ZA TO NEVINI STRADAJU

Za to hiljade beba umiru od raka, side i drugih opakih bolesti, a hiljade ne e mo i da se pokrenu iz svojih kolica ili postelja? Pred nekim ljudima se iri mno tvo prilika koje im omogu avaju sre an i uspje an ivot, koji tro e vi e nego to im treba, dok su drugi osu eni na patnje i stradanja!

Pitanje problema zla iznenada mo e postati veoma li no, pokrenuto samo jednim telefonskim pozivom ili posjetom ljekaru. I postavljamo pitanje: Za to ba ja. Da li Bog mari za mene?

Ako zaista Bog postoji, koji je po svojoj prirodi ljubav i apsolutno dobar, a u isto vrijeme svemogu , za to ljudi pate? Koncentracioni logori, mu enja, ratovi, svaki sat umire 10 000 djece od gladi Biblija na u zemlju naziva dolinom suza!!!! Za to je Bog stvorio svijet u kome nedu ni ljudi stradaju?

Ovo pitanje sigurno ne bi bilo postavljeno, kada bi samo lopovi obolijevali od raka, kada bi siled ije obolijevali od Parkinsonove bolesti.... Ali kada dete umre ili momak pogine u saobra ajnoj nesre i, mi pitamo: Za to Bo e? Za to patnja na ovoj Zemlji?

Mo da niko u pro losti nije ovo pitanje postavljao od Jevreja! Avram: Zar e i dobre uni titi sa zlim? Josif: Za to strada nevin? Jovove patnje! Jevreji robovi 400 godina, patnje kroz pustinju! Vavilon, Asirija! Au vic, Treblinka, Majdanek i sl.

Eli Vizel je rekao: Tamo su ubili moga Boga, a gledaju i kako su spaljivali malu djecu uzviknuo je: Sa tim dimom i plamenom izgorila je i moja vjera u Boga: Kako objasniti sva ta zla?

Nekoliko opredjeljenja 1. Stav velikog broja ljudi je sli an stavu Jovove ene: Blagoslovi Boga pa umri! Nemogu e je da Bog ljubavi postoji 2. Stav druge grupe jeste smatra da Bog ima problema da odr i svemir u savr enom redu. Njemu nedostaje sile da izmjeni postoje e prilike! 3. Tre a grupa poku ava da izbjegne problem patnje gledaju i budu nost, kada e pravda biti podijeljena u svemiru

Biblijski odgovor Ve ina patnji na na oj planeti rezultat su dva principa koja je Bog ugradio prilikom stvaranja: fizi ki svijet koji funkcioni e prema doslednim prirodnim zakonima, i ljudska sloboda! Drvo..... im se zasadi preuzimate odgovornost! Biblija prati ulazak patnje i zla na na u planetu i uticaj slobodne volje, koja nas odvaja od ostalih ivih bi a.

ivotinje se upravljaju po instinktu, samo ovjek mo e da izvr i izbor! Ako nekog volimo, ne mo emo ga prisiliti da nam uzvrati ljubav: prisilna ljubav vi e nije ljubav! ovjeku je data mogu nost da ka e NE Samo istinski slobodna bi a mogu istinski da vole!

Bog je dragovoljno postavio granice svome suverenitetu nad na im svijetom, kako bi nam omogu io slobodu izbora. Kad je stvorio moralno slobodna bi a, On je podjelio silu koja odlu uje u kojem e se smjeru odvijati istorija.

ovjek je jedino bi e od svih stvorenih koji stisnutom pesnicom ustaje protiv Boga On ka e. Ja inim ono to ho u i niko me u tome ne mo e spre iti! Tako je ovaj bunt stvorio veliku provaliju izme u Boga i ovjeka Ubrzo je opisan rezultat: 18. , ; 19. , ; , .

Bol i patnja su postali prirodne posljedice ovjekovog izbora! Kada pratimo jevrejski narod, vidimo da su ve i dio istorije proveli u pobuni: 13. , , . Ali svi bijasmo kao ne ista haljina, zato opadosmo svi kao list i bezakonja kao vjetar odneso e nas!

Iako se ove rije i odnose na Jevreje, one se odnose i na nas! Problem nije u tome to najgore od nas stoji na povr ini, ve to na e najbolje, na a pravednost izgleda kao ne ista haljina. Na a dare ljivost je pomije ana sa li nim interesima, na a e za pravdom pomije ana je sa eljom za osvetom, na a ljubav prema Bogu pomije ana je sa strahom od Boga!

Pred Bogom je stajala dilema: Kako ovjeka vratiti u prvobitno stanje prije grijeha, a u isto vrijeme zadovoljiti pravdu koja je zahtijevala ovjekovu smrt? Golgota je rije ila ovu dilemu. Pravda je zadovoljena-Bog je umro za ovjeka, grijeh je ka njen i milost je ponu ena! Tako slobodna volja i izbor mogu ponovo da se izraze!

Biblija ka e da Bog ne pravi razliku me u ljudima, ki a pada i na one koji vjeruju i na zlo ince. I jedni i drugi primaju blagoslove, ali i jedni i drugi pate i mu e! Me utim, razlika ipak postoji, jer religiozni znaju da su patnje ograni ene i da dolazi potpuno uni tenje zla! Oni znaju da Bog mo e da upotrebi patnje i bol da bi uspostavio ve e dobro!

Bol zuba nije uop te prijatna, ali mi smo sre ni to osje amo tu bol, jer bi se svi zubi pokvarili a mi ni ta ne bi znali, niti bi ta preduzeli. Mi smo svjesni da emo pretrpjeti bol na zubarskoj stolici, ali pristajemo na to, jer elimo da spre imo kvarenje zuba.

Mra ni dani pozivaju na pravilno rasu ivanje i usredsredjenost ka vertikali. Treba da shvatimo da putem nevolja, kroz koje smo pro li, Bog eli da nas oja a da bismo mogli pru iti utjehu i podr ku drugim ljudima koji pate. Josif je napredovao ak i kad je njegov ivot dostizao dno, i kada je sve dublje upadao u pote ko e. On nije zapadao u obeshrabrenje ili u gor inu, nego je otvorio srce saosje anju, dok je slu io drugima oko sebe

Josifovo iskustvo nas uvjerava da mo emo da vjerujemo Bogu da e biti sa nama. Da e nas upotrijebiti u tim obeshrabruju im momentima u kojima se na emo, da budemo na blagoslov nekom drugom. Bo je prisustvo nam ne garantuje da e na ivot biti ispunjen svakodnevnim pobjedama, ali mo emo biti sigurni da e On svakoga dana biti uz nas.

Ja sam imao velike probleme, ali ti problemi su me u inili zrelim Bog mi je dao drugu vrstu snage da pomognem drugim ljudima Sang Li Danilova tri duga su imali velike probleme. Obo avanje zlatnog kipa. Navuhodonosor je poja ao toplotu pe i. Ovaj ivot mo e da postane 7 puta te i. Mnogi od nas se mole da Bog ugasi vatru i otkloni probleme. Ali Bog nam daje snagu da mo emo plesati u vatri. Problemi su sastavni dio ivota, Bog nam mo e dati snagu da ple emo u problemima. Sa problemima postajemo ja i!

5. ! 6. , 7. ,

,

.

, . Psalam 84, 5-7 Usred doline pla evne, bez obzira na to to pre ivljavamo, Bog nam je obe ao da e biti sa nama i dopustiti svoje blagoslove na nas, kao laganu ki u....

Zar to nije uzbudljivo? Mi mo emo i i kroz dolinu pla a, obnavljaju i svoju snagu dok ne sretnemo na eg Boga licem k licu. Bol, poni enje, strahote i mr nja ispunjavaju mnogo toga u na im uspomenama. Kao i Josif mi krvarimo iznutra, i na a du a vapi za izle enjem.

Hristos nas poziva nevjerovatnim rije ima: Do ite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja u vas odmoriti. On nam ne obe ava brza rije enja ili odgovore koji e oolak ati borbu. Umjesto toga, mi upoznajemo li nost koja ka e: Ja sam tu, tu sam sa tobom.

Patnje i stradanja ne snalaze nas zato to je to tako Bog isplanirao. Ali budu i da su oni dio na e ivotne stvarnosti, Bog iz njih mo e izvesti dobro i upotrijebiti ih da bi postigao ne to pozitivno. 28. , . Bog mo e iz doga aja koje on nije planirao izvesti pozitivne rezultate.

Guba i patnja Guba je opaka bolest gdje pacijenti gube dijelove svog tijela Guba razara nervni sistem, centar za bol, i ovjek li en osje aja sam uni tava svoje ruke i noge. Gubavac uni tava sam sebe, jer ne osje a bol Bol ima izuzetan zadatak, jer nas uva od samouni tenja Bol je mehanizam koji nas uva od samouni tenja

Ljekar i mehanizam za upozorenje Ljekari su poslije svega zaklju ili da je jedini na in da bol zaista bude dovoljno efektivan, da uklone mogu nost da ovjek kontroli e mehanizam za bol

Bog apu e kada vam sve ide dobro, On govori kada nam je lo e i On vi e kroz na u bol i patnje. Patnje su Bo ji megafoni kojim budi ovaj pospani svijet. Voza i bol (poslednje upozorenje) Bol je Bo iji megafon da nas probudi iz pospanosti i mrtvila.

Drama Duga ti ina Da bi nam Bog sudio treba da ispuni uslove: Neka bude osu en kao Jevrejin Neka ga najbolji prijatelji ostave Neka ga la no optu e Neka ga mu e i tuku do krvi Neka do ivi da bude usamljen i ostavljen Neka umre najgorom smr u

Isusovi u enici nisu postavljali pitanje Za to patimo? Svakoga dana su imali dokaze o Njegovoj brizi. Dovoljno je bilo pogledati u Isusovo lice i uti njegov glas.

Apostol Pavle opisuje Hrista: On je prije svega i sve u Njemu ima postojanje.... Hristos je sjeo iznad svih poglavarstava i vlasti i sila I sve pokori pod noge Njegove....

Ako je sve tako za to uop te razmi ljati o problemu patnje? Za to su hiljade i milioni razo arani.. Autor jevrejima poslanice kao da o ekuje to pitanje od ljudi hiljadama godina kasnije Doga aji pred kraj prvog vijeka nisu nagovje tavali ni ta dobro hri anima... Rimska imperija je gazila sve pred sobom... Tirani su se mijenjali jedan za drugim, a hri ani su zatvarani, mu eni i ubijani....

Ipak, ovi uobi ajeni razlozi za sumnju nisu apostola uzdrmali Aposol odgovara svojim sunarodnicima i nama danas.... Po to je otkrio i istakao veli anstvenu teologiju iz psalama, apostol zastaje i razmi lja o tome- da je istina da Isus sve nadgleda, istina je da je sve pokoreno pod noge njegove, i sigurno nije tiranin. Zato dodaje jednu opasku: Ali sad jo ne vidimo da mu je sve pokoreno!!! Jevrejima 2,8

Ova kratka re enica obuhvata sve nepravde, ratove, bolesti, smrti, sve suze i uzdahe, sva razo arenja i bezna a koja postoje u ovom haoti nom svijetu. Slobodno mo emo re i da je ovo najta nija re enica u Bibliji.

Misionar i Truman

Iako je krst garancija da su zlo i sotona pobije eni, iako je Isus Gospodar svemira i nadgleda sve to se de ava na na oj zemlji, dobri ljudi su i dalje podlo ni patnji i bolu. esto mo emo biti i razo arani i obeshrabreni nemogu no u da shvatimo za to Bog ne reaguje. Ipak, mi duboko u sebi znamo da na ovoj zemlji smo stranci, i da je na e glavno odredi te tamo gdje ne e biti ni suza, ni pla a ni bolesti.