15
Zaštita u dijaskopiji Inž. med. rad. Tomislav Benaković

Zaštita u dijaskopiji

  • Upload
    avon

  • View
    93

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zaštita u dijaskopiji. Inž. med. rad. Tomislav Benaković. Dijaskopske pretrage. Što je dijaskopija? Gdje se koristi dijaskopija? Koja je uloga inženjera medicinske radiologije kod dijaskopskih pretraga? Kako smanjiti dozu zračenja na pacijenta i medicinski tim kod ovih pretraga?. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Zaštita u dijaskopiji

Zaštita u dijaskopiji

Inž. med. rad. Tomislav Benaković

Page 2: Zaštita u dijaskopiji

Dijaskopske pretrage

Što je dijaskopija? Gdje se koristi dijaskopija? Koja je uloga inženjera medicinske

radiologije kod dijaskopskih pretraga? Kako smanjiti dozu zračenja na pacijenta i

medicinski tim kod ovih pretraga?

Page 3: Zaštita u dijaskopiji

Dijaskopija je metoda u

radiologiji gdje se kroz snimani

dio tijela pacijenta propušta

konstantni snop rendgenskog zračenja, što

rezultira dobivanjem

snimke u realnom

vremenu.

Page 4: Zaštita u dijaskopiji

Dijelovi detektora dijaskopskog aparata

1 Elektronsko pojačalo

2 Fluorescentna ploča

3 Sustav leća

4 Kamera

Page 5: Zaštita u dijaskopiji

Gdje se koristi dijaskopija? U dijagnostici

– Kontrastne pretrage GI sustava (irigografija, pasaže…)

– Klasična angiografija U intervenciji

– Intervencijska radiologija (dilatacije, postavljanje stenta, drenaže, vertebroplastika…)

– Traumatološke intervencije (postavljanje kondilarnih ploča, raznih kinčera, razne repozicije…)

Page 6: Zaštita u dijaskopiji

Koje mjere zaštite trebamo provesti kod pacijenta?

Maksimalno skraćivanje vremena efektivne dijaskopije Treba olovnom pregačom zaštititi pacijenta ukoliko to

dopušta pretraga Treba paziti na udaljenost pacijenta od izvora zračenja Uvijek kolimirati snop RTG zračenja Treba postaviti optimalnu kvalitetu RTG snopa Treba izbjegavati elektronsko uvećavanje slike

Page 7: Zaštita u dijaskopiji

Omjer ekspozicije i udaljenosti između cijevi i pacijenta

Apsorbirana kožna doza 6,8 mGy/min 3,6 mGy/min 1,8 mGy/min

Udaljenost površine pacijenta od izvora

zračenja40 cm 55 cm 80 cm

Page 8: Zaštita u dijaskopiji

Apsorbirana doza eksponencijalno pada s povećanjem udaljenosti između izvora

zračenja i pacijenta

02468

10121416

40 55 80

udaljenost (cm)

doza

(m

Gy/

min

)

Page 9: Zaštita u dijaskopiji

Kolimacijom postižemo bolju oštrinu slike, te štitimo pacijenta od suvišnog,

nepotrebnog zračenja

Page 10: Zaštita u dijaskopiji

Regulacijom kvalitete zračenja možemo doprinijeti kvaliteti slike, ali možemo i smanjiti dozu zračenja,

bitno je naći pravi omjer

Page 11: Zaštita u dijaskopiji

Princip rasta doze zračenja kod korištenja elektronskog uvećanja slike

Page 12: Zaštita u dijaskopiji

Porast broja fotona i apsorbirane doze u odnosu na faktor elektronskog uvećanja slike

Faktor uvećanja slike

Kvantiteta zračenja

Apsorbirana doza

0 0,8 mA 5,8 mGy/min

1 1,8 mA 10,2 mGy/min

2 3,3 mA 18,5 mGy/min

3 6,1 mA 29,2 mGy/min

Page 13: Zaštita u dijaskopiji

Pomagala koja medicinski tim koristi u radiologiji za zaštitu od zračenja

Olovne naočale

Olovni ovratnik

Olovna pregača

Olovne pregrade

Page 14: Zaštita u dijaskopiji

Što još treba imati na umu?

Nikada ne ulaziti u primarni snop zračenja Stajati što dalje od izvora zračenja Uvijek biti sa strane pacijenta s koje se

nalazi elektronsko pojačalo Provjeriti da svi članovi tima nose adekvatan

dozimetar

Page 15: Zaštita u dijaskopiji

K R A J

Literatura:Film:“Radiološka zaštita u dijaskopiji”

University Institute for Applied Radiophysics,Lausanne Switzerland 2002obrada: EKOTEH dozimetrija d.o.o.