UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

ODSJEK: KRIMINALISTIKA

GODINA STUDIJA: (DRUGA) II

PREDMET: UPRAVNO PRAVO I UPRAVNI POSTUPAK

STUDENTI I BR. INDEKSA: NADIRA ČAUŠEVIĆ 5097

RAMIZA MEHOVIĆ 5021

MENTOR: prof. dr. ZENAID ĐELMO

SEMINARSKI RAD NA TEMU:

Žalba

17

Sarajevo, Maj, 2014

Sadržaj

Uvod.................................................................................................................................................2

1.Žalba ............................................................................................................................................3

1.1. Predmet žalbe i njene opšte karakteristike ..........................................................................4

1.2. Pravo na žalbu ........................................................................................................................5

1.3. Dopuštenost žalbe ...................................................................................................................6

1.4. Nadležnost organa za rješavanje po žalbi ............................................................................6

1.5. Rok za žalbu ............................................................................................................................7

1.6. Sadržaj žalbe ...........................................................................................................................8

1.7. Dejstvo žalbe ...........................................................................................................................9

2. Rad prvostepenog organa po žalbi ...........................................................................................9

2.1. Rješavanje drugostepenog organa po žalbi ........................................................................12

2.2. Odbijanje žalbe .....................................................................................................................13

2.3. Poništavanje rješenja ...........................................................................................................13

2.4. Izmjena rješenja ...................................................................................................................13

3. Žalba kad prvostepeno rješenje nije donijeto .......................................................................14

17

3.1. Rok za donošenje rješenja po žalbi .....................................................................................15

3.2. Dostavljanje drugostepenog rješenja ..................................................................................15

Zaključak ......................................................................................................................................16

Literatura .....................................................................................................................................17

Uvod

Upravni postupak se vodi s ciljem da se donese zakonito i pravilno rješenje o nekoj upravnoj

stvari koja je predmet postupka. Pri vođenju postupka se može doći do određenih grešaka u vezi

sa procesnim pitanjima, primjenom prava ili dokaza, pa je normalno da se te greške mogu

ukloniti.

Greške se otkrivaju određenim pravnim sredstvima. Postoje vise vrsta pravnih sredstava, ali

najvažnija podjela je redovna i vanredna.

Redovna pravna sredstva su sredstva kojima se osporava bilo koja nezakonitost i nepravilnost

upravnog akta prije njegove konačnosti. Jedino redovno pravno sredstvo je žalba.

Vanredna pravna sredstva su pravna sredstva kojima se osporava bilo koji upravni akt, koji se

ne može osporiti redovnim pravnim sredstvima. Predstavlja novi postupak, a može se upotrijebiti

protiv pravnih akta gdje je došlo do teže povrede zakona.

Vanredna pravna sredstva: mjenjanje, ponavljanje postupka i ponavljanje rješenja u vezi sa

sporom, zahtjev za zaštitu zakonitosti, vanredno ukidanje rješenja i ukidanje i mjenjanje

pravosnažnog rješenja uz postupak ili po zahtjev stranke, kao i ukidanje i oglašavanje rješenja

nistavnim.

Vanredna pravna sredstva se mogu upotriebiti samo ako postoji greška u zakonitosti donijetog

pravnog akta.

17

1. Žalba

Žalba je redovan pravni lijek. Smisao žalbe je ostvarivanje višestepenosti sudstva tj. jednog od

načela nezavisnosti sudstva i jedno od naćela vladavine prava. Kad prvostepeni sud donese svoju

odluku, to nije kraj već lice nezadovoljno tom odlikom ima pravno sredstvo žalbu.

,,Žalba je redovno pravno sredstvo. Pravo na žalbu je podignuto na rang osnovnih ustavnih

rješenja, jer predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i primjenjuje se u različitim postupcima

gdje građani ostvaruju svoja prava pa i u upravnom postupku.”1

S obzirom da se pod žalbom podrazumijeva nepravilnosti ili nezakonitosti prvostepenog

upravnog akta,žalbu ne može da izjavi svako lice koje bi smatralo da je takvo rješenje nezakonito

ili nepravilno, i to bi bilo na štetu stranke ili korist, lica koja imaju položaj stranke ili

zainteresiranost lica. Žalba na prvostepeno rješenje dopustiva je kada se radi o njegovom pravu ili

pravnom interesu. Izjava sranke pred upravnim organom podrazumijeva da se ona neće žaliti

protiv prvosteopenog rješenja, ne čini njenu žalbu nedopuštenom.

Izuzeci koji isključuju pravo na žalbu jesu sljedeći:

kada je zakonom propisano da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, ali

pod uvjetom da je zaštita prava i zakonitosti osigurana na drugi način ( na primjer, putem

upravnog spora,u drugom upravnom postupku );

kada je upravni akt donijelo predstavničko tijelo, politički izvršni organ širi političko-

teritorijalnih zajednica.2

1 Ilic M.: Upravno pravo, Nis 2006. , str 430.2 Đelmo Z: Upravno procesno pravo, Sarajevo, 2008, str. 128

17

1.1. Predmet žalbe i njene opšte karakteristike

Postojanje prvostepenog rješenja jeste osnovna predpostavka za pokretanje redovne

upravne kontrole odnosno ulaganje žalbe kao jedinog pravnog sredstva protiv nezakonitih i

nepravilnih upravnih akata. Donošenjem prvostepenog rješenja i njegovim dostavljanjem

stranci stvara se mogućnost ulaganja žalbe, pa time I ispitivanje je li ono pravno valjano.

Sadržaj žalbe ZUP je propisao tako što je odredio obavezne i neobavezne elemente žalbe.

U obavezne elemente žalbe spadaju :

1. broj i datum rješenja koje se pobija,

2. organ koji je donio rješenje ,

3. u kom pogledu je stranka nezadovoljna rješenjem.3

Što se tiče neobaveznih elemenata ZUP-a navodi se samo obrazloženje žalbe.

Propisujući sadržaj žalbe ZUP nije pošao od toga da žaba treba sadržavati samo spomenute

elemente nego su to, ustvari, dodatni elementi žalbe kao posebnog podneska.

Zato organ,ispitujući urednost žalbe, treba imati u vidu i propisanu sadržinu podneska

(na primjer,razumljivost žalbe, podnosioca i dr.)

Ukoliko žalilac u žalbi iznese nove činjenice i nove dokaze, a radi se o dvostranačkim ili

višestranačkim upravnim sporovima, dužan je organu podnijeti žalbu u onoliko primjeraka koliko

ima takvih stranaka. Nadležni organ ne bi smijo donijeti rješenje o žalbi bez prethodnog

izjašnjavanja stranaka o takvim činjenicama i dokazima, što je načelu sa saslušanjem stranke.

3 Đelmo Z: Upravno procesno pravo, Sarajevo, 2008, str. 129

17

1.2. Pravo na žalbu

Žalba je redovno pravno sredstvo kojim se osporava rješenje koje je donijeto u prvostepenom

upravnom postupku.

Predmet žalbe moze biti bilo koja povreda zakona procesna ili materjalna. Pravo na žalbu prije

svega ima stranka, njegov zakonski zastupnik i branilac, bračni drug optuženog, srodnik po krvi u

pravoj liniji, usvojenik, usvojilac, brat, sestra, hranilac, lice sa kojim živi u vanbračnoj zajednici

ili kakvoj drugoj srodnoj zajednici, javni tuzilac i drugi.

Žalba se moze podnijeti protiv svakog rješenja u prvostepenom upravnom postupku, izuzev u

nekoliko slućajeva u kojima je iskljućena, a to je onda kada ne postoji drugostepeni organ koji bi

rješavao po žalbi. Žalba nije dopuštena protiv rješenja vlade, protiv rješenja republičkog

ministarstva i protiv rješenja po kome se ne može voditi upravni spor, jer je tako regulisan

zakonom.

Član 213.

(1) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo na žalbu.

(2) Državni, odnosno javni tužilac, javni pravobranilac i drugi državni organi, kad su zakonom ovlašteni, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povređen zakon u korist fizičkog ili pravnog lica, a na štetu javnog interesa.

Član 214.

(1) Protiv prvostepenog rješenja saveznog ili republičkog ministarstva ili drugog samostalnog saveznog ili republičkog organa uprave, odnosno upravne organizacije može se izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno, kao i u slučaju kad se radi o upravnoj stvari u kojoj je

17

isključen upravni spor.

(2) Protiv rješenja vlade ne može se izjaviti žalba.

1.3. Dopuštenost žalbe

U pravilu je podnošenje žalbe od stranke dopušteno protiv prvostepenih rješenja i zaključaka

izuzetak od dopuštenosti žalbi u prvom stepenu postoji u slučaju kada je žalba zakonom

isključena ( naprimjer, nije dopuštena žalba protiv rješenja koje donosi općinsko vijeće u vezi s

dodjelom građevinskog zemljišta jer se radi o aktu raspolaganja.) 4

Legitimacija za izjavljivanje žalbe prioritetno se odnosi na ona fizička lica čija je pravna

situacija u neposrednoj ili posrednoj vezi s rješenjem upravne stvari koja je predmet žalbe.

1.4. Nadležnost organa za rješavanje po žalbi

Organ koji rješava žalbu u drugom stepenu određuje zakon. Ako je zakonom izričito predviđeno

da se protiv rješenja ministra može podnijeti žalba o njoj odlučuje vlada.

,, Po žalbi ne državnih subjekata koji vrše javna ovlaštenja odlučuje organ koji je određen

statutom tog subjekta, a ako to nije urađeno onda žalbu rješava nadležni državni organ za

određenu upravnu oblast” 5

4 Član 221. ZUP-a FBiH5 Isto str. 434.

17

Član 215.

Za rješavanje u drugom stepenu nadležan je organ određen zakonom.

Član 216.

Za rješavanje u drugom stepenu ne može se utvrđivati nadležnost u okviru organa koji je u upravnoj stvari rješavao u prvom stepenu.

Član 217.

Po žalbi protiv prvostepenih rješenja područnih organa i organizacionih jedinica koji su obrazovani sa zadatkom da vrše određene upravne poslove iz nadležnosti određenog državnog organa, izuzetno od odredbe člana 216. ovog zakona, rješava taj organ.

Član 218.

(1) Po žalbi protiv rješenja donesenog na osnovu člana 193. ili člana 194. ovog zakona rješava organ koji je nadležan za rješavanje po žalbi protiv rješenja organa koji je izdao (član 193), odnosno donio (član 194) pobijano rješenje, ako posebnim propisom nije određeno da po žalbi rješava drugi organ.

(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana drugostepeni organ može samo poništiti pobijano rješenje, a ne može ga izmjeniti.

(3) Ako je organ koji je po stavu 1. ovog člana trebalo da rješava po žalbi dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu na prvostepeno rješenje, po žalbi rješava organ određen zakonom, a ako takav organ nije određen, to prvostepeno rešenje je konačno.

Član 219.

Ako za rješavanje po žalbi na rješenje koje je donijelo preduzeće ili druga organizacija, kojima je zakonom povjereno vršenje javnog ovlaštenja, nije određen drugostepeni organ, po žalbi rješava državni organ nadležan za odgovarajuću upravnu oblast.

17

1.5. Rok za žalbu

Protiv rješenja donijetih u prvostepenom upravnom postupku žalba može da se podnese u roku od

15 dana od dana dostavljanja rješenja. Posebnim zakonom se ovaj rok može promijeniti. Ako se

žalba podnese u predviđenom roku stranka gubi svoje pravo na žalbu. Jedino u određenim

uslovima stranka moze tražiti povraćaj.

Član 220.

Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 221.

(1) U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Kad je žalba propisano izjavljena, rješenje se ne može izvršiti sve dok se rješenje koje je doneseno po žalbi ne dostavi stranci.

(2) Izuzetno, rješenje se može izvršiti u žalbenom roku, kao i pošto je žalba izjavljena, ako je to zakonom predviđeno, ako se radi o preduzimanju hitnih mjera (član 131. stav 1. tačka 4), ili ako bi usljed odlaganja izvršenja bila nanesena nekoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti. U poslednjem slučaju može se tražiti odgovarajuće obezbeđenje od stranke u čijem se interesu sprovodi izvršenje i ovim obezbeđenjem usloviti izvršenje.

1.6. Sadržaj žalbe

Žalbe izjavljene u pisanoj formi moraju imati određene elemente od koji neki moraju biti

obavezni. U žalbi se mora navesti rješenje koje se osporava, tako što se označava naziv organa

17

koji ga je donio,broj i datum rješenja na koga se ono odnosi. Kao razlog žalbe dovoljno je da

žalilac iznese ćime nije zadovoljan, što ne mora i obrazlagati.

U žalbi se mogu dodati i novi dokazi i ćinjenice, ali se mora obrazložiti zašto na njih nije ukazano

u prvostepenom postupku. Ako u postupku učestvuju dvije ili više strana sa suprotnim interesima,

svakoj od njih se dostavlja žalba u kojoj su iznijete nove ćinjenice i novi dokazi da bi se one o

njima izjasnile u roku koji ne može biti kraći od 8 dana ni duži od 15 dana.

Član 222.

(1) U žalbi se mora navesti rješenje koje se pobija i označiti naziv organa koji ga je donio, kao i broj i datum rješenja. Dovoljno je da žalilac u žalbi izloži u kom je pogledu nezadovoljan rješenjem, ali žalbu ne mora posebno obrazložiti.

(2) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, ali je žalilac dužan da obrazloži zbog čega ih nije iznio u prvostepenom postupku.

(3) Ako su u žalbi iznesene nove činjenice i novi dokazi, a u postupku učestvuju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima, žalbi se prilaže još i onoliko primjeraka žalbe koliko ima takvih stranaka. U tom slučaju, organ dostavlja svakoj stranci primjerak prepisa žalbe i ostavlja joj rok da se o novim činjenicama i dokazima izjasni. Taj rok ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana dostavljanja.

1.7. Dejstvo žalbe

Žalba ima dvojako dejstvo: suspenziono i devolutivno. Suspenziono dejstvo žalbe sastoji se u

tome što se rješavanje prvostepenog organa ne moze izvršiti dok traje rok na žalbu, sve dok se

drugostepeno rješenje ne dostavi stranci: u nekim slućajevima rješenje se moze izvršiti u roku

trajanja žalbenog roka, pod uslovom da je zakonom predviđeno da žalba ne odlaže izvršenje

rješenja.

Devolutivno dejstvo žalbe sastoji se u tome da po žalbi na rješenje prvostepenog organa ne

rješava organ koji je donio rješenje, već organ kome se izjavljuje žalba. U rijetkim slućajevima

17

prvostepeni organ može sam odlućivati povodom žalbe i to pod uslovom da je ona nedopuštena,

neblagovremena i izjavljena od neovlaštenog lica ili ako je prvostepenim rješenjem stvar

pogresno rješena.

2. Rad prvostepenog organa po žalbi

Žalba se izjavljuje drugostepenom organu jer on o njoj odlućuje. Žalba se šalje poštom organu

koji je donio prvostepeno rješenje. Žalba je dopuštena protiv svih prvostepenih rješenja, osim ako

zakon iskljućuje pravo na žalbu. Žalba je blagovremena pod uslovom da je izjavljena u roku od

15 dana. Žalba je izjavljena od ovlaštenog lica, ako ju je izjavilo lice u ćijem je interesu odlućeno

u rješenju, zatim ako je izjavljuje javni tužilac,, neki drugi državni organ kao i svjedok, vještak ili

tumać. Ako prvostepeni organ utvrdi da je žalba nedopuštena, neblagovremena ili izjavljena od

neovlaštenog lica on će je odbaciti. Žalba je najćešće dopuštena. Odbacivanje žalbe se vrsi

zaključkom.

Prvostepeni organ ima slijedeće mogućnosti:

da upravnu stvar drugaćije riješi, ćime pobijeno rješenje zamjenjuje novim,

da upotpuni postupak, ako utvrdi da je do tada sprovedenom postupku bilo manjkavosti

pa je on bio nepotpun,

da omoguci stranci izjašnavanje o ćinjenicama i okolnostima o kojima nije bila u

mogućnosti da se izjasni, a rješenje je donijeto po skraćenom postupku i

da u roku od 15 dana prijema žalbe istu dostavi organu koji je nadležan da o njoj

odlućuje.

,,Najvažnija odlika koju prvostepeni organ može da donese je da zamjeni svoje prvobitno rješenje

i upravnu stvar drugaćije rješi, jer je uvidio svoje propuste i ocjenio da je žalba osnovana. Ali,

17

prvostepeni organ najćešće ispravlja procesne greške koje je ućinio u postupku, pri ćemu neke

greške može da otkloni samo ako to zahtijeva stranka, kao što je slućaj sa rješenjem koje je

donijeto bez sprovedenog posebnog ispitanog postupka ili po skraćenom postupku.” 6 Ako

prvostepeni organ ne dostavi spise predmeta drugostepenom organu u zakonskom roku,

drugostepeni će od njega zahtjevati da dostavi spise u roku koji on odredi. Ako ih ne dostavi,

drugostepeni organ rješava upravnu stvar sam, bez spisa predmeta.

Član 224.

(1) Prvostepeni organ ispituje da li je žalba dopuštena, blagovremena i izjavljena od

ovlašćenog lica.

(2) Nedopuštenu, neblagovremenu ili od neovlašćenog lica izjavljenu žalbu prvostepeni organ

odbaciće svojim zaključkom.

(3) Blagovremenost žalbe koja je predata ili poslata neposredno drugostepenom organu,

prvostepeni organ cjeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostepenom organu.

(4) Protiv zaključka kojim je žalba odbačena na osnovu stava 2. ovog člana stranka ima pravo

na posebnu žalbu. Ako organ koji odlučuje po žalbi nađe da je žalba opravdana, odlučiće

ujedno i po žalbi koja je bila odbačena.

Član 225.

(1) Ako organ koji je donio prvostepeno rješenje nađe da je žalba osnovana, a nije potrebno

sprovoditi nov posebni ispitni postupak, može stvar rješiti drukčije i novim rješenjem

zamjeniti rješenje koje se žalbom pobija.

6 Isto , str. 436.

17

(2) Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe.

Član 226.

(1) Ako organ koji je donio prvostepeno rješenje nađe povodom žalbe da je sprovedeni

postupak bio nepotpun, a da je to moglo biti od uticaja na rješavanje upravne stvari, on može

postupak dopuniti saglasno odredbama ovog zakona.

(2) Organ koji je donio prvostepeno rešenje dopuniće postupak i onda kad žalilac iznese u

žalbi činjenice i dokaze koji bi mogli biti od uticaja za drukčije rješenje upravne stvari, ako je

žaliocu morala biti data mogućnost da učestvuje u postupku koji je prethodio donošenju

rješenja, a ta mu mogućnost nije bila data, ili mu je bila data a on je propustio da je koristi, ali

je u žalbi opravdao to propuštanje.

(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio prvostepeno rešenje može u

granicama zahtjeva stranke upravnu stvar rješiti drukčije i novim rješenjem zamjeniti rješenje

koje se žalbom pobija.

(4) Protiv novog rješenja stranka ima pravo na žalbu.

Član 227.

Kad je rješenje doneseno bez prethodno sprovedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio

obavezan, ili kad je doneseno po članu 131. stav 1. tačka 1, 2. ili 3. ovog zakona, ali stranci

nije bila data mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za

donošenje rješenja, a stranka u žalbi traži da se posebni ispitni postupak sprovede, odnosno da

joj se pruži mogućnost da se izjasni o tim činjenicama i okolnostima, prvostepeni organ je

dužan da sprovede taj postupak. Po sprovođenju postupka, prvostepeni organ može uvažiti

17

zahtjev iz žalbe i donjeti novo rješenje.

Član 228.

(1) Kad organ koji je donio prvostepeno rešenje nađe da je podneta žalba dopuštena,

blagovremena i izjavljena od ovlaštenog lica, a nije novim rješenjem zamenjenio rješenje koje

se žalbom pobija, dužan je, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema

žalbe, dostaviti žalbu organu nadležnom za rješavanje po žalbi.

(2) Uz žalbu iz stava 1. ovog člana prvostepeni organ je dužan da priloži sve spise koji se

odnose na predmet.

(3) Ako prvostepeni organ ne dostavi spise predmeta drugostepenom organu u roku iz stava 1.

ovog člana, drugostepeni organ zatražiće od prvostepenog organa da mu dostavi spise

predmeta i odrediće mu rok za to. Ako prvostepeni organ ne dostavi spise predmeta u

ostavljenom roku, drugostepeni organ može rješiti upravnu stvar i bez spisa predmeta.

2.1. Rješavanje drugostepenog organa po žalbi

Postoje dvije faze. U prvoj drugostepeni organ utvrđuje da li je žalba dopuštena, blagovremena i

izjavljena od ovlaštenog lica, a u drugoj pristupa meritornom rješavanju upravne stvari povodom

koje je podnijeta žalba.

Drugostepeni organ ima tri mogućnosti:

da odbije zalbu, kao neosnovanu

da u cjelini ili delimićno, poništi rješenje prvostepenog organa i

17

da izmjeni rješenje prvostepenog organa.

2.2. Odbijanje žalbe

Kad drugostepeni organ dobije žalbu, i ispita zakonitost, pa utvrdi da nije došlo do povrede

materijalno-pravne i procesno pravne prirode, on će odbiti žalbu što znaći da na snazi ostaje

prvostepeno rješenje. Žalba će biti odbijena ukoliko se utvrdi da je rješenje zasnovano na

pravnim propisima, da je sprovedeno pravilno ili da je njemu bilo nedostatka, koji nisu mogli

bitno da utiću na rješenje glavne upravne stvari.

2.3. Poništavanje rješenja

U postupku rješavanja po žalbi na prvostepeno rješenje, drugostepeni organ može to da rješenje

da poništi u cjelini ili djelimićno. Rješenje može da se poništi iz formalno-pravnih i materijalno-

pravnih razloga. Ako se utvrdi da su ćinjenice pogrešno ili nepotpuno utvrđene, da su ućinjene

procesno-pravne greške, da je depoziv rješenja nejasan onda će se to rješenje poništiti iz

formalno-pravnih razloga. U ovim situacijama drugostepeni organ može sam da odkloni

nedostatke ili preko prvostepenog organa, pa će poslije dopune postupka odlućiti o žalbi. Moze I

da se vrati prvostepenom organu na ponovno odlućivanje, ovaj organ mora donjeti novo rješenje

u roku od 30 dana.

2.4. Izmjena rješenja

Postoje tri slućaja kada se prvostepeno rješenje moze izmjeniti:

ako je prvostepeno rješenje pravilno u pogledu ćinjeničnog stanja, ali nije celishodno, jer

se postavljeni cilj, zbog koga se rješenje donosi, mogao postići povoljno za stranku,

17

ako utvrdi da postoje razlozi u korist žalioca, bez obzira što ih on nije postavio u žalbi i da

su oni bili prisutni u prvostepenom postupku, a da se njime nije vrijeđalo prevoshodno

drugog lica,

ako postoje razlozi za izmjenu rješenja na štetu žalioca

3. Žalba kad prvostepeno rješenje nije donijeto

Ako prvostepeni organ ne donese rješenje u zakonskim rokovima, stranka ima pravo da podnese

žalbu drugostepenom organu Razlozi zbog nedonošenja rješenja u zakonskom roku mogu biti

opravdani i neopravdani. Ukoliko drugostepeni organ utvrdi da je razlog opravdan, odrediće

prvostepenom organu novi rok od mjesec dana u kome ovaj mora da donese rešenje. Ako se

međutim utvrdi da je razlog neopravdan, drugostepeni organ će zahtjevati da mu dostavi cijeli

predmet i kad ga primi procjenjuje da li upravna stvar može da se rješi meritorno.

Ako drugostepeni organ ocjeni da može sam da rješi upravnu stvar, donosi rješenje odmah. Ako

ocjeni da nije moguće, na osnovu dostavljenih spisa predmeta, da odmah odlući, onda sprovoditi

poseban postupak i nakon toga donosi rješenje.

Član 236.

(1) Ako je žalbu izjavila stranka zato što prvostepeni organ nije donio rešenje u propisanom

roku (član 208. stav 2), drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ saopšti razloge

zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. Ako nađe da rješenje nije doneseno u roku iz

opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odrediće prvostepenom organu rok za donošenje

rješenja, koji ne može biti duži od jednog meseca. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije

doneseno u roku nisu opravdani, drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ dostavi

spise predmeta.

(2) Ako drugostepeni organ može rješiti upravnu stvar prema spisima predmeta, donijeće svoje

17

rješenje, a ako ne može, sam će sprovesti postupak i svojim rješenjem riješiti upravnu stvar.

Izuzetno, ako drugostepeni organ nađe da će postupak brže i ekonomičnije sprovesti

prvostepeni organ, naložiće da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom

roku, poslije čega će sam rješiti upravnu stvar. Takvo rješenje je konačno.

17

3.1. Rok za donošenje rješenja po žalbi

,,Drugostepeno rješenje, kao rješenje po žalbi prvostepenog organa, mora se dostaviti stranci

najkasnije u roku od dva mjeseca od momenta predaje žalbe.

Posebnim propisima je moguće odrediti i kraći rok za donošenja rješenja po žalbi.”7

Član 237.

(1) Rješenje po žalbi mora se donjeti i dostaviti stranci što prije, a najkraće u roku od dva

mjeseca od dana predaje žalbe, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok.

(2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se zaključkom, protiv koga

nije dopuštena žalba. Protiv tog zaključka može se neposredno pokrenuti upravni spor pred

nadležnim sudom.

3.2. Dostavljanje drugostepenog rješenja

Drugostepeni organ ne dostavlja svoje rješenje direktno stranci, već prvostepenom organu koji ga

urućuje stranci najkasnije u roku od 8 dana od prijema rješenja. Nije nezakonito ni da

drugostepeni organ dostavi rješenje direktno stranci.

Član 238.

7 Isto , str , 440.

17

Organ koji je donio drugostepeno rješenje šalje, po pravilu, svoje rješenje, sa spisima

predmeta, prvostepenom organu, koji je dužan da ga dostavi strankama u roku od osam dana

od dana prijema spisa.

Zaključak

Kada, na zavrsetku prvostepenog upravnog postupka, bude donJeto upravno rJeŠenje, otvara se

redovna procesna mogućnost njegovog preispitivanja, u drugostepenom upravnom postupku.

Dolazi do izražaja naćelo dvostepenosti. Drugostepeni upravni postupak biva zapoćet i vođen na

temelju izjavljene žalbe na prvostepeno rješenje. Pravo na žalbu ima stranka, javni tužilac, javni

pravobranilac, i drugi državni organi kada je povređen javni interes u korist pojedinca ili pravnog

lica. Rok za žalbu je 15 dana, osim ako zakonom nije drugaćije određeno. Upravni postupak se

vodi radi ostvarivanja i zaštite javnih i pojedinaćnih interesa, u izvršenju i granicama objektivnog

prava. Upravni postupak je jednostranački postupak, imamo jednu stranku i organ uprave.

17

Literatura

Đelmo, Z., (2008). Upravno procesno pravo, Sarajevo: Fakultet za javnu upravu

Ilić, M., (2006). Upravno pravo, Niš: BCLS

Petrović, M., (2006). Upravno pravo, Niš

Internet