04 - Zastita Na Radu

5/21/2018 04 - Zastita Na Radu

1/101

1


2/101

2

SADRAJ:

SADRAJ:................................................................................................................................. 21.ZATITA NA RADU OPENITO .......................................................................................3

1.1. ZNAAJ ZATITE PRI RADU.....................................................................................6

1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZATITE NA RADU ..................................................71.3. KRETANJE NA RADILITU........................................................................................91.4. TRANSPORT MATERIJALA .....................................................................................141.5. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE...................................................................301.6. POAR I EKSPLOZIJE................................................................................................ 311.7. BUKA I VIBRACIJE.................................................................................................... 331.8. POMOI SAMOPOMO............................................................................................ 34

2. ZATITA KOD GRAEVINSKIH RADOVA ..................................................................362.1. ZEMLJANI RADOVI................................................................................................... 362.2. ZIDARSKI RADOVI.................................................................................................... 41

2.3. TESARSKI RADOVI ................................................................................................... 462.4. ARMIRAKI RADOVI ............................................................................................... 642.5. RADOVI NA BETONIRANJU.................................................................................... 672.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE............................................73

3. ZATITA KOD ZAVRNIH RADOVA ............................................................................ 803.1. RADOVI NA OBLAGANJU........................................................................................803.2. FASADERSKI RADOVI.............................................................................................. 84

4. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ................................................................................. 924.1 Sredstva i oprema za zatitu glave ................................................................................. 924.2 Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica......................................................................... 924.3 Sredstva i oprema za zatitu sluha.................................................................................. 94

4.4 Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje ..............................................................954.5 Sredstva i oprema za zatitu ruku................................................................................... 964.6 Sredstva i oprema za zatitu nogu.................................................................................. 974.7 Sredstva i oprema za zatitu runog zgloba ...................................................................974.8 Sredstva i oprema za zatitu trbunih organa.................................................................974.9 Sredstva i oprema za zatitu tijela.................................................................................. 984.10 Sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja.............................994.11 Sredstva i oprema za zatitu od pada s visine ............................................................100


3/101

3

1.ZATITA NA RADU OPENITO

Zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih idrugih djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju

ivot i zdravlje osoba na radu i utvruju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ilismanjile te opasnosti.

Svrha zatite na radu je spreavanje ozljeda i zdravstvenih oteenja na radu i u vezis radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih tetnih posljedica. Pri tomese ne ograniava samo na profesionalne bolesti, nego se nastoji sprijeiti bilo kojubolest, a profesionalnim se bolestima poklanja vea panja.

Osnovno polazite za ustroj organizacije, ureivanje i provoenje zatite na radu upoduzeu je PROCJENA OPASNOSTI.Cilj je izrade procjene opasnosti po odreenim metodama utvrditi postojanjeopasnosti, vrste opasnosti te opseg opasnosti, a nakon analize opasnosti utvrditi mjereza otklanjanje opasnosti i kontrolu provoenja tih utvrenih mjera.

Opasnosti utvrene procjenom opasnosti otklanjaju se sukladno propisanim pravilimazatite na radu ( osnovnim i posebnim) , te priznatim pravilima zatite na radu i uskladu s njima utvrenim pravilima ponaanja ( propisi) ,te primjenom odreenih mjerazatite.

OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU

Pri obavljanju poslova ponajprije se moraju primjenjivati osnovna pravila zatite naradu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada.

Osnovna pravila zatite na radu sadre sljedee zahtjeve:Opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama- sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zatitnim napravama to seutvruje propisanim ispitivanjima ,te o emu se izrauje i vodi propisanadokumentacija i evidencija.Osiguranje od udara elektrine struje

- u svim objektima te na svim strojevima i ureajima mora se provesti propisanoispitivanje zatite od udara elektrine struje. O provedenim ispitivanjima mora seizraivati propisana dokumentacija.Osiguranje od udara groma- na objektima za rad mora biti provedena zatita od udara od groma ije se ispravnostutvruje propisanim ispitivanjima.Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije- dunost je poslodavca da poduzima sve mjere zatite od poara koje su potrebne sobzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeu, a ako ipak do njega doe da seopasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguu mjeruOsiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora


4/101

4

- U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna povrina i radniprostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju.Ako u radnim prostorijamavladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veliina radne prostorije mora biti takva da nasvaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m zranog prostora i 2 m slobodnepovrine poda.

Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika- u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebniputovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika.Osiguranje istoe-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajuaistoa.Osiguranje potrebne temperature i vlanosti te ogranienje brzine kretanja zraka- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua mikroklima ija seispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua rasvjeta ija se

ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu- u svim radnim prostorijama za koje je utvreno da je to potrebno, mora se provoditipropisano ispitivanje odnosno mjerenje buke ime se utvruje da li razina bukeudovoljava pravilima zatite na radu .Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranjeod tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta.Osiguranje od djelovanja tvari i zraenja tetnih za zdravlje- u svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvreno da je to potrebno, morabiti provedena odgovarajua zatita od tetnih tvari i zraenja.Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu- svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i ureaja zaosobnu higijenu.Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju.

POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU

Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenomosnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se posebna pravila zatite koja se odnosena zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka.

Posebna pravila zatite na radu sadre sljedee zahtjeve:

Poslovi s posebnim uvjetima rada- na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvruju poslovi sposebnim uvjetima rada to ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavajuposebne uvjete glede dobi,spola,strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihikesposobnosti.Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnimuvjetima rada ako prethodno nije utvreno da zaposlenik ispunjava posebne uvjete. Zazaposlenike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada , moraju se u propisanimrokovima provoditi lijeniki pregledi u ovlatenoj ustanovi.

Osobna zatitna sredstva


5/101

5

- kada nije mogue zatitu od tetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zatite nasredstvima rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajua osobnazatitna sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova.Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari- poslodavac koji koristi odnosno prerauje opasne tvari duan je stalno unaprjeivati

stanje zatite na radu primjenom pravila zatite na radu pri koritenju odnosno preraditih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari to nia i stalno ispod MDKte osigurati pakiranje i oznaavanje opasnih tvari tako da ne postoji opasnost zasigurnost i zdravlje zaposlenika.Znakovi sigurnosti i upozorenja na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajuim instalacijama moraju se trajno

postaviti znakovi sigurnosti i znakovi opih obavijesti.

Znakovi sigurnosti mogu biti:

a)Znakovi zabrane; to su kruni znakovi iji su rub i poprena pruga crvene boje,

grafiki simboli obojeni su u crno, a tekst, ako postoji, pisan je bijelom bojom. Znakovizabrane postavljaju se na mjesta gdje postoji opasnost za koju je propisima ili na druginain izreena izriita naredba obavljanja neke radnje, kao npr., "zabranjeno puenje", "zabranjena upotreba otvorenog plamena" itd.

b) Znakovi obaveza; to su kruni znakovi u kojima dominira plava boja,a grafiki simboli ili eventualni dopunski tekst koji se postavlja uztaj znak obojeni su bijelom bojom.Znakovi obaveza postavljaju se na mjesta gdje seopasnosti ili teta moe sprijeiti obveznim postupkom radnika, kao npr. "obaveznazatita oiju"..itd.

c)Znakovi opasnosti; to su znakovi u obliku istostraninog trokuta u kojemdominira uta boja, dok je rub trokuta te grafiki simboli i eventualni dopunskitekst obojen crnom bojom. Znakovi opasnosti postavljaju se na mjesta gdjepostoji stalna ili potencijalna opasnost od ozljeda,otrovanja,poara,eksplozije,ili sl., kao npr. "opasnost od poara"...

d) Znakovi obavijesti; to su znakovi koji po obliku mogu biti kvadratnog ilipravokutnog oblika, a boja koja dominira u znaku je zelena. Kontrastna bojaznaka je bijela to znai da su grafiki simboli ili tekst izvedeni bijelombojom, a pozadina znaka je zelena. Znakovi obavijesti postavljaju se na

mjesta koja se, zbog razloga sigurnosti ili obavjetavanja, moraju posebnooznaavati, kao npr. "prva pomo", "izlaz" itd.

5. Nain obavljanja poslovaAko znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavjetavanje, morajuse postavljati pisane upute o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorijasredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Upute se postavljajuneposredno na mjesto uz izvor opasnosti da bi se opasnost ili teta koja bi natom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti sprijeila. Upute zasiguran rad ili postupak izrauju se najee u obliku ploa pravokutnogoblika na kojima je tekst koji moe biti dopunjen crteima, simbolima ili

shemama.


6/101

6

1.1. ZNAAJ ZATITE PRI RADU

Rjeavanje problema odnosno ovjeka i radne okoline jedan je od osnovnih zadatakau prevenciji ozljeda i profesionalnih bolesti. Poznato je da radna okolina ima znatanutjecaj na efikasnost rada, pa o ispravnom rasporedu i odravanju elemenata radneokoline ovise i postupci radnika. Nepropisno postavljeni strojevi,loe izvedeneprometnice, nepravilno odloen ili uskladiten graevni materijal i sl., uz pogreneradne postupke, neizbjeno dovode do nezgoda. Raznolikost poslova i ,s tim u vezi,irok spektar izvora opasnosti ima za posljedicu i visok stupanj ozljeivanja.Nesporna je injenica da je vrlo teko, gotovo nemogue, postii tako sigurne uvjeterada u kojima ne bi bilo nezgoda, to vie ako se radovi ne odvijaju uvijek na istommjestu i istim sredstvima rada. Upravo se na takve tekoe nailazi u graevinarstvukao specifinoj industrijskoj grani.

Problem zatite radnika u graevinarstvu vrlo je opsean, od sastava radne snage, pa

do uvjeta rada. Kao to je poznato graevinski se radovi jo uvijek ve

im dijelomobavljaju sezonski, pa dolazi do velike fluktuacije radne snage. To nepovoljno djeluje

na proizvodnju, a napose na provoenje mjera zatite na radu. Na alost, jo se nemoe raunati sa stalnim poslovima u zimskom razdoblju, pa da se na taj nain zadristalni sastav.Suvremenom tehnologijom rada taj se problem polako rjeava.

Graevinski radnici uglavnom su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnihimbenika u uzrocima ozljeivanja. Graevinski radnici dolaze ponekad na gotovonepristupana mjesta, kako bi stvorili uvjete za podizanje objekata. Istovremeno, onise kreu i u svim pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljajuadaptacije, proirenja i sl. Oni nemaju svoje stalno radno mjesto, veobavljaju niz

razliitih poslova. Graevinske radnike oekuju opasnosti kojih su i sami jedva svjesni.

Od takvih se radnika ne moe oekivati da e rad obavljati na siguran nain, ako ih sene uputi na reim rada, u kojem su doputene samo odreene, pravilne metode radate ako im se ne osiguraju odgovarajui radni uvjeti.

Za postizanje zadovoljavajueg nivoa zatite na radu u graevinarstvu,prije svega,treba djelovati na ovjeka, odnosno stvoriti pretpostavke da on zna, hoe i moesigurno raditi. To se postie motiviranjem,stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem,selekcijom i sl.Drugi je cilj, rijeiti problem ureenja radnog prostora, radne okoline u uem i irem

smislu te sigurnost orua za rad i opreme. I trei, ujedno najvaniji, cilj jest, postavititakvu organizaciju u kojoj se nezgode mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanjavie sile ili protupravnim djelovanjem treih osoba.


7/101

7

1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZATITE NA RADU

Propise kojima se ureuje openito zatita na radu prikazuje slijedea shema:

Propise kojima se ureuje zatita na radu u graevinarstvu prikazuje slijedea shema:

USTAV

ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONIOPI RADOVI

ZAKON O ZATITI NA RADU

PROVEDBENI PROPISI

HRVATSKE NORME

TEHNIKI PROPISI

USTAV

ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONIOPI RADOVI

ZAKON O ZATITI NA RADU

PRAVILNIK O ZATITI NA RADU UGRAEVINARSTVU

PRAVILNIK O OSIGURANJU SMJETAJA

I PREHRANE RADNIKA ODNOSNONJIHOVOG PRIJEVOZA OD MJESTASTANOVANJA DO MJESTA RADA I

NATRAG

PRAVILNIK O SADRAJU PLANAUREENJA PRIVREMENIH I

ZAJEDNIKIH PRIVREMENIHRADILITA

INTERNI AKTI


8/101

8

U ope zakone, koji su naznaeni u shemi, a koji na izravan ili neizravan nain ureujui pitanja zatite na radu, ubrajaju se:

ZAKON O DRAVNOM INSPEKTORATU (N.N., Br. 76/99)

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI (N.N., br. 1/97 i 129/00)ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (N.N.br. 94/01)ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. br. 102/98)ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI (N.N. br. 162/98)ZAKON O LISTI TJELESNIH OTEENJA (N.N. br. 162/98)ZAKON O STAU OSIGURANJA S POVEANIM TRAJANJEM (N.N. br. 71/99)ZAKON O NORMIZACIJI (N.N. br. 55/96)ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (N.N. br. 53/91, 3/94, 7/96)KAZNENI ZAKON (N.N. br. 110/97)

Propisi posebnih zakona kojima se na izravan ili neizravan nain ureuju pitanja izzatite na radu:

ZAKON O ZATITI OD BUKE (N.N. br. 17/90, 26/93)ZAKON O ZATITI OKOLIA (N.N. br. 82/94, 129/99)ZAKON O ZATITI ZRAKA (N.N. br. 48/95)ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUINAMA I PLINOVIMA ( N.N. br. 108/95)ZAKON O ZATITI OD POARA (N.N. br. 58/93)ZAKON O VATROGASTVU (N.N. br. 106/99 i 117/01)ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU (N.N. br. 53/91 I 103/96)ZAKON O VODAMA (N.N. br. 107/95)ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI ( N.N. br. 97/93)ZAKON O GRADNJI (N.N. br. 76/07)ZAKON O RUDARSTVU (N.N. br. 27/91 I dalje)ZAKON O PREKRAJIMA (N.N. br. 2/93 i dalje)ZAKON O UMAMA ( N.N. br. 52/90 i dalje)ZAKON O OTROVIMA (N.N. br. 27/99, 55/99)ZAKON O ZATITI OD IONIZIRAJUIH ZRAENJA (N.N. br.105/99)


9/101

9

1.3. KRETANJE NA RADILITU

Graevinski radnici esto se ozljeuju prilikom padova, bilo na razini kojom se kreu,bilo s povienih mjesta ili pak u otvore, jame, kanale i sl. Da bi se sprijeile opasnosti

od posrtanja i padova na tlu, transportni putovi,radna mjesta, prilazi, prolazi i ostale povrine nagradilitu moraju se uredno odravati.

Ako se prolije mort, beton, ulje ili bilo kakav drugitekui materijal, potrebno ga je odmah pokupiti dase netko ne oklizne. Sav rasuti teret kao to su cigle,montani elementi, drvena graa, ljunak isl.,takoerje potrebno pokupiti ili skloniti sa svih prometnih povrina.Osim glavnih prometnica za kretanje motornih vozila, na gradilitu se moraju izgraditi iodgovarajui putovi za prolaz i prijevoz kolicima po tlu. Ovakvi putovi se tijekomradova pretvaraju u neku vrstu utabane staze po kojoj se nesmetano mogu kretatiruna kolica.Za svaki transportni put ili mjesto rada treba ostaviti prolaz irine najmanje 60 cm. Uskladu s tim zahtjevom sav materijal koji se nalazi uz radno mjesto treba se pravilnorazmjestiti. Po zavretku rada treba sav materijal, a naroito alat, sakupiti i urednosloiti.

Ako e se neki materijal dulje vremena nalaziti na nekom transportnom putu ili tik uznjega, poeljno je da se on uoljivo obiljei, na primjer, postavljanjem ploe

upozorenja, postavljanjem obojenih ploa i sl.Nisko poloeni kabeli, ice za obiljeavanje profila kod iskolavanja ili obiljeavanja

profila, cijevi koje stre, oplata stepenice i podesta itd. takoer predstavljaju opasnostzbog mogueg udara glavom ili tijelom radnika o te predmete.

Kako bi se izbjegle navedene opasnosti, kabele poloite na visini kod koje ne postojiopasnost od zapinjanja tijelom ili predmetima koji se prenose. Na ice za obiljeavanjeprofila postavite uoljive oznake u obliku zastavica, objesite papire ili krpe. Streecijevi ili dijelove oplate ispod kojih se nalazi transportni put obojite ili zatraite da seoboje utom, naranastom ili drugom uoljivom bojom, a po potrebi, ako se radi i nou,zatraite da se na tim mjestima postave svijetlei znakovi.

Padovi mogu biti i posljedica loe izvedenih kosih transportnih putova, tj. tretina ilikosih rampi.Kliu li pri hodu po tretini noge, tada je nagib prevelik, odnosno na tretinu trebapostaviti poprene letvice za odupiranje. Ako su tretine ili kose rampe izvedene spoprenim letvicama, povremeno letvice treba oistiti od blata, a zimi od snijega ilileda, te ih posuti piljevinom, pepelom i sl.

ak i potpuno ispravni transportni putovi ili radne povrine mogu u izvjesnimokolnostima predstavljati opasnost od padova. Zimi, za vrijeme poledica, prije nego senastavi s radom treba sve povrine posuti ili oistiti.


10/101

10

Ako smatrate da vam prilaz do mjesta rada nije siguran, zatraite da se rad na tommjestu privremeno obustavi.

Razliiti otri, iljasti i slini predmeti na gradilitu, kao to su limovi i ice, avli i sl.,koji stre iz betonskih zidova, odnosno iz oplata ili drvene grae razbacane po tlu,

mogu ozlijediti radnika. Opasnost od ozljeda predstavljaju idijelovi armature koji stre, te polomljene cigle, staklo idrugi kruti materijali, obino razbacani po tlu i potransportnim putovima.

Da bi se sprijeile navedene opasnosti, svi takvi predmetimoraju se odmah ukloniti, poravnati ili odsjei. Ako se potransportnom putu ili na radnom mjestu nalaze razbacanimaterijali otrih rubova, treba ih odmah ukloniti.

Kada primijetite otre ili iljaste predmete,uklonite ih sami, odnosno obavijestiteo tome neposrednog rukovoditelja.

Opasnost od pada s visine postoji kod svih radnih podova, podova skela, prolaza iprijelaza s jednog objekta na drugi, kod uspinjanja ili rada na ljestvama, rada nakrovovima, pojedinim etaama objekta itd. Radnik moe pasti i s dijelova gotovogobjekta, kao to su stepenice, balkoni, terase i slino. Kako bi se otklonila ovaopasnost, sva radna mjesta koja se nalaze na visini veoj od 1m od tla ili od nieetae, moraju se zatiti postavljanjem zatitnih ograda, prihvatnih skela ili mrea,odnosno radnici trebaju nositi zatitni pojas.

Zatitna ograda treba biti visoka najmanje 1m. Na zatitnoj ogradi moraju se nalazitinajmanje 3 vodoravne preke. Gornja preka slui kao rukohvat i izravna zatita odpada s visine. Srednja preka prua zatitu pri posrtanju i padu na radnom podu,odnosno zatitu od pada kod rada u sjedeem ili ueem poloaju. Donja preka, tzv.rubna daska zadrava nogu ako se radnik oklizne, a ujedno spreava pad materijala ialata s visine.


11/101

11

Za zatitu od pada s visine na otvorenim dijelovima objekta ili skele kod radnih mjestana prihvatu tereta upotrebljavaju se prsobrani, to jest preke postavljene u visiniprsiju koje slue i kao rukohvat i kao zatita od izravnog pada s visine. Meutim,prsobrani se smiju upotrebljavati samo uz uvjet da je radnik koji prihvaa teret vezan

zatitnim pojasom. Po zavrenom poslu prsobran treba zamijeniti odgovarajuomzatitnom ogradom.

Nikada ne smijete raditi na prihvatu tereta kod prsobrana bez zatitnog pojasa, jerpostoji mogunost da vas teret povue, odnosno da se okliznete i padnete ispodpreke prsobrana.

Na radnim mjestima gdje se ne moe postaviti zatitna ograda, a postoji opasnost odpada s visine, moraju se postaviti zatitne prihvatne skele ili mree.

Ako na takvom radnom mjestu, odnosno uz radno mjesto, nisu postavljene zatitne

prihvatne skele ili mree umjesto zatitne ograde, nemojte prihvatiti taj posao.

Za zatitu od pada s ljestava treba se drati odreenih pravila u pogledu postavljanjaljestava, osiguranja od klizanja, te naina kretanja po ljestvama, uz uvjet da su ljestveispravne. Ljestve se moraju postaviti na vrstu podlogu pod kutom od 75 u odnosu napodlogu.


12/101

12

Da bi ljestve bile stabilne, moraju se na gornjem kraju vezati za mjesto do kojegavode, odnosno vezati ili na neki drugi nain uvrstiti na tlu. Gornji kraj ljestava moranadvisiti etau na koju vodi najmanje 75 cm mjereno okomito.

Kada silazite po ljestvama, uvijek seokrenite licem prema ljestvama dabiste se u sluaju gubitka ravnoteemogli za njih uhvatiti.

Drite se za ljestve s obje ruke i touvijek za rukohvat, a ne za preku.Pri silaenju ili uspinjanju neprenosite teret, jer ljestve nisutransportni put. Ako ljestve nenadvisuju etau na koju vode,

izradite produetak u obliku rukohvataodgovarajue duine, odnosno zatraiteda se takav rukohvat izradi. Ako stojeina ljestvama obavljate neki posao, obveznose veite zatitnim pojasom za konstrukcijuna koju su ljestve oslonjene.

Ljestve nemojte nikada postaviti tako da se prekomoslanjaju na rub neke konstrukcije ili stup, jer preka pod optereenjem moe lakopuknuti.

Dvokrake ljestve moraju se osigurati od razmaknua upotrebom lanaca ili remenja zapovezivanje krakova. Krakovi na svojem vrhu moraju imati odgovarajui okov, kojidoputa razmicanje krakova, jer e u protivnom doi do pucanja krakova.

Pri radu s dvokrakim ljestvama upotrijebite samo onekoje su izvedene u skladu s navedenim zahtjevima.

Dvokrake ljestve ne smiju se upotrijebiti za izradu radnog poda ili bilo kakve skele, jerje to opasno i zabranjeno. Kod postavljanja dvokrakih ljestava uz prometne povrine ilivrata, odnosno na svim onim mjestima gdje postoji opasnost od udara ili guranja

ljestava, nuno je postaviti odgovarajue oznake ili privremeno zabraniti prolaz

Pri radu s dvokrakim ljestvama nastojte to manje hodati sljestvama. Na ljestvama treba stajati uvijek tako da nogebudu barem na drugoj preki odozgo, jer to omoguujestabilniji poloaj, pa ak i povremeno sjedanje na ljestve.

Pri radu na mjestima na visini s kojih se moe pasti, a ne mogu se postaviti nikakvepomone konstrukcije za zatitu od pada s visine, odnosno tek se postavljaju ili suprivremeno skinute zbog prihvaanja tereta, proirenja radnog poda ili drugihtehnolokih zahtjeva svim ugroenim radnicima moraju se staviti na raspolaganje

zatitni pojasevi. Spojno ue zatitnog pojasa ne smije biti due od 150 cm.


13/101

13

Ako morate raditi uz upotrebu zatitnogpojasa, odaberite samo onaj kod kojegse spojno mjesto, tj. prsten i karabiner,nalaze na leima, a pojas je izveden s

trakama koje prelaze preko ramena iizmeu nogu s obje strane. Takav pojasu sluaju pada omoguava ravnomjernooptereenje, pa trzaj koji nastaje pri padune predstavlja opasnost za oteenjekraljenice. Bez posebne dozvoleneposrednog voditelja ne smije se produitispojno ue ili izvesti vodilica za ue.

Kod nekih radova upotrebljavaju se spojnaelina ueta s bubnjem za

automatsko namatanje. U sluaju pada s visine kod poveane brzineizvlaenja ueta dolazi do automatskog koenja ueta. Ako se takvospojno ue vee za zatitni pojas, to predstavlja uinkovitu zatitu,a omoguava vei radijus kretanja.

Bubanj za namatanje elinog uetapostaviti uvijek iznad mjesta rada, jere jedino u tom poloaju ispravnofunkcionirati u sluaju pada. Prijepoetka rada provjeriti ispravnostkonice naglim potezanjem ueta.

Opasnost od pada u dubinu postoji pri radu uz jame, kanale, rovove,otvore za pregled - revizijska okna, uz otvore za podizanje materijala,uz otvore za prolaz radnika, uz okna za lift, te sa svih pomonihkonstrukcija (ljestve, rampe, stepenice) kojima se silazi u jame ilikanale. Da se sprijee padovi u dubinu, oko takvih otvora trebapostaviti zatitne ograde ili zatitne poklopce.

Radite li u blizini otvora, prije poetka radaprovjerite da li je otvor zatien nain. Akonije, ogradu postaviti sami, odnosno zatraiteod neposrednog voditelja da se takva ogradaili poklopac postave.

Zatitni poklopci moraju potpuno prekrivati otvor u tlu i moraju se takoizvesti da je onemogueno njihovo pomicanje ili klizanje. Zatitni poklopacmora se postaviti na svim mjestima gdje postoji mogunost propadanja

stopala.


14/101

14

Ako radite u otvorima u tlu, ili kroz otvore uobjektu podiete materijal, odnosno prolaziteza vrijeme rada, postavite oko otvora zatitnuogradu, a nakon rada vratite zatitni poklopacna mjesto.

Na svim mjestima gdje transportni put prolaziuz iskope, jame, kanale, rovove, i sl. treba postavitizatitnu ogradu da se sprijei pad u dubinu. Ako setakva jama nalazi uz prometnicu, treba postaviti ikoso obojene nogare, a preko noi signalnu svjetiljku.

Kako bi se sprijeio pad radnika s mostia poloenih preko iskopa, svi mostiiiznad iskopa dubljeg od 1 m moraju imati propisanu zatitnu ogradu.

Pri radu s nekim sipkim graevnim materijalima postoji opasnost da radnik

propadne kroz otvor za usipavanje materijala. To se najee dogaa ako sematerijal kroz otvor usipava u transportno sredstvo. Radnik koji radi nausipavanju materijala mehanikom ili obinom lopatom, moe propasti krozspomenuti otvor, odnosno moe ga zasuti materijal.

Ako radite na takvim poslovima, provjerite da li na otvoru,kroz kojega se materijal usipava, postoje zatitne reetkekoje onemoguuju propadanje udova. Ujedno zatraite davas veu zatitnim pojasom i pridravaju na najmanje dvakonopca.

1.4. TRANSPORT MATERIJALA

Kao to je poznato, materijal se moe transportirati runo ili mehaniziranopomou razliitih naprava. I jedan i drugi nain mogu biti opasni ako se nepotuju osnovne norme sigurnosti pri radu. Pri runom transportu moe doido razliitih ozljeda zbog preoptereenja tijela ili neodgovarajueg zahvata, akod mehaniziranog zbog neodgovarajuih postupaka pri rukovanju ureajima

ili zbog njihove neispravnosti. Zbog toga treba poznavati postupke i tehnike pritransportu materijala.

Prilikom runog podizanja, prenoenja i odlaganja predmeta pojavljuju seopasnosti od ozljeda kraljenice, zglobova, tetiva i miia. Do ovih ozljeda moedoi neispravnom tehnikom podizanja tereta, preoptereenjem ili pak noenjemtereta na velike udaljenosti.

Da se ta opasnost izbjegne, tereti se moraju podizati, prenositi i odlagati samoutvrenom tehnikom i u granicama doputenih teina. Na primjer, doputenateina posude za prijenos morta, zajedno s mortom, ne smije prelaziti 20 kg po

radniku mukarcu, odnosno 15 kg po radniku eni ili za mlade. Teret koji se


15/101

15

prenosi na ramenima ili leima, a to su obino vree vapna ili cementa, najeeveima odreenu teinu koja iznosi 50 kg.

Takvi tereti smiju se prenositi na udaljenosti od najvie 60 m, uz uvjet da suradnici uvjebani. Ako je transportni put u nagibu, ova udaljenost mora se

razmjerno smanjiti.

Za sigurno podizanje ili prenoenje predmeta potrebno je potovatisljedee upute:

Procijenite od oka teinu predmeta.Ako smatrate da je predmet preteakza vae mogunosti, nemojte ga podizati,vezatraite pomo.

Zauzmite siguran poloaj nogu kakobiste postigli ravnoteu tijela. To znaida su noge postavljene u raskorak, srazmakom stopala od po prilici 20 do 30 cm.

Postavite stopala neposredno uz podnojepredmeta. Na taj nain zatiujete lenemiie od preoptereenja.

Savijanje koljena i unite. Ne saginjite se,vedrite kraljenicu ravno i to je moguevie uspravno. Ako je potrebno, koljenarairite ili samo jedno koljeno vie pribliitepredmetu.


16/101

16

Zahvatite rukama predmet i ponite ga podizati,i to snagom nogu, jer se pri tom koristitenajsnanijom skupinom miia u tijelu. Predmetdrite cijelo vrijeme potpuno uz tijelo.

Uspravite se i podignite predmet na visinu

pogodnu za prenoenje. Pri promjeni smjerakretanja budite paljivi, ne okreite gornji diotijela. Smjer kretanja mijenjajte iskljuivopromjenom poloaja nogu.

Kod odlaganja predmeta najprije stavite nastol samo dio predmeta, a onda ga do krajagurnite rukama ili, ako je potrebno, tijelom.


17/101

17

Ako predmet koji ste nosili u visini pojasaelite spustiti na pod, postupite slino kaoi kod podizanja. Uz to je mogue vie uspravnukraljenicu i s predmetom priljubljenim uz tijelo,savijte koljena i sputajte predmet miiima ruku

i nogu.

Kod dizanja vrea s platforme ili rampe -

pristupite vrei okrenuti leima, uhvatite vreuza vor objema rukama, zabacite je na lea takoda zadrite ravnoteu, kod prenoenja vreanagnite se malo naprijed.

Kod podizanja vree sa zemlje i prenoenja naramenu pristupite vrei, razmaknite noge,savijte ih u koljenu, lijevom rukom uhvatitevor vree, a desnu ruku podvucite ispod vree.

Zabacite vreu na rame, to blie iji,istovremeno se uspravljajui te tijelonagnite malo naprijed.

Desnom ili objema rukama drite vorvree, vreu lagano nagnite prema natrag,

zadravajui pri tom ravnoteu.


18/101

18

Pri odlaganju vree na rampu ili platformu leima se pribliite rampi ili platformi ipustite da vrea slobodno klizne dolje na rampu - platformu.

Kod odlaganja vree na tlo odmaknite desnu nogu, nagnite tijelo naprijed, lijevomrukom povucite vreu, koja klizi po zgrenoj desnoj ruci, ili se pak sagnite iistovremeno jednim zamahom stavite vreu na tlo.

Za transport teih sanduka, vrea ili baava upotrebljavajte runa kolica ili rudle.Upotrijebite uvijek onu vrstu kolica koja je namijenjena teretu to ga upravotransportirate.

Predmet u vrstoj ambalai ili krute predmete treba uvijek odlagati na podmetae,kako bi se kod podizanja mogli dobro obuhvatiti rukama.

Ako rukujete predmetima otrih rubova ilihrapave povrine, kao to su neke vrstecigle, drvena graa neobraene povrinei sl., nosite odgovarajue zatitne rukavice.

Kod podizanja i prenoenja greda, ipki,cijevi i ostalih dugih predmeta, za zatituramena upotrijebite titnike za rame i vrat.Ako prenosite vree cementa ili vapna,zatitite vrat od nagrizanja zatitnimkapuljaama.Za guranje, potiskivanje i premjetanje tekih tereta, kaoto su orua zarad ili neki graevni materijali, treba upotrebljavatipoluge i valjke.

Upotrijebite samo ispravne poluge i oslonite ih navrstupodlogu. Drvene poluge nemojte upotrebljavati jer se lako

mogu slomiti.

Kod skupnog prenoenja dugakih tereta, prije nego se pristupi podizanju,radnici se moraju rasporediti po visini. Obvezno se mora odrediti samo jedanradnik koji e rukovoditi radom skupine. ak i kad teret podiu i prenose samodvojica radnika, trebaju se dogovoriti koji e od njih davati naredbe.

Dugaki predmeti trebaju se prenositi na ramenima ili pod pazuhom, i to tako


19/101

19

da se prednji kraj predmeta koji se prenosi uvijek podigne uvis kako se njimene bi ozlijedili drugi radnici.

Kod okretanja budite naroito oprezni kako ne bisteudarili nekog od prisutnih radnika. Najprije se osvrnite

oko sebe i tek tada pristupite okretanju predmeta kojiprenosite.

Dugake predmete koji se pri noenju savijaju, naprimjer ipke, armature, ponekad trebaju prenositinajmanje dvojica radnika kako bi se sprijeilozapinjanje za predmete na tlu.

Prije nego krenete s takvim teretom, provjerite moete li nesmetano i bez zapinjanjanastaviti s prenoenjem.

Materijal se moe prevoziti i kolicima. U tom sluaju kolica trebaju biti ispravnai ne smiju se pretrpavati. Kolicima se ne mogu prevoziti dugaki predmeti, jere se zapinjati u prolazu ili e onemoguiti pristup rukohvatu.

Kolica treba uvijek gurati ispred sebe, a iznimno se moguvui uz uzbrdicu.

Za terete nepoznatog sadraja ili nepoznate teine, odnosno nepodesnih oblika,radnici koji rade na transportu trebaju dobiti potrebne upute ili posebna prijevoznasredstva, kao to su kolica, saonice, hvataljke itd. Rukovanje gorivom smije sepovjeriti samo posebno osposobljenim i za to odreenim osobama.

Kako bi se sprijeilo klizanje, posrtanje ili zapinjanje kolicima za vrijeme transporta,prije nego se pristupi transportu treba urediti transportni put koji ne smije biti strm

i neravan.

Za transport tereta kolicima transportni put treba biti odpreklopljenih mosnica.

Predmeti koji nisu dobro uvreni, osigurani ili poloeni mogu pasti i izazvatirazliite ozljede i oteenja, ovisno o visini s koje padaju. Predmeti mogu pastii prilikom transporta, odnosno prijevoza kolicima. Opasnost predstavljaju i loesloeni ili odloeni predmeti i materijali. Graevinski materijal koji nije dobro

sloen, odnosno uskladiten, lako se moe zaruiti. Isto tako, nasumce i bez


20/101

20

rada odloeni predmeti uz radna mjesta ili prolaze mogu pasti i ozlijeditiradnike koji se kreu ili rade u blizini.

Uklonite iz svoje blizine, odnosno s mjesta gdje radite, svepredmete koji su nestabilni i lako bi se mogli sruiti. Sve

uskladitene materijale sloite i osiguranje od ruenja. Akoje potrebno, zatraite o tome upute od neposrednoj voditelja.

Opasnost predstavljaju predmeti koji padaju s visine. Do pada predmeta s visinedolazi takoer zbog nepravilnog odlaganja materijala, preoptereenja pojedinihradnih podova na visini, zatim prilikom ruenja objekata, ienja objekata,prijenosa tereta iznad glava radnika itd. Navedene opasnosti mogu se otklonitiizvedbom odgovarajuih rubnih dasaka na radnim podovima, izvedbom zatitnihnadstrenica, uporabom zatitnih kaciga i drugim mjerama.

Zatitnu kacigu nosite u svakoj prilici. Nastojite se

naviknuti stalno nositi kacigu jer vas ona moe uspjenozatititi od pada predmeta s visine, bonih udaraca, paak i od sluajnog dodira glave s ureajima podnaponom.

Donja rubna daska zatitne ograde mora se postaviti naradnom podu, kako bise sprijeio pad materijala s visine. Ova daska mora biti visoka najmanje 20 cm.

Ako primijetite da na radnom podu na visini nedostaje rubnadaska, upozorite na to neposrednoj voditelja, a ispod togamjesta nemojte raditi.

Opasnost od pada predmeta s visine pojavljuje se i pri radovima u iskopu. Svisine moe pasti materijal odloen uz rub iskopa i prireen za graenje uiskopu, zatim iskopani materijal, a moe doi i do obruavanja ili zaruavanjazemlje.

Ako ete obavljati radove u iskopu, najprijeprovjerite jesu li stranice iskopa osigurane.

Materijal kojiete upotrebljavati za rad uiskopu odloite na udaljenosti od najmanje

50 cm od ruba iskopa. Izbjegavajte ubacivanjematerijala u iskop, jer e se materijal otetiti,a uvijek postoji opasnost da ozlijedite drugeradnike. Umjesto toga upotrijebite korita zasputanje materijala.

Kod prebacivanja materijala na visinu takoer postoji opasnost od padapredmeta koji se dobacuju rukama. Najee se tako dobacuju cigle,

spojnice, razliiti alati itd.


21/101

21

Materijal iznimno smijete dobacivati do visine prve etaeobjekta. Pri tom obvezno nosite zatitnu kacigu.

Zadravanje u blizini viseih tereta ili u njihovoj neposrednoj blizini zabranjeno

je i opasno. Dizaliari ili rukovatelji strojevima za prijenos i podizanje teretaduni su zvunim signalom upozoriti radnike na opasnost od tereta koji sepodie ili prenosi u njihovoj blizini.

Na dani signal uklonite se iz ugroenog podruja.Ako radite na vjeanju tereta, utovaru ili istovaru,nemojte stajati ispod tereta i pratiti njegovo kretanje,ili pak davati signale, vee se odmah udaljite iz

opasnog prostora.

Ako se graevinski radovi obavljaju uz objekte na kojima se takoer izvode radovi,radnici se morajuzatititi zatitnim nadstrenicama. One se moraju postaviti uz sam objekt namjestima gdje se obavljaju radovi, ili se ulazi, odnosno prolazi kroz objekt.

Ako uz objekt u radu nisu izvedene zatitne nadstrenice, nemojte se kretati u tompodruju, odnosno zatraite da se postave takve nadstrenice.

Veoma korisna mjera zatite od pada predmeta s visine je i izvoenje ogradai postavljanje odgovarajuih upozorenja oko ugroenih prostora.

Takve ugroene zone ili prostori nalaze se uz objekte koji se rue, uz objektena kojima se obavljaju radovi na krovu, na dijelovima gradilita gdje se obavlja

miniranje itd.

Ne ulazite u ugroenu zonu ako izravno ne sudjelujete u radovima koji se ovdjeobavljaju. No, i u tom sluaju kreite se samo dogovorenim putom. Ako za vrijemerada naputate svoje mjesto, ili dolazite na mjesto rada dok ostali radnici obavljaju svojposao, signalima ili na drugi dogovoreni nain zatraite da se rad prekine.

estice materijala koje pri radu odlijeu predstavljaju opasnost za oi i liceradnika; krupnije estice ili dijelovi mogu pak izazvati i tee ozljede ostalihdijelova tijela. Ove su opasnosti prisutne prilikom obrade materijala, i to kod

odsijecanja, struganja, ienja, zatim kod probijanja, dubljenja i buenja


22/101

22

gotovih konstrukcija, kod rada s tekuim tvarima, pri strojnoj obradi materijalaitd. U svim navedenim sluajevima kao uinkovito zatitno sredstvo mogu seupotrijebiti titnici za oi i lice, zatitne naoale, a djelomino i zatitne kapesa titnikom - iltom.

Ovisno o vrsti estica koje odlijeu odaberite i upotrebljavajteodgovarajue osobno zatitno sredstvo.

Nezgode koje nastaju kod odlijetanja kamenja iz drobilica za kamen, pri padumaterijala s transportnih traka, pucanju i odlijetanju dijelova strojeva i slino,u pravilu se rjeavaju ispravnom konstrukcijom stroja ili ureaja, odnosnoosiguranjem ugroenog prostora.

Predmeti ili dijelovi ureaja koji se pokreu, takoer, predstavljaju opasnostpri radu. Sva transportna sredstva na mehanizirani pogon, koja se kreugradilitem, stalan su izvor opasnosti. Stoga se transportna sredstva, to jest

vozila, moraju kretati samo utvrenim transportnim putovima. Svako kretanjeunazad ili kretanje po nestabilnim kosinama ugroava ivote radnika koji senalaze u blizini.

Ako radite u blizini transportnog puta, odmaknite sena udaljenost kod koje vas vozilo ne moe zahvatiti.Prilikom istovara materijala iz vozila obustavite radako se istovar obavlja u vaoj neposrednoj blizini.Oslukujte umove motora i vodite rauna o tomeda se vozila iz bilo kojeg razloga mogu kretati iunazad.

Strojevi za obradu, preradu i pripremu graevnogmaterijala moraju biti izvedeni i opremljeni tako danjihovi ureaji za prijenos gibanja ili strojni alati u podruju radnog postupka budustalno zatieni od nekontroliranog sluajnog dodira ruku radnika koji rukuje strojem ilise kree u njegovoj blizini. Istovremeno, ti strojevi trebaju biti tako opremljeni da nepostoji mogunost zahvaanja odjee radnika.Na opasnim mjestima trebaju biti postavljene odgovarajue zatitne naprave u oblikupoklopaca, pokrova, reetaka, mrea i sl.

Zatitne naprave ne smiju se skidati za vrijeme rada stroja. To je doputenosamo rukovateljima ili radnicima koji rade na odravanju stroja, i to prilikompopravaka, na osnovi naloga neposrednog voditelja i u drugim slinimokolnostima, pod uvjetom da se stroj potpuno zaustavi, iskljui i osigura odneeljenog putanja u rad.

Ako primijetite da stroj ili ureaj kojim trebate rukovati nije opremljen,odnosno zatien na odgovarajui nain pa postoji opasnost da se ozlijedite,nemojte zapoeti s radom.

Razni pokretni dijelovi samohodnih strojeva, dizalica i drugih ureaja za

rad predstavljaju opasnost od ukljetenja i prignjeenja. Do ukljetenja


23/101

23

lako dolazi na mjestima gdje se spajaju dva pokretna dijela, kao to suvaljci, ue koje se namata na bubanj, ili preko koloturnika i sl. Kako ne bidolo do ukljetenja, odnosno ozljede prstiju ruku, cijele ruke ili nogu,takva opasna mjesta moraju se zatititi odgovarajuim napravama kojee sprijeiti da ruka dospije u opasnu zonu u cijelom podruju dohvata

ruke. Izvan dohvata ruke takve zatitne naprave ne moraju se postaviti.

Prignjeenja koja su mogua u oknima lift-dizalica moraju se sprijeitipostavljanjem odgovarajuih ograda.

Radite li na takvom radnom mjestu gdje postoji opasnost odukljetenja, prije poetka rada utvrdite, moete li rukomdohvatiti opasno mjesto. Ako smatrate da vam rad u blizinitog mjesta nije siguran, odmah se obratite svojem neposrednomvoditelju.

Opasnost od prignjeenja pri radu s vozilima, strojevima i ureajima pojavljujuse takoer na mjestima gdje je transportni put veoma uzak ili u sluajunedoputenog kretanja radnika u ugroenom prostoru.

Ne zadravajte se uz vagonete, uz protuuteg toranjskedizalice ili uz samohodne strojeve na mjestima gdje jeprolaz veoma uzak. Radije ih zaobiite, makar pri tomizgubili vie vremena.

Pri radu s dizalicom, kojom se upravlja iz kabine, gotovo uvijek je potrebnoda vezanje tereta, njegovo praenje tijekom prenoenja s jednog mjestana drugo, te davanje signala dizaliaru obavljaju radnici koji rade ispoddizalice. Ti radnici moraju biti upoznati s nainom vezivanja tereta, sredstvimaza vezivanje, te standardnim signalima za sporazumijevanje s dizaliarom.Signale, meutim, moe dizaliaru davati iz skupine samo jedan radnik kakone bi dolazilo do nesporazuma.

Ako ste odreeni za signalistu, javite se dizali

aru i jo jednomprovjerite poznavanje signala. Nemojte se udaljavati s mjesta

rada, a da prethodno ne obavijestite dizaliara.

Ako ste odreeni za vezaa tereta, upoznajte se s tehnikomvezanja, vjeanja i uravnoteenja tereta. Pri radu se dritesljedeih pravila.


24/101

24

SIGNALI PRI RADU S DIZALICAMA

Za noenje, vezanje i vjeanje tereta upotrijebiti samo onuelinu uad na kojoj se nalaze ploice s oznakom nosivosti.

Prilikom uzimanja eline uadi iz skladita zatraite uad kojaje pregledana i za koju je utvreno da je ispravna.

Nakon upotrebe elinu uad treba vratiti u skladite ili pohraniti na mjestuzatienom od praine i vlage.

Za vjeanje tereta moe se upotrebljavati uad kojoj su krajevi izvedeni uobliku petlje ili uke, opletene oko posebnog limenog profiliranog prstena,ili su krajevi privreni pomou posebnih stezaa - abica, pri emu semoraju upotrijebiti:

* za uad promjera do 15 mm - najmanje 3 abice* za uad promjera do 30 mm - najmanje 4 abice* za uad promjera do 40 mm - najmanje 6 abica* za uad promjera do 58 mm - najmanje 7 abica

Duina preklopa mjerena od osi do osi krajnjih stezaa ne smije bitimanja od:

* 20 promjera ueta - za uad od 8 do 15 mm* 15 promjera ueta - za uad od 15 do 20 mm* 12 promjera ueta - za uad od 21 do 32 mm

* 10 promjera ueta - za uad preko 32 mm


25/101

25

Uad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk i sl.) i uad od sintetinihvlakana moe se primijeniti samo za vezanje i vjeanje tereta koji nema otrerubove. Svako ue mora imati oznaku doputene nosivosti.Za vezanje i vjeanje tereta mogu se upotrebljavati i oblikovani lanci soznakom nosivosti. Na lancima

se nita ne smije preinaiti.

Sva sredstva za vezanje ivjeanje smiju se opteretiti dodoputene nosivosti jedino ako supostavljena potpunookomito. U protivnom, doputenanosivost mora se smanjitiovisno o kutu vjeanja:

* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 60 - za 15%

* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 90 - za 30%* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 120 - za 50%

Teret ne smijete vjeati pomoi uadi pod kutom veim od 120. Kod temperaturaniih od - 10C doputeno ili umanjeno optereenje mora se smanjiti za 50%.

elinu uad i lance zatititi podlaganjem drvenih, gumenih ililimenih profiliranih podloaka podloenih preko otrog rubatereta. Ako lancem omotavate teret, namotaje postavite toblie jedan drugome.

Terete koji nemaju kuke za vjeanje treba uvijek postaviti na podmetae kakobi se mogla provui uad ili lanci za vezanje tereta.

Terete nesimetrinog oblika podignute nakon vezanja i vjeanjado visine 10 cm od tla, ovdje zaustavite, te provjerite ispravnostveza i ravnoteu. Ako se teret nije pomakao, odnosno ako suveze i dalje dobre, moete dati znak za nastavak podizanja tereta.Teret nesimetrinog oblika veite uvijek na najmanje dva mjesta.

Prije nego se daje znak za podizanje tereta treba provjeriti ima li dovoljno mjesta

da se odmakne od tereta.

Teret se vjea samo na kuke kod kojih postoji ureaj za spreavanje ispadanjatereta za vrijeme podizanja i prenoenja.

Posude za teret, kao koare, kante i slino, ne smiju se prepunjavati. Za utovartereta ne smiju se koristiti posude na kojima nije obiljeena zapremina u m,teina prazne posude i ukupno doputeno optereenje u kg.

Radnici koji postavljaju ekrke i koloturnike, odnosno upotrebljavaju ih, izloenisu opasnosti od pada materijala i predmeta s visine. Ove opasnosti mogu se

otkloniti ispravnim postavljanjem ekrka i koloturnika.


26/101

26

Za podizanje materijala koloturnikom upotrebljavajte samoispravno ue. Teret nipoto ne ostavljajte da visi u zraku, aue nemojte vezati ili kvaiti za neki predmet, jer to moe bitiveoma opasno.

Teret koji se podie mora pasti zajedno s koloturnikom i nosaem, odnosnomoe pasti samo ue zbog ispadanja s koloturnika.

Kada postavljate koloturnik, provjerite da li je kotasigurnoprivren, odnosno da li je osovina kotaa osigurana odizvlaenja, kako se ne bi izvukla i koloturnik ispao iz leaja.

Nosakoloturnika mora se vrsto upeti i postaviti pod istim uvjetima kao i

nosai za konzolne skele, tj. mora biti upet na najmanje dva kraja i ne smijese osigurati protuutegom.

Na ovako postavljen nosa, kuka se vrsto pribije i privrsti skobama, vijcimaili na drugi odgovarajui nain. Nipoto ne smije postojati mogunost da spadnekuka i kolotur. Posude za podizanje tereta ne smiju se prepunjavati. Za vjeanjetreba odabrati kuku sa zapinjaem. Za vjeanje se nipoto ne smije upotrijebitiica ili profiliran komad armature izvijen u obliku slova "S". Prostor na tlu trebaipak ograditi u dovoljnoj irini da se zatite radnici koji se zateknu na tlu.

Dio objekta uz koji se podie teret pomou koloturnika treba se ograditi ilizatititi tako da ne postoji mogunost zapinjanja, te prosipanja tereta.

Na ovaj zahtjev posebno obratite pozornost ako podiete mort ili vreli bitumen, jer jemogunost prolijevanja tada najvea. Pri radu na podizanju tereta obvezno nositezatitnu kacigu.

Radnici koji rade na prihvatu tereta na objektu izloeni su opasnostima odpada s visine, pa im mjesto rada mora biti ograeno zatitnom ogradom,odnosno prsobranom. Ako ove zatitne mjere nisu provedene, radnici morajupri radu nositi zatitni pojas.

ekrk ili vitlo mora se opskrbiti ispravnimelinim uetom, kukom sazapinjaem i ploicom s oznakom doputene nosivosti. ekrk se mora


27/101

27

postaviti na stabilno postolje i osigurati od pomicanja. Svi pokretni dijeloviekrka moraju biti u zatvorenom kuitu.

Ako ekrk nije propisno opremljen, zatraite da se to uini,odnosno uinite to sami ako ste zadueni za njegovo postavljanje.

Svaki ekrk mora se izvesti s ureajem za zaustavljanje, tj. "skakavicom"ili posebnom konicom.

Provjerite ima li ekrk ureaje za zaustavljanje. Ako ih nema, takav ekrk nemojteupotrebljavati, jer e ruica pobjei, a teret pasti. Prostor na tlu ispod ekrka ograditizatitnom ogradom. Ako radite na prihvaanju tereta, obvezno nosite zatitnu kacigu.Kod rada s elektrinim ekrkom, zatraite da ga prije uporabe pregleda i ispitaneposredni voditelj,odnosno strojar. Naroitu pozornost obratite na konice, te na krajnje iskljuivae, akose teret podie preko nekog kolotura na visini.

Pri postavljanju i rukovanju konzolnom dizalicom takoer postoji niz opasnosti.Konzolna dizalica mora se postaviti izvan dohvata ruke ako nije potpuno zatvorenau kuitu. Konzolna dizalica mora se uvrstiti tako da ne postoji mogunostpomicanja, klizanja ili pada.

Ako dizalicu postavljate na stup - jarbol, vrsto ga poveite za konstrukciju objekta,odnosno ako slobodno stoji, uvrstite ga s najmanje tri elina ueta. Jarmove dizalicestegnite uz stup i osigurajte od klizanja.

Postavlja li se dizalica na postolje na tlu, a teret podie preko koloturnika navisini, ispred koloturnika mora se postaviti krajnji iskljuiva, koji e sprijeitinekontrolirano podizanje tereta.

Ako ispred koloturnika ne postavite krajnji iskljuiva, teretkoji udari u koloturnik sruit e ga ili e povui dizalicu s tla.

Konzolna dizalica mora biti i opremljena ispravnim elinim uetom i kukom sazapinjaem. Posude za podizanje tereta moraju imati oznaku doputene nosivostii zapremnine. Prostor oko mjesta gdje se teret podie s tla mora se ograditi, a

mjesto na objektu gdje se prihvaa teret mora se osigurati zatitnom ogradom,odnosno prsobranom, ili pak radnik mora nositi zatitni pojas.

Provjerite jesu li provedene sve mjerezatite. Osigurajte sve to je jo potrebno.Radnici koji rade na prihvaanju teretamoraju upotrebljavati metalne kuke zapovlaenje tereta. Takva kuka moeposluiti i za potezanje i okretanje dizalice ustranu.


28/101

28

Za manipulaciju, vezanje i vjeanje tereta, te za signalizaciju, pri radu skonzolnom dizalicom vrijede ista pravila kao i za ostale dizalice:

- ne preoptereujte dizalicu

- ne podiite teret sumnjive teine- ne podiite teret ukoso, niti ga ne odlaite ljuljanjem- kukom ili drugom zahvatnom napravom nemojte upati

predmete iz zemlje, odnosno nemojte skidati oplatu, vuivagonete i slino

- ne ostavljajte teret da visi u zraku- ne podiite ljude u koarama za teret- ne podiite loe vezan teret- nemojte prihvatiti rad s dizalicom ako se ne osjeate fiziki

i psihiki dovoljno sposobni za rad.

Nakon zavrenog rada dizalicu rasteretite, podignite kukuu najvii poloaj i iskljuite sve ureaje za upravljanje.

Visea skelaViseu skelu na motorni pogon mora postaviti posebna struna ekipa. Skelase vjea na konzolne nosae. Nosai se u pravilu moraju vezati za kontrukcijuobjekta vrstim zategama. Iznimno se smiju osigurati protuutegom, ali specijalnekonstrukcije, koji je objeen s druge strane objekta, izveden u obliku sanduka ielinim uetima povezan s konzolnim nosaima.

Ako su konzolni nosai drugaije postavljeni, nemojte prihvatitirad na viseoj skeli na motorni pogon. Za svako premjetanjeskele zatraite posebnu specijaliziranu ekipu.

Svaka skela mora imati plou s oznakom nosivosti. Doputena nosivost nesmije se prekoraiti, jer postoji opasnost od pucanja eline uadi i pada skeles teretom.

Teret na platformi skele rasporediti jednolino. Skelom nikadanemojte podizati i prenositi teret, jer je skela namijenjena za

rad, a ne za transport; pri stalnom pokretanju moe se pregrijatii pregoriti motor. ee provjeravajte razinu ulja na posebnomstaklu, jer ako nema ulja moe doi do iskliznua uadi i padacijele skele.

Radnici koji rade na skeli moraju se za vrijeme vonje skelom i za vrijeme radau blizini otvora vezati zatitnim pojasom, jer postoji opasnost od pada u dubinu.Isto tako, prilikom kretanja skele svi radnici koji se nalaze na skeli moraju seodmaknuti od zida kako ne bi dolo do ukljetenja ili zapinjanja dijelova tijelauz objekt.


29/101

29

Ako upravljate skelom, dajte znak za kretanje i upozorite sveprisutne da se odmaknu od zida.

Na radnom podu skele postoji opasnost od spoticanja i pada preko neurednosloenog materijala ili prolivenog morta, boje, vapna itd. Isto tako, na radnompodu skele postoji opasnost od poara ako se mijeaju boje i upotrebljavajurazrjeivai. Radnici koji rade na skeli izloeni su i padu predmeta s visine.

Pri radu na skeli obvezno treba nositi zatitnu kacigu. Na skeli se ne smijumijeati boje uz upotrebu razrjeivaa. Ako je potrebno, treba stati na nekojetai. Sav razbacani materijal ili prolivena tekuina odmah se mora pokupiti.Na skeli se obvezno mora postaviti prenosivi aparat za gaenje poara prahom.

Prilikom uspinjanja ili silaenja sa skele postoji opasnost od pada radnika udubinu. Da se to sprijei, skela se mora posebnim utezima i uetima povezati uzobjekt - usidriti, a na mjestu na kojem skela dulje stoji mora se povezati sobjektom pomou posebnih kuka koje e sprijeiti odmicanje. Ako je potrebno,radnicima se moraju osigurati i propisane ljestve za silaenje i uspinjanje.

Budui da se skela pomie, nikada nemojte uskakati naskelu, odnosno iskakati sa skele, jer lako moete promaitii ozlijediti se.

Skela mora biti opremljena krajnjim iskljuiva

ima, postavljenim na najviemi najniem mjestu.

Prije poetka rada provjerite da li iskljuivai funkcioniraju,kako bi u sluaju nekontroliranog kretanja ili kvara naureajima za kretanje i zaustavljanje skela stala pri dodirus konzolnim nosaima, odnosno s postoljem. Poslije radaskelu obvezno spustite na tlo, to jest na posebne nosae.

Prostor oko skele na tlu, u irini u kojoj se moe oekivati pad materijala,treba ograditi i na ogradu postaviti plou upozorenja.


30/101

30

1.5. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

Elektrina struja moe uzrokovati ozljede na tijelu, ali u odreenim sluajevima i smrtzaposlenika.

Opasnost od el. Struje predstavljaju:

Direktan dodir s dijelovima pod naponom koji mogu uzrokovati:- nepropisno poloeni goli vodii- oteena izolacija na vodiima i prikljuniminstalacijama- loa izvedba prekidaa, sklopki i ostalih elemenata- nezakljuani razvodni ormari- radovi na elektrinim ureajima nestrunih osobaIndirektan dodir s dijelovima pod naponom

Opasnost od elektrine struje pri rukovanju strojevima zazemljane radove pojavljuje se u onim sluajevima, kadaelektrine instalacije i pribor nisu ispravni, odnosno nisuizvedeni ili odravani tako da se onemogui dodir s dijelovima pod naponom.Naime, kao to je poznato, u sluaju dodira ovjeka s dijelovima pod naponom, kroztijelo potee elektrina struja, koja moe biti takve jakosti, da dodir uzrokuje veomateke, pa ak i smrtne posljedice.

Opasnost od elektrine struje pojavljuju se kod strojeva sa elektropogonom (bageri).Najee, nezgode od elektrine struje nastaju zbog tzv. sluajnog dodira s dijelovima

pod naponom, tj. zbog dodira s onim dijelovima elektrinih instalacija koji su zbogneodgovarajue izvedbe ili oteenja izolacije postali dostupni dodiru.

Da bi se sprijeilo oteenje izolacije prikljunih kablova, kablove treba podii nastupove. Na mjestima gdje se kreu motorna vozila ili strojevi, kablovi se moraju podiina visinu od oko 6 metara. Ako se kablovi ne mogu zatiti na ovaj nain, treba ihprovesti pod zemljom, kroz cijevi, ili privremenom zatitnom oblogom od dasaka.

Po zavretku posla uvijek treba skupiti sve kablove ipohraniti ih u skladite. Na taj nain trajat e due ibit ete sigurniji pri radu s njima.

Utikai i prikljunice takoer se mogu otetitineispravnim rukovanjem, pa se kod daljnjegkoritenja radnici izlau opasnostima od udara el.struje.Kod rukovanja el. priborom treba biti posebno paljiv.Posebno izbjegavati improvizacije, ne smije sekoristiti neispravan pribor. Utikae uvijek povlaitisamo za tijelo utikaa, a ne za kabel.

Za sve to Vam nije jasno u vezi elektrine struje, obratite se odmah svomneposrednom rukovodiocu ili deurnom elektriaru. Ako primijetite oteenje na


31/101

31

prikljunim ili produnim kablovima, prekinite rad, odnosno , upozorite na to radnikekoji koriste kabel.

Ako ovjek dodiruje kuite stroja, alate ili naprave na kojoj je nastao proboj izolacije,a pri tome stoji na podu ili je u dodiru s uzemljenim dijelovima, to moe uzrokovati

udar elektrine struje.

1.6. POAR I EKSPLOZIJE

Poari i eksplozije mogu uzrokovati ozlijede zaposlenika i tetu na imovini imaterijalnim dobrima. Opasnost od poara predstavljaju gorive tvari u obliku krutinakao npr. Drvo, ugljen,papir, tekstil i dr., zapaljivih tekuina, kao npr. Benzin,alkohol,ulja, i dr. Te gorivih plinova kao npr. Zemni plin, butan-propan, acetilen i dr.

Opasnost od eksplozije predstavljaju:

krute tvari ako se nalaze u usitnjenom stanjupare zapaljivih tekuina u smjesi sa zrakom u odreenom omjerugorivi plinovi u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru

Najei izvori poara su:

otvoreni plamen, iskrauarena tijela i vrui predmetielektrine instalacije

statiki elektricitetsamozapaljivost

prirodne pojave

Na gradilitima moe doi do poara zbog loe uskladitenog gorivog materijala,nepropisno postavljenih pei za grijanje, pogrenog koritenja strojeva pri ijem raduse pojavljuje plamen, zbog opasnih postupaka radnika, itd.

Skladita eksploziva , eksplozivnih sredstava, zapaljivih tekuina i drugih opasnih tvarimoraju se izgraditi u posebnim zonama na gradilitu, te osigurati dodatnim ogradama i

obiljeiti odgovarajuim natpisima.

Vano je pridravati se svih uputa, natpisa i upozorenja koja su istaknuta u blizinispomenutih skladita, jer najmanja nemarnost moe izazvati poar ili eksploziju.

Poar na gradilitu nastaje i zbog loe izvedenih i odravanih razvodnih ormaria, loeizvedene i odravane instalacije na pomonim objektima.

Drvena graa zbog svoje upaljivosti mora se odlagati na mjesta kod koji ne postojiopasnost od irenja i prenoenja poara.


32/101

32

Na gradilitima se esto koriste razliiti upaljivi graevni materijali, kao to su stiropor,plastine folije, bitumen, katran, ljepenka i sl. Svi navedeni materijali moraju sesmjestiti u zatvorena skladita ili ograene prostore.

Pri radu s navedenim materijalima, kao i pri transportu tih materijala, vodite rauna o

njihovoj upaljivosti.

Poar mogu izazvati i kuhala, grijai, odbaeni opuci i sl. Svi elektrini ureaji zazagrijavanje ili kuhanje moraju se postaviti na vatrostalne podloge i odmaknuti odupaljivih predmeta, te osigurati od prevrtanja.

Opuke ne bacajte na pod u prostoriji, a na otvorenom gradilitu ugasite ih nogom.

Poar na gradilitu nastaje i zbog loe izvedenih i odravanih razvodnih ormaria, loeizvedene i odravane instalacije na pomonim objektima.

Ako primijetite da su oteene prikljunice,rasvjetna tijela, instalacije i pribor, upozoritena to neposrednog rukovodioca.

U sluaju izbijanja poara svaka intervencija treba biti brza i efikasna. Zbog toga se nagradilitu moraju nalaziti aparati za poetno gaenje poara, mora se formirati ekipaza gaenje poara, a izvjestan broj radnika mora znati rukovati aparatom za gaenje.Pristup do aparata za gaenje mora biti uvijek slobodan.

Ako izbije poar pristupite gaenju raspoloivim sredstvima i u okviru svojihmogunosti i znanja. Odmah pozovite ekipu za gaenje poara.


33/101

33

1.7. BUKA I VIBRACIJE

BUKA

Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Jaa buka niihfrekvencija manje je tetna od buke iste jakosti ali viih frekvencija.

Djelovanje buke oituje se kroz poveanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor irazdraljivost. Moe doi i do trajnog oteenja sluha, tj. do gluhoe. Ako je dooteenja dolo kod zaposlenika koji je kroz due razdoblje bio izloen djelovanju tzv.industrijske buke iznad propisane jakosti, to se smatra profesionalnom boleu.

U radnim prostorijama buka najee nastaje:

pri radu radnih strojeva i ureajapri radu pomonih ureaja ( ventilatori, kompresori, agregati)pri transportu materijalapri obradi materijala

Da bi se zatitili od previsoke buke koja tetno djeluje na itav organizam koristitezatitna sredstva: vatu, une epie i une pokrove ovisno o jaini buke na radnom

mjestu gdje radite.

VIBRACIJE

tetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik na radu dolazi u dodir. Pritomse u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se da najtetnije djelujuvibracije s frekvencijom izmeu 40 i 125 Hz, naroito ako im amplituda iznosi vie od

100 mikrometara.

tetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu, odnosno odstranjice po tijelu, npr. sjedenje profesionalnog vozaa na sjedalu teretnog motornogvozila.tetno djelovanje na ake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo, npr.dranje na radu ruke udarne builice.

Izvori vibracija mogu biti:

- strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju to se prenosi na temelje ili podlogu, a

odatle na ostale strojeve, objekte i dr. Do ovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela.


34/101

34

- vozila i strojevi kao teretna vozila, graevinski strojevi, poljoprivredni strojevi.Naovjeka se vibracije prenose preko tijela- prijenosni strojevi i ureaji kao motorne lanane pile, pneumatski strojevi i builicekojima zaposlenik rukuje. Na ovjeka se vibracije prenose preko ake i ruku.

Izloenost vibracijama izaziva oteenje krvnih ila, miia, tetiva,kostiju i zglobova teivaca. Veliina oteenja ovisit e o vrsti i trajanju vibracija, hladnoi i vlazi okoline ukojoj zaposlenik radi, nefiziolokom poloaju tijela pri radu i individualnim osobinamaovjeka.Ako je do oteenja zdravlja dolo kod zaposlenika koji je due razdoblje bio izloendjelovanju vibracija, to se smatra profesionalnom boleu.

Da bi se izbjegli utjecaji vibracija potrebno je da se ruice svih strojeva pokrijunaglavcima od spuve, gume ili slinog materijala.

1.8. POMOI SAMOPOMO

Zakonska obveza pruanja prve pomoi radnicima na radu regulirana je Pravilnikom opruanju prve pomoi radnicima na radu (N.N. br. 56/83).

Na svakom radilitu ili u radnim prostorijama u kojima istovremeno obavlja poslove do20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pruanje prve pomoi,te jo jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika.

Svrha je tog postupka da se zaposlenicima koji se ozlijede na radu ili koji obole naradu odmah gotovo na mjestu dogaaja, prua brza i odgovarajua prva pomo.Naime, pod ozljedama i bolestima na radu treba smatrati ozljede, bolesti i drugabolesna stanja zaposlenika nastala na radu ili u svezi s radom.

Pod ozljedama na radu smatraju se rane, oteenja kostiju (prijelomi, iaenja iuganua), krvarenja, ozljede oka, opekline, oteenja uzrokovana djelovanjem kiselinai luina, potres mozga, smrznua i smrzline te dr.

Pod bolestima na radu smatraju se otrovanja, toplinski udar, udar elektrine struje,

nagli prestanak disanja, nagli prestanak rada srca, ok, guenje i dr.

Prvu pomona radu pruaju posebno osposobljeni zaposlenici po pravilimamedicinske struke.Prva pomomora biti pruena pravodobno i pravilno ime se ozlijeenom zaposlenikumoe spasiti zdravlje, pa ak i ivot.Ako je potrebno, nakon pruanja prve pomoi, ozlijeena osoba se prevozi uzdravstvenu ustanovu gdje e joj se pruiti struna lijenika pomo.

Oprema za pruanje prve pomoi propisana je Pravilnikom o pruanju prve pomoi imora biti stavljena na raspolaganje osobama odreenim za pruanje prve pomoi.

Oprema se u zatvorenim prostorijama obino uva u ormariima koji moraju biti


35/101

35

smjeteni na lako pristupanim mjestima i s vanjske strane nositi znak obavijesti zaprvu pomo(etverokut s bijelim kriem na zelenoj podlozi). Na ormariu se morajunalaziti imena osposobljenih i odreenih zaposlenika za pruanje prve pomoi teadrese i telefonski brojevi najblieg lijenika i bolnice.U svakom se ormariu mora nalaziti uputa o nainu pruanja prve pomoi pri

ozljedama i bolestima na radu. Ormariza prvu pomomora biti zakljuan, a kljusemora nalaziti kod zaposlenika osposobljenih i odreenih za pruanje prve pomoi i nesmije se iznositi van poduzea ili gradilita. Priuvni kljumora se nalaziti kod voditeljaradova. Pri radovima na terenu trasama oprema za pruanje prve pomoi dri se uprijenosnim torbama odnosno u odgovarajuim spremnicima u vozilima za prijevozzaposlenika.

U svakom se ormariu uvijek mora nalaziti osnovni sanitetski materijal i to:

10 sterilnih prvih zavoja4 kaliko zavoja duine 5m a irine 8 cm

2 komada flasterskog zavoja4 omota sterilne gaze2 omota vate po 25 g1 paket stanievine za oblaganje udlaga2 trokutne marame i 4 sigurnosne igle4 elastina zavoja za fiksaciju udlaga razliite veliine4 vatirane udlage razliitih veliina za imobilizaciju prijeloma kostiju ( 2 komadaKramerovih po 100 cm i 2 kom po 50 cm duljine i 10 cm irine) ili odgovarajuibroj pneumatskih udlaga10. 6 komada naprstaka od koe u tri veliine11. 1 anatomska pinceta12. 1 kare obine i 1 za rezanje zavoja sa zavrnutom glavicom13. 2 boice 2% Dezola, 250 g natrijevog bikarbonata ( soda bikarbona ), 100 g soli,parafinsko ulje, aktivni ugljen, 500 g 70% alkohola.


36/101

36

2. ZATITA KOD GRAEVINSKIH RADOVA

S obzirom na opseg pravila zatite na radu u graevinarstvu u ovom poglavlju bit eobraena samo ona pravila koja se odnose na karakteristine graevinske radove,bez obzira na podruja ili vrstu objekata. To su:

- zemljani radovi- zidarski radovi- tesarski radovi- armiraki radovi- radovi na betoniranju- radovi na prometnicama i uz prometnice

2.1. ZEMLJANI RADOVI

U iskopima rovova, kanala, jama i pri drugim vrstama iskopa pojavljuju seopasnosti od nenadanog obruavanja, zaruavanja, pucanja ili klizanja masai iskopanog materijala, prodora podzemnih voda, prodora vode u sluajupoplave i sl. Da se to sprijei, iskop zemlje treba se obavljati odreenomtehnikom i uz osiguranje bonih strana zemljanih masa, a na mjestima gdjese moe oekivati prodor vode treba osigurati crpke zaizbacivanje vode.

Runo otkopavanje zemlje neka uvijek bude postupno,odozgo prema dolje, a pri tom zemlju nipoto nemojte

potkopavati. Potkopavanje je veoma opasno i zabranjeno.

S osiguranjem bonih strana iskopa treba zapoeti vekoddubine od 1 m.Osiguranjem se smatra razupiranje bonih stranica rova,kanala ili jame,podupiranje slijepih zidova ili nasipa, te kopanje s pokosom prema prirodnomkutu odrona tla. Ovisno o vrsti iskopa i ostalim uvjetima treba odabrati jedanod navedenih nain osiguranja. Radovi na osiguranju bonih strana iskopamoraju se izvoditi na osnovi posebnih prorauna i crtea.

Ako kopate rov ili kanal, kod dubine od 1 m zatraiteda vam se postave razupore. Istovremeno, za nesmetanrad i prolaz u iskopu ostavite istu irinu od najmanje60 cm. Razupiranje provedite tako da sprijeite uruavanjezemlje. Ako je teren vlaan, sipak, podloan klizanju iliizloen trenji zbog blizine nekog prometnog puta, oplaturazupora postaviti potpuno "sljubljeno", ili upotrijebiteeline ploe.

Prije poetka rada na iskopu zemlje u rovu ili kanalu, koji je uslijedio nakon

duljeg prekida rada, odnosno nakon kie, mraza, snijega ili drugih vremenskihnepogoda, stanje iskopa i razupora mora provjeriti voditelj iskopavanja.


37/101

37

Ako ocijenite da su uvjeti rada iz bilo kojeg razloga nesigurni,zatraite da se provede kontrola i po potrebi poduzmu dodatne

mjere osiguranja bonih stranica iskopa.

Osipanje iskopanog materijala i optereenje ruba iskopa spreava seodbacivanjem iskopanog materijala na udaljenost od najmanje 50 cm odruba iskopa. Oplata, odnosno daska koja se nalazi uz rub iskopa, mora seiz istog razloga postaviti tako da nadvisuje teret za 20 cm. Ako je iskop zemljedublji od 2 m, pa je izbacivanje iskopanogmaterijala iz iskopa jednim zamahomnemogue jer se materijal osipa natrag, trebaizraditi posebne platforme zaetano prebacivanje zemlje. Ove platforme

moraju imati zatitnu rubnu daskuvisine 20 cm kojom e se takoer sprijeitiosipanje materijala s etae.

Materijal odbacujete na navedenu udaljenost. Provjerite da li je etaa za prebacivanjematerijala stabilna, odnosno poloena na posebne pribijene oslonce ili stupie, a ne naklinove ili neosigurane razupore.

Za silaenje ili uspinjanje u iskope moraju se postaviti propisneljestve ili se moraju izvesti odgovarajue rampe s nagibom kojidoputa kretanje bez klizanja ili pretjeranog naprezanja.

Ne uspinjite se i ne silazite u iskop po oplati bonihstrana ili po razuporama, jer moete naruiti stabilnosti izazvati ruenje oplate i zemlje.

Kada se iskop za rov ili kanal radi sa strojevima za iskop, bonestrane iskopamoraju se takoer osigurati od zaruavanja. To se postie sputanjem gotovihformiranih oplata i razupiranjem pomou tipskih zglobnih, hidraulikih i drugih

razupora.

Ako ste odreeni za rad s takvom oplatom, zatraite da vamse potanko objasne sve faze rada i kritini momenti. Sve dokpotpuno ne shvatite i ne savladate tehniku rukovanja takvimsredstvima rada, nemojte zapoinjati posao.

Ponekad se rovovi i kanali iskopani strojevima za iskop ne razupiru, vesecijevi sputaju u iskop strojevima, a rad se obavlja samo na mjestu spajanja cijevi.


38/101

38

Ako ste odreeni za rad na spajanju cijevi u neosiguranomrovu, zatraite da vam se osigura mjesto rada pomou oplatebonih strana, ili da vam se stavi na raspolaganje specijalnametalna koara za rad u neosiguranom rovu.

Iskop u stijeni obino se radi miniranjem, razbijanjem kamena, a bone straneiskopa gotovo redovno se ne osiguravaju zbog kompaktnosti i vrstoe materijala.Meutim, ako je stijena slojevita, pa su izmijeani slojevi zdrave i trone stijene,ako su slojevi u nagibu itd., radnici koji rade u takvom iskopu mogu biti izloeniopasnostima od klizanja i odrona pojedinih dijelova bonih strana.

Ako prilikom iskopa u stijeni naiete na takveslojeve, zatraite da se osiguraju bone strane.

Iskop zemlje u slojevitom tlu (glina, ljunak, pijesak i sl.) takoer zahtijevaposebnu tehniku osiguranja bonih strana iskopa, a osiguranje treba provesti

kao da je cijeli iskop izveden u najrastresitijem tlu.

Podupiranje zasjeenog zemljita provodi se takoer kod visinske razlike odnajmanje 1 m. Pri tome se umjesto razupora upotrebljavaju podupore. Poduporese ponekad mogu pojaati vezanjem vertikalnih stupova oplate za vrsta uporita.Raspored i nain izvedbe oplate i stupova ovisi o vrstoi zemlje, pa i ovdje oplatamoe biti s razmacima ili puna.

Podupiranje zasjeenog tla izvedite na osnovi posebnihcrtea, prema uputama neposrednog voditelja.

Kod iskopa koji se ne kopa okomito, a to su najee iroki otkopi, ne postojiopasnost od uruavanja zemlje ako se ona kopa s pokosom, odnosnostepeniasto. Pri tome treba voditi rauna o visini stepenica, irini prolazaza transport materijala i kutu pod kojim se kopa.

Kada kopate zemlju s pokosom ili stepeniasto, kutpod kojim kopate ne smije biti strmiji od 60. Kopajtetako da pravite stepenice kojima e se transportiratiiskopani materijal. Za prolaz ostavite irinu od oko120 - 150 cm. Stepenice ne smiju biti vie od 2 m.

Kopanje bunara i slinih jama smije se izvoditi samo na osnovi posebnogprojekta. Bone strane bunara u pravilu se razupiru jednako kao i rovovi akose bunar ne kopa s betoniranim ili zidanim prstenovima. Ako se upotrebljavajunavedeni prstenovi, doputeno je potkopavanje zbog sputanja prstena, alisamo u visini od 20 cm. Prsten treba stalno dozidavati ili pak betonirati takoda iznad tla bude visok najmanje 1 m i da ujedno predstavlja zatitnu ogradu.U bunaru treba napraviti zatitnu nadstrenicu koja e tititi radnika za vrijemepodizanja materijala. Oko bunara, kanalizacijskih otvora i jama treba osiguratipunu zatitnu ogradu visine najmanje 1 m.


39/101

39

Drite se ovih pravila, jer e va rad biti sigurniji. U bunarse sputajte posebnim ljestvama, a ne u posudama zapodizanje iskopanog materijala. Veite se konopcem zaspaavanje, a drugi konopac upotrijebite kao signalnikonopac. Pri radu u bunaru neprekidno nosite zatitnu kacigu.

Mora li se iskop zemlje obaviti uz neki objekt ili uz slobodno stojei zid, prethodnotreba provjeriti dubinu temelja tog objekta, odnosno zida, kako ne bi dolo doruenja. Ako e iskop biti dublji od dubine postojeih temelja, takav rad trebaobaviti na osnovi posebnog projekta, uz osiguranje, podupiranje i saniranjepostojeeg objekta. Na postojeem objektu moraju se postaviti kontrolnemarkice od gipsa ili stakla koje e pucanjem upozoriti na opasnost od ruenja.

Bez posebnog naloga, uputa i stalne kontrole neposrednogvoditelja ne smije se zapoeti s radom na iskopu uz postojeiobjekt, odnosno na podbetoniranju temelja susjednog objekta.

Radnici koji rade na iskopu izloeni su i opasnostima od eksplozije, udarastruje, te drugim nezgodama ako naiu, odnosno otete instalacije poloenepod zemljom.

Ako pri iskopu naiete na neke instalacije, odmahprekinite posao i zatraite detaljne upute odsvojeg neposrednog voditelja, te po njegovomnalogu, ili po nalogu osobe koju odredi voditeljgradilita nastavite s radom u skladu s primljenimuputama.Ukoliko takve upute niste dobili, ili nisu dovoljnojasne, nemojte nastavljati s radom.

Kada se iskop zemlje obavlja strojevima, tadasvaki rad radnika u iskopu gdjese nailo na instalacije treba obustaviti, ilinastaviti na drugom dovoljno udaljenommjestu.

Izbjegavajte svakog kretanje i zadravanje u blizini strojeva zaiskop zemlje. Najmanja doputena udaljenost od zahvatnihnaprava strojeva za iskop zemlje smije iznositi 5 m.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa treba se obavljati po strogo utvrenomredoslijedu i pravilima. Osnovno je pravilo da se oplata moe i mora ostavitiu iskopu i zasuti zemljom, ako postoji opasnost da se prilikom skidanjaporemeti stabilnost tla i da doe do zaruavanja. Ako se radi o bunaru,oplata se moe zazidati ili zabetonirati. Ukoliko se oplata vadi, treba jevaditi postupno, odozdo prema gore, uz istovremeno zasipavanje zemljom.


40/101

40

Postupajte uvijek samo na siguran nain, jer jedino takomoete izbjei nezgode. Odluku o zasipavanju oplatemoe donijeti samo voditelj.

Prilikom iskopa zemlje pojavljuje se jo jedna opasnost koja nije vezana za

ruenje zemljanih masa. ice za obiljeavanje profila napete preko "nanosneskele" mogu biti veoma opasne, jer se slabo vide, pa se o njih lako zapinjei pada.

Na ice za obiljeavanje profila obvezno postavite zastavice,papire ili krpe.

U kategoriju zemljanih radova ubrajaju se i svi radovi na oblikovanju terena,na izradi kosina, kanala itd. Meutim, kod tih radova opasnosti nisu takoizraene kao kod iskopa, pa za njih i ne postoje posebne mjere zatite, veopa pravila ponaanja pri radu.

Za zemljane radove upotrebljavaju se razliite vrste alata, kao to su lopata,motika, kramp, poluga i nabijai. Pri radu s ovim alatima pojavljuju se opasnostiod pada i prevrtanja alata, ispadanja dijelova alata, pucanja ruice, odlijetanjadijelova i sl. Sve vrste lopata - irokih, uglastih, reetkastih i sl. - moraju imatiglatke, oble i pravilno oblikovane drke. Drke moraju dobro prianjati uz alat,te ih avlom ili vijkom treba osigurati od ispadanja.

Drke ne smiju biti masne. Motika, budak, kramp i podbijai osiguravaju seod ispadanja alata uklinjenjem i metalnim trakama. I ovdje drke moraju bitioble i bez ivera.

Prije poetka rada pogledajte alat i odaberite samo onaj kojije ispravno izveden i siguran. Oteeni alat s napuknutimdrkama, izvijenim ili tupim udarnim plohama, neuklinjenili neuvren alat, vratite i zatraite da se popravi.

Poluge za odvaljivanje i razbijanje kamenja, iako rijetko, upotrebljavaju sejo i danas. Kod rada s polugom najee dolazi do gnjeenja prstiju akose ona isklizne, padne ili prevrne.

esto se doga

a da vertikalno odloene poluge padnu na radnika. Isto tako,horizontalno poloena poluga na transportnom putu ili kraj radnog mjesta

moe uzrokovati spoticanje ili klizanje.

Kod rada s nabijaima postoji opasnost od ozljeda nogu. Ove opasnostimogu se izbjei pravilnom tehnikom rada i upotrebom ispravnog alata.Nabijai s drvenim batom moraju imati dobro pribijene drae, a metalninabijai vrsto usaene drae.


41/101

41

2.2. ZIDARSKI RADOVI

Zidari, odnosno radnici koji obavljaju zidarske radove, pripremaju materijalza ugradbu. Pri tome se obavljaju radovi na "gaenju" vapna i izradi morta.Ovaj posao predstavlja opasnost od poara u skladitima negaenog vapna,te prskanja vapna i morta u oi radnika. Da bi se ove opasnosti sprijeile,negaeno ("ivo") vapno mora se drati u posebno izvedenim spremitimaije je dno iznad tla. Naslage vapna trebaju se pregledavati, a zajedno s njimane smiju se nalaziti zapaljivi predmeti (krpe i sl.). Jama u kojoj se gasi vapnomora biti ograena propisanom zatitnom ogradom, a uz nju se mora nalazitiradni pod na kojemu stoji radnik koji gasi vapno.

Za gaenje i vaenje vapna iz jame upotrebljavajte samo

alate s dugom drkom, jerete na taj na

in izbje

i prskanjevapna u oi i udisanje para.

Ako se mort izrauje runo, za izradu morta takoer se moraju upotrebljavatialati s drugom drkom. Radnik koji radi na izradi morta obvezno mora nositiosobna zatitna sredstva za zatitu oiju i lica. Mjesto rada treba se zatititi odpada materijala s visine odgovarajuom nadstrenicom.

Prilikom zidanja u iskopima postoji opasnost od pada materijala na zidare kojise nalaze u iskopu, te opasnost od zaruavanja zemlje.

Prije nego ponete raditi u iskopu kanala ili na drugom mjestuispod razine tla provjerite jesu li osigurane bone strane iskopa,te da li je materijal odloen dovoljno daleko od ruba. Ako raditena zidanju bunara, veite se zatitnim pojasom i uetom, teupotrijebite i posebno ue za signalizaciju. Prema potrebiponesite i plinsku masku.

Za rad na visini od 4,50 m zidari mogu upotrebljavati pomone lako prenosiveili pokretne skele i ljestve. Za rad na veim visinama zidari moraju upotrijebitiodgovarajue radne skele.

Ako radite s ljestava, obvezno se veite zatitnim pojasom iljestve upotrebljavajte samo za kratkotrajan privremeni rad.Prije upotrebe skela provjerite njihovu ispravnost kako bieventualne nedostatke mogli odmah prijaviti.

Svi zidarski radovi ne mogu se izvoditi samo sa skela ili ljestava, odnosno sastalno zatienih povrina, pa se u takvim sluajevima zidari moraju zatititiupotrebom zatitnog pojasa.

Zidanje s tla ili radne skele smije se obavljati do visine 1,5 m od poda. Kadakonstrukcija koja se zida prijee tu visinu, radnik mora upotrebljavati radnuskelu ili drugu radnu povrinu. Na taj nain spreava se pad materijala koji


42/101

42

se ugrauje zbog nepodesnog poloaja i visine. Sav materijal i alat trebaodloiti uredno i paziti da se ne preoptereti radna povrina.

bukanje predstavlja jedna od najopasnijih zidarskih radova. Naime, zbogpada estica morta u oko prilikom nabacivanja morta na zid ili strop este

su ozljede oiju.

Prilikom bukanja, bilo runog, bilo strojnog, upotrijebitetitnik za oi i lice, te zatitne gumene rukavice.

Zidarski radovi na uzidavanju, buenju, dubljenju ili probijanju konstrukcijamogu biti opasni zbog leteih estica betona, cigle, kamena itd.

Pri radu na buenju, dubljenju ili probijanju obveznoupotrijebite titnike za oi i lice. titnici mogu biti od ianog

pletiva. Za rad odaberite samo ispravan alat bez "rascvjetanih"udarnih ploha.

Pri izvoenju zidarskih radova este su nezgode pri radu na dvostranimljestvama. Da bi rad na ovim ljestvama bio siguran, one moraju imati ureajza zatitu od razmicanja krakova.

Odaberite ispravne ljestve i upotrebljavajte ih samo za svrhukojoj su namijenjene.

Zidarskim radovima smatraju se i svi radovi na ruenjuobjekata. Kod toga su ugroeni radnici koji rade na ruenju,kao i svi radnici koji se kreu ili zadravajuu blizini togobjekta.Opasnosti se mogu izbjei samo dobrom organizacijom radai potovanjem odreenih pravila.

Prostor oko objekta koji e se ruiti treba ograditi i na ogradupostaviti odgovarajua upozorenja.Pri runom ruenju objekata zabranjen je istovremeni rad na

vie etaa ili rad na razliitim visinama.Svi zidovi, stupovi i dimnjaci moraju se ruiti paralelno,

a ne naknadno i pojedinano, jer postoji opasnost od zaruavanja.

Ako je potrebno da se udaljite s mjesta rada, javite senajprije svojem neposrednom voditelju. Bez obzira nakojem dijelu objekta radite, pri ruenju obvezno nositezatitnu kacigu.

Ruenje zidova potkopavanjem ili prevaljivanjem veoma je opasno, pa je takavnain ruenja zabranjen.


43/101

43

Slobodno stojee zidove ruitepostupno, odozgo prema dolje,samo s odgovarajuih skela.

Teki demontirani dijelovi ograde, metalne konstrukcije i sl. nesmiju se s objektabacati, vese moraju polagano sputati uetima ilidizalicama. Sipki materijal nesmije se bacati s objekta, vese mora sputati posebnimkoritima. Na kraju koritapostaviti "vreu bez dna" i stalno je polijevati da se sprijeipraenje.

Sav materijal koji se sakupi prilikom ruenja treba odmah ukloniti kako bi se

sprijeilo nagomilavanje, jer se tako preoptereuje strop i moe doi do ruenjakonstrukcije. Stropovi, odnosno meukatne konstrukcije mogu se ruiti samo kadasu na istoj etai porueni svi zidovi, stupovi i dimnjaci.

U pojedinim sluajevima dijelovi objekta koji e se ruiti moraju se poduprijeti(meukatne konstrukcije) kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi na ruenjugornjih etaa.

Za sve faze na ruenju mora postojati utvreni program.Nita ne poduzimajte sami bez posebnog naloga.

Pri ostalim zidarskim radovima pojavljuju se uglavnom opasnosti koje su vezaneza transport materijala, za radove na visini, za rukovanje alatom i sl. to je veobraeno pri radovima zidanja, bukanja itd.

Za pripremu i nabacivanje morta danas se sve ee upotrebljavaju strojeviposebno konstruirani za tu svrhu. Rad s tim strojevima nije opasan, ali radnicikoji ih posluuju moraju znati njima rukovati i biti upoznati sa svim opasnostimai mjerama zatite pri radu.

Mijealice za mort bez obzira na tip i izvedbu u veini sluajeva su pokretne,

to jest postavljene na kotae. Ako kota

i nisu podloeni, ili na drugi na

in osiguraniod pokretanja, mijealica se moe pomaknuti i prignjeiti ili udariti rukovatelja i

radnike koji se nalaze u njezinoj blizini.

Prije nego zaponete s radom na mijealici za mort provjeriteda li je osigurana od pokretanja i pomicanja.

Radnici koji rukuju mijealicama za mort iji se bubanj okree najee suizloeni opasnosti da im pojedine dijelove tijela zahvate zupanici za pokretanjebubnja. Ista opasnost prisutna je i kod mijealica s "punom osovinom" ilopaticama.


44/101

44

Svi zupanici na mijealici moraju biti prekriveni zatitnim pokrovom, a prekokorita s punom osovinom mora se postaviti zatitna reetka.

Zatitne naprave na pokretnim dijelovima mijealica nikadanemojte skidati. Ako nisu postavljene, nemojte poeti s radom.

elite li oistiti mijealicu s punom osovinom zbog ega trebaskinuti reetku, najprije iskljuite stroj, izvadite osiguraizakljuajte mehanizam za pokretanje stroja.

Prilikom usipavanja gaenog vapna u mijealicu, za vrijeme dolijevanja vodeili samog mijeanja, postoji opasnost od prskanja vapna ili morta u oirukovatelja. Da se to sprijei, rukovatelji moraju za vrijeme rada nositi titnikeza oi i lice. Isto tako, za vrijeme usipavanja hidratiziranog vapna stvara sepraina koja nagriza sluznicu i dine organe. Rukovatelji zbog toga morajuupotrebljavati respiratore za zatitu dinih organa ili gaze poloene prekoustiju i nosa.

Upotrebljavajte navedena osobna zatitna sredstva jer etejedino na taj nain izbjei nezgode i obolijevanja.

Elektrine ureaje nemojte nikada sami popravljati, vezaza sve traite pomoelektriara.

Ako mijealica za beton ima motor na tekue gorivo, ne prilazitespremniku za gorivo s otvorenim plamenom, a za vrijemepretakanja goriva nemojte puiti.

Radnik koji rukuje strojem za automatsko bukanje izloen je opasnostimazbog pucanja posuda pod tlakom, te cijevi i pribora, opasnostima od prskanjamorta, kao i opasnostima od elektrine struje.

Kada rukujete strojem za automatsko bukanje, kontrolirajtemjerne ureaje ako oni postoje i odmah prijavite svaki kvar.Za svaki popravak obvezno zatraite pomostrojara. Ako sumjerni ureaji u kvaru, nemojte zapoeti s poslom. Doe li dozaepljenja cijevi, oslobodite najprije cijevi i tlanu komoru odtlaka, a zatim oslobodite pojedine spojeve.

Prilikom oslobaanja spojeva, kao i za vrijeme rada oko stroja za automatskobukanje, rukovatelj stroja mora stalno nositi titnik za oi i lice.

Svaki stroj za automatsko bukanje mora imati zatitnu mreicu na mjestuusipavanja morta. Ako mreica ne postoji, ili je oteena, u stroj e prodiratikrupniji komadi kamena, a postoji i opasnost da budu zahvaene ruke radnika.

Radnici koji rukuju mlaznicama za trcanje i nabacivanje morta i betonaizloeni su opasnostima od prskanja morta u oi i lice. Ove se opasnostimogu otkloniti samo upotrebom odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava

i pravilnom tehnikom rada.


45/101

45

Mlaznica mora biti udaljena od zida najmanje oko 1,5 m. Ako se priblii zidu,pojaat e se prskanje i odbijanje estica od zida.

Doe li do kvara na dovodnim cijevima, o tome

treba odmah obavijestitirukovatelja stroja.

Pri radu s mlaznicama obavezno upotrebljavajtetitnike zaoi i lice, zatitne kapuljae i nepropusna odijela igumene izme.

Kvarove ne otklanjajte sami. Cijevi nipoto

nemojte oplitatioko nogu ili tijela.

Zidari pri svojem radu upotrebljavaju razliite alate kao to su ekii, posudeza mort, lice, gladilice, strugae i mijealice za mort. Pri radu s ovim alatimapojavljuju se opasnosti od ispadanja i odlijetanja dijelova alata, uboda nastree ili oteene dijelove i sl.

Iako postoje razliite vrste ekia, kao to su obian zidarski eki, ekizakamen, ekiza ozrnjavanje, ekisjekai sl., svi oni slue za udaranje, priemu postoji opasnost od ispadanja ekia iz ruku radnika. ekimoeispasti zbog masne drke, polomljene ili sasuene, odnosno neuklinjene drke.

Kada odabirete ekiza rad, uzmite samo onaj koji je propisnouklinjen i ija je drka ispravna.

Udarna ploha ekia zbog upotrebe gubi svoj oblik i zaobljuje se, udubljuje,odnosno "rascvjeta". Takav ekine smije se upotrebljavati, jer otkinuti diomoe ozlijediti o

Documents

04 - Zastita Na Radu