Univerzitet u Tuzli

Tehnološki fakultet

Hemijsko inženjerstvo

PREDMET: Hemijko-inženjerski laboratorij

TEMA: Sigurnost i rad u hemijsko inženjerskom laboratoriju

Studenti:

Kadić Amir

Islamović Amira

Muslimović Emina

Mentor: dr.sc.Begić Sabina, redovan prof.

______________________________________________

Tuzla, 2012 god.

1. Uvod

Principi Dobre laboratorijske prakse ustanovljeni su 1976 godine u SAD, a stupili su na snagu 1979 godine. Uspješnost i kvalitet pružanja usluga neke laboratorije u velikoj meri zavisi od njene organizacije. Međutim sigurnost radnika u laboratoriji kao i sigurnost operme u samoj laboratoriji uveliko zavisi od organizacije.

Rad u hemijskom laboratoriju zahtijeva poštivanje propisa i pravila ponašanjapropisanih Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o inspekciji rada i posebnim pravilnicima Ustanove s ciljem sigurnog izvršavanja radnih djelatnosti, bez narušavanja zdravlja, oštećivanja i uništavanja opreme te bez radnji koje mogu štetiti okolišu.

Eksperimentalni rad u laboratoriju bitan je i obvezan dio u obrazovanju budućih inženjera hemije i hemijske tehnologije. Radom u laboratoriju usvajaju se tehnike laboratorijskog rada, razvijaju eksperimentatorske vještine te se razvija način razmišljanja svojstven svim eksperimentalnim znanostima. Praćenje promjena i pojava tijekom eksperimenata koji se provode u kontroliranim laboratorijskim uvjetima pomažu urazumijevanju i usvajanju temeljnih principa i znanja, potrebnih za razumijevanje budućestruke.

Dosadašnje saznanje da na potencijalnu opasnost utiču objektivni i subjektivni faktori, proširili smo i sa organizicionim faktorima.

Naučna i stručna literature u oblasti istraživanja nezgoda ili nesreća na radu je obimna, ali historijski gledano, izučavanje nastanka nezgoda na radu, počinje od obaveze da poslodavacsvoje radnike osigura kod osiguravajućih društava za slučaj nezgode na radu, koja su morale plaćati velike premije za unesrećene. Da bi te izdatke smanjili, poslodavci i osiguravajuća društva osnivaju institute I organizacije za prevenciju nezgoda na radu. Uspjeh te aktivnosti prestavlja donošenje Zakona o osiguranju za slučaj nezgode na radu 1884 godine, prvo u Njemčkoj a zatim u Engleskoj. Zahvaljujući tom zakonu nastala je definicija, te nezgodom na radu se podrazumijeva, svaki iznenadni spoljašnji događaj koji odjednom prouzrokuje povrede organizma, tjelesne i psihičke prirode.

Od tih prvih definicija o nezgodi na radu počinju i prva istraživanja i teorije o njihovom nastanku i sprečavanju. A u nastavku ovog seminarskog rada težit će mo da pokažemo I ukažemo na neke opasnosti koje nas očekuju pri radu u laboratoriji, kao i da navedemo neka osnovna pravila kojih se treba pridržavati pri radu u laboratoriji s ciljem sprečavanja nezgoda.

-2-

2. OPĆE NAPOMENE DOBRE LABORATORIJSKE PRAKSE

Za uspješan i siguran rad u laboratoriju potrebno je pridržavati se osnovnih pravila i napomena koje omogućavaju izvođenje vježbi na siguran način.

Ta pravila su sljedeća:

a) Proučiti eksperimente prije svake vježbe

- Prije svake vježbe potrebno je dobro proučiti predvinene eksperimente koji će se izvoditi irazmisliti o njihovim teorijskim načelima te o svrsi njihova izvonenja. Potrebno je temeljito proučiti upute za izvonenje pojedinog eksperimenta, te mjere opreza koje se pri tome moraju poduzeti radi vlastite sigurnosti i sigurnosti ostalih studenata u laboratoriju. Ako postoje bilo kakve nejasnoće vezane za izvonenje eksperimenta ili postoje nejasnoće vezane za načela na kojima se temelji eksperiment zamoliti voditelja vježbi da ih razjasni.

b) Organiziranost

-Urednost, sistematičnost i čistoća su na prvom mjestu tijekom izvođenja eksperimenta. Eksperiment neće uspjeti i dati očekivani rezultat ako se koristi prljavo laboratorijsko posuđe i pribor. Provjeriti instrumente prije mjerenja te izvršiti potrebne kalibracije. Uređaje ne uključivati prije odobrenja voditelja vježbi i njegove provjere da li su uređaji pravilno spojeni. Opažanja i rezultate eksperimenta bilježiti uredno, pregledno i logičkim slijedom

NAPOMENA -Uredan laboratorij –manja šansa za nezgodu, a veća za uspješan posao

-3-

c) Prije rada, treba poznavati

- Svojstva kemikalija i reagenasa

- Korištenje opreme i instrumenata

- Što učiniti kod prolijevanja (adsorbensi,dezinfekcija)

- Kuda pobjeći

- Gdje je aparat za gašenje požara i prva pomoć

d) Vrste opasnosti koje trebate očekivati

- Fizička opasnost

- električna

- mehanička

- temperatura

- elektromagnetsko zračenje

- Biološka opasnost

- Radioaktivnost

e) Opasne tvari sa kojima se možemo susretati

- Komprimirani plinovi

- Zapaljive tvari

- Oksidansi

- Toksične tvari

- Korozivne tvari

- Reaktivne tvari

-4-

f) Opće pravilo za opasne tvari

- Pročitaj etiketu tri puta

1. Kad uzimaš iz skladišta

2. Prije otvaranja

3. Prije korištenja

- Označi datum otvaranja!!!!

3. OSNOVNA PRAVILA PONAŠANJA U HEMIJSKOM LABORATORIJU

Radi izbjegavanja mogućih nezgoda u kemijskom laboratoriju treba poštivati osnovna pravila rada s opasnim tvarima i/ili urenajima:

1. U laboratorij nije dozvoljeno uvođenje stranih osoba.

2. Pri ulasku u laboratorij obvezno je korištenje zaštitnih naočala sa sigurnosnim staklima.

3. Obvezno je nošenje radne kute – mantila i propisane zatvorene obuće.

4. U laboratoriju se ne smije pušiti, jesti niti piti.

5. Kemikalije se smiju pohranjivati samo u originalnu ambalažu.

6. Boce s kemikalijama moraju biti propisno označene etiketom te oznaka prevučena vodonepropusnom folijom.

7. Sve eksperimente s hlapljivim, otrovnim i eksplozivnim tvarima izvoditi u digestoru uz korištenjei zaštitnih rukavica.

8. Čišćenje laboratorijskog stakla s kiselinama (krom sulfatna kiselina) izvoditi u digestoru.

-5-

4. PONAŠANJE U SLUČAJU NEZGODE

U slučaju nezgode često dolazi i do panike što uveliko umanjuje racionalno napuštanje ugroženog mjesta.

Stoga, treba se pridržavati osnovnih pravila pri nezgodi:

1. Što prije napustiti ugroženi prostor.

2. Evakuirati ozlijeđene i pružiti im prvu pomoć.

3. Pozvati hitnu medicinsku službu, vatrogasce, policiju.

4. Ostati uz ozlijeđene dok ne dođe hitna služba.

5. KAKO SE POZIVAJU SLUŽBE U NEZGODI

Hitne službe mogu se pozvati na jedinstveni broj 112. Pri pozivanju hitnih službi, radinjihovog što bržeg dolaska, treba

postupati u skladu s dolje navedenim redoslijedom:

- reći tko zove,

- gdje se nezgoda dogodila (adresa i ostalo potrebno da vas pronađu u što kraćem vremenu

- što se dogodilo,

- koliko je ozlijeđenih i

- čekati dok služba ne dođe.

-6-

6. NAJČEŠĆE OPASNOSTI U KEMIJSKOM LABORATORIJU

a. Napajanje plinom – ventili, cijevi....

- prije paljenja plamenika provjeriti da li se osjeća miris plina

- Plinske boce - Po mogućnosti smjestiti izvan Laboratorija , Učvrstiti za pozadinu , Redovito kontrolirati regulatore

- po završetku posla provjeriti da li su ventili zatvoreni.

b. Ozljede oštećenim staklom

- oštećeno staklo ne koristiti - zatražiti ispravno,

- za eksperimente rabiti staklo preporučeno u vježbi,

- paziti pri stavljanju, stezanju i skidanju hvataljki

NAPOMENA - paziti pri pranju stakla i odlaganje slomljenog posuđa u posebne posude

-7-

c. Opekline i zapaljive tvari

- paziti pri radu s Bunsenovim plamenikom,

-

- vruće staklo, lončići za žarenje (grijati se smije samo suho staklo).

- NAPOMENA - hladiti opeklinu tekućom vodom

- Zapaljive tvari spremati u za to predviđene spremnike

- Ne zajedno s oksidansima i sve boce označiti!!!

d. Nagrizanje i korozivne tvari

- paziti pri radu s koncentriranim kiselinama i lužinama,

- vodikov peroksid, željezov triklorid i drugi.

- Korozivne tvari: obavezno posebni spremnici za korozivne tvari

- Nikada ne kiseline i baze skupa

- Ne koncentrirana kiselina ispod slivnika

- NAPOMENA – koristiti zaštitne rukavice, pri radu s pušljivimkiselinama koristiti digestor.

-8-

e. pravilo za razređivanje kiselina:

- kiselina se dodaje u vodu (KUV),- a ne voda u kiselinu (VUK).

-

f. Rad s centrifugom

- pročitati upute (obično na zidu u blizini uređaja),

- dobro izbalansirati kivete,

- otvoriti centrifugu kada se okretanje potpuno zaustavi

g. Rad s hlapljivim tvarima

- obvezno raditi u digestoru (ne smije biti upaljen plamenik),

- skladištiti u posebnim ormarima s ventilacijom,

- otpadni materijal skupljati u poseban spremnik.

-9-

h. Radni stol i skladištenje kemikalija

- na policama držati samo kemikalije potrebne za eksperiment,

- kemikalije moraju biti propisno označene,

- paziti na oznake upozorenja i obavijesti,(R i S oznake),

- ne skladištiti zajedno organske i anorganske tvari,

- kemikalije skladištiti u sigurnosnim ormarima.

7. NEKI SIGURNOSNI UREĐAJI I OPREMA U HEMIJSKOM LABORATORIJU

-10-

SIGURNOSNI PREKIDAČ ZA DOJAVU NEZGODE ZA RADNIM STOLOM I NA ZIDU

SIGURNOSNI PREKIDAČ ZA DOJAVU NEZGODE ZA RADNIM STOLOM I NA ZIDU

ORMARIĆ ZA PRVU POMO

Ć

ORMARIĆ ZA PRVU POMO

Ć

SIGURNOSNI

TUŠEVI KOJI SE

AKTIVIRAJU

PRILIKOM POŽARA

SIGURNOSNI

TUŠEVI KOJI SE

AKTIVIRAJU

PRILIKOM POŽARA

-11-

- Model aparata za gašenje požara

POKRIVAČI ZA

GAŠENJE

POKRIVAČI ZA

GAŠENJE

PREKIDAČ ZA

DOJAVU POŽARA

VATROGASCIMA

PREKIDAČ ZA

DOJAVU POŽARA

VATROGASCIMA

DOJAVLJIVAČ

DIMA

DOJAVLJIVAČ

DIMA

- Na gornjj slici je prikazan je presjek ručnog aparata za gašenje suhim prahom (kemikalijama).

- Gorenje je proces oksidacije gorive tvari uz oslobananje topline i nastajanje produkata sagorijevanja, plinova CO2, CO, SO3, NOx, vodene pare i pepela. Tri su nužna uvjeta potrebna za gorenje: goriva tvar, dovoljna količina kisika i postizanje temperature paljenja gorive tvari. Za zaustavljenje gorenja dovoljno je ukloniti jedan od ova tri uvjeta i na tome se temelji gašenje požara. Tako se i sredstva za gašenje dijele prema načinu djelovanja, na ona koja podhlanuju (voda, zračna pjena), koja guše (CO2), istodobno podhlađuju i guše (kemijska pjena) te sredstva koja gase antikatalitički (suhe kemikalije i freoni). Sredstva za gašenje primijenjuju se u aparatima za gašenje. Ovisno o količini sredstva za gašenje aparati se dijele na ručne (do 20 kilograma ukupne mase) i profesionalne (industrijske) aparate za gašenje većih kapaciteta.

-12-

8. NAJČEŠĆI STANDARDNI ZNAKOVI OPASNOSTI I NJIHOVO OZNAČAVANJE

Označavanje tvari pomoću dijamanta opasnosti jednostavan je i razumljiv grafičkinačin, koji mogu razumjeti i oni koji nisu direkto vezani za poslove sigurnosti i nisu studirali kemiju. Dijamant opasnosti dizajniran je u obliku romba, čija je površina razdijeljena na četiri polja različitih boja u kojima su brojevi od 0 do 4. Brojevi predstavljaju stupnjeve opasnosti. Što je broj veći opasnost u pojedinom polju je veća. Lijevo plavo polje u rombu označava

opasnost po zdravlje, gornje crveno polje predstavlja požarnu ili eksplozivnu opasnost, desno žuto polje označava reaktivnost i donje bijelo polje rezervirano je za posebne obavijesti.

- Znakovi sigurnosti

-13-

-14-

-15-

9. PRUŽANJE PRVE POMOĆI

- Najbolji način izbjegavanja nesreća u laboratoriju jest pridržavanje uputa o izvođenju

pokusa i rukovanju s kemikalijama te poštivanje mjera opreza i zaštite pri radu s opasnimtvarima.

- U slučaju bilo kakve nezgode ili nesreće u laboratoriju, odmah o tome obavijestite

voditelja vježbi. On će odredita kako dalje postupati, odnosno je li potrebno pozvatiliječničku pomoć.

- Uz sve mjere sigurnosti u svakom kemijskom laboratoriju su moguće nezgode. Najĉešće su to opekline, posjekotine, povrede uzrokovane djelovanjem reagensa, te razna trovanja. Upravo zbog toga svaki kemiĉar mora poznavati mjere pružanja prve pomoći. Prvu pomoć moramo pružiti sterilnim priborom koji se nalazi u ormariću za prvu pomoć, a svaki ga laboratorij mora imati.

- Opekline najĉešće nastaju zbog hvatanja vrućih predmeta golim rukama, ali mogu nastati i zbog polijevanja vrućim tekućinama. Na opeĉeno mjesto potrebno je staviti gazu namoĉenu vodom ili razrijeĊenom otopinom kalijeva permanganata ili staviti mast za opekline . Ako je opeklina veća i ako je došlo do stvaranja plikova ili pojave otvorenih rana potrebno je hitno

zatraţiti lijeĉniĉku pomoć. Opekline se lako inficiraju i zato je neophodna njihova struĉna obrada.

-16-

- U slučaju zapaljenja kose ili odjeće, vatru ugasite prekrivanjem krpama, odjećom ili

kutom. U slučaju da je vatrom zahvaćena veća površina odjeće, najbolje ju je ugasitivaljanjem po podu. Ako vam se zapali kosa ili odjeća, nemojte trčati po laboratoriju jerstrujanjem zraka samo pojačavate plamen. Ako su opekline jače, ili je zahvaćena većapovršina tijela, opečenu osobu potrebno je odvesti liječniku.

- Posjekotine najĉešće nastaju pri radu sa staklenim priborom, a okarakterizirane su vanjskim krvarenjem. Ako su posjekotine manje a krvarenje kapilarno ono prestaje samo po sebi ili se zaustavlja laganim pritiskom. Moramo provjeriti da u rani nije ostao komadić stakla drveta ili metala. Ove predmete iz rane uklanjamo sterilnom pincetom. Ako ozlijeđeno mjesto jako krvari potrebno je zaustaviti krvarenje pritiskom iznad rane i odmah zatraţiti lijeĉniĉku pomoć.

- Povrede uzrokovane kemikalijama su najĉešće povrede kože i očiju. Najopasnije kemikalije su koncentrirane kiseline i luţine. Ako kiselina, luţina ili neka druga kemikalija dospije u oko potrebno je odmah oko isprati mlazom vode i hitno potraţiti lijeĉniĉku pomoć. Ako kiselina dospije na kožu, prvo kožu treba isprati s mnogo vode a zatim je neutralizirati ispiranjem zasićenom otopinom sode bikarbone i staviti mast za opekline. Ako lužina dospije na kožu, potrebno je kožu isprati s puno vode a zatim je neutralizirati 2% otopinom octene kiseline i staviti mast za opekline.

-

-17-

- Kod prskanja kemikalija u oko, oko treba odmah isprati obilnom količinom vode.

Najbolje je to učiniti tako da se ozlijeđena osoba nagne nad izljev, prstima razmakne kapke ilaganim mlazom vode usmjerenim izravno u oko ispire očnu jabučicu uz pomicanje oka nasve strane, kako bi se svi dijelovi očne jabučice dobro isprali. Ispiranje treba trajati najmanje15 minuta. U slučaju prskanja u oko agresivnih kemikalija, nakon ispiranja vodom ozlijeđenuosobu hitno prevesti u bolnicu.

- Trovanja u laboratoriju se trovanja rijetko događaju, a mogu nastati zbog udisanja otrovnih plinova ili gutanja štetnih kemikalija. Ako je unesrećeni progutao kiselinu treba mu dati da popije vapnene vode ili otopinu MgO, a nakon toga mlijeko ili bjelance jajeta. Ako je unesrećeni popio luţinu treba mu dati da popije malo otopine limunske kiseline, limunov sok ili razrijeđenu otopinu octene kiseline, a nakon toga mlijeko ili bjalanjce jajeta. Ako je unesrećeni progutao neku drugu tvar potrebno je izazvati povraćanje i odmah potražiti lijeĉniĉku pomoć. Ako je unesrećeni udahnuo otrovne pare ili plin potrebno ga je izvesti na svijeţi zrak, a u sluĉaju otežanog disanja ili nesvjestice obavezno potraţiti lijeĉniĉku pomoć. U svim sluĉajevima trovanja treba paziti da ne nastupi KOLAPS. Kolaps prepoznajemo po znakovima kao što su bljedoća, vlaţnost koţe, drhtavica, malaksalost i nesvjestica. Ako je unesrećeni u kolapsu treba ga poleći tako da mu glava leži niže od tijela i treba ga umotati u topli pokrivaĉ. Ako je

unesrećeni pri svijesti treba mu dati toplog ĉaja ili kave a ako je u nesvijesti treba mu pod nos staviti malo razrijeĊene octene kiseline ili parfema

- Kod gutanja kemikalija potrebno je odmah popiti veliku količinu vode. Kod gutanja agresivnih kemikalija (koncentrirane kiseline ili lužine) nipošto ne izazivati povraćanje ili davati sredstva za neutralizaciju. Ozlijeđenu osobu hitno prevesti u bolnicu. Povraćanje se ne smije izazvati niti kod gutanja organskih otapala te kemikalija koje se pjene (npr. deterdženti).

- Ako kemikalija dospije u usta, potrebno ju je odmah ispljunuti i usta isprati s velikom

količinom vode. Obavijestiti o nezgodi voditelja vježbi.

-18-

- Ako se kemikalija prolije po odjeći, kontaminirani dio odjeće potrebno je odmah

skinuti, a kožu ispod zahvaćenog mjesta dobro isprati vodom

- U slučaju trovanja otrovnim plinovima (prvi simptomi su glavobolja, mučnina, nagon za povraćanjem), otrovanu osobu treba izvesti na svježi zrak i umiriti. Ako dođe do prestanka disanja, do dolaska hitne pomoći potrebno je davati umjetno disanje.

- U slučaju trovanja ili udisanja većih količina amonijaka (NH3), klorovodika (HCl),

klora (Cl2), dušikovih oksida (NO i NO2) i drugih nadražujućih plinova, otrovanu osobuobavezno odvesti liječniku zbog opasnosti od nastajanja plućnog edema, čiji se simptomi (bol u prsnom košu, kašljanje, otežano disanje, gušenje, šum tekućine u prsnom košu) mogu pojaviti i nekoliko sati nakon udisanja plina. Ako se na vrijeme ne tretira, plućni edem može biti smrtonosan.

-19-

10. LITERATURA

1. Uzeir Čengić : Metoda za analizu opasnosti u cilju sprecavanja nastanka nezgoda u industriji, Tuzla 2008

2. Sikirica M. ; Korpar-Ĉolig B. KEM IJA S VJEŢBAMA 2, Školska knjiga, 2001.

3. Pravilnik o tehničkim i zdrastveno-tehničkim zaštitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnološkim procesima

4. Bilješke sa predavanja

-20-

11. SADRŽAJ

1. Uvod................................................................................................... 2

2. Opće napomene dobre prakse……………………………………………………. 3

3. Osnovna pravila ponasanja u hemijskom laboratoriju……………….. 4

4.