Embed Size (px)
Citation preview
“Studirajmo zajedno!”
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog
socijalnog fonda
Zašto
studirati?
- Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne buduće
studente -
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Zašto studirati? - Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne buduće studente -
Tko smo mi? „Studirajmo zajedno!“ (IPA4.1.2.2.02.01.c11) je projekt čiji je nositelj
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Projekt je potpisan 21. kolovoza
2013. godine, u okviru međunarodnog natječaja „Integracija skupina u
nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav“.
Cilj projekta je stvoriti uvjete za ravnopravno uključivanje slijepih i
slabovidnih osoba u nastavni proces na Ekonomskom i Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Kontaktirajte nas! Ekonomski fakultet u Splitu
Cvite Fiskovića 5
21000 Split, Hrvatska
Voditelj projekta: dr. sc. Marko Hell
Tel.: 021/430-640
Email: [email protected]
Web: www.studiramozajedno.eu
Kontakt za više informacija
Web: http://www.asoo.hr/
E-mail: [email protected]
Web: www.mzos.hr
E-mail: [email protected]
Web: www.strukturnifondovi.hr
Ida Poljan Ivana Rotim
Zašto studirati?
-Motivacijski vodič za slijepe i slabovidne
buduće studente -
Dizajn brošure:
Tea Dragičević, mag. oec.
Antonija Kvasina, mag. oec.
Tehnički urednik:
Diana Mijačika, dipl. oec.
Split, 2014.
4
SADRŽAJ
UVODNA RIJEČ .............................................................................................................. 7
PREDGOVOR .................................................................................................................. 9
UVOD ............................................................................................................................. 11
1. DIO ZAŠTO STUDIRATI? .................................................................................................... 15
PRIMJERI DOBRE PRAKSE .................................................................................... 25
Hrvatska – Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ .................................. 25
Danska - Sveučilište Aarhus ................................................................................. 27
2. DIO VAŽNE INFORMACIJE ZA BUDUĆE STUDENTE ................................................... 31
UPISI NA STUDIJE I KAKO STUDIRATI? ............................................................. 31
Prilagodba ispitne tehnologije na ispitima državne mature .............................. 31
Individualizirano prilagođeni način polaganja dodatnih provjera posebnih
sposobnosti ............................................................................................................. 32
Pravo prednosti pri upisu ..................................................................................... 33
Subvencija u troškovima studija ......................................................................... 33
Smještaj .................................................................................................................. 34
Usluga ispomoći studentima s invaliditetom u studentskom domu .................. 34
Stipendije ............................................................................................................... 34
PRILAGODBE I POTPORA U NASTAVI ................................................................ 35
Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora za studente s invaliditetom .................. 35
Individualizirano prilagođen način polaganja ispita ......................................... 36
Pomoćna tehnologija i prilagodba nastavne literature ...................................... 37
Prijevoz .................................................................................................................. 38
Udruge osoba i studenata s invaliditetom ........................................................... 39
PRILAGODBA NA STUDIJ ...................................................................................... 40
Psihosocijalne potrebe i potencijalne poteškoće studenata s oštećenjem vida . 40
5
Na što se treba pripremiti pri dolasku na studij? .............................................. 41
Samostalnost i osobna organiziranost studenta s oštećenjem vida ................... 42
Kako se mlada slabovidna/slijepa osoba može prilagoditi i nositi s novim
izazovima? ............................................................................................................. 42
Savjeti studentima s oštećenjima vida za bolju komunikaciju: ........................ 43
Kako se prilagoditi odvojenosti od obitelji i prijatelja? .................................... 46
3. DIO PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE ............................................................................. 48
POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE ............................................................................ 51
LITERATURA ................................................................................................................ 57
6
7
UVODNA RIJEČ
Današnji tempo života često zadržava našu cjelokupnu koncentraciju nad
poslom koji je određen našom strukom. Na taj način slabo primjećujemo stvari,
osobe i događaje koji su sastavni dijelovi naše okoline, a nemaju direktni
utjecaj na naš posao. Zastanemo li malo i pogledamo oko sebe, postavit će se
pitanja: Postoje li u okolini osobe kojima je neophodno naše znanje u svrhu
ostvarivanja svih prava koje smo mi iskoristili da bi mogli pratiti ovaj ritam
života? Polazimo li svi s iste startne pozicije? Imamo li svi jednake prilike?
Razvojem informatičkih tehnologija i jačanjem društvene odgovornosti,
startne pozicije se mogu približiti, a prilike ujednačiti. „Samo“ je potrebno, u
kontekstu vlastite struke, udružiti napore u smjeru izjednačavanja prilika.
Ovim projektom, udruživanjem: Županijske udruge slijepih osoba Split i
Zadar, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Fakulteta
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Filozofskog fakulteta u
Splitu, Sveučilišta Aarhus iz Danske te studentske organizacije AIESEC Split,
pod vodstvom Ekonomskog fakulteta u Splitu, napravljen je značajan korak u
stvaranju jednakih prilika za studiranje slijepih i slabovidnih osoba.
S informatičkog aspekta to znači, koristeći informatičke tehnologije prilagoditi
nastavni proces slijepim i slabovidnim osoba u skladu s njihovim zahtjevima i
mogućnostima. S društveno ekonomskog aspekta to znači realizirana
informatička rješenja implementirati u stvarni sustav s osiguranjem buduće
održivosti. U tu svrhu napisan je i ovaj priručnik koji predstavlja samo djelić
napora kojim akademska zajednica želi ujednačiti prilike za studiranje i
integraciju slijepih i slabovidnih osoba u studentski život. Priručnikom su
8
opisane osnovne mogućnosti studiranja ovih osoba u svrhu praktičnog
izjednačavanja prava na obrazovanje.
Posebno zadovoljstvo, kao voditelju ovog projekta, stvara mi pokazani interes
svih partnera, a posebno studenata s područja cijele Hrvatske, kako na izradi
ove brošure, tako i njihovoj uključenosti već u fazi prijave projekta. To ukazuje
da uvijek postoje dobri primjeri koji su, zahvaljujući ovog puta sredstvima iz
Europskog socijalnog fonda, pronašli put za svoju potpunu implementaciju.
Marko Hell,
Voditelj projekta
9
PREDGOVOR
Brošura je namijenjena osobama s oštećenjima vida, bilo da se radi o
potencijalnim ili sadašnjim studentima sveučilišta i akademija. Svrha ove
brošure je motiviranje osoba s oštećenjima vida za visoko obrazovanje
odgovaranjem na mnoga pitanja o prednostima koje ono pruža, kao i o pripremi
za bolje funkcioniranje na studiju.
Ovom prilikom treba zahvaliti svima koji su svojim znanjem, informacijama i
bogatim iskustvom u području rada s osobama s oštećenjima vida doprinijeli
izradi brošure: socijalnoj radnici Vilmi Bilopavlović, profesorici defektologije
Gordani Šestić i drugima. Naročito želimo zahvaliti bivšim i sadašnjim
slijepim i slabovidnim studentima koji su podijelili s nama vlastita iskustva i
na taj način, nadamo se, potakli mlade osobe na visoko obrazovanje.
Iznimna upornost, marljivost i snalaženje u rješavanju svakodnevnih poteškoća
za vrijeme studija ovih uspješnih studenata mogu biti inspiracija nadolazećim
generacijama. Istovremeno, njihove životne priče ukazuju na specifične
potrebe studenata s oštećenjima vida i načine, kako uz sustav potpore, one
mogu biti zadovoljene.
Autori
10
11
UVOD
Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo koje je neophodno za ostvarivanje
ostalih ljudskih prava (UNESCO, 2010).
Prema mnogim međunarodnim dokumentima, svaki pojedinac ima pravo na
pristup obrazovanju na osnovu načela jednakosti i nediskriminacije: visoko
obrazovanje treba biti dostupno svima na temelju sposobnosti (ETC, 2003;
Ustav RH, 2001).
Inkluzivno obrazovanje se temelji na pravu svih na kvalitetno obrazovanje i
usmjerava se na ranjive skupine kao što su i osobe s oštećenjima vida (kao i
druge osobe s invaliditetom), a krajnji mu je cilj povećanje sudjelovanja u
učenju i smanjenje isključenosti unutar obrazovanja ili zbog obrazovanja
(UNESCO, 2000).
Republika Hrvatska se obvezala da će
prilagoditi svoj obrazovni sustav
potrebama osobama s invaliditetom: (1)
prilagođavajući postojeće redovite
programe, (2) promicanjem korištenja
novih tehnologija, (3) e-obrazovanjem i (4)
prilagođavanjem sustava komuniciranja
radi učinkovite dostupnosti resursa
osobama s invaliditetom (Nacionalna
strategija izjednačavanja mogućnosti za
osobe s invaliditetom 2007.-2015., NN 63/07).
Slijedi jedna priča iz života za početak…
Slika 1. Korištenje tehnologije za
slijepe
Izvor: Centar za odgoj i obrazovanje
„Vinko Bek“
12
Manuela Brubnjak (25)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Talijanistika
Manuela Brubnjak je rođena prijevremeno kao slijepa. Roditelji su je
već u prvim godinama života uključili u habilitacijske programe (rana
intervencija) te poticajno djelovali na njen razvoj. U svojoj školi u malom
mjestu Manuela je bila najbolja, vrlo marljiva učenica, ali i vješta u
svakodnevnim aktivnostima i kretanju te je nastavila školovanje u
gimnaziji u susjednom gradu u koji je dnevno putovala. Kroz osnovnu i
srednju školu imala je tiflopedagoško praćenje Centra „Vinko Bek“
(program integracije).
Nakon uspješnog završetka gimnazije upisala je studij stranog jezika
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Informacije i pomoć u apliciranju
na studij, za prilagodbu razredbenog ispita, za smještaj u studentskom
domu te daljnjoj rehabilitaciji dobila je od dotadašnje tiflopedagoginje.
Razredbeni ispit djevojka je položila na prijenosnom računalu (JAWS-
program uz čitač ekrana) što je mogla čitati i profesorica na ispitu na
crnom tisku. Dobila je smještaj u studentskom domu (sama u sobi kako
bi imala više privatnosti kao i prostora za potrebne stvari i tehnologiju).
Nakon upisa na studij, iako se željela odmah uključiti potpuno u
nastavu, zbog potrebe treninga orijentacije i kretanja (put od doma do
fakulteta tramvajem) te snalaženja u studentskom domu, dva dana
tjedno je provodila u rehabilitacijskim programima Odjela za odrasle
osobe Centra „Vinko Bek“, a tri dana tjedno na fakultetu prva tri
mjeseca studiranja.
13
Na fakultetu je sama skenirala potrebnu literaturu i materijale, a
koristila se i brajevom bilježnicom na nastavi. S profesorima bi se sama
dogovarala za potrebne prilagodbe. Nije joj bila potrebna pomoć u
učenju.
Od „Školske knjige“ je dobila neke udžbenike u elektronskom obliku, a
rječnik su joj skenirali u Udruzi „Zamisli“. Bila je stipendistica lokalne
institucije za nacionalnu manjinu.
Spretna u aktivnostima svakodnevnog života, sama je pripremala
hranu, održavala prostor sobe te prala rublje koristeći domsku perilicu
kojoj je tiflopedagog obilježio programe brajevim oznakama. Unatoč
zahtjevnom studiju, našla je vremena za druženje sa studentima sa i
bez invaliditeta te proslave u zajedničkom prostoru. Također, džeparac
je zarađivala dajući instrukcije ostalim studentima. Kad bi joj bila
potrebna pomoć, zatražila bi je, primjerice, kad bi dobila neku obavijest
u domu na standardnom tisku, otišla bi do studentice u susjedstvu da
joj ova pročita.
Nakon završetka studija Manuela samostalno živi u Zagrebu gdje su
joj roditelji kupili stan, povezana je s nekim susjedima (ako se nešto u
stanu pokvari, traži pomoć). Uporno se javlja u škole na natječaje za
posao. Odlučila se za ostanak u velikom gradu jer joj pruža kvalitetniji
i zanimljiviji život. Povremeno prevodi. I dalje daje instrukcije iz stranog
jezika, skenira materijale za te osobe, zadaje im zadaće u
elektronskom obliku i pregledava ih. S prijateljima pjeva u zboru
Udruge slijepih, ide na koncerte, u kazalište i u crkvu. Koristi
pripadajuća prava iz socijalne skrbi, a i roditelji joj pomažu u
uzdržavanju.
Sretna je i nada se da će uskoro dobiti posao, kako bi se još više
osamostalila i imala ispunjeniji život.
14
1. DIO
15
ZAŠTO STUDIRATI?
Obrazovanje čini preduvjet za socijalno uključivanje putem jednakih prilika
u obrazovanju (Bolonjski proces). Visoko je obrazovanje najvažniji čimbenik
zapošljavanja i kvalitetnog početka profesionalnog života te podiže, općenito,
kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba.
Omogućava stjecanje samostalnosti i nezavisnosti te potiče aktivno
uključivanje u društvo.
Slika 2. Obrazovanje u srednjoj školi Centra „Vinko Bek“, simulacija radnog mjesta. Izvor: Letak Centra
Obrazovanje, samo po sebi, je moćan alat za razvijanje potencijala osoba s
oštećenjima vida u cilju njihova doživljavanja uspjeha i cjelokupnog
osnaživanja. Obuhvaća preuzimanje obveza i odgovornosti od strane osoba
s invaliditetom. Obrazovanje je osnova za stalno povezivanje znanja, vještina
i sposobnosti u složen sklop kompetencija potrebnih za uspješno sudjelovanje
u društvenom životu zajednice.
Visoko obrazovanje, kroz interakcije slabovidnog/slijepog studenta s drugim
studentima i drugim članovima akademske zajednice te obrazovne aktivnosti,
16
doprinosi razvoju socijalno-komunikacijskih vještina, suradnje, vještina
timskog rada, a naročito vještina samozastupanja.
Obilježja i posebnosti funkcioniranja osoba s oštećenjima vida, ograničenja
proizašla iz samog oštećenja te predrasude/prepreke u društvu otežavaju
pristup visokom obrazovanju. Visoko obrazovanje za osobe s invaliditetom
ima izrazito pozitivno djelovanje na individualnu i kolektivnu percepciju
invaliditeta. Značajno utječe na rušenje predrasuda prema osobama s
invaliditetom te realan stav prema njihovim sposobnostima i mogućnostima.
Dosadašnja iskustva, unatoč nedovoljne uređenosti sustava za potporu
obrazovanja osoba s invaliditetom, su pokazala da je određen broj studenata s
oštećenjima vida bio uspješan zahvaljujući sposobnostima, visokoj motivaciji
i ustrajnom kontinuiranom povećanom ulaganju napora u izvršavanje
studentskih obveza. Uz razvijene mjere potpore, opravdano je pretpostaviti da
će veći broj studenata s oštećenjima vida uspješno završiti visoko obrazovanje.
Vrlo je važan primjeren izbor studija (uglavnom su to „društvena“
usmjerenja: studiji jezika, povijesti, pravo, glazbena umjetnost, informatika,
novinarstvo, psihologija, edukacijska rehabilitacija). Osoba s oštećenjem vida
treba voditi računa o svojim jakim stranama, sposobnostima i vještinama,
odnosno stupnju rehabilitiranosti. Problem nastaje kad su vlastita očekivanja i
očekivanja roditelja (ili drugih autoriteta i/ili vršnjaka) nerealno visoka ili
nerealno niska.
Prihvaćanje oštećenja vida/adaptacija na oštećenje je temelj da bi mlada
osoba imala realistična vlastita očekivanja svoje (profesionalne) budućnosti.
Slika o sebi predstavlja bazično naučeni obrazac doživljavanja sebe i ključni
čimbenik hoćemo li novoj situaciji pristupiti s očekivanjem uspjeha ili
neuspjeha. Očekivanje uspješnosti u nekoj situaciji prvenstveno će ovisiti o
doživljaju vlastite kompetentnosti, odnosno o tome je li formirana pozitivna
17
slika o sebi. Očekivanje uspjeha je obično odlučujući faktor za to hoćemo li u
danoj situaciji koristiti najučinkovitiji način ponašanja koji će nas dovesti do
željenog ishoda. Izborom efikasnog načina reagiranja i postizanjem uspjeha
doživljavamo potvrdu svoje sposobnosti i jačamo pozitivnu sliku o sebi.
U protivnom slučaju, uz negativnu sliku o sebi javlja se očekivanje da ćemo
doživjeti neuspjeh. To rezultira manje učinkovitim načinima
rješavanja problema i realno slabijem uspjehu u nekoj
aktivnosti. Opetovanim doživljajem neuspjeha osoba formira
negativnu sliku o sebi i stalno prisutan osjećaj
nekompetentnosti i nezadovoljstva. Takav student treba
psihološku pomoć.
Prisutne su velike individualne razlike u populaciji osoba s oštećenjem vida.
Različite očne dijagnoze, stupanj i vrijeme nastanka oštećenja, uz utjecaj
individualnih osobina i okoline rezultiraju različitim stupnjem samostalnosti i
funkcioniranja osobe. Tako primjerice, dvije osobe s jednakim dijagnozama i
oštrinom vida mogu imati vrlo različit funkcionalni vid.
Nagli gubitak vida u adolescenciji je najteže prihvatiti: proces adaptacije je
dugotrajan i neophodna je psihosocijalna rehabilitacija te osposobljavanje za
korištenje novih tehnologija. Stoga je potrebno to proraditi prije upisa na
studij.
Postupni gubitak vida omogućava adaptaciju na stanje, ali je također zahtjevan
i psihološki proces: primjerice, osoba se dulje oslanja na vrlo slab vid, a nije
spremna osposobiti se za nove tehnologije ili kretanje uz pomoć bijelog štapa.
Neki studenti mogu imati i dodatna oštećenja (oštećenje sluha, motorike,
ADHD sy., teškoće učenja i dr.) što dodatno može otežati njihovo
funkcioniranje, primjeren izbor studija i razumne prilagodbe.
18
Razumna prilagodba se provodi s ciljem izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom, a da ne zahtijeva iznimna sredstva i ne ugrožava akademske
standarde.
Potrebe studenata s oštećenjem vida su, kao i kod ostalih studenata:
samostalno kretanje,
informiranost,
uključenost u nastavu,
učenje i
izvršavanje studentskih obveza.
Potporu studentima s oštećenjem vida pružaju različite ustanove, uredi i
nevladine udruge. Potpora može uključivati rehabilitaciju, psihosocijalnu
pomoć te druge oblike pomoći.
Slika 3. Učenje korištenja elektroničke bilježnice Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“
Pojedini specifični rehabilitacijski programi omogućuju stjecanje važnih
vještina i samostalno učinkovito funkcioniranje slabovidne ili slijepe osobe
19
(program aktivnosti svakodnevnog života, orijentacija i kretanje, brajica,
asistivne tehnologije, vježbe vida i slično).
Slika 4. Trening orijentacije i kretanja
Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“
Slika 5.a Korištenje brajevog retka Slika 5.b Trening svakodnevnih vještina Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“ Izvor: Mrežna stranica Centra „Vinko Bek“
Studenti s oštećenjem vida koriste obično više obrazovnih medija, a o
preferiranom pristupu informacijama (auditivni, taktilni, vizualni i/ili njihova
kombinacija) odlučuju sami i/ili uz pomoć edukacijskog rehabilitatora.
20
Potreban je individualiziran pristup studentu na fakultetu. Ovisno o
osobinama studenta mogu se odabrati i prilagoditi nastavne metode i sredstva,
pomoćne tehnologije te i sam pristup informacijama.
Slika 6. Čitač ekrana Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“
Svoj status student s oštećenjem vida dužan je dokazati (koordinatoru fakulteta
za studente s invaliditetom):
1) Rješenjem o tjelesnom oštećenju HZZMO,
2) Rješenjem o individualiziranom pristupu tijekom ranijeg školovanja ili
3) potvrdom ovlaštenog liječnika školske medicine.
Cilj je definirati pojedince koji imaju pravo na posebne akademske prilagodbe.
Studenti koji se javno ne žele deklarirati, nemaju tu obvezu u sustavu visokog
obrazovanja, no tada ne ostvaruju pravo na prilagodbu. Ako se invaliditet
(koji nije prepoznatljiv) jasno ne deklarira, student još više može otežati svoj
položaj, jer okolina nije upoznata s njegovim stvarnim mogućnostima i
potrebama. Svi studenti imaju prava i obveze.
Studenti s invaliditetom ponekad ne mogu pravodobno ispuniti svoje obveze
zbog oštećenja i/ili liječenja. Stoga je važno da ostvare pravo na prilagodbu.
Slijedi jedna priča iz života…
21
Jelena Opačak (21)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju
Velika prekretnica u mom životu dogodila se na kraju 5. razreda
osnovne škole kada sam, zbog tumora na mozgu, izgubila veliki
postotak vida, te mi je preostalo manje od 5%. Do tada sam bila odlična
učenica, bavila sam se intenzivno plesom od svoje 4. godine, te imala
brojne aktivnosti. No, tada je sve moralo stati, te sam prošla kroz tri
operacije, propustila tri mjeseca nastave šestog razreda i morala
naučiti kako, odjednom živjeti u zamagljenom i uskom svijetu oko sebe,
te ponovno ući u svakodnevnu rutinu, ali na novi način.
Kroz tri mjeseca propuštene nastave, mama mi je svakodnevno
snimala sve ono što su radili u školi na način da sam posuđivala
bilježnicu od prijateljice, te bi mi mama snimila sve što je pisalo
diktafonom na kasetu. Tako sam naučila učiti na drugačiji način, te se
usavršavala, iz dana u dan, u tome. Krenula sam u školu u 12. mjesecu
i položila sve ispite zaostatka do Božića. U sedmom razredu uključila
sam se u integraciju Centra „Vinko Bek“ i počela učiti brajicu koju sam,
zbog bolesti defektologinje koja mi je dolazila, sama savladala u vrlo
kratkome roku. Nakon razgovora o tome u školi, počela sam na
jednome predmetu pisati bilješke i male testove na stroju i na taj način,
uz konstantno vježbanje kod kuće, polako usavršavala čitanje i pisanje
na taj način. Također, prošla sam obuku kretanja pomoću bijelog štapa.
Obitelj mi je bila potpuna podrška u tome, a od prijatelja kako tko.
Najbolja prijateljica bila je uz mene, te mi pomagala s kretanjem po
školi, uz brojne druge prijatelje.
22
S obzirom da više nisam mogla plesati, počela sam ići na satove
klavira, jer mi je glazba puno značila od malih nogu. Tako sam kroz
sedmi i osmi razred, svirala klavir 2-3 puta tjedno.
Nakon završetka osnovne škole, došla sam u Zagreb. Upisala sam se
u III. Gimnaziju, opći smjer, a smještena sam bila u Centru za odgoj i
obrazovanje „Vinko Bek“. Nastavila sam obuku kretanja pomoću bijelog
štapa, te se vrlo brzo osamostalila u tome području. Počela sam s
obukom rada na računalu s govornom jedinicom, te pred kraj prvog
razreda dobila laptop.
Od tada sam počela koristiti laptop u nastavi, te od drugog razreda
koristila stroj i laptop za praćenje nastave. Na brajici sam pisala bilješke
iz matematike, fizike, te kemije, zbog lakšeg zapisivanja pomoću dobro
savladane brajice, nego malo težeg praćenja na računalu. Bilješke
sam, gotovo sve, hvatala sama, ali kad nešto ne bih uspjela (posebno
prirodne predmete), posudila bih bilježnicu od prijatelja i prepisala bih
u domu, na način da mi netko od odgajatelja izdiktira bilješke koje
nemam. Potrebne knjige sam, vrlo mali broj, imala na brajici, a sve
ostalo sam nosila na uvećavanje, te ih osobno skenirala. Bilo je tu
odličnih suradnji s nastavnicima, ali i onih malo težih. Uvijek se je netko
našao tko bi zaboravio na vas, u smislu izricanja napisanog na glas,
neslaganja oko pripreme ispita, ali sve se to uspjelo riješiti, uz puno
podsjećanja i razgovora s njima, pri čemu je osobna aktivnost
nevjerojatno velika. Tako sam prošla kroz četiri godine srednje škole,
te na kraju polagala državnu maturu. Tu sam imala malih problema, u
pogledu prilagodbe i organizacije mature, ali sam je na kraju uspješno
položila.
23
Želja mi je bila, kroz cijelu srednju školu, upisati studij psihologije.
Prijavila sam to kao prioritetni izbor, te polagala prijemni ispit, kao
dodatak državnoj maturi. Organiziran je bio tako da mi je asistentica s
odsjeka čitala ispit, a ja sam joj davala odgovore.
Nakon položenog prijemnog, upisala sam studij psihologije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Došla sam ponovno u Zagreb, te se
smjestila u studentski dom. Sada sam postala potpuno samostalna
osoba, u smislu svakodnevnog života. Na fakultetu sam upoznala
brojne kolegice i kolege, koji su stvarno pristupačni i uskakali su kad
god je bilo potrebno. No, većina posla je na samoj osobi.
Od literature nisam imala ništa pripremljeno, osim što sam dobila od
starijih kolega koji također imaju problema s vidom, ali to je mali broj i
većinom su bile knjige starijih izdanja, a mi smo te godine dobili baš
nova izdanja, po kojima se radilo.
Tako sam provela sate i sate skenirajući knjige iz kojih ću moći učiti.
Predavanja sam pratila, u početku, na elektroničkoj bilježnici „Pronto“,
a nakon nekog vremena prešla sam na laptop, koji mi je bio puno
praktičniji. Bilješke sa svih predavanja zapisivala sam na laptop, jer
nitko od profesora nije dopuštao snimanje predavanja, a malo tko je
izlazio u susret s davanjem prezentacija.
No, na samome početku, morala sam se svakome od profesora javiti,
predstaviti se kao visoko slabovidna studentica, proći s njima načine
na koje ćemo raditi, te ih svaki put podsjećati za dogovore, kao što su
čitanje kolokvija ili ispita, dogovaranje oko vježbi. Većina profesora je
izlazila u susret i stvarno nije bilo problema, ali mora se biti izuzetno
aktivan i tražiti to sve od njih, jer ako se ne traži, neće se niti dobiti.
24
Znalo se često dogoditi da se, npr. pojavim na ispitu, a profesor mi kaže
da je zaboravio da se sa mnom dogovorio, pa onda slijede ponovni
dogovori, komunikacija preko mail-ova, traženje po odsjecima i sl.
Kako bih bila u koraku sa svime, morala sam biti svakodnevno na
računalu i stranicama fakulteta, osobnim stranicama studenata, te
mnogim drugim, putem kojih smo dobivali informacije o predavanjima,
ispitima, vježbama. To je često znalo biti dosta iscrpljujuće, ali sam
znala podignuti glavu i nastaviti dalje s osmijehom na licu. Nisam tražila
oslobođenje od tjelesnog, već sam prvi semestar išla na jogu, a onda
se vratila svojoj ljubavi, plesu, te tako plešem sve do sada. Prvu i drugu
godinu „očistila“ sam u roku, a sada uspješno prolazim kroz treću.
S obzirom na to da sam, kada mi je vid pao, promijenila način prehrane
i prešla na kombinaciju vegetarijanstva i makrobiotike, na tom sam se
području morala također prilagoditi i kroz srednju školu i na fakultetu.
U srednjoj mi je kuhala kuharica u domu, a na fakultetu nekad jedem u
menzi, ali često kuham sama. Kroz srednju školu, bila sam uključena u
brojne manifestaciju u domu, školi i izvan toga, a na fakultetu se,
također, uključujem u brojne aktivnosti. Tako sam bila na nekoliko
konferencija i edukacija, na susretu studenata u Novom Sadu, a od ove
akademske godine i volontiram na Hrabrome telefonu. Tu sam prošla
kroz brojne edukacije, nadogradnje i nastavljam tako i dalje.
Moja poruka svima je da je studiranje onog što volite nešto prekrasno,
ali zahtjeva maksimalnu aktivnost i trud, te da se svaki dan života treba
ispuniti lijepim i pozitivnim stvarima, onime što volite, podići glavu gore
i reći sam sebi, a onda i svima drugima: „Ja to mogu, hoću i želim!.
Ništa nije nemoguće, samo treba htjeti! “
25
PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Hrvatska – Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“
Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ prepoznat je u Hrvatskoj kao
ustanova koja već 20 godina promiče uključivanje djece i mladih s oštećenjima
vida u redovne odgojno-obrazovne sustave. Na taj način učenici ostaju u svojoj
obitelji i lokalnoj zajednici te se, uz podršku mobilnih stručnjaka iz Centra,
uspješno pripremaju za polaganje državne mature te upis na fakultete.
Neki učenici iz integracije nakon osnovne škole dolaze iz svojih sredina u
Zagreb te polaze srednje škole (gimnazije i strukovne škole, npr. smjerovi
komercijalist, fizioterapeut), uz smještaj, rehabilitaciju i stručnu podršku u
Centru. Unazad više godina, izgrađena je odlična suradnja s III. gimnazijom u
Zagrebu koju je uspješno završilo više slijepih i slabovidnih učenika uz
podršku Centra, nakon čega su upisali, i neki od njih već završili fakultet.
Učenici Srednje škole Centra „Vinko Bek“ koji se osposobljavaju za
zanimanje poslovni tajnik imaju dodatne pripreme iz glavnih školskih
predmeta kako bi uspješno položili državnu maturu i bolje se pripremili za upis
na studij. Također, korisnici na Odjelu za odrasle koji su kasnije izgubili vid
imaju mogućnost prekvalifikacije uz rehabilitaciju, a neki se od njih također
kasnije odlučuju za visoko obrazovanje. Budući studenti koji dolaze iz
integracije, ali nisu dovoljno pripremljeni za polazak na studij, polaze
rehabilitacijske programe (trening orijentacije i kretanja, svakodnevne
vještine, tiflotehniku...) na Odjelu za odrasle kako bi se u većoj mjeri
osamostalili i bolje funkcionirali na fakultetu.
Program cjeloživotnog učenja namijenjen je osobama koje su završile
program psihosocijalne rehabilitacije, ali im je zbog osobnih, obiteljskih,
prostornih ili društvenih promjena potrebna dodatna edukacija.
26
Cjeloživotno učenje je važno kako bi se održavale postojeće vještine, usvajale
nove tehnologije i ostala znanja koja će doprinijeti lakšem zapošljavanju i
samozapošljavanju.
Kontakti:
Centar „Vinko Bek“
Odjel odgoja i psihosocijalne rehabilitacije mladeži
Ani Županović, prof. psihologije
tel. 01 2382-251
Centar „Vinko Bek“
Odjel za odrasle
Vilma Bilopavlović, soc. rad.
tel. 01 2382 230, 2382 240, 099 2316 872
mr. Jelena Pensa Galian
tel. 01 2382 233
27
Danska – Sveučilište Aarhus
Danska je jedna od zemalja Europske unije koja je dosegla visoki stupanj
prilagođenosti svojih visokoobrazovnih institucija edukaciji slijepih i
slabovidnih osoba te osigurala njihovu integraciju u visokoobrazovni sustav.
Ukratko, Danska je kreirala svoju vlastitu priču stvaranja i održavanja podrške
osobama s invaliditetom. Sve započinje od formiranja politike o invaliditetu
(eng. Danish disability policy), koja se bazira na tri osnovna koncepta koja
predstavljaju središnje elemente pri izjednačavanju mogućnosti, a to su
percepcija invaliditeta sa aspekta utjecaja okoline, načelo kompenzacije te
načelo odgovornosti sektora. Dakle, postavljanjem ovakvog pravnog okvira,
Danska je svojim građanima s invaliditetom osigurala zakonsko pravo na
ravnopravnost.
Nadalje, na državnoj razini, u Kopenhagenu se nalazi IBOS (Institut za
slijepe i slabovidne osobe). Osnovni cilj instituta je da svim osobama s
poteškoćama u vidu, bilo da se radi o učenicima ili o odraslim osobama, pruži
potrebne konzultacije i edukaciju.
Institut se fokusira na pružanje pomoći slijepim i slabovidnim osobama u
srednjoškolskom i visokom obrazovanju te osigurava da svaka slijepa ili
slabovidna osoba dobije „početni paket“ (starter kit). Razlikuju se dva paketa,
jedan za slijepe osobe i jedan za slabovidne osobe. Osnovni sadržaj paketa je
prijenosno računalo s pomoćnim softverom te printer i skener. Paketi za
slabovidne osobe sadrže posebnu lampu. Nakon dobivanja opreme, slijedi
dvodnevna edukacija o korištenju opreme, a po potrebi su moguće i dodatne
konzultacije.
Institut pruža i mogućnost da se analiziraju učenikove tehničke vještine, s
obzirom na njegove vidne mogućnosti. Analiza se temelji na razgovorima i
28
različitim testovima kojima učenici (budući studenti) pristupaju opremljeni s
odgovarajućim alatima. Zanimljivost djelovanja ovog Instituta jest i činjenica
da se fokusira na zvuk, a ne na Braillevo pismo, iz razloga što je ono dosta
skuplje.
Nastavno na Institut, koji predstavlja osnovu za pružanje podrške slijepim i
slabovidnim osobama, tu je i Sveučilište Aarhus koje je poznato po izvrsnosti
u prilagodbi svog visokoobrazovnog programa slijepim i slabovidnim
studentima. Iz razloga što predstavlja izvrstan primjer dobre prakse, od koje
hrvatska sveučilišta mogu mnogo naučiti, Sveučilište u Aarhusu je postao
međunarodni partner na projektu „Studirajmo zajedno!“
Slika 7. 3D prikaz grafa
Izvor: IBOS (fotografija sa studijskog putovanja)
Sveučilištu u Aarhusu je započelo svoju prilagodbu još u 1997. g., osnivanjem
Studija za osobe sa oštećenjem vida, koji je potom 2001. g., sukladno danskom
Zakonu o posebnoj edukacijskoj potpori, preimenovan u Studij za studente s
posebnim potrebama. Naposljetku, 2005. g. je dobio svoje današnje ime -
Centar za podršku i savjetovanje.
29
Misija Centra za podršku i savjetovanje je da poboljša proces učenja na
način da pruži adekvatne savjete i pomoć svim studentima koji imaju
poteškoće s učenjem, što uključuje i osobe s oštećenjima vida.
Slika 8. Karta Europe 3D
Izvor: IBOS (fotografija sa studijskog putovanja)
U Kopenhagenu postoji i digitalna knjižnica NOTA. To je najstarija knjižnica
u Danskoj koja se orijentirala na pružanje svog cjelokupnog sadržaja osobama
s poteškoćama u čitanju. U tu svrhu, konstantno prati informatičke tehnologije
te prilagođava sve materijale i medije kako bi svi imali jednak pristup sadržaju
knjižnice.
Kontakti:
Aarhus University
Willy Astrup, Chief advisor
Centre for Teaching Development and Digital Media - Team
for Studiekompetence
Web: http://www.au.dk/
.
30
2. DIO
31
VAŽNE INFORMACIJE ZA
BUDUĆE STUDENTE
UPISI NA STUDIJE I KAKO STUDIRATI?
Prilagodba ispitne tehnologije na ispitima državne mature
Za ostvarivanje prava na prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne
mature mjerodavan je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(www.ncvvo.hr).
Za sve su kandidate ispiti iz određenog predmeta sadržajno isti, no kandidati s
teškoćama imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije, odnosno
prilagodbu oblika ispita te ispitnog postupka Neki od oblika prava su:
1) Pravo na produljeno vrijeme pisanja ispita – kandidati s oštećenjem
vida do 100%-tno produženje,
2) Pravo na uvećani tisak za slabovidne,
3) Pravo na brajicu za slijepe i korištenje brajičnog stroja/prijenosnog
računala ili elektroničke bilježnice,
4) Pravo na osobnog pomagača koji čita tekst/pitanja i piše kandidatove
odgovore – ukoliko kod kandidata došlo do kasnije sljepoće te još nema
svoje pismo i nije rehabilitiran za korištenje brajice, a više ne može
pročitati ono što je eventualno napisao.
Učenik koji drži da ima pravo na prilagodbu ispitne tehnologije, treba se javiti
ispitnom koordinatoru u srednjoj školi. Ispitni koordinator će ga upoznati s
načinom polaganja ispita i uputiti u sve što je potrebno napraviti kako bi
ostvario svoja prava.
32
Individualizirano prilagođeni način polaganja dodatnih
provjera posebnih sposobnosti
Kandidati s oštećenjima vida, kod kojih postoji takva potreba, bez obzira na
stupanj tjelesnog oštećenja, imaju pravo zatražiti individualizirano
prilagođeni način polaganja dodatnih provjera posebnih znanja, vještina i
sposobnosti, koje se provode na pojedinim sastavnicama hrvatskih Sveučilišta.
Načini prilagodbe razlikuju se s obzirom na specifičnosti oštećenja vida. Kako
bi kandidat ostvario to pravo, dužan je prilikom prijave za pristupanje provjeri
na željenom fakultetu istaknuti postojanje potrebe za prilagođenim načinom
provjere te koja je vrsta prilagodbe nužna.
Također, za ostvarivanje tog prava za vrijeme studija (provjere znanja-
kolokviji i ispiti) potrebno je obratiti se koordinatoru za studente s
invaliditetom na određenom fakultetu te zahtjevom za prilagodbom popratiti
dokumentacijom koja dokazuje da je prilagodba potrebna.
Primjeri dokumentacije kojom se potvrđuje prilagodba:
1) Odluka o prilagodbi ispitne tehnologije na ispitima državne mature –
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
2) Rješenje o kategorizaciji invaliditeta (stupnju oštećenja) – Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje,
3) Rješenje o individualiziranom pristupu
tijekom ranijeg školovanja,
4) Potvrda mjerodavnog liječnika školske
medicine.
33
Pravo prednosti pri upisu
Kandidati s oštećenjem vida koji imaju stupanj tjelesnog oštećenja 60% ili više
upisuju se ako prijeđu razredbeni prag i zadovolje na provjeri posebnih
sposobnosti (ako je ona predviđena).
Kako bi kandidat ostvario to pravo dužan je u propisanom roku Središnjem
prijavnom uredu Agencije za znanost i visoko obrazovanje preporučeno
poštom poslati Rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja HZMO. Rok je
naveden u tekstu „Natječaja za upis studenata u I. god. preddiplomskih,
integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija“ za svaku
akademsku godinu na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu
(www.unizg.hr/uredssi).
Dodatne informacije o upisima mogu se pronaći na stranici www.postani-
student.hr.
Subvencija u troškovima studija
Svi studenti koji prvi put upisuju I. god. imaju pravo na punu subvenciju
participacije u troškovima studija.
Studenti s invaliditetom koji imaju utvrđen postotak tjelesnog oštećenja 60% i
veći, a koji upisuju višu godinu, ostvaruju pravo na punu subvenciju ako su u
prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 30 ECTS bodova (za razliku od
ostalih koji trebaju steći najmanje 55 ECTS bodova).
34
Smještaj
Studenti s invaliditetom sa 60% i više utvrđenog tjelesnog oštećenja ostvaruju
pravo na izravno dobivanje mjesta u
studentskom domu. Studenti s invaliditetom s
50% i manje utvrđenog tjelesnog oštećenja
ostvaruju dodatne bodove. Uvjeti smještaja,
potrebna dokumentacija i rok predaje navode
se u natječaju za raspodjelu mjesta u
studentske domove za svaku akademsku
godinu. U Zagrebu neki studenti koriste smještaj u sobe prilagođene
studentima s invaliditetom.
Usluga ispomoći studentima s invaliditetom u studentskom
domu
U Zagrebu neki studenti s invaliditetom koriste ispomoć u organizaciji dana,
kretanju, održavanju prostora sobe... koju pružaju zaposleni studenti.
Stipendije
Radi potpore studentima s invaliditetom tijekom studiranja razne institucije
raspisuju natječaje za dodjelu stipendija (sveučilišta,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; pojedini
gradovi, općine i županije). Na internetskom portalu
Instituta za razvoj obrazovanja (www.stipendije.info)
dostupne su informacije o natječajima za dodjelu
stipendija u Hrvatskoj i inozemstvu.
Hrvatska zaklada za školovanje slijepih Marko Brkić je usmjerena na
dodjelu stipendija darovitim slijepim učenicima i studentima sa željom da im
se omogući što uspješnije obrazovanje (www.zaklada-markobrkic.hr).
35
PRILAGODBA I POTPORA U NASTAVI
Kako bi se osigurala adekvatna prilagodba i potpora u nastavi, neophodna je
prethodna senzibilizacija nastavnika za potrebe studenata s oštećenjem
vida i razumna prilagodba okoline.
Razumna prilagodba akademskih aktivnosti mogućnostima studenata je
preduvjet za uspješno studiranje. Pritom se ne smiju smanjiti standardi
realizacije studijskih programa i očekivanja od studenata s invaliditetom.
Studenti s oštećenjima vida imaju pravo na nesmetani profesionalni razvoj i
usavršavanje u skladu s osobnim mogućnostima i planovima, u mjeri u
kojoj se pritom ne narušava pravo drugih, a pojedina Sveučilišta za to trebaju
osigurati uvjete.
Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora za studente s
invaliditetom
Na Sveučilištu u Zagrebu uveden je kao izborni kolegij „Student koji želi
pružati potporu studentu s oštećenjem vida“ te se studenta, uz pristanak
studenta s oštećenjem vida s kojim pohađa isti studijski program, educira kroz
kolegij za taj rad. Potpora se može pružati u kretanju, zapisivanju bilježaka,
nabavci literature, zajedničkom učenju, opisivanju slikovnog materijala i
tablica, itd.
U Splitu se također organizira i vršnjačka potpora nakon edukacije studenata
koji se žele na taj način angažirati i pomoći studentima s oštećenjima vida.
36
Individualizirano prilagođen način polaganja ispita
Studenti s oštećenjima vida kod kojih postoji
takva potreba, bez obzira na stupanj tjelesnog
oštećenja, imaju pravo zatražiti individualizirano
prilagođeni način polaganja ispita. Načini
prilagodbe razlikuju se s obzirom na specifičnosti
oštećenja vida.
Tipovi prilagode mogu biti:
1) Pravo na produljeno vrijeme pisanja ispita – kandidati s oštećenjem
vida mogu imati do 100%-tno produženje;
2) Pravo na uvećani tisak za slabovidne,
3) Korištenje brajice za slijepe i korištenje brajičnog stroja/prijenosnog
računala ili elektroničke bilježnice).
Za ostvarivanje ovog prava potrebno je javiti se koordinatoru za studente s
invaliditetom na fakultetu ili izravno Uredu za studente s invaliditetom te
svoj zahtjev potkrijepiti propisanom dokumentacijom.
Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu referalni je centar
koji kandidatima i studentima s invaliditetom pruža informacije u prostorima
ureda i drugim prostorima Sveučilišta, telefonom, e-poštom te putem
internetske stranice i tiskanog materijala. Različitim aktivnostima i oblicima
potpore nastoji se izjednačiti mogućnosti i osigurati uvjeti za kvalitetno
studiranje studentima s invaliditetom. Nudi se izravna pomoć studentima u
rješavanju specifičnih problema koji se javljaju tijekom studiranja.
37
Koordinatori za studente s invaliditetom su nastavnici imenovani na svakom
fakultetu, kontakt osobe kojima se studenti mogu obratiti radi ostvarenja svojih
prava vezanih uz prilagodbu nastave i ispita te ostalih pitanja važnih za
studente s invaliditetom.
Koordinaciju za studente s invaliditetom čine studentski predstavnici
imenovani na svakom fakultetu sa zadaćom iznošenja potreba, predlaganja
aktivnosti i vrednovanja rezultata.
Na Sveučilištu u Rijeci i Splitu također postoji Ured za studente s
invaliditetom. U Rijeci postoji i određena literatura na brajici.
Pomoćna tehnologija i prilagodba nastavne literature
Ured za studente s invaliditetom u Zagrebu ima opremu za studente s
oštećenjima vida (brajična bilježnica, govorna jedinica, čitač ekrana,
elektronička povećala, skener, brajični printer) kojom se studentima
omogućava pristup literaturi i lakše praćenje nastave. Također se osigurava
prilagodba nastavne literature (elektronski
zapisi, uvećani crni tisak). Za korištenje
opreme i usluge prilagodbe nastavne
literature treba pravovremeno kontaktirati
Ured. Student s oštećenjem vida obično ima
i vlastitu potrebnu opremu na kojoj je
educiran i spretan te je može koristiti na
studiju.
Važno je da student profesorima pojasni sve mogućnosti pomoćne tehnologije
koju koristi kako bi se bolje iskoristila u nastavi. Treba objasniti u kojim se
formatima mogu koristiti materijali.
38
Informacijske tehnologije omogućuju brz i prilagođen pristup te obradu
podataka. Treba odabrati primjerene računalne programe (olakšavaju čitanje i
pisanje te izjednačavaju mogućnosti komunikacije s okolinom, olakšavaju
proces učenja i podižu kvalitetu života). Sposobnost pismene komunikacije
osnova je vrednovanja znanja i ishoda učenja uz pomoć pismenih provjera
znanja.
IT je važan alat za samostalnost studenata oštećenog vida koji koriste
kombinaciju formata, alata i tehnologija kako bi realizirali svoje akademske
obveze. Projekt “Studirajmo Zajedno!” sam po sebi ima inicijativu da se
korištenjem Moodle platforme za e-učenje osiguraju jednaki uvjeti studiranja
za slijepe i slabovidne studente na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u
Splitu.
Pomoćne tehnologije za slijepe su:
čitači ekrana,
govorna jedinica,
elektronička bilježnica,
brajični stroj za matematičke izračune;
a za slabovidne:
prijenosno računalo i
elektroničko povećalo.
Prijevoz
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
osigurava naknadu dijela troškova prijevoza
za redovite studente s invaliditetom
(www.mzos.hr).
39
Pravo na potporu namijenjeno je studentima koji se nisu u mogućnosti
samostalno koristiti sredstvima javnog gradskog prijevoza.
Udruge osoba i studenata s invaliditetom
Udruge svojim različitim aktivnostima doprinose podizanju kvalitete
studiranja studenata s invaliditetom.
Korisne poveznice:
Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja
mladih s invaliditetom „Zamisli“ (www.zamisli.hr)
Udruga slabovidnih osoba „Vid“
Hrvatski savez slijepih (www.savez-slijepih.hr)
Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba „Dodir“
(www.dodir.hr)
Institut za razvoj obrazovanja (www.iro.hr)
40
PRILAGODBA NA STUDIJ
Psihosocijalne potrebe i potencijalne poteškoće studenata s
oštećenjem vida
Dolazak na studij mlade osobe s oštećenjem vida je veliki životni izazov, ali i
vrlo stresan događaj, jer postavlja niz novih zahtjeva. Mnogi odlaze iz mjesta
stanovanja u veliki grad, iz roditeljskog doma i po prvi put žive sami ili s
„cimerima“. Ova velika promjena koja zahtijeva prilagodbu na drugu okolinu,
socijalnu i prostornu, može izazvati nesigurnost i tjeskobu te osamljenost
mlade osobe s oštećenjem vida. Naročito se teško adaptirati ako nema
svakodnevnu podršku svoje obitelji i/ili vršnjaka.
Kako je općenito mali broj studenata s invaliditetom,
student s oštećenjem vida se može osjećati naglašeno
drugačiji od drugih studenata i usamljen, pogotovo ako
dolazi iz posebnih uvjeta Srednje škole Centra „Vinko
Bek“, gdje je imao podršku učenika s oštećenjem vida i s
kojima se do tada identificirao.
Za osjećaj osobne kompetentnosti ključna je vještina samozastupanja.
Neke osobe s oštećenjem vida stekle su je kroz osobni rast i razvoj, a većina
ostalih ih je trebala steći kroz rehabilitacijske programe. Kod većine osoba s
invaliditetom vještina samozastupanja ne dolazi spontano, već kroz
upoznavanje svojih jakih strana i ojačavanjem slabosti.
Kad se odluče aktivno založiti za svoja prava, neophodno je da znaju kako to
postići (pomoći će im komunikacijske vještine), ali i informiranost o svojim
pravima. Osjećat će se sigurnije ako se mogu osloniti na vlastite kompetencije
i samostalno preuzeti kontrolu nad vlastitim životom, a ne da se i dalje moraju
oslanjati na pomoć roditelja i profesora.
41
Samozastupanje je dobra reakcija u različitim situacijama kada osoba s
oštećenjem vida treba zatražiti neophodnu pomoć ili odbiti pomoć kad joj
ona nije potrebna. Kad osoba naiđe na nerazumijevanje i neargumentirana
ograničenja, potrebno je asertivnim - neagresivnim ponašanjem tražiti da se
postupi u skladu s njenim potrebama.
Poznavanje zakonske regulative o pravima slijepih osoba važno je za
studente kod kojih raste potreba za samostalnošću i neovisnošću od roditelja.
Na što se treba pripremiti pri dolasku na studij?
Neke od stvari na koje se treba pripremiti prilikom dolaska na studij su
navedene u popisu:
Novi obrazovni zadaci – pojačani zahtjevi na nastavi, vježbama,
kolokvijima, ispitima uz korištenje IT i pomagala, nove i učinkovitije
strategije učenja iz obimne literature i slično.
Navikavanje na nove zahtjeve različitih nastavnika.
Suradnja sa sveučilišnom administracijom – traženje pomoći prilikom
ispunjavanja različitih formulara.
Komunikacija s drugim studentima na studijskom programu,
zajedničko učenje i priprema seminarskih radnji.
Stvaranje novih prijateljstava.
Osobni stresori – nerealistična očekivanja mlade
osobe s oštećenjem vida, nedovoljno razvijene
socijalno-komunikacijske vještine, problem traženja
pomoći kad je ona potrebna, nedovoljna
samostalnost u aktivnostima svakodnevnog življenja
(promjena u uvjetima stanovanja i prehrane) i/ili
nedovoljna samostalnost u kretanju.
42
Samostalnost i osobna organiziranost studenta s oštećenjem
vida
Iako će neki studenti i dalje živjeti u roditeljskom domu, neki će imati privatni
smještaj ili smještaj u studentskom domu. Bitno je uzeti u obzir studentove
želje, primjerice želi li on smještaj u prilagođenom dijelu doma ili je važnije
da je smještaj prizemno, blizu drugih važnih prostora ili gradskog prijevoza i
slično.
Svakodnevni život studenta uključuje uobičajene aktivnosti kao što su
slobodno vrijeme, briga o sebi, održavanje kućanstva, pripremu hrane i slično,
stoga je jako bitno da se studenti osamostale.
Studentima s oštećenjima vida je za većinu aktivnosti
potrebno više vremena, napora i dobre osobne
organizacije (neke strategije su sigurnije i olakšavaju
svakodnevno funkcioniranje), što ne znači da studenti
s oštećenjem vida trebaju sažaljenje. Ponekad im
samo treba pomoć i potpora.
Kako se mlada slabovidna/slijepa osoba može prilagoditi i
nositi s novim izazovima?
Ako je student adaptiran na oštećenje vida i ima strategiju suočavanja s
invaliditetom, funkcionirat će bolje na fakultetu. Bolje
planiranje aktivnosti i redovito izvršavanje obveza smanjuje
stres.
Važno je povezati se s drugim studentima s oštećenjem vida i
onim bez oštećenja kako bi imali svoju socijalnu mrežu i
potporu, sudjelovali u druženjima i učili u manjim grupama.
43
Na fakultetima se organiziraju radionice, edukacije i konzultacije čiji je cilj
unapređivanje znanja i vještina potrebnih za uspješno studiranje.
Mnogima će pomoći savjetovanje, usmjeravanje i mentoriranje.
Mnogi studenti imaju strah od ispita. Vježbe opuštanja i učenje novih strategija
učenja mogu pomoći. Ukoliko student s oštećenjem vida ima problem, važno
je povjeriti se kolegama, nastavnicima ili Centru za savjetovanje i podršku
studentima.
Savjetovalište se nalazi na svim fakultetima i osigurava akademsko, karijerno
i psihološko savjetovanje studentima te trening životnih vještina. Važno je
unaprijediti svoje komunikacijske vještine, naučiti kako konstruktivno
rješavati sukobe i graditi kvalitetnije odnose s kolegama.
Savjeti studentima s oštećenjima vida za bolju komunikaciju:
Komunikacija je dio svakodnevnice, a kako bi ta svakodnevnica bila što
ugodnija, slijedi nekoliko savjeta:
Pozdravi kolegu studenta.
Imaj inicijativu, predstavi se (ne
očekuj odbacivanje), već da ćeš
upoznati nove zanimljive ljude.
Reci drugima što radiš u nekoliko rečenica (npr. kad koristiš nešto od
tehnologije za osobe s oštećenjem vida).
Podijeli s drugima neki svoj zanimljivi/smiješan doživljaj.
Prilikom razgovora traži zajedničke interese, ciljeve i iskustva
(komentiraj npr. predavanje ili pripremu za ispit, sportski ili kulturni
događaj).
44
Podijeli s drugima svoje mišljenje i osjećaje, pitaj druge za njihove.
Pri ponovnom susretu nastavi temu koja vam je bila interesantna, pitaj
za nešto što se planiralo.
Ako ti se nešto sviđa kod kolege, reci mu to.
Iako imaš oštećenje vida, u razgovoru nastoj biti okrenut prema
sugovorniku i na primjerenoj udaljenosti (neki ljudi ne vole da im se
jako približiš; ako primijetiš da su se odmakli, poštuj tu udaljenost).
Kad si čula/čuo da se nešto dogodilo, a nije ti jasna situacija, pitaj za
objašnjenje.
Pitaj za mogućnost da te druga osoba povede ili odvede do kuda je
potrebno (metodom videćeg vodiča: reci ljubazno kako ćeš se uhvatiti
za ruku pomagača, ne dozvoli da te gura).
Traži ljubazno pomoć kad ti je potrebna ili je odbij kad to nije (npr.
ulazak u autobus, informiranje o trasi vožnje itd.).
Ako ti možeš u nečemu pomoći kolegi, ponudi mu pomoć i učini to
(npr. daj mu informacije ili instrukcije iz područja u kojem si ti bolji).
Koristi humor u nošenju s nekim situacijama (male šale na vlastiti
račun odraz su inteligencije i samopouzdanja), drugi će se osjećati
opušteno u tvom društvu.
Zauzmi se za sebe odlučno, ali asertivno (nenasilno) kad su tvoja prava
ili potrebe zanemarene.
45
Budi tolerantan prema različitim ljudima i njihovim vrijednostima
(zanimljivo je upoznavati različite ljude).
Treba napuštati uzajamne stereotipe između studenata s oštećenjem i
bez oštećenja.
Informiraj se o zanimljivim događajima u gradu, predloži zajednički
izlazak, posjet koncertu i sl.
Ako imaš „cimera“, budi tolerantan, trebaš strpljivo komunicirati i
raditi kompromise.
Opusti se .
46
Kako se prilagoditi odvojenosti od obitelji i prijatelja?
Odvojenost od obitelji i prijatelja je česta pojava za vrijeme studiranja, no treba
imati na umu da se radi samo o fizičkom razdvajanju što ne znači da prestaje
komunikacija ni da će se odnosi promijeniti. To je samo jedna faza odrastanja
i osamostaljenja.
Neki od savjeta su:
Ako se osjećaš osamljenim, a ne možeš za vikend otići kući, važno je
češće komunicirati s obitelji (telefonom, SMS-ovima, mail-ovima),
družiti se s prijateljima, bavit se onim što te zanima u slobodno vrijeme.
Društvene mreže (kao takve mogu imati pozitivne učinke u vidu
dopunjavanja interakcije s drugima, doprinosa informiranosti među
studentima, ali bitno je znati da društvene (online) mreže ne mogu i ne
smiju u potpunosti zamijeniti socijalne relacije).
Važno je ohrabrivati samog sebe i imati na umu da je studij veliki test
odrastanja i da ćeš nadići probleme.
Ako imaš poteškoće prilikom prilagodbe na studij, potraži pomoć u
savjetovalištu za studente odmah jer se svaki problem lakše rješava u
začetku, a ne kad naraste.
47
Ishodi visokog obrazovanja koji su neprocjenjivi za život mladog čovjeka s
oštećenjem vida:
SAMOSTALNOST I NEOVISNOST
KOMPETENCIJE ZA AKADEMSKI I
PROFESIONALNI ŽIVOT
LAKŠE ZAPOŠLJAVANJE
KVALITETNIJI ŽIVOT U NAJŠIREM SOCIJALNOM
OKRUŽENJU
OSOBNI RAST I RAZVOJ
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I TIMSKI RAD
SAMOZASTUPANJE
48
3. DIO
49
PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Različite institucije u Hrvatskoj promiču socijalnu uključenost osoba s
invaliditetom putem njihove integracije u tržište rada potičući pritom
zapošljavanje na regionalnoj razini.
Do sada se pokazalo da osobe s oštećenjem vida najčešće završavaju neke od
studija:
Strani jezici – Filozofski fakultet
Povijest – Filozofski fakultet
Informatologija – Filozofski fakultet
Psihologiju – Filozofski fakultet
Edukacijska rehabilitacija,
Informatika,
Pravo,
Novinarstvo,
Studij glazbe/pjevanja i slično.
Pokazalo se da studij matematike ili ekonomije najčešće
odabiru dobro funkcionirajuće slabovidne osobe ili
osobe koje su vid gubile postupno, odnosno kasnije su
naglo izgubile vid – no ne mora biti nužno pravilo.
50
Nakon završenog studija mlade osobe s oštećenjima vida i dalje imaju prilike
na radionicama ili tečajevima:
Raditi na sebi.
Usavršavati se u korištenju novih tehnologija i drugim vještinama.
Pripremati se za osobnu prezentaciju pri traženju zaposlenja.
Educirati za samozapošljavanje.
Slika 9. Rad na IT tehnologijama Izvor: Centar „Vinko Bek“
51
POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE
Posebne skupine teže zapošljivih osoba, među kojima
su i osobe s invaliditetom, mogu koristiti sve mjere iz
nadležnosti Zavoda za zapošljavanje s posebnim
naglaskom na mjere posebno prilagođene navedenim
ciljanim skupinama:
Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih
osoba:
Državna potpora za zapošljavanje je dostupna poslodavcima koji
djeluju profitno. Točan iznos subvencije ovisi o:
Statusu poslodavca (radi li se o malom, srednjem ili velikom
poslodavcu) te o
razini obrazovanja osobe koju poslodavac zapošljava uz potporu.
Poslodavac treba zadržati sufinanciranu osobu u radnom odnosu najmanje 12
mjeseci. Osobe s invaliditetom mogu biti zaposlene uz potpore i ukoliko su
bile uključene u program obrazovanja u tekućoj godini.
Financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba prema
potrebama tržišta rada:
Ova mjera je usmjerena na uključivanje u programe
obrazovanja posebnih skupina nezaposlenih osoba s ciljem
povećanja njihove zapošljivosti.
Mogu je koristiti osobe koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih i imaju
potpisan profesionalni plan zapošljavanja.
Financira se:
Trošak obrazovanja obrazovnoj ustanovi.
52
Nezaposlenoj osobi s invaliditetom osiguravaju se materijalna davanja-
novčana pomoć u mjesečnom iznosu neoporezivog dijela stipendije.
Troškovi prijevoza.
Liječnički pregledi za zanimanja i zaštitna odjeća.
Za program usavršavanja potrebna je završena srednja ili viša škola odnosno
fakultet.
Sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom
radu:
Programe javnog rada organiziraju i provode jedinice lokalne
samouprave i udruge civilnog društva. Uvjet korištenja je
prijava nezaposlene osobe na Zavodu za zapošljavanje u trajanju najmanje 6
mjeseci.
Iznos sufinanciranja određuje se prema trajanju prijave u evidenciji
nezaposlenih, a na bazi minimalne plaće koja je uvećana za doprinose na bruto
plaću:
Tako imamo:
Za nezaposlene koji su u evidenciji najmanje 6 mjeseci sufinancira se
75% bruto plaće i trošak prijevoza.
Za nezaposlene koji su u evidenciji duže od 36 mjeseci financira se
ukupan trošak bruto plaće i trošak prijevoza.
Neke djelatnosti javnog rada su:
Obrazovne aktivnosti.
Socijalna zaštita.
Kulturne djelatnosti.
53
Postoji i Fond za profesionalnu rehabilitaciju.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom
Fond isplaćuje redovne i posebne poticaje s ciljem poticanja
zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom.
Redovni poticaji (za tromjesečni period):
1. Novčani poticaji – naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno
zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje.
2. Naknada razlike radi smanjenog radnog učinka.
3. Sufinanciranje troškova osobnog asistenta-pomagača u radu.
Posebni poticaji:
1. Jednokratna materijalna davanja – obrazovanje osoba s invaliditetom
(zaposlenih i nezaposlenih).
2. Sredstva za prilagodbu radnog mjesta – arhitektonska prilagodba.
3. Sredstva za prilagodbu uvjeta rada – tehnička prilagodba.
4. Kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva,
opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s
invaliditetom.
5. Sufinanciranje troškova radnog terapeuta.
Na slikama koje slijede možemo vidjeti kako izgleda osposobljavanje u Centru
„Vinko Bek“.
54
Slika 10. Osposobljavanje u administrativnim zanimanjima Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“
Slika 11. Osposobljavanje u administrativnim zanimanjima Izvor: Letak Centra „Vinko Bek“
I za kraj, uspješna priča iz života…
55
Miloš Trifunović (24)
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
Miloš je slabovidan mladić s dobro razvijenim socijalnim vještinama,
otvoreno komunicira i ima smisla za humor. Od drugog razreda
osnovne škole, u svom malom gradu bio je u tiflopedagoškom
praćenju Centra “Vinko Bek“ (program integracije).
Uspješno je usvajao program u osnovnoj i srednjoj školi (gimnaziji)
te položio državnu maturu bez ikakve prilagodbe. Da bi mu olakšala
snalaženje u Zagrebu, tiflopedagoginja koja ga je pratila, dogovorila
je s profesorom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu da mu na
razredbenom ispitu daju test na uvećanom tisku. Uspješno ga je
položio i postao student matematike i informatike.
Bio je smješten u studentskom domu, imao je „cimera“ i družio se i
dalje s prijateljima iz srednje škole i novima (bez i s oštećenjima
vida). Nastavu je pratio uz pomoć prijenosnog računala I elektronskih
zapisa. Zaposlenicu u referadi povremeno je tražio da mu pomogne
u ispunjavanju formulara, što je ona radila sa zadovoljstvom. Miloš je
bio među najboljim studentima na svojoj godini i nedavno je
diplomirao s odličnom ocjenom. Jednom je prilikom gostovao na
srodnom fakultetu u Splitu i dao je prijedlog profesoru za drugačije
izvođenje nastavne jedinice. Profesor mu je dao zadatak da pripremi
nastavni sat za sutra, što je Miloš uspješno realizirao.
Zadnjih šest mjeseci studija aktivno je tražio posao preko oglasa. Za
intervju se pripremao pomoću informacija o određenoj tvrtki i njenom
području rada, pomoću literature o socijalno-komunikacijskim
vještinama i uz sugestije edukacijskog rehabilitatora, odlazio je na
testiranja te stjecao vlastita iskustva
56
vještinama i uz sugestije edukacijskog rehabilitatora, odlazio je na
testiranja te stjecao vlastita iskustva
Dobio je posao na šestom natječaju u manjem gradu u privatnoj tvrtki
kao programer, iako je odmah rekao da je slabovidna osoba i da imaju
pravo na poticaje pri njegovom zapošljavanju. Trenutno traži stan i
„cimera“.
Vodi jednu udrugu osoba s invaliditetom.
Omiljen je među vršnjacima.
57
LITERATURA
1. Akcijski plan zapošljavanja osoba s invaliditetom za područje grada
Zagreba za period 2011.2013.god. Poticanje intenzivnijeg uključivanja
osoba s invaliditetom na tržište rada; Europe Aid/HR
2. Gringhuis, D., Moonen, J., Woudenberg, P. (2002), Children with
partial sight, Doorn, Bartimeus
3. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom
http://www.posi.hr/dokumenti
4. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom 2007.-2015. god., NN 63/07
5. Opća deklaracija o ljudskim pravima, http://www.amnesty.hr
6. Pensa Galian, J. (2003.), Posebnosti adolescenata s oštećenjima vida u
procesu odrastanja – Slika o sebi, izlaganje na simpoziju
7. Poljan, I. (2003.), Posebnosti adolescenata s oštećenjima vida u procesu
odrastanja – Prihvaćanje oštećenja vida i komunikacija
8. Priručnik za savjetnike na tržištu rada o metodama sveobuhvatnog
promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, 2011., IPA
Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, Program EU za
Hrvatsku
9. Stančić, V. (1991.), Oštećenja vida, Zagreb, Školska knjiga
10. Studenti s invaliditetom. Edukativni priručnici nadnaslova (Eduqality,
Tempus project education for equal opportunities at Croatian
universitas)
11. Studija o položaju i potrebama osoba s invaliditetom na tržištu rada,
2010., IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, Program EU
za Hrvatsku
12. Sveučilište u Zagrebu (Brošure i letci)
Clip art je preuzet iz Microsoft Office.
58
59
Bilješke:
60
Bilješke:
„Studirajmo zajedno!“
2014.
Nositelj projekta Partneri
Ekonomski fakultet u Splitu
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Ekonomskog
fakulteta u Splitu
