FAKULTET ZA OBRAZOVANJE RUKOVODEĆIH KADROVANOVI SAD

SEMINARSKI RAD

TEMA : ZDRAVLJE I ZAŠTITA NA RADU

1

SADRŽAJ

UVOD 3POJAM I NASTANAK ZAŠTITE NA RADU 4MJERE ZAŠTITE NA RADU 5OBAVEZE POSLODAVCA 7PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH 8ŠTA SE SVE SMATRA POVREDOM NA RADU 9EVIDENCIJA I IZVJEŠTAJI 10NEPOSREDNE OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE 11PRAVA PO OSNOVU POVREDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI 12LITERATURA 13

2

UVOD

Ovaj seminarsku rad rađen je iz predmeta RADNO PRAVO , u okviru akademskih studija na Fakultetu za obrazovanje rukovodećih kadrova u privredi , ekonomski smjer.Rad je postavljen tako da čitaoca potpuno uvodi u pojam i značaj zaštite na radu.Zaštita na radu predstavlja važan element u sistemu zaštite u procesu rada.Taj element sam pokušao da približim kroz ovaj seminarski rad uz korišćenje stručne literature kao i Zakona o zaštiti na radu.

3

POJAM I NASTANAK ZAŠTITE NA RADU

Zaštita na radu je kompleksan pojam,koji obuhvata mjere i sredstva usmjerena na stvaranju bezbjednih uslova rada. Ti uslovi se mogu ostvariti primjenom savremenih tehničkih,ergonomskih,zdravstvenih,socijalnih,ekonomskih,pravnih, vaspitnih i drugih mjera koje obezbjeđuju fizički i moralni integritet,zdravlje i ličnu sigurnost na radu zaposlenih. Naziv „zaštita na radu“ je usvojeni termin u naučnoj i stručnoj literaturi,kao i u zakonodavstvu.Međjutim u cilju označavanja istog pojma upotrebljavali su se izrazi „bezbjednost rada“, „sigurnost rada“, HTZ i drugo. Nekada je mašina smatrana jedinim izvorom povređivanja zaposlenih,te su zahtjevi bili usmjereni ka usavršavanju mašina,na kojima bi bile takve tehničke naprave,koje bi onemogućile povređivanje zaposlenih.Ovo shvatanje je bilo prisutno i kod nas ,te je korišćen izraz „higijensko tehnička zaštita“ili HTZ.Razlika između ZNR i HTZ je ogromna,odnosno HTZ je dio poslova ZNR,koji se svodi na tehničku zaštitu mašina i na lična zaštitna sredstva i opremu. Naziv Zaštita na radu prvi put je upotrebljen 1963 godine i već je sasvim prihvaćen.Unekim našim propisima upotrebljava se izraz „zaštita pri radu“, što znači da se nešto događa za vrijeme obavljanja posla.Međutim „na radu“ znači šire,dok je zaposleni na radu,bilo na kom mjestu ako je vezano sa radom odnosno poslom,dolazak i povratak sa posla i drugo.Iz ovih razloga smatra se da naziv „zaštita na radu“ predstavlja adekvatniji termin. Zaštita na radu kao kao djelatnost od javnog interesa je sastavni dio organizacije rada i radnog procesa i obuhvata mjere i sredstva koja su neophodna za ostvarivanje bezbjednih uslova rada.

4

MJERE ZAŠTITE NA RADU

Zaštitu na radu obezbjeđuju i sprovode poslodavci.Zaštitu na radu uživaju sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu kod pravnih i fizičkih lica.

Mjerama zaštite na radu se se obezbjeđuje:- da se radna sredina projektuje,izgrađuje i održava tako da se rad

obavlja prema prirodi posla primjenom mjera zaštite od opasnosti po život i zdravlje radnika

- da se radni uslovi prilagode psihičkim i fizičkim osobinama i sposobnostima radnika,a tehnologija i organizacija rada postave tako da radnik obavlja poslove u optimalnom položaju

- da električne instalacije budu izvedene i održavane u skladu sa tehničkim propisima,standardima i propisima o zaštiti na radu,na način kojim se obezbjeđuje odgovarajuća sigurnost radnika,

- da mašine,alati,oprema i druga tehnička sredstva budu projektovana,postavljena i upotrebljivana na način koji obezbjeđuje odgovarajuću sigurnost radnika,

- da opasne i štetne materije,koje mogu prouzrokovati profesionalna oboljenja ili povrede na radu,mogu da upotrebljavaju samo u uslovima koji obezbjeđuju odgovarajuću sigurnost radnika i zaštitu životne sredine,

- da u radnim i pomoćnim prostorijama,odnosno na mjestima rada hemijske,fizičke i biološke štetnosti ne budu iznad dozvoljenih granica,a mikroklima i osvjetljenje u skladu sa propisanim normativima,tehničkim mjerama,standardima i propisima o zaštiti na radu za djelatnost koja se obavlja u tim prostorijama i na tim radnim mjestima.

Mjere zaštite na radu možemo grupisati u :

- opšte mjere zaštite na radu- posebne mjere zaštite na radu

Opštim mjerama zaštite na radu određjuju se :

5

- uslovi koje treba da ispunjavaju objekti,a odnose se na lokaciju objekta,određivanje dimenzija i uređenje radnih prostorija,uređaja za održavanje propisane temperature,čistoću vazduha i osvjetljenja,sanitarne uređaje,uređaje za sprječavanje prekomjerne buke i vibracije,

- zaštite naprave i druge mjere zaštite na oruđima za rad kojima se obezbjeđuje sigurnost radnika

- zaštita kojom se onemogućuje dodir radnika sa djelovima koji su stalno pod opasnim naponom,kao i mjere zaštite od posledica koje električna struja može da prouzrokuje (požar,eksplozija i sl)

- zaštita radnika od uticaja štetnih zračenja na ljudski organizam,a naročito od jonizujućih,ultravioletnih,infracrvenih i drugih zračenja

- zaštita radnika na radu pri proizvodnji,smještaju,transportu i upotrebi opasnih i štetnih materija,a naročito lako zapaljivih,eksplozivnih , otrovnih,zaraznih i sličnih materija koje mogu biti štetne za radnike

- obezbjeđenje radnika od požara,u skladu sa posebnim propisima o zaštiti od požara

- higijenski i zdravstveni uslovi,a naročito čistoća,mikroklimatski uslovi,sanitarni uređaji,snabdjevanje vodom za piiće i pranje i sl,

- postupak pružanja prve pomoći,organizovanje službi spasavanja,kao i uslovi koje treba da ispunjavaju radnici za obavljanje ovih poslova

Posebnim mjerama zaštite na radu određuju se :

- posebne vrste tehnoloških procesa za određenu djelatnost,oruđa za rad i uslove za rad,ako se zbog specifičnosti i opasnosti ne mogu obezbjediti opštim mjerama,a naročito za radove pod vodom(ronilački),pod zamljom(tunelogradnja i sl),eksploatacija mineralnih sirovina i sl.

6

OBAVEZE POSLODAVCA

Poslodavac je odgovoran za sprovođenje zaštite na radu saglasno Zakonu o zaštiti na radu.Obaveze poslodavca koje mora da realizuje su sledeće :

- da donese akt o procjeni rizika za sva radna mjesta i da utvrdi način i mjere za otklanjanje rizika ( ovim aktom se utvrđuje moguća vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mjestu ,a na osnovu kojih se vrši procjena rizika od nastanka povrede i zdravstvenog oštećenja zaposlenih)

- da kao naručilac oruđa za rad i sredstava i opreme lične zaštite,dostavi uvozniku uslove u pogledu zaštite na radu,koje moraju da ispunjavaju uvezena oruđa,odnosno sredstva i oprema lične zaštite,

- da obezbjedi da se sredstvo rada na mehanizovani pogon,oruđe za rad i uređaj može staviti u pogon,samo ako ima propisano uputstvo za rad I održavanje i propisanu javnu ispravu o primjenjenim mjerama zaštite na radu (stručni nalaz sa zaključkom)

- da oruđa za rad i uređaje,instalacije i druga sredstva rada održava u ispravnom stanju

- u propisanim rokovima izvrši propisana ispitivanja oruđa za rad i uređaja,instalacija, fizičkih i hemijskih štetnosti,osvjetljenja i mikroklime

- obezbjedi sredstva i opremu lične zaštite na radu,koja posjeduje uputstva za upotrebu i održavanje,kao i propisanu javnu ispravusa rezultatima ispitivanja

- pri upotrebi opasnih materija koristi samo one za koje postoje uputstva za bezbjedan rad sa tehnološko-tehničkim podacima,

- obezbjedi zdravstvene preglede zaposlenih u skladu sa Zakonom

- obezbjedi osposobljavanje i provjeru osposobljenosti zaposlenih za bezbjedan rad

- utvrdi radna mjesta sa posebnim uslovima rada- informiše zaposlene o stanju zaštite na radu.

7

PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH

Prije raspoređivanja na radno mjesto,zaposleni ima pravo da se upozna sa : organizacijom i uslovima uslovima rada,opasnostima i štetnostima u vezi sa radom,zaštitnim mjerama kojih se mora pridržavati,upotrebom sredstava lične zaštite i sl. Da bi se upoznao sa opasnostima od povređivanja na radnom mjestu na kojem će biti raspoređen i mjerama zaštite na radu,koje se preduzimaju,zaposleni se mora osposobiti za siguran i bezbjedan rad.

□ Zaposleni koji prilikom provjere znanja ne zadovolji , ne može nastaviti da radi na radnom mjestu za koje je predviđen

□ Zaposleni je obavezan da sredstva lične zaštite,namjenski koristi i održava u ispravnom stanju

□ Da se pridržava propisanih mjera zaštite na radu

□ Zaposleni ima pravo da odbije da radi na poslovima i radnim zadacima ako mu prijeti neposredna opasnost po život ili zdravlje,zbog toga što nisu preduzete propisane mjere zaštite na radu

□ Zaposleni je obavezan da odmah prijavi neposrednom rukovodiocu sve zapažene nedostatke ,kvarove ili druge pojave,koje predstavljaju opasnost i mogu da ugroze bezbjednost zaposlenih na radu

□ Zaposleni je dužan da u toku rada stalno upotpunjava i usavršava svoje znanje o zaštiti na radu

□ Zaposleni ne smije da započne i obavlja rad pod uticajem alkohola i drugih sredstava zavisnosti

8

ŠTA SE SVE SMATRA POVREDOM NA RADU

Prema Zakonu o zaštiti na radu,poslodavac je dužan da zaposlene obavezno osigura od povreda na radu , profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.

Povreda na radu nastaje :

1. usljed uticaja spoljne sile u vidu neposrednog i kratkotrajnog mehaničkog , fizičkog ili hemijskog djelovanja npr udarac , pad , ubod , udar električne struje , eksplozija , opekotina , smrzavanje , akutno trovanje i sl.

2. zbog naglih promjena položaja tijela ,iznenadnih opterećenja tijela ili drugih promjena fiziološkog stanja organizma npr – iščašenje zgloba , oštećenje zbog naglih pokreta , prignječenje teretom , povreda zbog izuzetnog napora i sl.

Povredom na radu smatra se :

□ povreda zaposlenog koja se dogodi u direktnoj,uzročnoj,prostornoj i vremenskoj povezanosti sa obavljanjem posla

□ povreda koju zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen,ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen

□ povreda koju zaposleni pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno

□ povreda koju zaposleni pretrpi kada se nalazi na stručnom osposobljavanju,dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji

□ povreda koju zaposleni pretrpi kada se kao učenik ili student u skladu sa Zakonom , nalazi na obaveznom proizvodnom radu,profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi

9

□ povrede u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesreća

□ povreda na vojnoj vježbi ili u vršenju drugih obaveza odbrane zemlje utvrđenih zakonom

□ povreda koju zaposleni pretrpi na drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvrđeno da su od opšteg interesa.

EVIDENCIJA I IZVJEŠTAJI

Poslodavac je dužan da vodi i čuva propisanu evidenciju o :

□ radnim mjestima , a posebno o radnim mjestima sa povećanim rizikom

□ zaposlenim raspoređenim na radna mjesta , a posebno o zaposlenim raspoređenim na radna mjesta sa povećanim rizikom

□ povredama na radu , bolestima u vezi sa radom i profesionalnim oboljenjima

□ zaposlenim osposobljenim za bezbjedan rad

□ opasnim materijama koje se koriste u toku rada i izvršenim ispitivanjima radne sredine

□ izvršenim pregledima i ispitivanjima opreme za rad , sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite na radu

□ predhodnim i periodičnim obaveznim zdravstvenim pregledima

□ dokumentaciji iz zaštite na radu – atest , zapisnik o stručnom nalazu , upustva za rukovanje i održavanje sredstava rada i drugo

10

Poslodavac je dužan da najmanje jednom godišnje,sačini izvještaj o zaštiti na radu zaposlenih , koji se razmatra na organima upravljanja zajedno sa izvještajima o poslovanju,Takođe je obaveza poslodavca da na zahtjev inspektora rada obezbjedi izvještaj o stanju zaštite na radu zaposlenih , kao i o sprovedenim mjerama iz ove oblasti.Poslodavac je obavezan da odmah , a najkasnije u roku od 24 sata od nastanka , pisano prijavi inspekciji rada svaku smrtnu povredu na radu , kolektivnu povredu na radu i tešku povredu na radu , kao i opasnu pojavu koja bi mogla da ugrozi bezbjednost i zdravlje zaposlenih.

NEPOSREDNE OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE PRIMER ZAPOSLENI U KANCELARIJI

Najčešća povređivanja zaposlenih u administraciji se dešavaju u samoj kancelariji,na stepeništima u prolazima, spoticanjem o otvorene ladice ,telefonske kablove , kablove na kojima su priključeni računari ili okliznuća na podovima itd.Zbog nepravilnog podizanja težih predmeta može doći do pojave kile.Pored ovih prisutne su povrede koje su veoma brojne , ali se neevidentiraju zbog zanemarivanja uzroka koji je doveo do povređivanja.To su povrede prstiju pri otvaranju i zatvaranju ladica,razni udarci od sto , naletanje na staklena vrata.Može doći do povrede i zbog pada nekog predmeta ili naglog otvaranja vrata.Posjekotine i manje ozlede mogu izazvati oštar papir,metalni predmeti,kao i neke naprave kao što su heftalice,bušilice za papir i sl.Čulo vida je opterećeno dugotrajnim i stalnim čitanjem dokumenata .Ovo je pogotovo izraženo pri radu na

11

računaru.Zaposleni koji stalno sjede podlozni su gojenju i tegobama sa varenjem.Zaposleni koji rade u prostorijama bez prozora utvrđeno je da radni moral kod tih zaposlenih opada.Stalni vještački uslovi rada dovode do porasta frustracije i klaustrofobije,oboljenja kod zaposlenih rastu a organizam slabi.

Od izuzetnog značaja po zdravlje zaposlenih je brižljivo održavanje čistoće u kancelarijama.Neke prašine mogu sadržati puno opasnih bacila koji mogu da izazovu razne infekcije i alergije.Zbog toga čišćenje treba obavljati uz što manje podizanje prašine upotrebom usisivača ili nekih drugih savremenijih uređaja koji koriste vodu za otklanjanje prašine.U cilju smanjenja opasnosti koji se javljaju kod zaposlenih koji koriste računare potrebno je preduzeti preventivne mjere zaštite na radu.

□ Ergonomske preporuke

- Ekran – slova na ekranu moraju biti dovoljno velika,ekran ne smije biti ni preveliki ni premali

- Tastatura – odvojena od ekrana uz optimalan nagib prema stolu,optimalnu visinu i razmak između tastera

- Štampač – mora biti smješten lijevo od operatera na dohvat ruke

- Sto – optimalna udaljenost površine stola od poda i sjedeće površine ,površina stola dovoljno velika za smještaj opreme . prostor ispod stola slobodan

- Stolice – sjedeća površina odgovarajuće veličine , nagiba i visine , mogućnost povećavanja nagiba,visine i okretanja , stolica mora biti pokretljiva.

12

PRAVA PO OSNOVU POVREDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI

Povrede na radu i profesionalne bolesti prouzrokuju posledice na zaposlenog , druge osiguranike i njuhovu porodicu.Te posledice su uvijek štetne,a mogu biti – bolesno stanje,privremena nesposobnost za rad,smanjenje radne sposobnosti,trajan gubitak radne sposobnosti , tjelesno oštećenje , smrt. Zdravstvenim osiguranjem obuhvaćeni su rizici : bolesno stanje , privremena nesposobnost za rad , smrt sa aspekta obezbjeđenja troškova liječenja i pogrebnih troškova. Penzijskim i invalidskim osiguranjem obuhvaćeni su ostali rizici : smanjenje radne sposobnosti , tjelesno oštećenje ( narušenje fizičkog integriteta ) , smrt sa aspekta gubitka izdržavanja izdržavanih lica od strane osiguranika i naknade pogrebnih troškova.

Posledice povrede na radu i profesionalne bolesti predstavljaju i radnopravne i građanskopravne rizike.Osiguranje rizika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u okviru zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se na bazi uplata doprinosa za ovo osiguranje na osnovama uzajamnosti i solidarnosti.Ovim osiguranjem obezbjeđuju se prava za slučaj nastupanja posledica povrede na radu i profesionalne bolesti. Prava iz zdravstvenog osiguranja su : pravo na zdravstvenu zaštitu , uključujući i preventivnu zdravstvenu zaštitu radi sprečavanja povreda na radu i profesionalnih bolesti , naknada zarade za vrijeme prevremene spriječenosti , naknada putnih troškova u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije , sve vrste ortopedske pomoći i ortopedska pomagala radi liječenja i rehabilitacije od posledica povreda na radu , naknada pogrebnih troškova. Prava iz penzionog i invalidskog osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti su : pravo na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju i odgovarajuće naknade u vezi sa prekvalifikacijom i dokvalifikacijom , pravo na invalidsku penziju , pravo na novčanu nadoknadu za tjelesno oštećenje , pravo na pomoć za tuđu njegu i pomoć , pravo na porodičnu penziju.

13

LITERATURA

1. Prof.dr Milutin Srdić – Radno pravo

2. Zakon o zaštiti na radu – Službeni list RCG br 79/2004

3. Priručnik za osposobljavanje zaposlenih iz oblasti zaštite na radu – Sigurnost d.o.o. za zaštitu na radu i zaštitu od požara

4. Pravilnik o zaštiti na radu – Benzinske pumpe

14

15