Z A K O N

O PROSTORNOM UREENJU1

DIO PRVI OPE ODREDBE

lanak 1.

(Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom o prostornom ureenju (u daljnjem tekstu: Zakon) ureuju se: naela za plansko ureenje prostora i organizacija sustava prostornoga ureenja, dokumenti prostornoga ureenja, njihov sadraj te nain izradbe i donoenja, provedba dokumenata prostornoga ureenja, nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i kaznene odredbe. (2) Prostornim ureenjem Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Kanton), u smislu ovoga Zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje te zatita i upravljanje prostorom Kantona kao osobito vrijednim i ogranienim dobrom.

lanak 2.

(Definicija pojmova koritenih u Zakonu) U smislu ovoga Zakona, izrazi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje: a) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje odnosno na povrini tla i vode te iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni utjecaji ljudske djelatnosti.

b) Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti.

c) Prostorno ureenje planirani je razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju. d) Plansko prostorno ureenje podrazumijeva koritenje i zatitu prostora te upravljanje prostorom s ciljem odrivoga razvoja na temelju cjelovitoga pristupa u planiranju prostora.

e) Odrivi razvoj osiguranje je takvog koritenja prostora, koji, uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja prirodnih dobara te zatitu kulturnog-povijesnoga naslijea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih narataja, bez ugroavanja jednakih mogunosti za zadovoljavanje potreba buduih narataja. f) Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti kojom se, na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja posebnosti prostora, zahtjeva zatite prostora i ouvanja kvalitete okolice, odreuju namjene prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu obnovu izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. g) Naselje je nastanjen, izgraen prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenoga mjesta. h) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, u pravilu, obuhvaa jedno ili vie naselja, s podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog, mjeovitog i seoskog karaktera. i) Grad je sjedite opine koje predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnika, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika odnosno u ijem uem urbanom podruju ivi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedite Kantona takoer je grad i ako ne zadovoljava uvjet iz ove toke. j) Opina je jedinica lokalne samouprave koja je, na temelju zadovoljavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivrednom djelatnosti. l) Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno zemljite u gradskim, mjeovitim i seoskim naseljima koje je prostornim i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju graevina i druge zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovoga Zakona.

lj) Ureeno graevinsko zemljite jest zemljite na kojemu su obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljita prema planskim dokumentima i programu ureenja graevinskoga zemljita. m) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u

objekt te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe s tekoama u kretanju. n) Stambeni objekt graevina je stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli. nj) Stambeno-poslovni objekt graevina je stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli. o) Izvoenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na povrini tla te ispod i iznad povrine tla kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uvjeti koritenja prostora, kao to su: nivelacija terena, pozajmite zemljanoga materijala, deponija inertnoga materijala, obrambeni nasipi i sl.

p) Graevinska parcela zemljite je na kojemu se nalazi graevina i ureene povrine koje slue toj graevini, ili zemljite na kojem je predviena gradnja graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj graevini koje ima pristup prometnici sukladno uvjetima iz planske dokumentacije.

r) Regulacijska crta planska je crta definirana grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom kojom se utvruju pojedinane graevinske parcele ili koja odvaja zemljite planirano za javne povrine od zemljita planiranog za druge namjene. s) Graevinska crta planska je crta koja se utvruje grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom i oznaava crtu prema kojoj se gradi odnosno iskoluje graevina, ili crta koju graevina ili gabarit graevine ne smije prei. ) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili zrani prostori, koji su definirani planskim dokumentima ili na temelju planskih dokumenata numeriki i grafiki i namijenjeni su za zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost i funkciju graevina, povrina ili prostora, sukladno odredbama zakona i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona. t) Javne povrine sve su povrine ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovske i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.)

1 Zakon je objavljen u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna, broj 11/14 od 1. listopada 2014.

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten TextMinistarstvo prostornog ureenja, graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova KSB

KorisnikTypewritten Text

KorisnikTypewritten Text

u) Zelene i rekreacijske povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (park-ume, parkove, drvorede, skverove, travnjake, zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone odnosno pojaseve, kojima se sprjeava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacijske i zatitne namjene; zelene povrine stambenih odnosno urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja, botanike i zooloke vrtove i sl.); povrine za rekreaciju i masovni port na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, portske terene, kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim-staze i sl.); te zelene povrine uz obale rijeka i jezera. v) Javni interes kvalifikacija je kojom se neko ope dobro u formi prirodne ili stvorene supstancije ili kao nematerijalna kategorija obiljeava radi davanja posebnoga statusa koji omoguuje pristup, uporabu i konzumiranje svim pripadnicima zajednice na njihovu dobrobit.

DIO DRUGI SUSTAV PLANIRANJA I UREENJA PROSTORA

POGLAVLJE I. TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA

lanak 3.

(Naela prostornog planiranja) (1) Plansko prostorno ureenje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva gospodarenje, zatitu i upravljanje prostorom na naelima odriva razvitka, a na temelju cjelovitoga pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u planiranju prostora obuhvaa poglavito: istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti razvitka na prostoru Kantona, zatitne mjere i nain upravljanja prostorom, izradbu dokumenata prostornoga ureenja, provedbu i praenje provedbe dokumenata prostornoga ureenja.

lanak 4.

(Naela planskog prostornog ureenja) Plansko prostorno ureenje Kantona temelji se na naelima: ravnomjernog, gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti, odrivoga razvitka te racionalnoga koritenja i zatite prostora, zatite integralnih vrijednosti prostora te zatite i unapreenja stanja okolia, zatite graditeljskoga naslijea i vrijednih dijelova prirode, usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton, usklaivanja prostornoga ureenja opina meusobno s prostornim ureenjem Kantona te naelu planiranja i koritenja zemljita na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), javnosti i slobodnoga pristupa podatcima i dokumentima

vanim za prostorno ureenje sukladno ovom Zakonu i drugim posebnim propisima, uspostave sustava informacija o prostoru vanom za Kanton u svrhu planiranja, uporabe i zatite prostora Kantona.

lanak 5.

(Plansko ureenje prostora) Plansko ureenje prostora obuhvaa gradnju i ureivanje naselja i okolnoga prostora, uporabu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa te obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno dokumentima prostornoga ureenjima i drugim propisanim uvjetima iz ovoga Zakona.

POGLAVLJE II. UREENJE PROSTORA

lanak 6.

(Povrine planskoga ureenja prostora) (1) U svrhu planskoga ureenja prostora utvruju se: a) graevinsko zemljite; b) poljoprivredno zemljite; c) umsko zemljite; d) vodne povrine; e) zatiena zelena i rekreacijska podruja; f) infrastrukturni sustavi;

g) eksploatacijska polja;

h) rezervirane povrine. (2) Povrine iz stavka (1) ovoga lanka utvruju se na temelju ovoga Zakona, posebnih zakona i planova prostornoga ureenja Kantona. (3) Planska izgradnja na povrinama iz stavka (1) ovoga lanka podrazumijeva plansko ureenje i izgradnju iznad i ispod navedenih povrina.

lanak 7.

(Gradnja naselja i graevina) Naselja i graevine mogu se graditi samo na graevinskom zemljitu na temelju detaljnih ili razvojnih dokumenata prostornoga ureenja sukladno odredbama ovoga Zakona.

lanak 8.

(Reimi gradnje) Intenzitet i karakter gradnje na pojedinim podrujima odreuje se prema utvrenom javnom interesu, potrebama i mogunostima korisnika i drugim lokalnim ogranienjima, kroz izradu planskih dokumenata kojim se odreuju sljedei reimi gradnje:

a) Reim gradnje prvoga stupnja za ue urbano podruje na kojemu se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na dijelovima podruja sa zatienim kulturno-povijesnim i prirodnim naslijeem, turistikim naseljima, portskim, rekreacijskim, zdravstvenim i gospodarskim zonama na kojima se planira gradnja; uvjeti za odobravanje gradnje donose se na

temelju provedbenog (detaljnog) plana zoning-plana, regulacijskoga plana odnosno urbanistikog projekta izraenog na temelju regulacijskoga plana i odluka o provedbi navedenih planova. Za ue urbano podruje koje je ve izgraeno, na kojemu predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji opseg izgradnje, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju urbanistikoga projekta izraenog na temelju projektnog programa bez prethodno donesenog regulacijskoga plana i odluke o provedbi plana. b) Reim gradnje drugoga stupnja za urbano podruje za koje je obvezno donoenje urbanistikoga plana, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju urbanistikoga plana i uvjeta utvrenih u odluci o provedbi plana i planova parcelacije. Za podruje na kojemu je razvojnim planskim dokumentom predvieno donoenje zoning-plana, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju zoning-plana i odluke o njegovoj provedbi.

c) Reim gradnje treega stupnja za urbana podruja ruralna naselja i graevinske zone u izvanurbanim podrujima, utvrenim prostornim planom, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju prostornoga plana i odluke o provedbi plana i plana parcelacije.

d) Reim zabrane gradnje na podrujima znaajnim za budui razvoj, izgradnju infrastrukturnih sustava, ureenje voda te zatitu prirodnoga i graditeljskoga naslijea i na podrujima za koja je u postupku izrada provedbenoga plana. Na tim podrujima ne doputa se nikakva izgradnja graevina i ureaja, izuzimajui tekue odravanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta, konzerviranje graevina, a samo iznimno, podizanje novih graevina i ureaja koji slue neophodnom odravanju postojeega dijela naselja (instalacija, neophodnih javnih graevina, graevina za opskrbu i sl.) na temelju odluke o reimu zabrane gradnje.

lanak 9.

(Urbano i ue urbano podruje) (1) Radi usmjeravanja gradnje propisanom planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanistikim planom utvruje se urbano i ue urbano podruje. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno meusobno povezanu cjelinu, a koja, na temelju planskih pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvaa izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu te povrine za posebnu namjenu, zelene povrine, kao i povrine rezervirane za budui razvoj. Urbano podruje moe obuhvatiti, osim graevinskog, i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uvjeta gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvaa dio naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima gradnje, posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanistike suglasnosti, odobrenja za gradnju i sl.

lanak 10.

(Naselje i naseljeno mjesto)

(1) Naselje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva izgraen, nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenoga mjesta.

(2) Naseljeno mjesto, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaa jedno ili vie naselja s podrujem koje pripada tome naseljenom mjestu. (3) Naselja mogu imati karakter gradskoga ili seoskoga naselja.

(4) Radi usmjeravanja gradnje, odgovarajuim planom prostornoga ureenja za svako naselje, ili na nain propisan ovim Zakonom, utvruju se granice urbanoga podruja i graevinskoga zemljita. Osim graevinskoga zemljita, granicama urbanoga podruja mogu biti obuhvaena i druga zemljita. (5) Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje.

POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG UREENJA

lanak 11.

(Sustav prostornoga ureenja) (1) Djelotvornost prostornog planiranja i ureenja prostora Kantona osiguravaju Sabora Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Sabor Kantona) i Vlada Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) te opinsko vijee donoenjem dokumenata prostornoga ureenja i ostalih dokumenata odreenih ovim Zakonom. (2) Strunu utemeljenost dokumenata iz stavka (1) ovoga lanka osigurava mjerodavno Ministarstvo prostornog ureenja, gradnje, zatite okolia, povratka i stambenih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), opinske slube za poslove prostornoga ureenja, kao i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zatitu kulturno-povijesnog naslijea (u daljnjem tekstu: Kantonalni zavod), osnovan za obavljanje strunih poslova prostornoga ureenja, te pravne osobe registrirane za izradbu tih dokumenata.

lanak 12.

(Obavljanje strunih poslova prostornog ureenja)

(1) Strune poslove izradbe dokumenata prostornog ureenja za Kanton osigurava Vlada Kantona preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnoga natjeaja, osim ako je nositelj izradbe dokumenta tijelo kojemu su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izradbe dokumenata prostornoga ureenja. (2) Strune poslove izradbe dokumenata prostornog ureenja za opinu osigurava opinski naelnik, preko pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnoga natjeaja, osim ako je nositelj izradbe dokumenta tijelo kojemu su, odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izradbe dokumenata prostornoga ureenja.

lanak 13.

(Obavljanje strunih poslova prostornog ureenja) (1) Strune poslove prostornog planiranja, izradbe dokumenata prostornoga ureenja i strunih podloga za njihovu izradbu mogu obavljati pravne osobe registrirane za tu djelatnost.

(2) Pravne osobe iz stavka (1) ovoga lanka upisuju se u sudski registar sukladno vaeim propisima.

lanak 14.

(Struni ispit) Inenjeri raznih specijalnosti koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja moraju imati poloen struni ispit na nain i pod uvjetima propisanim vaeim propisima o polaganju strunoga ispita iz struke.

POGLAVLJE IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA

lanak 15. (Dokumenti prostornog ureenja)

(1) Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovito organiziranje, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Kantona. (2) Dokumente prostornog ureenja ine: a) program mjera i aktivnosti za izradbu prostorno-planske dokumentacije;

b) prostorno-planska dokumentacija.

lanak 16.

(Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno-planska dokumentacija Kantona jest:

a) razvojni planovi prostornog ureenja: 1) prostorni plan Kantona,

2) prostorni plan opine, 3) prostorni plan dviju ili vie opina, 4) prostorni plan podruja s posebnim obiljejem, 5) urbanistiki plan sjedita Kantona, 6) urbanistiki plan sjedita opine; b) detaljni planovi prostornog ureenja: 1) zoning-plan,

2) regulacijski plan,

3) urbanistiki projekt; c) ostali planovi prostornog ureenja: 1) plan parcelacije.

lanak 17.

(Obvezni dokumenti prostornog ureenja) Obvezno je donoenje sljedeih dokumenata prostornog ureenja: a) program mjera i aktivnosti za izradbu prostorno-planske dokumentacije;

b) prostorni plan Kantona, za podruje Kantona; c) prostorni plan opina, za podruja opina; d) prostorni plan podruja s posebnim obiljejima, za podruja znaajna za Kanton; e) urbanistiki plan, za naselja u koja je smjeteno sjedite Kantona, za opinska sjedita, za naselja posebno vana za Kanton i za naselja ija je izgradnja predviena dokumentom prostornoga ureenja ireg podruja; f) detaljni planovi (zoning-plan, regulacijski plan i urbanistiki projekt), za podruja Kantona na kojima predstoji pojaana izgradnja i ureivanje prostora.

lanak 18.

(Izvjee o stanju prostora u Kantonu) (1) Kantonalna tijela uprave i opinske slube mjerodavni za poslove prostornoga ureenja vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru te za izradbu i praenje provedbe dokumenata prostornoga ureenja. (2) Na temelju izvjea subjekata iz stavka (1) ovoga lanka, Ministarstvo sastavlja etverogodinje izvjee o stanju na prostoru Kantona (u daljnjem tekstu: etverogodinje izvjee). etverogodinje izvjee sadri analizu provedbe dokumenata prostornoga ureenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zatitu vrijednosti prostora i okolia te druge elemente vane za prostor Kantona.

(3) Na temelju etverogodinjih izvjea, Sabor Kantona donosi novi program mjera prostornoga ureenja Kantona za idue etverogodinje razdoblje.

lanak 19.

(Program mjera prostornog ureenja Kantona) (1) Sabor Kantona, na temelju etverogodinjeg izvjea, donosi etverogodinji program mjera za unapreenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: program mjera).

(2) Program mjera sadri ocjenu potrebe izrade novih odnosno izmjene i dopune postojeih dokumenata prostornoga ureenja, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradbu te druge mjere vane za izradbu i donoenje tih dokumenata.

(3) Programom mjera moe se utvrditi potreba ureenja zemljita vanog za Kanton, financiranje njegova ureenja te rok u kojemu je odreeno zemljite potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera, ovisno o posebnim obiljejima prostora za koji se donosi, utvruju se i druge mjere za provedbu politike ureenja prostora i dokumenata prostornoga ureenja. (5) etverogodinje izvjee i program mjera objavljuju se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna.

Odjeljak A. Razvojni planovi prostornog ureenja

lanak 20.

(Prostorni plan Kantona)

(1) Prostornim planom Kantona usklauju se, preuzimaju i razrauju planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na razini Federacije, koja se odnose na prostor Kantona i koja su utvrena kao federalna mjerodavnost u toj oblasti. (2) Uz potpuno uvaavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Kantona utvruje temeljna naela prostornoga ureenja, ciljeve prostornoga razvitka te organiziranje, zatitu, uporabu i namjenu prostora, a osobito: temeljnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko i graevinsko zemljite te vodene povrine); iskoritavanje mineralnih sirovina; sustav naselja i urbana podruja vana za Kanton; graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture znaajne za Federaciju i Kanton, sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivrednu, prometnu, energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu); drutvenu superstrukturu vanu za Federaciju i Kanton (zdravstvo, kolstvo, znanost, kulturu, port, upravu, turizam, bankarstvo, usluge, opskrbu i dr.); mjere zatite okolia, s razmjetajem graevina i postrojenja koji mogu znaajnije ugroziti okoli; zatitu graditeljskoga i prirodnoga naslijea; mjere zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja; obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan opine, podruja s posebnim obiljejima, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu prostornog plana u kratkoronom razdoblju i odluka o provedbi prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana, sukladno lancima 18. i 19. ovoga Zakona.

lanak 21.

(Prihvaanje prostornog plana Kantona) (1) Prostorni plan iz lanka 20. ovoga Zakona dugoroni je plan, donosi ga Sabor Kantona za razdoblje od 20 godina, nakon pribavljenog miljenja, Federalnoga ministarstva prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), o usklaenosti toga plana s vaeom prostornom planskom dokumentacijom iz planiranja i koritenja zemljita na razini Federacije. (2) O nacrtu prostornog plana Kantona iz stavka (1) ovoga lanka provodi se javna rasprava sukladno lanku 41. ovoga Zakona.

(3) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga plana Kantona osiguravaju se u Proraunu Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Prorauna Kantona). (4) Prostorni plan Kantona javni je dokument i objavljuje se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna.

lanak 22.

(Prostorni plan opine) (1) Prostorni plan opine preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona te programa mjera i aktivnosti, uz uvaavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzanih vrijednosti odnosnoga prostora opine. (2) Prostornim planom opine posebno se utvruje temeljna namjena prostora, definiraju se granice naselja i urbanih prostora, graevine i koridori vani za Federaciju, Kanton i opinu, sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura), federalna, kantonalna i druga superstruktura vana za opinu (zdravstvo, kolstvo, znanost, kultura, port, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), te se utvruju: mjere zatite okolia, s razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli; mjere zatite graditeljskoga i prirodnoga naslijea; mjere zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja; iskoritavanje mineralnih sirovina; obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine (podruja s posebnim obiljejima, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu plana u kratkoronom razdoblju i odluka o provedbi prostornoga plana opine sastavni su dijelovi plana.

(4) Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente vane za opinu, a na temelju odluke o provedbi prostornoga plana opine.

lanak 23.

(Prihvaanje prostornoga plana opine)

(1) Prostorni plan opine dugoroni je plan. Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za razdoblje od 20 godina. Prije donoenja prostornog plana opine, opina je duna pribaviti suglasnost Ministarstva, o usklaenosti plana s vaeim planskim dokumentima Kantona, programom mjera te odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa koji ureuju oblasti vane za prostorno ureenje (poljoprivredu, umarstvo, vodoprivredu, promet i komunikacije, energiju te prirodno, kulturno i povijesno naslijee i dr.). (2) Suglasnost iz stavka (1) ovoga lanka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog miljenja Kantonalnoga zavoda.

(3) O nacrtu prostornoga plana opine iz stavka (1) ovoga lanka provodi se javna rasprava sukladno lanku 41. ovoga Zakona.

(4) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga plana iz stavka (1) ovoga lanka osiguravaju se u opinskom proraunu. (5) Prostorni plan iz stavka (1) ovoga lanka javni je dokument i objavljuje se u slubenom glasilu opine.

lanak 24.

(Prostorni plan podruja s posebnim obiljejima) (1) Prostorni plan podruja s posebnim obiljejima donosi se za podruje vano za Kanton ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Kantona.

(2) Za podruja s posebnim obiljejima utvruje se posebni reim ouvanja i koritenja zatienih prirodnih dobara, povijesnih i ambijentalnih cjelina, izvorita vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorita, uma, poljoprivrednoga zemljita te rekreacijskih podruja i toplica. (3) Prostornim planom iz stavka (1) ovoga lanka utvruje se, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna, povijesna, ambijentalna, gospodarska i druga obiljeja, osnovna organiziranost prostora, mjere uporabe, ureenja i zatite toga podruja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapreenje i zatitu okolia te, po potrebi, odreuje se obveza izrade detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar prostornoga plana podruja s posebnim obiljejima.

lanak 25. (Donoenje prostornoga plana prostora s posebnim obiljejima

na kantonalnoj razini) (1) Prostorni plan prostora s posebnim obiljejima vanog za Kanton donosi Sabor Kantona. (2) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga plana iz stavka (1) ovoga lanka osiguravaju se u Proraunu Kantona. (3) Prostorni plan iz stavka (1) ovoga lanka objavljuje se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna.

lanak 26.

(Donoenje prostornoga plana prostora s posebnim obiljejima na opinskoj razini)

(1) Prostorni plan podruja s posebnim obiljejima vanog za opinu donosi se ako se ta obveza utvrdi prostornim planom opine. (2) Prostorni plan iz stavka (1) ovoga lanka utvruje se za podruja kao i prostorni plan podruja s posebnim obiljejima vanog za Kanton [stavak (2) lanka 24. ovoga Zakona], a donosi se i objavljuje u proceduri kao i prostorni plan opine (lanak 22. ovoga Zakona).

lanak 27. (Urbanistiki plan)

(1) Urbanistiki planovi donose se za podruja definirana alinejama 5. i 6. toke a) lanka 16. ovoga Zakona. (2) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju i prostorno definiraju planska opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona odnosno opine, a osobito: temeljno organiziranje prostora; koritenje i namjena povrina, s prijedlogom prvenstva njihova ureenja (granice graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita); namjena povrina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, porta i turizma te za posebne namjene; zatita graditeljskoga i prirodnoga naslijea; mjere za unapreenje i zatitu okolia; mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja; mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; zatitne zone; zone obnove i sanacije; prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura; te drugi elementi znaajni za podruje za koje se donosi urbanistiki plan. (3) Urbanistikim planom utvruje se obveza izrade detaljnih planova ureenja prostora za ue urbano podruje unutar prostornoga obuhvata toga plana.

lanak 28.

(Donoenje urbanistikoga plana) (1) Granice podruja za koje se izrauju urbanistiki planovi utvruju se prostornim planovima opina, osim urbanistikoga plana sjedita Kantona kada se granice podruja utvruju prostornim planom Kantona. (2) Urbanistike planove iz stavka (1) ovoga lanka donosi opinsko vijee, nakon pribavljene suglasnosti Ministarstva, o usklaenosti s prostornim planom Kantona. (3) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe urbanistikih planova osiguravaju se iz opinskoga prorauna, osim za urbanistiki plan sjedita Kantona, za koji se sredstva osiguravaju u Proraunu Kantona. (4) Urbanistiki plan objavljuje se u slubenom glasilu mjerodavnoga tijela koje donosi dokument.

Odjeljak B. Detaljni planski dokumenti

lanak 29. (Zoning-plan)

(1) Zoning-plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji se donosi za podruja za koja su doneseni urbanistiki planovi koji su i temelj za njegovu izradbu i za ostala urbana podruja opine, ako je ta obveza utvrena prostornim planom opine. Granice podruja za koje se izrauje zoning-plan definiraju se prostornim planom opine. (2) Zoning-plan definira namjene pojedinih povrina i propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. Tim planom odreuju se lokacijski i urbanistiko-tehniki uvjeti kroz doputene granice odgovarajuih parametara urbanistikoga standarda, to slui za pripremu glavnog projekta i pribavljanje odobrenja za gradnju. (3) Zoning-plan mora sadravati: a) definicije pojedinih termina;

b) zoning-kartu (s granicama zona odreene namjene i graevinskim parcelama unutra tih zona); c) slubenu kartu (oznaeni javni objekti i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava s ukljuenim zatitnim zonama ili pojasevima);

d) listu naina koritenja zemljita namjena, s popisom zona u kojima je svaka od tih namjena doputena ili uvjetno doputena; e) urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu (doputena gustoa naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definirani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele, maksimalna visina/katnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost rubova objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima,

potreban broj parkiralinog prostora, uvjeti ureenja vanjskih povrina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zatite okolice (buka, vibracije, ispuni plinovi, reimi rada, skladitenje otpadnog materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u ovisnosti o specifinosti zone); f) jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za uvjetno doputene namjene u mjerodavnim tijelima opine; g) jasno oznaena podruja za koja se mora uraditi urbanistiki projekt ili raspisati natjeaj radi to kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroitim znaenjem (zone specijalne namjene); h) jasno definirane procedure i razloge kriterije zbog kojih se moe odobriti proces izmjene zoning-plana; i) jasno definirane zabrane i ogranienja namjena na poplavnom podruju, sukladno Zakonu o vodama; j) ekonomsku valorizaciju plana.

(4) Lista doputenih i uvjetno doputenih namjena u svim definiranim zonama zoning-plana mora ukljuiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe stanovnika urbanoga podruja opine. (5) Zona odreene namjene ne moe se formirati na jednoj graevinskoj parceli. (6) Uvjetno doputene namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno doputena namjena ne ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite. (7) Postojee graevine legalno izgraene prije prihvaanja zoning-plana nastavljaju se koristiti i nakon prihvaanja plana, ak i ako njihova namjena nije sukladna zoning-planu. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivat e se odredbe zoning-plana.

lanak 30. (Regulacijski plan)

(1) Regulacijski plan donosi se za podruja na kojima se oekuje pojaana izgradnja ili ureenje prostora ije su granice utvrene prostornim ili urbanistikim planom koji je i temelj za njegovu izradbu. (2) Regulacijskim planom utvruje se: a) detaljna namjena povrina; b) gustoa naseljenosti; c) koeficijent izgraenosti; d) nivelacijski podatci;

e) regulacijska i graevinska crta; f) ureenje prostora; g) nain opremanja zemljita komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom; h) uvjeti za gradnju i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru;

i) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih djelovanja;

j) mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; k) drugi elementi znaajni za podruje za koje se donosi regulacijski plan. (3) Obveza izradbe te sadraj, postupak i nain donoenja regulacijskoga plana utvruje se prostorno-planskim dokumentima irega podruja odnosno ovim Zakonom. (4) Sredstva potrebna za pripremu, izradbu i praenje regulacijskoga plana osiguravaju se u Proraunu Kantona ako je obveza njegova donoenja utvrena dokumentom prostornog ureenja irega podruja, koji donosi Kanton, ili ovim Zakonom odnosno u opinskom proraunu ako je to utvreno planom koji donosi opina ili opinskim propisom.

lanak 31. (Urbanistiki projekt)

(1) Urbanistiki projekt donosi se za podruja koja se izgrauju kao cjelina ili su ve djelomino izgraena. (2) Osnova za izradbu urbanistikoga projekta je regulacijski plan ako je planskim dokumentima ireg podruja predviena njegova izradba odnosno ako izradba regulacijskoga plana nije obvezna, urbanistiki plan (uz prethodnu izradbu projektnoga

programa) na uem urbanom podruju koje je ve izgraeno a na kojem predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji opseg izgradnje, a za koje nije donesen regulacijski plan.

(3) Urbanistikim projektom detaljno se daje urbanistiko-arhitektonsko rjeenje podruja za koje se projekt radi, nivelacijsko-regulacijski podatci, ureenje prirodne sredine, idejna rjeenja prometnica i komunalnih instalacija te idejni projekti planiranih objekata.

(4) Urbanistikim projektom utvruju se urbanistiko-tehniki uvjeti za izgradnju i ureenje prostora.

Odjeljak C. Ostali dokumenti prostornoga ureenja

lanak 32.

(Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrauje se za podruja na kojima je utvren reim gradnje II. i III. stupnja. (2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donoenje ili se kasni s izradbom detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost rjeavanja, plan parcelacije donosi se kao pomoni planski dokument namijenjen za definiranje pojedinanih graevinskih parcela, sukladno prostornom ili urbanistikom planu. (3) Plan parcelacije izrauje se na auriranim geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerila opinska sluba za upravu mjerodavna za geodetske poslove i katastar.

(4) Planom parcelacije utvruje se: veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama, regulacijske i graevinske crte i povrine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora da sadri: situacijski plan s regulacionim i graevinskim linijama, granicama parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima graevinskog zemljita sa oznakama katastarskih parcela i obraunom povrina, kao i planove saobraaja, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veliine i poloaj parcela definiraju se na osnovu odredaba urbanistikog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, u pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se obavlja graenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu omogui formiranje druge(-ih) graevinske(-ih) parcele(-a). (8) Plan parcelacije donosi opinsko vijee.

POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADBA I PRIHVAANJE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREENJA

lanak 33. (Izradba dokumenata prostornoga ureenja)

Nositelj izradbe dokumenta prostornoga ureenja duan je izraditi dokument prostornoga ureenja sukladno Zakonu, propisima donesenim na temelju Zakona, Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornoga ureenja (u daljnjem tekstu: Jedinstvena metodologija) i odluci o pristupanju izradbi dokumenta te svim drugim relevantnim propisima i podatcima koji

su znaajni za podruje za koje se dokument izrauje.

lanak 34.

(Metodologija za izradu prostornog ureenja) Dokumenti prostornoga ureenja rade se prema Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja Federacije.

lanak 35.

(Odluka o pristupanju izradbi ili izmjeni

dokumenta prostornoga ureenja) (1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ureenja, Sabor Kantona odnosno opinsko vijee donosi odluku o pristupanju izradbi ili izmjeni dokumenta prostornoga ureenja. (2) Odluka iz stavka (1) ovoga lanka sadri sve initelje vane za izradbu odnosno izmjenu dokumenta prostornoga ureenja, a poglavito: a) vrstu dokumenta ijoj se izradbi odnosno izmjeni pristupa; b) granice podruja za koje se dokument izrauje/mijenja; c) smjernice za izradbu/izmjenu dokumenta;

d) rok za izradbu dokumenta;

e) osiguranje sredstava za izradbu odnosno izmjenu dokumenta;

f) odredbe o javnoj raspravi;

g) nositelje pripreme dokumenta;

h) nositelj izradbe dokumenta; i) druge elemente, ovisno o vrsti dokumenta i specifinosti podruja za koje se dokument radi. (3) Odlukom o pristupanju izradbi prostornoga plana podruja s posebnim obiljejima i detaljnoga plana prostornoga ureenja utvruje se i obvezan sadraj plana. (4) Donoenjem odluke o pristupanju izradbi detaljnoga plana prostornoga ureenja, tijelo mjerodavno za njegovo donoenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani gradnje na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrauje [toka d) stavka (1) lanka 8. ovoga Zakona]. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do donoenja detaljnoga plana ureenja, a najdulje tri godine od dana donoenja odluke o pristupanju izradbi detaljnoga plana.

(5) Izmjene i dopune dokumenta prostornoga ureenja obavljaju se prema postupku i na nain predvien za izradbu i donoenje toga dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradbi ili izmjeni dokumenta prostornoga ureenja znaajnog za Kanton objavljuje se u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna. (7) Odluka o pristupanju izradbi ili izmjeni dokumenta prostornoga ureenja opine objavljuje se u slubenom glasilu opine.

lanak 36.

(Odluka o donoenju dokumenta prostornoga ureenja) (1) Odlukom o donoenju dokumenta prostornoga ureenja utvruju se vrsta i sastavni dijelovi dokumenta te odredbe za njegovu provedbu u cjelini.

(2) Odluka iz stavka (1) ovoga lanka objavljuje se u slubenom glasilu mjerodavnoga tijela koje donosi dokument.

lanak 37.

(Nositelj pripreme plana) (1) Za izradbu dokumenta prostornoga ureenja imenuje se nositelj pripreme plana. (2) Nositelj pripreme plana za dokumente prostornoga ureenja je Ministarstvo odnosno opinska sluba. (3) Ako su za donoenje dokumenta prostornoga ureenja mjerodavna dva ili vie tijela, nositelja pripreme plana utvruju ta tijela sporazumom.

(4) Nositelj pripreme plana pokree inicijativu za izradbu planskoga dokumenta, na temelju svoga programa mjera prostornoga ureenja i programa rada. (5) Prema potrebi, opsegu i vrsti dokumenta, nositelj pripreme plana posebnom odlukom osniva savjet plana radi strunog praenja izradbe planskoga dokumenta u svim fazama rada, utvrivanja koncepta prostornoga ureenja te usuglaavanja stavova i interesa. Savjet plana ine istaknuti strunjaci iz oblasti prostornoga planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije, okolice i drugih relevantnih oblasti.

lanak 38.

(Obveze nositelja pripreme plana) (1) Nositelj pripreme plana prostornoga ureenja duan je tijekom izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva, staviti na raspolaganje nositelju izradbe plana svu raspoloivu dokumentaciju neophodnu za izradbu osnove plana, a poglavito:

a) dokumentaciju plana ireg podruja; b) vodoprivrednu osnovu Kantona i vodoprivredne osnove glavnog slivnog podruja; c) umskogospodarske osnove; d) strategiju zatite okolia; e) planove razvitka gospodarstva i poljoprivrede;

f) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nositelj pripreme plana duan je osigurati suradnju i usuglaavanje stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina;

b) s korisnicima prostora i sudionicima u njegovoj izgradnji i njegovu ureivanju; c) s tijelima uprave, gospodarskim drutvima i drugim pravnim osobama mjerodavnim za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea te zatitu okolia; d) s tijelima mjerodavnim za obranu;

e) s gospodarskom komorom i drugim pravnim osobama mjerodavnim za komunalne djelatnosti;

f) s tijelima unutarnjih poslova.

(3) Zainteresirane strane dune su, i snose za to odgovornost, u roku od 30 dana nakon dobivanja obavijesti o pristupanju izradbi plana dostaviti traene podatke, podloge i relevantne informacije te svoje prijedloge i sugestije za odreena planska rjeenja na cijelom podruju obuhvaenom planom. Vlasnici zemljita i objekata na njima duni su u istom roku dostaviti svoje prijedloge i sugestije za planska rjeenja koja se tiu njihove imovine. (4) Ako tijelo, organizacija ili druga pravna ili fizika osoba ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za odreena planska rjeenja na cijelom podruju obuhvaenom planom u roku od 30 dana od dana prijma obavijesti, smatrat e se da nema nikakvih posebnih zahtjeva.

(5) Nositelj pripreme plana duan je odmah proslijediti dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stavka (3) ovoga lanka nositelju izradbe planskoga dokumenta.

lanak 39.

(Nositelj izradbe plana)

(1) Izradba dokumenta prostornoga ureenja moe se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nositelj izradbe).

(2) Nositelja izradbe dokumenta prostornoga ureenja izabrat e se javnim natjeajem, a ako nositelj pripreme za izradbu dokumenta nije tijelo kojemu su povjereni poslovi izradbe dokumenta, odlukom o osnivanju.

lanak 40.

(Prostorni temelj,

prednacrt i nacrt planskoga dokumenta)

(1) Prostorni temelj prva je faza izradbe prostornoga plana koji razmatra nositelj pripreme i savjet plana te Sabor Kantona

odnosno opinsko vijee. (2) Nositelj izradbe obvezan je nositelju pripreme predati prednacrt planskoga dokumenta, sa svim dijelovima koje

odgovarajui planski dokument treba sadravati. (3) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt planskoga dokumenta razmatra savjet plana i Sabor Kantona odnosno opinsko vijee. (4) Na prednacrt plana nositelj pripreme plana i lanovi savjeta daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na predloeni dokument, zauzima se stav te se formuliraju zakljuci s preporukama koji se dostavljaju nositelju izradbe. (5) Nositelj izradbe razmatra primjedbe, miljenja i sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrauje u nacrt planskoga dokumenta i dostavlja ga nositelju pripreme, uz odgovarajue obrazloenje. (6) Nacrt planskoga dokumenta sadri grafiki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim skupovima i sjednicama izabranih predstavnikih tijela vlasti, posebno se izrauje skraeni nacrt s najvanijim grafikim i tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni.

lanak 41.

(Javna rasprava) (1) Nositelj izradbe duan je predstaviti nacrt planskoga dokumenta nositelju pripreme i savjetu plana (ako je osnovan) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvaa zakljukom nositelja pripreme te prosljeuje Saboru Kantona odnosno opinskom vijeu, ovisno o razini mjerodavnosti za donoenje odnosnog planskog dokumenta, na razmatranje i prihvaanje. U suprotnom, nacrt se vraa nositelju izradbe, s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu, nakon ega se ponavlja prethodna procedura. (2) Sabor Kantona odnosno opinsko vijee razmatra nacrt planskoga dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradbi planskoga dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta planskoga dokumenta na javni uvid javnost se obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnoga informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije poetka javnoga uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred poetak javnoga uvida. (4) Obavijest iz stavka (3) ovoga lanka sadri mjesto, datum, poetak i trajanje javnoga uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili vie prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama izabranih predstavnikih tijela vlasti, kao i rok do kojeg se mogu poslati pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta. (5) Duljina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je odlukom iz lanka 35. ovoga Zakona. Javna rasprava za planske dokumente iz mjerodavnosti Kantona traje u roku od 60 do 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u

mjerodavnosti opina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistiki plan od 30 do 60 dana, a za detaljne planske dokumente 30 dana.

(6) Nacrt planskoga dokumenta izlae se na javni uvid u integralnoj formi na prikladan nain u odgovarajuim prostorijama po lokalnim centrima i uz deurstvo strunih osoba koje mogu dati odreene obavijesti, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljita i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom podruju obuhvaenom planom, dok se skraeni nacrt slubeno dostavlja ostalim zainteresiranim stranama tijelima i organizacijama iz stavka (2) lanka 38. ovoga Zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskoga dokumenta u elektronskoj formi treba usporedo postaviti i na mrenoj stranici mjerodavnoga tijela nositelja pripreme. Organiziranje javnoga uvida i javne rasprave te pratea tehnika pitanja obveza su i odgovornost nositelja pripreme.

(7) O nacrtu prostornoga plana Kantona, kao i nacrtu prostornoga plana podruja posebnih obiljeja Kantona nositelj pripreme pribavlja miljenje, mjerodavnoga Federalnog ministarstva, o usklaenosti plana s vaeom planskom dokumentacijom na razini Federacije.

(8) Javne rasprave o nacrtima planskih dokumenata vanih za Kanton organiziraju se u svim opinama u sastavu Kantona. (9) Osim rasprave na javnim skupovima, i predstavnika tijela opina duna su dati svoje miljenje o nacrtu planskih dokumenata Kantona u roku od 60 dana od dana dostave materijala. U sluaju da miljenje nije dostavljeno u propisanom roku, smatrat e se da je miljenje dano odnosno da nema primjedbi na nacrt. (10) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornoga plana opine i urbanistikoga plana, njegovo izlaganje obavlja se u prostorijama mjesnih zajednica i u sjeditu opine koje taj plan obuhvaa. (11) Za nacrt prostornoga plana opine i urbanistikoga plana pribavlja se suglasnost Ministarstva kojom potvruje usklaenost dostavljenih planskih dokumenata s prostornim planom Kantona. Suglasnost je Ministarstvo obvezno izdati u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. U sluaju da Ministarstvo ne izda svoju suglasnost u propisanom roku, smatrat e se da nema primjedbi na nacrt plana.

(12) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nositelj pripreme pribavlja miljenje Ministarstva da je plan usklaen s vaeom planskom dokumentacijom irega podruja te da je uraen sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Miljenje mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskoga dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje miljenje u propisanom roku, smatrat e se da je miljenje dano odnosno da nema primjedbi na nacrt plana. (13) Nacrt detaljnoga plana izlae se na fiziki pristupaan, tehniki i informativno adekvatan nain, uz deurstvo strune osobe:

a) u prostorijama opine odnosno nositelja pripreme planskoga dokumenta; b) u prostorijama nositelja izradbe plana;

c) u prostorijama u kojima se odravaju sjednice Sabora Kantona odnosno opinskoga vijea ili drugim prostorima; d) u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. (14) Obvezno se organiziraju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnog planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici

(ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaenim planom. (15) Nositelj pripreme detaljnog planskog dokumenta duan je pravodobno, sukladno stavku (2) lanka 38. ovoga Zakona, obavijestiti, javnim oglasom, vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podruju za koje se donosi detaljni planski dokument, pozvati ih da obave uvid u nacrt detaljnog planskog dokumenta te da se ukljue u javnu raspravu

sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavom pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nositelju pripreme. Ako se pozvani ni

na koji nain ne odazovu na javnu raspravu u predvienom roku, smatrat e se da su suglasni s danim nacrtom detaljnog planskog dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u procesu odobravanja gradnje i drugih zahvata u

prostoru koji su sukladni detaljnom planskom dokumentu i opim urbanistikim pravilima. (16) Nositelj pripreme plana obvezan je na svakom mjestu na kojemu je izloen nacrt planskoga dokumenta obavijestiti javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i pomo u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nositelja pripreme i nositelja izradbe ili kod deurne strune osobe na mjestu izlaganja. (17) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu planskoga dokumenta upisuju se u biljenicu s numeriranim stranicama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju potom u pisanom obliku nositelju pripreme. Nositelj pripreme duan je otvoriti mogunost dostave primjedbi na nacrt preko elektronske pote. (18) O nacrtu planskoga dokumenta raspravljaju i mjerodavna predstavnika tijela vlasti, neposredno nadreeni nositelju pripreme, i to opinsko vijee o nacrtima prostornog, urbanistikih i detaljnih planskih dokumenta, a Skuptina Kantona o nacrtima prostornih planova i detaljnih planova u nadlenosti Kantona. Svoje miljenje nadleni organi dostavljaju nosiocu pripreme.

lanak 42.

(Prijedlog planskoga dokumenta) (1) Prijedlog planskoga dokumenta utvruje se na temelju nacrta koji je uspjeno proao fazu javne rasprave i na temelju stava nositelja izradbe o primjedbama, prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskoga dokumenta ne mogu se mijenjati planska rjeenja iz nacrta plana, osim onih na koja je bila stavljena utemeljena i prihvaena primjedba, prijedlog ili miljenje. Nakon odrane strune rasprave predviene ovim Zakonom, nositelj izradbe zavrava prijedlog planskoga dokumenta i, uz odgovarajue obrazloenje, dostavlja ga nositelju pripreme. (2) Nositelj pripreme razmatra izvjee o provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaene, te utvruje prijedlog planskoga dokumenta. Kompletni materijal prijedloga planskog dokumenta nositelj pripreme dostavlja Saboru Kantona odnosno opinskome vijeu. (3) Prijedlog planskoga dokumenta razmatra i prihvaa Sabor Kantona odnosno opinsko vijee sukladno proceduri donoenja. (4) Prihvaeni planski dokument javni je dokument, ima karakter zakonskoga akta i stavlja se na stalni javni uvid kod tijela mjerodavnog za poslove prostornoga ureenja. (5) Elektronsku verziju prihvaenog planskog dokumenta treba se postaviti na web-stranicu Kantona odnosno opina radi informiranja zainteresiranih subjekata i javnosti.

lanak 43.

(Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna planskoga dokumenta obavlja se prema postupku i na nain predvien za izradbu i donoenje toga planskoga dokumenta.

(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga lanka, izmjena i dopuna planskoga dokumenta moe se obavljati po skraenom postupku, ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja temeljni koncept plana.

(3) Nositelj pripreme plana, u smislu stavka (2) ovoga lanka, podnosi Saboru Kantona odnosno opinskom vijeu prijedlog izmjene i dopune plana koji ini tekstualno obrazloenje s grafikim prikazom na odgovarajuem broju tematskih karata iz planskoga dokumenta za koji se predlae izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu ueg podruja, nositelj pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva o usklaenosti izmjene i dopune s planom ireg podruja. (4) Nakon provedene procedure i nakon to Sabor Kantona odnosno opinsko vijee prihvate izmjene i dopune planskoga dokumenta, one se objavljuju u slubenim glasilima Kantona odnosno opine te ugrauju u planski dokument.

lanak 44.

(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta moe pokrenuti: a) predstavniko tijelo koje je donijelo dokument odnosno nositelj pripreme; b) mjerodavna dravna tijela, javne ustanove i javna poduzea; c) gospodarske i strukovne komore;

d) savjeti mjesnih zajednica;

e) vlasnici zemljita i graevine na njemu; f) potencijalni investitori u razvojne projekte;

g) fondacije i udruge.

(2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta mora biti struno i detaljno obrazloena. Subjekti navedeni u stavku (1) ovoga lanka ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti svoju nepaljivost ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donoenja toga dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu planskoga dokumenta je dvije godine od dana stupanja na snagu toga

planskog dokumenta.

(4) Inicijativa iz stavka (1) ovoga lanka upuuje se mjerodavnom Ministarstvu odnosno mjerodavnoj opinskoj slubi koji nadalje postupaju prema propisanoj proceduri.

lanak 45.

(Usklaivanje dokumenata prostornoga ureenja)

(1) Dokument prostornoga ureenja ueg podruja mora biti usklaen s dokumentom prostornoga ureenja ireg podruja, a ako nisu usklaeni, primjenjuje se dokument prostornoga ureenja ireg podruja. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga lanka, dokument prostornoga ureenja ueg podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne mijenja temeljna koncepcija prostornoga ureenja i dokumenta prostornoga ureenja ireg podruja te uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.

(3) Suglasnost iz stavka (2) ovoga lanka Ministarstvo izdaje na temelju prethodno pribavljenog miljenja Kantonalnoga zavoda.

lanak 46. (Obveze nositelja izradbe plana

dokumenata prostornoga ureenja) (1) Nositelj izradbe dokumenata prostornoga ureenja duan je prednacrt, kao i svaku sljedeu fazu izradbe dokumenta prostornoga ureenja uraditi sukladno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i odluci o pristupanju izradbi dokumenta, te svim drugim dokumentima i podatcima koji su stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od mjerodavnih tijela i

organizacija tijekom izradbe plana, a znaajni su za podruje za koje se dokument izrauje. (2) Nositelj izradbe dokumenta prostornoga ureenja mora osobito osigurati usklaenost dokumenta prostornoga ureenja koji izrauje s dokumentom prostornoga ureenja ireg podruja.

lanak 47.

(Obveze sudionika u planiranju) Sudionici u planiranju duni su pridravati se propisa iz oblasti zatite okolia i posebnih propisa kojima se utvruju mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea, tla, zraka, uma, voda, zdravlja, veza i komunikacija te i svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno ureuju odnose u prostoru.

lanak 48.

(Zatitne zone i pojasevi) (1) Dokumentima prostornoga ureenja utvruju se zatitne zone i nain njihove uporabe, odgovarajue mjere zatite i mjere otklanjanja posljedica tetnih utjecaja, sukladno zakonima koji definiraju zatitu okolia, zatitu prirode, stvorenih resursa i kulturno-povijesnoga naslijea. (2) Zatitne zone mogu se uspostaviti: a) na klizitima i vododerinama gdje je potrebno posebnim mjerama sprijeiti ili zaustaviti pojave degradacije tla ili unaprijediti razvitak biljnoga i ivotinjskoga svijeta; b) kao zone koje tite poljoprivredno i umsko zemljite, erodirana podruja, obale vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge povrine od djelovanja erozije; c) uz graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture znaajne i za Kanton (vodoprivredna, prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura);

d) uz odlagalita otpada (industrijske i komunalne) te uz groblja, akumulacije i sl.; e) na vanjskim dijelovima naselja, oko izvorita, crpilita ili javnih graevina za opskrbu vodom za pie, kao i kod drugih dijelova prirode ili graevina koji se zatiuju ili od kojih se zatiuje; f) uz dobra prirodnoga i graditeljskoga naslijea, kao i uz podruja rijetkog biljnog i ivotinjskog svijeta; g) uz objekte posebno znaajne za obranu. (3) Zatitne zone, mjere zatite i mjere otklanjanja tetnih utjecaja, utvrene posebnim propisima, unose se u dokumente prostornoga ureenja. (4) Osim zatitnih zona iz stavaka (2) i (3) ovoga lanka, planom se mogu utvrditi i druge zatitne zone.

lanak 49.

(Zatitni pojasevi i zone stajaih voda) (1) Dokumentima prostornoga ureenja utvruju se obalni pojasevi i zatitne zone stajaih voda, sukladno odredbama vaeeg kantonalnog Zakona o vodama. (2) Dokumentom prostornoga ureenja moe se utvrditi i vea irina obalnih pojaseva i zatitnih zona ako se utvrde posebni interesi.

lanak 50.

(Namjene u zatitnom pojasu) (1) U zatitnoj zoni i zatitnom pojasu planom se utvruju one namjene koje slue iskljuivo za potrebe radi kojih je uspostavljena zatitna zona odnosno zatitni pojas. (2) Iznimno od odredbe iz stavka (1) ovoga lanka, u zatitnoj zoni odnosno zatitnom pojasu moe se detaljnim planom ureenja predvidjeti i takva namjena koja slui za potrebe zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja.

(3) Postojee graevine u zatitnoj zoni koje onemoguavaju zatitu radi koje je zona uspostavljena uklonit e se u roku utvrenom dokumentom prostornoga ureenja. (4) Na postojeim graevinama u zatitnoj zoni koje nisu u funkciji zatite radi koje je zona uspostavljena ne moe se planirati gradnja, osim radova tekuega odravanja.

lanak 51.

(Zatita poljoprivrednoga zemljita)

(1) Zatita poljoprivrednoga zemljita obavlja se sukladno vaeim propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljitu I. i II. klase uporabne vrijednosti ne moe se planirati gradnja, osim graevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

(3) Na poljoprivrednom zemljitu III. klase uporabne vrijednosti moe se planirati gradnja stambenih i gospodarskih graevina koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih graevina te graevina za potrebe istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina. (4) Koritenje poljoprivrednoga zemljita IV. klase uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene samo se iznimno moe planirati dokumentom prostornoga ureenja u sluajevima kada za potrebe razvitka naselja nema drugih mogunosti.

lanak 52.

(Zatita uma i umskoga zemljita) (1) Zatita uma i umskoga zemljita obavlja se sukladno vaeim propisima iz ove oblasti. (2) Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornoga ureenja, na umskom zemljitu i umama osim graevina koje su u funkciji gospodarenja umama mogu se graditi graevine koje su u funkciji turizma, porta i rekreacije te infrastrukturne graevine i graevine za potrebe istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina.

lanak 53.

(Iskoritavanje mineralnih sirovina) Iskoritavanje mineralnih sirovina, kao i vaenje pijeska, ljunka, gline, kamena i sl. ne moe se planirati na podruju naselja gradskoga karaktera, u zatitnom pojasu autocesta i magistralnih cesta te zatitnim zonama (lanak 48. ovoga Zakona), u rekreacijskim, turistikim i slinim podrujima.

lanak 54.

(Zatita prirodnoga i graditeljskoga naslijea) (1) Dokumenti prostornoga ureenja izrauju se uz puno uvaavanje dijelova prirodnoga i izgraenoga okolia koji predstavljaju vrijedno prirodno i graditeljsko naslijee i, u smislu ovoga Zakona, stavljaju se pod posebnu zatitu. (2) Dijelovi prirodnoga i izgraenoga okolia koji se, u smislu ovoga Zakona, stavljaju pod posebnu zatitu, jesu: a) podruja i pojedinane vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijea; b) podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti graditeljskoga naslijea. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijee iz stavka (2) ovoga lanka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zatiuje se, u smislu odredbi ovoga Zakona, i ako nije evidentirano i zatieno prema odredbama posebnoga zakona o zatiti toga naslijea.

lanak 55.

(Prirodno naslijee) Prirodnim naslijeem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se izvanredni primjerci prirodnih ljepota, prirodni fenomeni, primjerci znaajnog ekolokog i biolokog procesa evolucije i razvitka zemlje, te geolokih procesa, zajednice biljaka i najvanije prirodne naseobine i stanita biolokih razliitosti, ukljuujui i ugroene vrste, kao i rijeni i jezerski ekosustav, posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorita vode te mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl.

lanak 56.

(Zatiena podruja) (1) Zatiena podruja iz lanka 48. ovoga Zakona utvruju se dokumentom prostornoga ureenja. (2) Dokument prostornoga ureenja obvezno sadri graditeljsko i prirodno naslijee zatieno prema odredbama posebnoga zakona o zatiti toga naslijea. Mjere zatite, utvrene aktom o zatiti prema posebnom zakonu, unose se u dokument prostornoga ureenja. (3) Dokumentacija o zatiti, kojom se, izmeu ostaloga, utvruje podruje zatite, reim i mjere zatite, uvjeti gradnje i koritenja prostora na zatienom podruju te mjere odravanja i ureivanja zatienoga podruja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do donoenja odgovarajueg dokumenta prostornoga ureenja iz stavka (1) ovoga lanka, zatieno podruje moe, odgovarajuom odlukom, utvrditi Ministarstvo.

lanak 57.

(Zatita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja)

(1) Radi zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja, dokumentom prostornoga ureenja utvruju se mjere zatite, koje obuhvaaju poglavito: a) procjenu opasnosti i stupnja ugroenosti pojedinih dijelova prostora i utvrivanje zatitnih mjera; b) planiranje izgradnje zatitnih graevina; c) odgovarajuu prostornu organizaciju naselja, posebno razmjetaj graevina od vitalnog znaaja; d) razmjetaj i neophodne dimenzije prometnica; e) razmjetaj mree drugih infrastrukturnih graevina, posebno graevina vodoopskrbe i vodozatite, energetskih izvora i sl., plan alternativnog odvijanja prometa, vodoopskrbe i osiguranja izvora energije u sluaju prirodne ili tehnike katastrofe ili ratnih djelovanja;

f) razmjetaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od stambenih cjelina, osobito objekata i postrojenja koji mogu predstavljati posebnu opasnost za stanovnitvo; g) razmjetaj zdravstvenih graevina vanih za pruanje pomoi u sluaju nesree; h) odreivanje koeficijenta izgraenosti, meusobnog odstojanja graevina te drugih urbanistikih i tehnikih uvjeta;

i) nain i uvjete za sklanjanje i zatitu stanovnitva, kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea te materijalnih dobara u uvjetima prirodnih i tehnikih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i ostale uvjete za funkcioniranje naselja u ratnim uvjetima i uvjetima neposredne ratne opasnosti.

(2) Uvjeti i mjere iz stavka (1) ovoga lanka koji se odnose na zatitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu dokumenta prostornoga ureenja, koji se uva na nain koji ovisi o stupnju tajnosti.

DIO TREI PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREENJA

POGLAVLJE I. NAELA

lanak 58.

(Odobravanje gradnje)

(1) Graditi se moe samo u urbanim podrujima i na graevinskom zemljitu utvrenom planom prostornoga ureenja. (2) Izvan granica urbanoga podruja odnosno graevinskoga zemljita, a sukladno dokumentima prostornoga ureenja, moe se obavljati gradnja koja, s obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih podruja, a poglavito: a) magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.);

b) zdravstvenih, rekreacijskih i portskih graevina; c) graevina za potrebe obrane Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; d) stambenih i gospodarskih graevina poljoprivrednog proizvoaa, za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskoga turizma;

e) za istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralnih sirovina, uma, voda, poljoprivrednoga zemljita i dr.); f) komunalnih i drugih graevina (odlagalita, groblja, spomen-obiljeja i sl.).

lanak 59.

(Magistralna infrastruktura) Pod pojmom magistralne infrastrukture podrazumijevaju se:

a) graevine prometa i veza: 1) magistralne ceste i autoceste, s pripadajuim graevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama, odvodnim kanalima i dr.),

2) eljeznike pruge, s pripadajuim graevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima, pogonskom mreom, signalnim ureajima, stanicama i prunim postrojenjima na stanicama i sl.), osim industrijskih kolosijeka te staninih i pogonskih graevina, 3) aerodromi otvoreni za javni promet;

b) energetske graevine: 1) elektrane, ugraene snage preko 30 MW, 2) dalekovodi, od 110 KV i vie, s trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tim dalekovodima, 3) meunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi, s pripadajuim ureajima i postrojenjima; c) vodoprivredne graevine: 1) za zatitu od voda: brane s akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli s pripadajuim objektima, pumpne stanice, rijene graevine, brane, hidromelioracijski sustavi za odvodnjavanje povrine od preko 2.000 ha te objekti za zatitu od erozija i bujica na erozivnim podrujima, 2) za koritenje voda (meukantonalni i meuopinski sustavi za opskrbu vodom, hidromelioracijski sustavi za navodnjavanje na meudravnim vodotocima i ostali sustavi povrine od preko 2.000 ha te umjetni ribnjaci povrine preko 100 ha),

3) za koritenje vodnih snaga preko 30 MW: brane i akumulacije ukupnoga volumena preko 2.000.000 m3, vodozahvati, dovodni kanali, cjevovodi, tuneli, brane, pumpne stanice, ureaji za kondicioniranje voda, rezervoari i drugi objekti, 4) za zatitu (kvalitetu) voda (meukantonalni i meuopinski sustavi): glavni kolektori za prijam i transport otpadnih voda, ureaji za proiavanje otpadnih voda, odlagalite za otpadne tvari i drugi pripadajui objekti; d) telekomunikacijske graevine: 1) graevine meunarodnih i meuentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta te graevine radija i televizije znaajne za Kanton.

lanak 60.

(Zahvat u prostoru) (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se sukladno dokumentima prostornoga ureenja, posebnim propisima i urbanistikoj suglasnosti.

(2) Graevinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a) graevine svih vrsta, bez instalacija i ugraene opreme ili sa instalacijama i ugraenom opremom; b) prometne, vodoprivredne i energetske graevine i povrine, s pripadajuim instalacijama, telekomunikacijske graevine i instalacije te graevine i instalacije komunalne infrastrukture; c) proizvodne i druge gospodarske graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine; d) trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, portske graevine, groblja, odlagalita otpada, javne trnice, sklonita i sline graevine; e) graevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje od graevnoga sklopa ili od graevnoga sklopa i ugraene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom.

(2) Izvoenjem drugih zahvata, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se svi radovi na povrini tla te ispod i iznad povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uvjeti koritenja prostora.

lanak 61.

(Pojmovi zahvata u prostoru) (1) Zahvatom u prostoru, osim izgradnje graevina, podrazumijeva se i uklanjanje graevine, rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadziivanje, pripremni radovi, promjena namjene graevine ili zemljita, gradnja privremenih graevina i konzerviranje graevine, osim radova tekueg odravanja te radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekuim odravanjem i radova na konzerviranju graevine. (2) Pojmovi iz stavka (1) ovoga lanka definirani su kantonalnim Zakonom o gradnji.

POGLAVLJE II. URBANISTIKA SUGLASNOST

lanak 62.

(Urbanistika suglasnost) (1) Urbanistika suglasnost upravni je akt koji se izdaje na temelju razvojnih dokumenata prostornog ureenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Temelj za izdavanje urbanistike suglasnosti su razvojni dokumenti prostornoga ureenja iz lanka 16. ovoga Zakona propisani kao temelj za utvrivanje uvjeta za odobravanje gradnje na odnosnom podruju iz lanka 8. ovoga Zakona, i to: a) na uim urbanim podrujima za koja nisu doneseni propisani detaljni planovi iz toke a) lanka 8. ovoga Zakona urbanistika suglasnost donosi se na temelju urbanistikoga plana i uvjeta iz odluke o provedbi plana; b) na urbanim podrujima za koja je donesen propisani urbanistiki plan iz toke b) lanka 8. ovoga Zakona urbanistika suglasnost donosi se na temelju urbanistikoga plana i uvjeta iz odluke o provedbi plana; c) na urbanim podrujima ruralnih naselja i graevinskim zonama izvanurbanih podruja iz toke c) lanka 8. ovoga Zakona urbanistika suglasnost donosi se na temelju prostornoga plana, uvjeta iz odluke o provedbi plana i prihvaenog plana parcelacije. (3) Ako propisani dokumenti iz stavka (2) ovoga lanka nisu doneseni, Ministarstvo odnosno opinska sluba mjerodavna za poslove prostornoga ureenja izdat e urbanistiku suglasnost na temelju strune ocjene povjerenstva koje imenuje Sabor Kantona odnosno opinsko vijee ili organizacija koju ta tijela ovlaste za davanje strune ocjene. (4) Povjerenstvo odnosno organizacija iz stavka (3) ovoga lanka provjerava je li zahtjev usklaen s dokumentima prostornoga ureenja ireg podruja, uvjetima za planiranje na odnosnom podruju (zatitne zone i pojasevi, poljoprivredno i umsko zemljite, graditeljsko i prirodno naslijee i drugo) te zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona, a koji neposredno ili posredno ureuju odnose u prostoru. (5) U postupku donoenja rjeenja o urbanistikoj suglasnosti, za podruje na kojemu je u tijeku izradba razvojne prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana definirano, prvostupanjsko tijelo, po slubenoj dunosti, do prihvaanja plana, pribavlja struno miljenje nositelja izradbe plana, sukladno prihvaenom temelju ili nacrtu plana. (6) Struno miljenje iz stavka (5) ovoga lanka mora sadravati sve elemente na temelju kojih e se odrediti urbanistiko-tehniki uvjeti za traenu gradnju, a sukladno prihvaenom temelju ili nacrtu plana.

lanak 63.

(Drugi zahvati u prostoru)

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izgradnju graevina primjenjuju se i na izvoenje drugih zahvata u prostoru iz lanka 61. ovoga Zakona.

lanak 64.

(Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti podnosi se Ministarstvu ili opinskoj slubi mjerodavnoj za upravu. (2) Ako rjeenje o urbanistikoj suglasnosti u prvom stupnju donosi Ministarstvo, zahtjev se moe podnijeti i preko opinske slube. (3) Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti podnosi investitor ili vlasnik odnosnoga zemljita. (4) Za gradnju na zemljitu koja se stjee preko natjeaja, licitacijom ili neposrednom pogodbom, vlasnik pribavlja naelnu urbanistiku suglasnost prije objave natjeaja, stavljanja na licitaciju ili dodjele. Naelnu urbanistiku suglasnost izdaje tijelo uprave mjerodavno za prostorno ureenje i gradnju. Naelna urbanistika suglasnost sadri urbanistiko-tehnike uvjete gradnje sukladno vaeoj prostorno-planskoj dokumentaciji i odluci o provedbi tih planova. (5) Naelnom urbanistikom suglasnou iz stavka (4) ovoga lanka utvruju se temeljni uvjeti za gradnju na odnosnom zemljitu. (6) Investitor koji je vlasnik zemljita postao licitacijom, preko natjeaja ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti radi utvrivanja urbanistiko-tehnikih uvjeta za gradnju.

lanak 65.

(Sadraj zahtjeva za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti sadri: a) vrstu i opis graevine; b) obrazloenje zahtjeva, s podatcima potrebnim za utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta; c) izvadak iz katastarskoga plana, s brojevima parcele ili podatcima o postojeoj graevini; d) idejni projekt koji sadri: 1) tehniki opis,

2) situacijsko rjeenje, 3) sve temelje graevine, 4) karakteristini presjek, 5) proelja. (2) Uz zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti potrebno je dostaviti i dokaz o uplati administrativne pristojbe. (3) Tijela uprave iz stavka (2) ovoga lanka obvezna su, u roku od 15 dana nakon prijma zahtjeva iz stavka (1) ovoga lanka, izvijestiti podnositelja zahtjeva o utemeljenosti zahtjeva i potrebi njegove dopune.

(4) Ako podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev u roku od 30 dana, rjeenjem e se odbaciti zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti.

lanak 66.

(Stranke u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti) (1) Prije izdavanja urbanistike suglasnosti mjerodavno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi oitovanja (u daljnjem tekstu: uvid). (2) Strankama u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti smatraju se: pravno i /ili fiziko lice na ije zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanistike suglasnosti, vlasnik ili posjednik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje urbanistika suglasnost, kao i vlasnici, posjednici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii ili se nalazi u neposrednoj blizini nekretnine za koju se izdaje urbanistika suglasnost. (3) Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ima pravni interes.

lanak 67. (Tijela mjerodavna za izdavanje urbanistike suglasnosti)

(1) Urbanistiku suglasnost izdaju opinska sluba ili Ministarstvo. (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog miljenja opinske slube, izdaje urbanistiku suglasnost za gradnju graevina i zahvate u prostoru:

a) za gradnju graevina i zahvate koji e se odvijati na teritoriju dviju ili vie opina; b) za gradnju graevina i zahvate u prostoru znaajne za Kanton, a koje Vlada Kantona odredi posebnim propisom; c) za gradnju graevina te obavljanje djelatnosti i izvoenje zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoli i zdravlje ljudi u Kantonu i ire, a za koje mjerodavno Ministarstvo prema posebnom propisu izdaje okolinu dozvolu; d) za radove na objektima i podrujima spomenika kulturno-povijesnoga i prirodnoga naslijea koji su znaajni za Kanton odreeni prostornim planom Kantona i drugim propisima Kantona. (3) Za gradnju svih ostalih graevina i zahvate u prostoru urbanistiku suglasnost odgovarajuim aktom izdaje opinska sluba. (4) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga lanka, za graevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (zoning-plan, regulacijski plan ili urbanistiki projekt) ne izdaje se urbanistika suglasnost, nego Ministarstvo ili opinska sluba izdaju lokacijsku informaciju.

lanak 68. (Izdavanje miljenja opinske slube)

(1) Miljenje iz stavka (2) lanka 67. ovoga Zakona opinska sluba mjerodavna za poslove prostornoga ureenja i gradnje daje na temelju planskoga dokumenta odnosnog podruja propisanog kao temelj za odobravanje gradnje. Sastavni dio miljenja je i ovjeren grafiki izvadak iz planskoga dokumenta odnosnog podruja. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga lanka, za podruja za koja nije donesen propisani planski dokument opinska sluba mjerodavna za poslove prostornoga ureenja i gradnje daje miljenje na temelju strune ocjene povjerenstva ili strune ocjene organizacije koju to tijelo ovlasti za davanje strune ocjene na temelju plana ireg podruja.

lanak 69.

(Sadraj urbanistike suglasnosti) (1) Urbanistika suglasnost sadri: a) podatke o namjeni i oblikovanju graevine odnosno drugih radova; b) izvadak iz plana odnosno strune ocjene iz stavka (3) lanka 62. ovoga Zakona, na temelju koje se izdaje urbanistika suglasnost, s granicama pripadajueg zemljita graevinska parcela; c) propisane suglasnosti odnosno uvjete za gradnju mjerodavnih tijela i slubi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, PTT, komunalnu, prometnu te ostale suglasnosti propisane postojeim propisima); d) urbanistiko-tehnike uvjete iz lanka 72. ovoga Zakona; e) nalaz o geolokom ispitivanju tla, gdje je to potrebno (predvieno planskom dokumentacijom); f) uvjete zatite okolia, utvrene okolinom dozvolom za graevine za koje je to predvieno posebnim zakonom (lanak 74. ovoga Zakona);

g) uvjete zatite okolia za graevine za koje okolina dozvola nije potrebna, sukladno posebnom zakonu; h) posebne uvjete za sluajeve propisane zakonom ili na temelju zakona; i) obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba;

j) druge podatke i uvjete znaajne za gradnju. (2) Suglasnosti i uvjeti za gradnje pribavljeni u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gradnje, osim za sluajeve kada je to zakonom drugaije utvreno. (3) Suglasnosti i uvjete za gradnju iz toke c) stavka (1) ovoga lanka, na zahtjev investitora, pribavlja mjerodavno tijelo po slubenoj dunosti, u roku predvienom za izdavanje urbanistike suglasnosti.

(4) Trokove pribavljanja suglasnosti i uvjeta iz stavka (3) ovoga lanka snosi investitor. (5) Urbanistika suglasnost sadri i odreenje da e se o obvezi plaanja trokova ureenja graevinskoga zemljita ako se gradnja obavlja na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obveze korisnika koje proistjeu iz koritenja odnosnoga prostora, odluiti zakljukom. (6) Urbanistika suglasnost sadri uvjete obvezne za gradnju, i u izgradnji graevine i u njezinoj uporabi. (7) Urbanistiko-tehnike i druge uvjete koji nisu utvreni odgovarajuim planovima i odlukom o njihovoj provedbi, a propisani su Zakonom ili propisom donesenim na temelju Zakona, utvruje tijelo mjerodavno za poslove prostornoga ureenja.

lanak 70. (Izdavanje urbanistike suglasnosti i albeni postupak)

(1) U postupku izdavanje urbanistike suglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (2) Na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti Ministarstva ne moe se podnijeti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod mjerodavnoga kantonalnoga suda u roku od 30 dana od dana prijma rjeenja. (3) Na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti koje donosi mjerodavna opinska sluba moe se podnijeti alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijma rjeenja. (4) Protiv konanoga akta drugostupanjskoga tijela iz stavka (3) ovoga lanka moe se pokrenuti upravni spor kod mjerodavnoga Kantonalnoga suda, na nain i pod uvjetima propisanim vaeim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine.

lanak 71. (Nitavost rjeenja o urbanistikoj suglasnosti)

Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti doneseno protivno dokumentima prostornoga ureenja ili strunoj ocjeni povjerenstva iz stavka (3) lanka 62. ovoga Zakona razlog je za nitavost.

lanak 72. (Urbanistiko-tehniki uvjeti)

(1) Urbanistiko-tehnikim uvjetima, ovisno o vrsti gradnje, utvruju se: a) oblik i veliina parcele; b) graevinska i regulacijska crta (lanak 75. ovoga Zakona); c) nivelacijska kota poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put;

d) uvjeti ureenja zemljita, sukladno programu ureenja, posebno obveze i nain prikljuivanja na javni put i instalacijsku mreu, a ako instalacijska mrea nije izgraena, minimalni opseg ureenja graevinskoga zemljita; e) veliina, katnost i odstojanje objekta od susjednih graevina i puta; f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje, koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovite, obradbu, pomone elemente i sl.; g) ureenje zelenih povrina; h) obvezu ureenja povrine za parkiranje, odnosno garairanje vozila odnosno nain i uvjete koritenja javnih povrina za parkiranje ako ne postoji mogunost ureenja povrine za parkiranje prema programu ureenja graevinskoga zemljita; i) po potrebi, pomoni objekti (trafostanice, sklonita, nadstrenice, upe, drvarnice i slino); j) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih osoba; k) uvjeti za zatitu od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja i dr.; l) namjena objekta.

lanak 73.

(Izvadak iz planske dokumentacije)

Za podruja za koja je prihvaen regulacijski plan investitor je duan pribaviti, a mjerodavna opinska sluba odnosno Ministarstvo obvezni su izdati, ovjeren izvadak iz regulacijskoga plana i urbanistiko-tehnike uvjete u roku od 15 dana od podnoenja zahtjeva.

lanak 74.

(Uvjeti za zatitu okolia) Uvjeti za zatitu okolia utvruju se posebnim propisima.

lanak 75. (Regulacijska i graevinska crta)

(1) Regulacijskom crtom utvruju se oblik i veliina pojedinane graevinske parcele. (2) Graevinskom crtom utvruje se granina crta graevine u odnosu na javnu povrinu, ulicu, vodotok i druge graevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zatitnih razloga. (3) Graevinska crta utvruje se detaljnim planom prostornoga ureenja. Za podruja za koja nije donesen detaljni plan prostornoga ureenja, graevinska crta utvruje se urbanistikom suglasnou. (4) Graevinska crta oznaava crtu po kojoj se gradi odnosno iskoluje graevina, ili crtu koju graevina odnosno njezin najistureniji dio ne smije prijei. (5) Ako graevinska crta prelazi preko postojee graevine, za tu graevinu ne moe se odobriti nikakva gradnja, osim radova tekueg odravanja.

lanak 76.

(Urbanistika suglasnost za privremene graevine) (1) Privremenom graevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se graevinski objekt izgraen ili postavljen na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili za primjenu odgovarajue tehnologije gradnje. (2) Privremenom namjenom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se: privremeni montani objekt postavljen u svrhu organiziranja sajmova, javnih manifestacija i uline prodaje (tandovi) te kiosci, sezonski ugostiteljski vrtovi s pripadajuom opremom, elementi urbane opreme, kao i reklamni panoi vei od 2 m, i sl. (3) Urbanistika suglasnost iz stavka (1) ovoga lanka sadri rok i obvezu investitora da, nakon isteka roka, koji ne moe biti dulji od tri godine, graevinu mora ukloniti i zemljite dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvreno urbanistikom suglasnou, o svom troku, bez prava na naknadu. (4) Ako investitor ne izvri obvezu iz stavka (3) ovoga lanka, mjerodavno nadzorno tijelo naredit e uklanjanje privremene graevine i dovoenje zemljita u prethodno stanje ili stanje utvreno urbanistikom suglasnou, na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvri nalog nadzornoga tijela i ne ukloni privremene graevine podignute za potrebe gradilita tijekom izgradnje stalnih graevina, nee se pristupiti tehnikom pregledu i izdavanju uporabne dozvole. (6) Urbanistika suglasnost za privremene graevine i privremene namjene moe se izdati samo na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni, utvrenoj u dokumentu prostornoga ureenja. (7) Iznimno, privremene graevine (gradilina naselja koja se podiu prilikom gradnje velikih i kompleksnih graevina) mogu se zadrati ako se uklapaju u budue koritenje prostora, posebno izgraena infrastruktura, o emu e mjerodavno tijelo donijeti posebno rjeenje. (8) Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti izdano za privremene graevine i privremene namjene koji taj status nemaju u smislu stavaka (1) i (2) ovoga lanka proglasit e se nitavim. (9) Zauzimanje javnih povrina objektima iz stavaka (1) i (2) ovoga lanka obavlja se prema prihvaenom planu koritenja javnih povrina koje donosi opinsko vijee i prema kantonalnim propisima.

lanak 77.

(Rokovi za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti mjerodavno tijelo uprave duno je rijeiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

(2) Ako je za donoenje odluke o podnesenom zahtjevu iz stavka (1) ovoga lanka potrebno provoditi posebni ispitni postupak, rok za donoenje rjeenja je 45 dana. (3) Opinske slube odnosno organizacije od kojih su zatraena odnosna miljenja i suglasnosti iz lanka 68. ovoga Zakona duni su ta miljenja i suglasnosti dostaviti u roku od 15 dana.

lanak 78.

(Vaenje urbanistike suglasnosti) (1) Urbanistika suglasnost vai jednu godinu od dana njezine pravomonosti, i u tom roku mora se podnijeti zahtjev za odobrenje za gradnju, osim ako prema posebnom propisu nije potrebno odobrenje za gradnju.

(2) Vaenje urbanistike suglasnosti moe se, iznimno, uvaavajui opravdane razloge, produljiti jo za jednu godinu.

POGLAVLJE III. LOKACIJSKA INFORMACIJA

lanak 79.

(Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija definira uvjete za projektiranje, gradnju i izvoenje drugih zahvata u prostoru koji se utvruju na temelju detaljnih dokumenata prostornoga ureenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Temelj za izdavanje lokacijske informacije provedbeni su dokumenti prostornoga ureenja iz lanka 15. ovoga Zakona propisani kao temelj za utvrivanje uvjeta za odobrenje gradnje na odnosnom podruju iz lanka 8. ovoga Zakona, i to: a) na uim urbanim podrujima za koja su doneseni propisani detaljni planovi iz toke a) lanka 8. ovoga Zakona lokacijska informacija donosi se na temelju prihvaenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke o provedbi plana; b) na urbanim podrujima za koja je donesen propisani zoning-plan iz toke b) lanka 8. ovoga Zakona, lokacijska informacija donosi se na temelju zoning-plana i uvjeta iz odluke o provedbi.

(3) Lokacijska informacija izdaje se po skraenom upravnom postupku.

lanak 80.

(Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz stavka (4) lanka 67. ovoga Zakona podnosi se Ministarstvu i mjerodavnoj opinskoj slubi za upravu. (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilae se: a) izvadak iz katastarskoga plana;

b) idejno rjeenje; c) opis graevine; d) opis predviene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu. (3) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilae se i dokaz o uplati administrativne pristojbe.

lanak 81.

(Sadraj lokacijske informacije)

Lokacijskom informacijom, u ovisnosti o vrsti graevine ili zahvata, utvruju se: a) oblik i veliina parcele; b) regulacijska i graevinska crta; c) koeficijent izgraenosti parcele; d) nivelacijske kote;

e) tehniki pokazatelji graevine; f) prostorno organiziranje graevinske parcele ukljuujui rjeenje internog prometa u mirovanju; g) ureenje parcele; h) nain i uvjeti prikljuenja parcele odnosno graevine na prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu; i) primjena materijala i arhitektonskih smjernica;

j) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih osoba; k) uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja; l) odreenje da e se o obvezi plaanja trokova ureenja graevinskoga zemljita ako se gradnja obavlja na neureenom graevinskom zemljitu, kao i drugim obvezama korisnika koje proistjeu iz koritenja odnosnoga prostora, odluiti posebnim rjeenjem; m) druge podatke i uvjete znaajne za gradnju.

lanak 82.

(Rok za izdavanje lokacijske informacije) (1) Ministarstvo i mjerodavna opinska sluba duni su izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana od dana prijma potpunoga zahtjeva.

(2) U postupku izdavanje lokacijske informacije primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije

drugaije odreeno. (3) Na rjeenje o lokacijskoj informaciji koje donosi Ministarstvo ne moe se podnijeti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor u mjerodavnom kantonalnom sudu u roku od 30 dana od dana prijma rjeenja. (4) Na rjeenje o lokacijskoj informaciji koje donosi mjerodavna opinska sluba moe se podnijeti alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijma rjeenja. (5) Protiv konanoga akta drugostupanjskoga tijela iz stavka (4) ovoga lanka moe se pokrenuti upravni spor u mjerodavnom kantonalnom sudu, na nain i pod uvjetima propisanim vaeim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine.

lanak 83. (Lokacijska informacija za privremene graevine)

(1) Lokacijska informacija izdaje se i za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u detaljnom planskom dokumentu ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviene za postavljanje privremenih graevina. (2) U lokacijskoj informaciji za privremenu graevinu navodi se da je prilikom privoenja graevinskog zemljita krajnjoj namjeni obveza investitora ukloniti privremenu graevinu i vlastitim sredstvima zemljite dovesti u prvobitno stanje. (3) U sluaju da zbog privoenja graevinskog zemljita konanoj namjeni nastane potreba da se privremena graevina ukloni prije isteka roka utvrenog lokacijskom informacijom, mjerodavno tijelo duno je odmah nakon izdavanja lokacijske informacije za trajnu graevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku njezina uklanjanja. (4) Ako investi