze. (Sv. Tihon Zadonski). Zlo ciniti i grijesiti mi sami mozemo, kao sto i grijesimo; ali ciniti dobro bez Boga mi ne mozemo. (Isti). Posto je Bog Tvorac svakoga dobra, zato se nikakvo dobro ne cini bez Boga. (Fila ret Moskovski). Bez Boga ne samo ne mozemo kakvo dobro uciniti, nego cak ni htjeti ga ne mozemo. (Sv. Tihon Zadonski). Pocetak je svake vrline Bog, kao i dnevne svjetlosti - sunce. (Sv. Marko Posnik) . Svo dobro nalazi se samo u jednome Bogu, tako da bez Njega i van Njega nema dobr a. Cesce se obracaj mislju i srcem ka Bogu - Izvoru vrlina, i sam ces tada sa Njego vom pomoci ciniti dobra djela; a tada - ne boj se nikoga i nicega u svijetu. Porok, neka bi imao na svojoj strani svu vaseljenu, slabiji je od svega; a vrlin a (dobrocinstvo), makar ostala i samohrana, mocnija je od svega, stoga sto ima n

a svojoj strani Boga. Doista, ko moze spasti onoga protiv koga je Bog? Ko moze p ogubiti onoga kome pomaze Bog? (Sv. Zlatoust). Kada Bog daje, tu zavist nista ne moze uciniti; a kada ne daje, ne pomaze nikaka v trud. (Sv. Grigorije Bogoslov). Cini sve po Bozijoj volji, pa ces u Njemu naci pomocnika. (Ava Jovan). Postojano se moli u svakome poslu, te da nista ne cinis bez pomoci Bozije. (Sv. Marko Posnik). Ko se ne oslanja (gordo) na svoje trude, taj najvecma osjeca silu Boziju. (Ava I saija). Ne oslanjaj se na svoje moci, i pomoc Bozija bice svagda uza te. (Isti). Svaka nada, koja vrijeda nadu na promisao Boziji - jeste bezboznost. Veoma je nesrecan onaj koji se ne nada na Boga i misli da sam sebe usreci. Ko ne zivi pod krovom Svevisnjega, za njega se nigdje ne moze naci mirnog i bezo pasnog utocista. Kao sto onaj koji je stao na paucinu, pada u provaliju, tako pada i onaj koji se oslanja na svoje moci. (Sv. Nil Sinajski). Ko se Boga boji, taj sve po volji Bozjoj cini. (Ava Evagrije). Kao sto svijeca unesena u tamnu odaju osvjetljava je, tako strah Boziji, kada se useli u srce covjekovo, prosvjecuje ga i uci ga svima vrlinama i zapovijestima Bozjim. (Ava Jakov). Strah pred Bogom jeste osnov i koren poboznosti covjekove, - strah da kako ne uv rijedi Boga prestupljenjem Njegovih zapovijesti. Gdje je straha Bozijega tamo je uspinjanje k vrlini, a gdje je nerad i gdje nema straha tamo je silazak k bezakonju. (Duhovni Margarit). Bez straha Bozijega, pri samome strahu covjecijemu, moze se samo izgledati dobar a ne biti. Neko je kazao o sebi: Ja se bojim Boga, no bojim se i takvoga covjeka koji se ne boji Boga. Strasti ne mogu preodoljeti one (ljude) koji u sebi imaju straha Bozijega. Kao sto se vosak topi od vatre, tako i nevaljala misao od straha Bozijega. (Ava Talasije). Cuvaj u sebi strah Boziji, i - ne boj se padanja u grijeh. Najveca je od nebesnih ptica - orao; od zvjerova zemaljskih - lav, a od sinova l judskih - onaj koji se boji Gospoda. (Sv. Jefrem Sirin). Ako se uzbojis covjeka, od Boga ces biti ponizen; a ako se uzbojis Boga, onda ce s i od ljudi biti postovan. (Sv. Zlatoust). Strah Gospodnji smirava covjeka, ali ga i u isto vrijeme i uznosi. Ko se boji Boga vise svega, taj se vec nicega u svijetu ne boji (Psal. 112, 6). (Prota P. Sokolov). Ko se istinski boji Boga, taj se nikoga ne boji, pa makar isao posred samrtne ta me. Onaj koji se boji Boga, jaci je nego li svi davoli. Ko se ne boji Boga, taj treba svakoga da se boji. Neka je strah Boziji vazda s nama i tada nas nece nista ozalostiti: ni bijeda, n i bolest, ni ropstvo, plijen ili ma sta drugo nesrecno. Boj se Boga ne kao mucitelja, no Ga se boj iz ljubavi. (Sv. Atanasije Veliki). Bog je covjekoljubac, kako Ga svi mi nazivamo; duznost je covjekova da bude bogo ljubac. A kako da ne ljubimo Gospoda? Njime zivimo, Njime disemo, Njime se krecemo. I za r onda nije cudno, zar nije protivno prostome razumu da se srcem obracamo ka ono me sto je van Boga i sto nas moze pogubiti? Pobozni Makarije, ucenik Sv. Antonija, iduci jednom sa bracom, cu jednoga djecak a gdje govorase svojoj majci: "Jedan bogatas voli mene, a ja ne znam zasto ga mr zim; dok jedan siromasak mrzi mene, a ja ga volim". Cuvsi ovo, Sv. Makarije zapr epasti se i zamisli se. Sta je s tobom? - upitase ga braca. "Rijeci koje sam cuo - odgovori sv. Starac - znace ovo: Gospod Bog, bogat u milosrdu, svakodnevno na m pruza dokaze ocinske ljubavi svoje, a mi bezumnici, ne umijemo da cijenimo dar e Njegove; no duh dusegubni, siromasni i zlobni (tj. davo), mrzi nas i kao urlic uci lav trazi da nas prozdere, a mi zaslijepljeni, volimo ga i ne stidimo se rob ovati mu"!

Kada bi vidjeli da je potok u toku svome zaustavljen parcetom hartije, mi bi se zaprepastili tim videnjem. - Slicnoj pojavi nalicimo i mi, kad kojekakve sitnice odvlace nasu paznju od Boga, a privlace nas um i uobrazenje nistavni predmeti i smetaju nam da se zblizimo sa Bogom u uzajamnoj ljubavi. Uz ljubav k Bogu nemoguce je dodati sklonost ka zemnim predmetima. Ciji je um privezan ma kojoj i ma kakvoj zemaljskoj stvari, taj ne ljubi Boga. ( Sv. Maksim Ispovjednik). Kao sto dvije duse ne mogu odusevljavati jedno i isto tijelo, tako i dvije ljuba vi - ljubav ka Bogu i ljubav ka svije-tu - ne mogu odusevljavati jednu dusu. (Sv . Filaret Moskovski). Dvije vrste ljubavi proizvode dvije vrste gradanstva u cijelom svijetu. Ljubav k a Bogu cini nas gradanima gornjeg Jerusalima, nebeskoga grada; ljubav pak ka svi jetu cini nas gradanima Vavilona (gresnoga grada). Neka sada svaki sebe upita: S ta voli? i saznace ciji je on gradanin. (Blazeni Avgustin). Sve stvari u prirodi krecu se po svojoj sklonosti: lake se podizu u visinu, tesk e tegle k zemlji. Kod razumnih stvorenja, ljubav sluzi svim naklonostima a one t eze onamo kuda ih vuce strast, koja u srcu preovladuje. Tako, ako u nama gospoda ri ljubav prema truleznim zadovoljstvima, zelje za pocastima i slavom, tada mi p rinadlezimo iskljucivo zemlji, i uzvisiti se do nebesnih stvari bice nam tako te sko i trudno kao kamenu kada ga u vis bacimo. No ako mi, obuzdanjem i slabljenje m tijela, podavimo u srcu sve zemaljske zelje - tada ce se nas bogoslicni duh, n e zadrzavan nikakvim preprekama, brze uzdici ka Bogu, nego li sto baceni u vis k amen poleti s visine dolje, ka zemlji. Blazeni Avgustin, objasnjavajuci smisao izreke Psalmopjevca: "Imze obrazom zelaj et jelen na istocniki vodnija, sice zelaet dusa moja k tebje, Boze[2]" (Ps. 41, 2), govori da jelen obicno umrtvljuje zmije koje mu se, kad on trazi vodu, na pu tu nadu, i da od toga (jedenja zmija) osjeca silnu zed, te sa jos vecom brzinom trci izvoru. "Hocete li znati, produzava blazeni ucitelj Crkve, zasto u vama nem a toliko silne zedi za savrsenstvom i tolike nezadrzljive teznje k Bogu? Stoga s to vi ne gazite zmije, a vase su zmije culne pohotljive strasti. Umorite ove zmi je nepravde, - i tada cete sa udvojenim usrdem poletjeti ka Izvoru zivota i isti ne". Vatra nalozena na zemlji ne tezi ka zemlji, no se svagda dize u vis; tako i ljub av tvoja ne treba da tezi ka tebi, vec svagda da tezi k Bogu. Mi treba da imamo tri srca: 1) za Boga: srce cisto; 2) za bliznje: srce milostiv no; 3) za sebe: srce ostro. (Andrijan Jugski). Mi smo toliko obavezni ljubiti Boga vecma no sebe, koliko je On veci od nas. Mjera ljubavi prema Bogu jeste ljubav bez mjere. Za Boga nema nicega prijatnijeg nego li ljubav. Nista tako nije ugodno Bogu kao srce covjekovo koje gori ljubavlju prema Njemu. Bez ljubavi svi postupci covjeko vi, ma koliko po spoljasnosti izgledali dobri, pa cak i veliki, nista ne znace u ocima Bozijim i protivni su Bogu. Kisa biva korisna za zemlju ako ne pada kada se zemlja jos nije oslobodila od sn ijega i leda, vec pada kada je se zagrijala suncanom toplotom; slicno ovome i bl agost Bozija nalazi dovoljno primanja samo u srcima koja su zagrijana ljubavlju k Bogu. Ljubav ka Bogu sve preobraca u sredstva za nase spasenje i blazenstvo; bez nje, sva sredstva ne dostizu cilja Ne moze goriti zizak bez jeleja (ulja), pa i molit va ne moze ozariti (osvijetliti) bez ljubavi. Dim od kadionice ne moze se pojavi ti bez vatre u njoj, i molitva bez ljubavi nece se uzdici k Bogu. Nedostatak ljubavi nista ne moze zamijeniti. Ali ljubav zamjenjuje sobom sve ned ostatke. Voli, i ti ces postupati pravicno u svakom slucaju, i to neprimjetno. O vo duhovno nacelo naucice te kako treba postupati u svima okolnostima. (Inokenti je, arhiepiskop Huam.). Ne govori mi da ti Boga ljubis - to su samo gole rijeci; pokazi ljubav svoju na samom djelu. (Sv. Zlatoust). Gdje je prava ljubav prema Bogu, tamo usta, tek sto se otvore, blagodare Bogu i proslavljaju Ga. (Prota J. Tolmacev). Najvjerniji znak da u nama nema jos ni zacetka ljubavi k Bogu jeste - osjecati t egobu u sluzenju Bogu, ne htjeti izvrsavati, a jos vise sasvim neispunjavati svo

je obaveze prema Njemu. Blazeni Avgustin umjesno primjecuje: "Trudovi za one koj i ljube nisu nesnosni; oni ih razveseljavaju kao lov lovce zvijeri, ptica i riba . Voleci nesto, mi ne opazamo truda ili i sami trud volimo". Neko je rekao Avi Agatonu: "Meni je data zapovijest, ali ispunjavanje zapovjedi skopcano je sa tugom; hoce mi se da ispunim zapovijest, ali se bojim tuge." Star ac je na to odgovorio: "Kad bi ti imao ljubavi, ti bi ispunio zapovijest i pobij edio bi tugu". Zar ces naci potkrepljenja za izvrsavanje podviga poboznosti kod onoga, kod koga nema plamene ljubavi prema Bogu? Samo voli - i tada ces moci uciniti sve sto hoces. (Blazeni Avgustin). Voli sve u Bogu (radi Boga) i u svemu ljubi Boga. Onaj ne ljubi Boga ko ljubi ono sto Bog zabranjuje ljubiti. Velika je uvreda za Boga ako ti postavis svijet za takmaca (protivnika) Bogu. Svaka dusa, koja ma sto drugo voli vecma nego li Boga, preljubnica je. Svemoguci Tvorac nas, ukoliko nema sebi ravnoga, utoliko i ljubav nasu nece ni s a kim da dijeli, vec trazi od nas svo srce nase; i premda nam nareduje da imamo ljubavi prema bliznjima, ipak nece da ta ljubav bude ma koliko prepreka nasoj sv om dusom ljubavi prema Njemu - Bogu. (Teofan Prokopovic). Bliznjega ne vrijedaj i ne obozavaj, a sebe ne obogotvori (ne ponosi se); Boga v oli svom snagom duse i duha svoga, tj. svim srcem i svim umom. Voljeti sebe treba samo radi Boga i djelimicno radi bliznjih; ljubiti bliznje tr eba radi Boga; a ljubiti Boga treba radi njega Samoga, te stoga vise svega. (Fil aret Moskovski). Ljubav prema sebi treba prinositi na zrtvu ljubavi prema bliznjima; a ljubav pre ma sebi i bliznjima treba prinositi na zrtvu Bogu. (Isti). Ako zelis da spases sebe vjerom, zavoli i voli uvijek Onoga u koga vjerujes. (Is ti). Gori plamenom Bozanske ljubavi, da ne goris onim od cega ce goriti davoli. Voli Boga svim srcem, svom dusom i svima pomislima svojim, ako zelis nasladivati se vjecnim radostima vjecnoga blazenstva, i to jos na zemlji ziveci. A te rados ti su, vjeruj mi, tako velike, tako zadovoljavaju nase srce, da nista u ovome sv ijetu nece i ne moze te obmanuti ili zavesti. Nista u svijetu nema tako sto bi moglo odvojiti od ljubavi prema Bogu srce, u ko je se ta ljubav uselila. (Ava Isaija). "Kako cu sebe sacuvati od iskusenja"? - upitao je neko Avu Pimena. - Sveti stara c je odgovorio: "U kotao, koji neprestano vri, ne pada muva; i dusu, koja nepres tano kipti ljubavlju prema Bogu, nista sablazniti ne moze". Ako iskreno zavolis Boga i budes stalan u tome voljenju, nikakva strast ne moze tobom ovladati. (Sv. Simeon Novi Bogoslov). Svijet i sve sto je u svijetu ne znaci nista za onoga kome je Bog sve i sva. Ljubav prema Bogu jeste neiscrpno blago: ko je ima, taj je bogat; ko je lisen nj e, taj je siromasan. (Sv. Vasilije Veliki). Ako bi mi nesto van Boga voljeli, nama ce onda nesto nedostajati, jer nase srce svagda nesto trazi i "do toga vremena je uznemireno, dok ne dostigne ljubav Bozi ju". (Prota J. Tolmacev). Ako je tebi dosadno, to biva zbog toga sto Boga jos ne volis. Ako nevjesta voli mladozenju svoga, onda njoj s ljubljenim njenim ni siromastina, ni bijeda, ni ta mnica nisu teske; samo joj je tezak razdvoj od njega, i tada - ni bogatstvo, ni radost ne utjesavaju je. Pa kada ljubav ljudska to cini, koliko li ce vecma ljub av Bozja? - Zavolite Boga i nastanite Ga u srca vasa, i tada nece biti dosadno, no cete osjecati svagda neopisanu radost i sladost, svagda cete zivjeti u spokoj stvu duha. Receno je: "Okusite i vidite kako je blag Gospod" (Ps. 33, 9). Simeon Zost). S ljubavlju prema Bogu svuda je za covjeka raj; bez nje - svuda je pakao. Amin. Dvadeset cetiri molitvice Svetog Jovana Zlatousta, prema broju casova dana i noci Dnevne:

- Gospode, ne lisi me nebeskih Svojih dobara! - Gospode, izbavi me vecnih muka! - Gospode, sagresih li umom i mislju, recju i delom, oprosti mi! - Gospode, izbavi me od svakog neznanja i zaboravnosti, i malodusnosti, i okamen jene neosetljivosti! - Gospode, izbavi me od svakog iskusenja! - Gospode, prosvetli moje srce koje pomraci zla zelja! - Gospode, ja kao covek sagresih, a ti kao milostivi Bog, pomiluj me, videci nem oc duse moje! -Gospode, posalji mi u pomoc blagodat Svoju da proslavim sveto Ime Tvoje! - Gospode Isuse Hriste, zapisi mene, slugu Svoga, u knjigu zivota, i podari mi d obar kraj! - Gospode, Boze moj, iako nista dobro ne ucinih pred Tobom, ipak mi daj da po bl agodati Tvojoj postavim dobar pocetak! - Gospode, okropi srce moje rosom blagodati Tvoje! Nocne: - Gospode, u pokajanju primi me! - Gospode, ne ostavi me! Gospode, ne uvedi me u napast! - Gospode, podaj mi misao dobru! - Gospode, podaj mi suze i secanje na smrt i umilenje! - Gospode, podaj mi pomisao za ispovedanje grehova mojih! - Gospode, podaj mi smernost, celomudrenost i poslusnost! - Gospode, podaj mi trpljenje, velikodusnost i krotost! - Gospode, usadi u mene koren dobara, strah Tvoj u srce moje! - Gospode, udostoj me da Te ljubim svom dusom svojom i mislju, i da u -svemu tvo rim volju Tvoju! - Gospode, zakloni me od nekih ljudi i besova i strasti, i od svake druge nepril icne stvari! - Gospode, znas da cinis, kako Ti izvolis neka bude volja Tvoja i u meni gresnom e, jer si blagosloven u vekove! Amin.