Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOV L A D A

ZAKON O ŠUMAMAKANTONA SARAJEVO

( Prijedlog )

Nosilac izrade Ministarstvo privrede

Sarajevo, decembar 2012. godine

1

Na osnovu člana 13. tačka i), člana 14. stav (2) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj............. godine donijela je

ZAKON O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Član 1.(Predmet)

Zakonom o šumama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se:

a) planiranje i privređivanje u šumarstvu,

b) šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospodarenja,

c) zaštita šuma i njihovih funkcija,

d) upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma,

e) korištenje šuma u druge svrhe,

f) Uprava za šumarstvo,

g) finansiranje,

h) nadzor,

i) kaznene odredbe,

j) prelazne i završne odredbe.

Član 2.(Svrha i cilj)

Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propišu mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo u cilju:

a) boljeg korištenja prirodnih potencijala šumskih staništa,

b) očuvanja i zaštite prirodnih staništa i šumskog biodiverziteta, pod čime se podrazumijevaju razne strukture šumskog biotopa, šumske flore i šumske faune,

c) unaprijeđenja održivog gospodarenja šumskim resursima uključujući i stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šuma,

d) usklađivanja i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištem, posebno na relacijama: opći interes – interes vlasnika – interes korisnika – interes jedinica lokalne zajednice,

e) unaprijeđenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka po svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama,

f) usklađivanja procesa upravljanja i gospodarenja šumama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa važećim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

2

Član 3.(Definicije pojmova)

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

1. Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine.

2. Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega što živi u njoj.

3. Doznaka podrazumjeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu.

4. Divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi.

5. Etat je dozvoljena sječiva drvna masa odnosno drvna masa predviđena za sječu. Izražava se kao godišnji i 10 godišnji.

6. Funkcije šuma su:

a) ekološke: zaštita biodiverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka;

b) socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažno-estetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva.

c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda.

Ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume.

7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove;

8. Gospodarska jedinica je najmanja prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja.

9. Integralna zaštita šuma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: političkih (upravljanje šumama), stručnih (gospodarenje šumama) i građana (podizanje svijesti). Integralna zaštita se tako može sagledavati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u užem smislu (obaveze samo djelatnosti šumarstva).

10. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu.

11. Korisnik šuma je Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama “Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP “Sarajevo-šume“), Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU za zaštičena područja), i pravna i fizička lica koja su upisana kao vlasnici šuma.

12. Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda.

13. Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem.

3

14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.

15. Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

16. Prirast je povećanje dimenzije stabla u određenom vremenskom periodu.

17. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode.

18. Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi.

19. Pustošenje šuma podrazumijeva narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije.

20. Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala.

21. Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.

22. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.

23. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

a) šumsko drveće i grmlje,

b) biomasu ukupne šumske vegetacije,

c) cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i druge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume,

d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove djelove,

e) gljive,

f) biljni sok i smola,

g) listinac,

h) travnati ili pašnjački prekrivač,

i) treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje,

j) životinje koje obitavaju u šumi izuzev divljači.

k) nedrvni proizvodi iz alineje b) do j) ove tačke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta.

24. Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi.

25. Šumski reprodukcioni materijal je:

a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka,

b) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,

c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.

26. Šumsko privredno područje predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i

4

ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima.

27. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta.

Šumsko uzgojne mjere uključuju:

a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,

b) njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina,

c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,

d) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka.

28. Šumsko privredna osnova je dugoročni planski akt - elaborat koji sadrži podatke o svim državnim i privatnim šumama i koji propisuje sve radove koji će se odvijati u šumama u slijedećih 10 godina i to: sječu, pošumljavanje, izgradnju cesta i objekata, zaštitu šuma i ostalo.

29. Trajnost gospodarenja šumama podrazumjeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema.

30. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumjeva administrativno-upravne poslove Ministarstva i Uprave za šumarstvo u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo), koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju očuvanja i unaprijeđenja trajnosti gospodarenja šumama.

31. Uređajni period je vremenski period za koji se donosi dugoročni plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumsko privrednog područja.

32. Vlasnici šume su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem.

33. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja.

Član 4.(Prirodni resurs)

(1) Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i općina i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.

(2) Šume i šumska zemljišta su temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestiraju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije.

Član 5.(Šuma i šumsko zemljište)

(1) Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m2 i čija je širina najmanje 20 metara i ako

5

njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.

(2) Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namjenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma. Šumom se smatraju i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.

(3) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine, livade i pašnjaci unutar šuma.

(4) Šumom se ne smatraju groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 1000 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.

(5) U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) uz pribavljeno mišljenje općine na čijem području se nalazi.

POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU

Odjeljak A. Planiranje u šumarstvu

Član 6.(Kantonalni šumsko-razvojni plan)

(1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izrađuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama na području Kantona.

(2) Kantonalni šumsko-razvojni plan uvažava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i za potrebe razvoja općine.

(3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrži najmanje sljedeće:

a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumsko privrednih područja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama,

b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš,

c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište,

d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja,

e) smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma,

f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva,

6

g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta,

h) procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara,

i) procjenu ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta,

j) procjenu ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

k) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda,

l) smjernice za lovstvo i gospodarenje divljači,

m) program bioloških i tehničkih investicija i opravdanost radova.

(4) Za procjenu ugroženosti šuma iz stava (3) tački h), i) i j) ovog člana predhodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, Studija ugroženosti šuma od požara i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

(5) Kod izrade kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova.

(6) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) donosi kantonalni šumsko-razvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju.

(7) Ministarstvo je dužno prilikom izrade plana zatražiti od svih zainteresovanih strana, a posebno od zainteresiranih općina da daju svoje prijedloge i mišljenja.

(8) Ministarstvo je dužno trajno čuvati kantonalni šumsko-razvojni plan.

Član 7.(Šumsko privredno područje)

(1) U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima formira se šumsko privredno područje.

(2) U administrativnim granicama Kantona može se formirati više šumsko privrednih područja.

(3) Šumsko privredno područje dijeli se na gospodarske jedinice.

(4) Formiranje šumsko privrednog područja zasniva se na stručnom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazloženjem i bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži opće kriterije, a naročito.

a) preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko privrednog područja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospodarskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumsko privrednih područja,

b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko privredno područje,

c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća,

d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategorijama šuma i vrstama drveća,

e) prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća,

f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u

7

okviru šumsko privrednog područja,

g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, divljači, turizma, sporta i rekreacije,

h) prikaz podataka iz tačke c), d), e), f) i g) stava (4) ovog člana po općinama Kantona.

(5) Odluku o formiranju šumsko privrednog područja ili reviziji njegovih granica donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva i na osnovu stručnog elaborata iz stava (4), ovog člana. Zahtjev za formiranje šumsko privrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo, općina, Grad Sarajevo, KJP “Sarajevo-šume“ i vlasnik šume.

(6) Stručni elaborat iz stava (4), ovog člana izrađuje visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje šumsko privrednog područja ili reviziju njegovih granica.

(7) Opšte kriterije za formiranje šumsko privrednih područja utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva.

Član 8.(Šumsko privredna osnova)

(1) Šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama kantonalnog šumsko-razvojnog plana.

(2) Šumsko privredna osnova, prostorni plan, planovi upravljanja vodama, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo moraju biti usklađeni.

(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže godinu dana na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privrednu osnovu. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove.

(4) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina.

(5) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od predviđenog godišnjeg obima sječe u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječe.

(6) Šumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine.

(7) Svi dokumenati u elektronskoj i drugoj formi izrađeni/pripremljeni tokom izrade šumsko privredne osnove za državne i privatne šume čuvaju se u Ministarstvu i sastoje se od:

a) pisanih dokumenta,

b) tabelarnih podatka i GIS baze podataka,

c) karte (vektorizirane, georeferencirane, geokodirane) uz potrebne prateće dokumente (vektore i sl.).

(8) Pravo korištenja podataka iz stava (7) ovog člana bez naknade imaju:

8

a) općina na čijem području se nalazi šuma,

b) vlasnik šume,

c) korisnik šume.

(9) Upotreba podataka/dokumenata iz stava (7) ovog člana dozvoljena je i drugim pravnim i fizičkim licima uz saglasnost Ministarstva kojom će biti utvrđena i naknada za korištenje.

(10) Šumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina.

Član 9.(Izrada i donošenje šumsko privredne osnove)

(1) Šumsko privrednu osnovu može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih inženjera šumarstva/Magistara šumarstva i to po jednog za: uzgajanje šuma, zaštitu šuma, uređivanje šuma, iskorištavanje šuma i šumarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet godina radnog staža u struci.

(2) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove i provjera njihove tačnosti su obavezni i može ih vršiti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (1) ovog člana ili visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.

(3) Šumsko privredne osnove za sve šume donosi Uprava za šumarstvo uz pribavljeno mišljenje općinskog vijeća. Mišljenje sa stručnim obrazloženjem, općina je dužna dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Šumsko privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo.

(4) Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u roku iz stava (3) ovog člana, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama.

(5) Poslove izrade šumsko privredne osnove za sve šume finansira Uprava za šumarstvo i odgovorna je za njihovu pravovremenu izradu.

(6) Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove obezbjeđuje Uprava za šumarstvo. Propuste u izradi šumsko privredne osnove utvrđene od strane Uprave za šumarstvo, dužno je otkloniti u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko privredne osnove.

Član 10.(Sadržaj šumsko privredne osnove)

(1) Šumsko privredna osnova za državne šume obavezno sadrži:

a) uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela koje ulaze u šumsko privredno područje,

b) stanje šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja uključujući i zaštićena šumska područja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrološke, geomorfološke i arheološke znamenitosti,

c) analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom uređajnom periodu,

d) plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za naredni uređajni period sa:1) planom sječa,2) planom šumsko uzgojnih radova,3) planom proizvodnje i tehnologije rada,

9

4) planom zaštite šuma,5) planom za očuvanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema,

ekoloških i socijalnih funkcija šume,6) planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na održavanje i

izgradnju šumske transportne infrastrukture,7) planom korištenja nedrvnih proizvoda šuma.

e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadrži:1) rekapitulaciju i obračun očekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz

tačke d) ovog stava,2) utvrđenu proizvodnu vrijednost šuma i šumskih zemljišta kao osnove za

određivanje visine naknade za korištenje šuma.

(2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnoj šumarskoj inspekciji (u daljem tekstu: šumarskoj inspekciji).

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju elementi za izradu, postupak donošenja i reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume.

Član 11.(Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove)

(1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planom koji sadrži prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.

(2) Sastavni dio godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove su projekti za izvođenje svih planiranih radova.

(3) Saglasnost na godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove, koji je korisnik šuma dužan dostaviti nakasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Uprava za šumarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom u roku od 30 dana od dana prijema plana.

(4) Radovi predviđeni godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove ne mogu se započeti bez saglasnosti Uprave za šumarstvo. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozi može se izvršiti izmjena godišnjeg plana na način kako je to predviđeno stavom (3) ovog člana.

(5) Usvojeni godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti šumarskoj inspekciji i općini na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom.

Član 12.(Projekat za izvođenje)

(1) Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu – odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume u skladu sa godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.

(2) Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviđenim ciljevima gospodarenja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, procjenu godišnjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu

10

unutrašnjeg prostornog uređenja odjela. Pored planova, projekat za izvođenje sadrži procjenu uticaja radova na okoliš u skladu sa članom 29. ovog zakona i mjere zaštite na radu i protivpožarne zaštite.

(3) Radovi predviđeni projektom treba da se završe u roku od dvije godine od dana njegovog donošenja.

(4) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva/Magistri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu projekta.

(5) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(6) Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama obavezno treba da:

a) posjeduje registraciju nadležnog suda sa upisanom djelatnošću u oblasti šumarstva,

b) ima uposlenog jednog diplomiranog inženjera šumarstva/Magistra šumarstva, sa najmanje tri godine radnog staža u struci.

(7) Ministarstvo na osnovu dokumentacije iz stava (6) ovog člana izdaje saglasnost pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(8) Izuzeto od stava (1) ovog člana projekat za izvođenje može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.

(9) Za privatne šume obavezno se rade projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku .

(10) Korisnik šuma određuje realizatora projekta, diplomiranog inžinjera šumarstva/Bachelor/Bakalaureat šumarstva sa najmanje tri godine radnog staža u struci, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.

(11) Projekat za izvođenje ima trajan karakter i čuva se u arhivi korisnika šuma, Uprave za šumarstvo ili pravnog lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(12) Korisnik šuma, Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u evidencije iz člana 46. stav (10) ovog zakona.

Odjeljak B. Privređivanje u šumarstvu

Član 13. (Doznaka stabala za sječu)

(1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u izdanačkim šumama predviđenim za direktnu konverziju u viši uzgojni oblik.

(2) Doznaka stabala, osim nužne doznake sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donosena šumsko privredna osnova, odnosno godišnji plan gospodarenja.

(3) Doznaku stabala za sječu u državnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva, sa najmanje dvije godine radnog staža u struci kojeg odredi korisnik šuma. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom

11

godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a kojeg odredi korisnik šuma.

(4) Stabla u šumi mogu se sječi tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake), u skladu sa šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja.

(5) Zabranjena je doznaka i sječa stabala u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice nisu utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.

(6) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja Ministarstva putem Uprave za šumarstvo.

(7) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.

(8) Rješenje iz stava (6) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Sarajevu.

(9) Doznaku stabala ili obilježavanje površina za sječu u privatnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci, a kojeg rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama, u privatnim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a koga rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(10) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje način doznake i obilježavanja površina za sječu šume.

Član 14.(Sječa šuma)

(1) Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak iz člana 13. stava (3) pri izvođenju doznake stabala za sječu, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.

(2) Stabla u šumi mogu se sječi tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje i obavještavanja Uprave za šumarstvo i općine na čijem se području vrši sječa.

(3) Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno.

(4) Ukoliko se dozvoljeni obim sječa (etat) prekoraći u jednoj godini, obavezno se u godišnjim planovima gospodarenja za narednu godinu vrši umanjenje planiranog obima sječa za količinu učinjenog prethvata za vrstu drveta.

(5) Šteta koja nastane prilikom sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja šumskih drvnih sortimenata.

(6) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog Zakona, šumarski inspektor dužan je zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti.

12

Član 15.(Biološka reprodukcija šuma)

(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom.

(2) Biološka reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumjeva:

a) pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje,

b) pošumljavanje i sjetva sjemenom šumskog zemljišta,

c) popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura,

d) proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala,

e) prorjeđivanje sastojina,

f) sanaciju požarišta,

g) prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik,

h) doznaku stabala za sječu,

i) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka,

j) zaštitu šuma,

k) certificiranje gospodarenja šumama,

l) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture,

m) saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa,

n) kupovina zemljišta u svrhu podizanja novih šuma uključujući i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća,

o) naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva.

(3) Planirani obim biološke reprodukcije šuma u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom.

Član 16.(Tehnički prijem radova)

(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova, a najkasnije u roku od tri mjeseca od okončanja radova.

(2) Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja.

(3) Komisiju za tehnički prijem radova u državnim šumama formira korisnik šuma, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(4) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana koju obavezno čine:

a) diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva koji je izradio projekat za izvođenje radova,

b) diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva i rejonski čuvar šuma iz Uprave za šumarstvo.

(5) Realizator projekta iz člana 12. stav (10) ovog zakona ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova.

13

(6) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvođenje, izvođač radova je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled.

(7) O izvršenom tehničkom prijemu izvedenih radova, komisija sačinjava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje.

(8) Primjerak zapisnika komisije o tehničkom prijemu dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda šumarskoj inspekciji.

(9) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije koji će pravilnikom propisati Ministar.

(10) Obrazac za tehnički prijem radova propisaće Ministar.

Član 17.(Obavljanje radova u šumarstvu)

(1) Radove u šumarstvu može obavljati registrovano pravno i fizičko lica za obavljanje djelatnosti u šumarstvu i koje posjeduju saglasnost Ministarstva.

(2) Pravno lice koje obavlja poslove u šumama dužno je obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu i protivpožarne zaštite i obavezno je sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz stava (1) ovog člana i člana 12. stav (6) ovog zakona.

Član 18.(Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma)

(1) Zabranjene su čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma koje:

a) trajno smanjuje produktivni potencijal šumskog zemljišta,

b) trajno i znatno ugrožavaju hidrološki režim šumskog zemljišta,

c) posredno uzrokuju pojavu erozije šumskog tla sa većim negativnim posljedicama,

d) ugrožavaju vršenje neke od funkcija šuma na duži period,

e) ugrožavaju šumski biodiverzitet.

(2) Izuzetno čiste sječe mogu biti izvršene u slučajevima pripreme šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom.

(3) U izuzetnim slučajevima čista sječa šuma može se primjeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera uz saglasnost Uprave za šumarstvo.

Član 19.(Pošumljavanje sječina i paljika)

(1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.

(2) Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje se vrši sadnjom ili sjetvom, koristeći zdrave sadnice ili sjeme vrsta drveća koje odgovaraju staništu. U svrhu pošumljavanja koristi se samo

14

materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla.

(3) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na karti razmjere 1:10.000.

Član 20.(Šumski materijal za reprodukciju)

(1) Uprava za šumarstvo, na prijedlog korisnika šuma, određuje regije provenijencije, odabire šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbjeđuje reprodukcioni materijal, vodi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala.

(2) Dorađivači šumskog sjemena i proizvođači šumskog sadnog materijala prate i obavještavaju kupce o kategoriji šumskog reprodukcionog materijala kao i njegovom porijeklu. Šumarski inspektor nadgleda promet šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala.

(3) Uprava za šumarstvo vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala, šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja.

Odjeljak C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa

Član 21.(Opće preventivne mjere)

(1) Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta šumskih ekosistema.

(2) Principi i mjere kojima se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i održavanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema određuju se kantonalnim šumsko-razvojnim planom, a detaljnije se razrađuju u šumsko privrednim osnovama.

(3) Staništa od posebnog značaja posmatrana sa gledišta biodiverziteta šumskih ekosistema koja su određena u šumsko privrednim osnovama moraju biti očuvana.

Član 22.(Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere)

(1) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su provoditi ili obezbjediti provođenje sanitarne sječe prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama Uprava za šumarstvo dužna je obezbijediti sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu.

(2) Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu mogu tražiti mišljenje od Uprave za šumarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti.

(3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma dužan je izvoditi sljedeće mjere zaštite šuma:

a) postavljanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih

15

stabala za potkornjake,

b) sanaciju šumskih područja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoženja štetočina,

c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta četinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina upotrebom hemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom,

d) uspostavljanje i održavanje šumskog reda.

(4) Pod šumskim redom iz stava (3) tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta.

(5) Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja.

(7) Korisnik šuma dužan je u roku od šest mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka izvođenja radova radova u šumi i na šumskom zemljištu izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim.

Član 23.(Obnova šuma nakon nepogode)

(1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnik šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, priprema plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.

(2) Ako korisnik/vlasnik šuma dokaže da nije u mogućnosti finasirati troškove obnove iz stava (1) ovog člana, može podnijeti zahtjev Ministarstvu i općini koje će u skladu sa svojim mogućnostima iz namjenskih sredstava učestvovati u sufinasiranju obnove.

Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda

Član 24.(Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda)

(1) Drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.

(2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(3) Nedrvne šumske proizvode iz člana 39. stava (2) tačke c) ovog zakona nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.

16

(4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prevoz saobračajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u prerađivačke kapacitete u kojima se vrši prerada drveta.

(5) Zabranjeno je:

a) vršiti sječu bez prethodne doznake i stavljanje u promet šumske drvne proizvode bez žigosanja, obrojčavanja i otpremnog iskaza.

b) stavljati u promet nedrvne šumske proizvode bez otpremnog iskaza.

(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog člana vrše čuvari šuma, pripadnici policije i šumarski inspektor, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a finansijska sredstva deponovati na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo i ista se raspoređuju na namjenski račun otvoren u okviru Jedinstvenog računa Trezora Kantona - Ministrastvo privrede - Uprava za šumarstvo (u daljem tekstu: depozitni račun Budžeta Kantona).

(7) Zabranjeno je stavljati u promet i uskladištavati drvo četinara i brijesta sa korom u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra.

(8) Izuzetno od stava (7) ovog člana drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan.

(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu i trgovini između trećih lica.

(10) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu dužni su vlasniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku.

(11) Ministar donosi Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete iz stava (10) ovog člana.

POGLAVLJE III - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

Član 25.(Opći principi)

(1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili poseban režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na način koji će obezbijediti namjenu zbog koje su proglašene.

(2) Procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, a koristi se za proglašenje iz stava (1) ovog člana. Šume koje predstavljaju dio područja zaštićenog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonom Federacije, koji također propisuje poseban

17

režim gospodarenja za šume, smatraju se šumama s posebnom namjenom.

(3) Način gospodarenja i obnove šuma unutar zaštićenog područja propisuje se programom za gospodarenje šumama, u skladu sa svrhom radi koje su proglašene i na način određen aktom o njihovom proglašenju. Troškove gospodarenja šumama unutar zaštićenog područja snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno.

(4) Propis kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom određuje režim gospodarenja takvim šumama, izvršioca propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja. Vlasnik/korisnik šume ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.

(5) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. Šume će biti predmet nadzora šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvršilo proglašenje. Obilježavanje šuma vrši pravno lice koje upravlja zaštićenim područjem. Troškove obilježavanja snosi pravno lice na čiji je zahtjev šuma proglašena zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom.

(6) U postupku proglašenja zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom u skladu sa posebnim propisima iz ove oblasti nosioc izrade propisa je dužan pribaviti mišljenje Ministarstva.

(7) Ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

Član 26.(Zaštitne šume)

(1) Zaštitne šume su:

a) šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma,

b) šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja.

(2) Zaštitne šume iz stava (1) ovog člana proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva ili općina uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo.

(3) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

Član 27.(Šume s posebnom namjenom)

(1) Za šume sa posebnom namjenom proglašavaju se:

a) šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na osnovu

18

propisa o zaštiti prirode,

b) šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine,

c) šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti,

d) šume od specijalnog značaja za pročišćavanje zraka i snabdjevanje vodom,

e) šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta.

(2) Šume iz stava (1) tačke a), b), d) i e) ovog člana proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/03) ili drugim propisom koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, a šume iz stava (1) tačka c) ovog člana u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja („Službene novine Federacije BiH“, br. 71/05 i 8/10).

(3) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom iz stava (1) tačka c) ovog člana obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

Član 28.(Zahtjev za proglašenje)

Zahtjev sa elaboratom za proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži sljedeće:

a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom,

b) općinu, naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška i broj katastarske parcele, kao i naziv šumsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka,

c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja područja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se traži proglašenje zaštitne šume odnosno šume sa posebnom namjenom,

d) stručni šumarski elaborat sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja zaštite,

e) procjenu okolišnog uticaja,

f) predložena ograničenja u gospodarenju,

g) predložene naknade ukoliko one dođu u obzir,

h) saglasnost općine,

i) odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.

Član 29.

(Procjena okolišnog uticaja)

(1) U okviru donošenja odluke vezane za šume i šumska zemljišta, čije bi provođenje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja šuma i šumskog zemljišta bilo u fizičkom ili u funkcionalnom smislu, obavezno se vrši procjena uticaja na okoliš.

19

(2) Procjena okolišnog uticaja je obavezna za podizanje monokultura na površini većoj od pet hektara i za prevođenje šumskog zemljišta drugoj namjeni iz člana 52. ovog zakona, u skladu sa propisima o zaštiti okoliša.

POGLAVLJE IV - ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA

Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta

Član 30.(Zaštita šuma od požara)

(1) Zabranjeno je u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume loženje otvorene vatre.

(2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume.

(3) Izuzev od stava (1) ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane Uprave za šumarstvo i vlasnika privatnih šuma uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.

(4) U šumama i na šumskim zemljištima namjenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti dežurnu čuvarsku službu.

(5) Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo, klasifikuje šume i šumsko zemljište po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima klasifikuju se kao područja srednje opasnosti.

(6) Korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju planove za zaštitu šuma od požara. Uprava za šumarstvo i korisnici šuma obavezni su provodit ove planove i redovno izvještavati Ministarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.

(7) Korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da redovno obavještavaju Kantonalni i općinski organ nadležan za poslove civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu.

(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima.

(9) Ministar donosi Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima.

(10) Uprava za šumarstvo izrađuje karte područja prema stepenu opasnosti od šumskih požara.

Član 31. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada)

(1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u šumi i na šumskom zemljištu.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj

20

ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.

(3) Nadležno kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba za snadbijevanja vodom sa izvorišta u šumi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava (2) ovog člana, u kojoj se propisuje način upotrebe. Rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je 5 dana.

(4) Zabranjeno je odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. Vlasnici šuma i korisnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na naknadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u šumu.

Član 32.(Paša u šumama)

(1) Zabranjena je paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pašarenje) u šumama.

(2) Izuzeto od stava (1) ovog člana korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumsko privrednoj osnovi. Paša se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čuvara stoke.

(3) Paša u šumama neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

Član 33.(Praćenje zdravstvenog stanja šuma)

(1) Uprava za šumarstvo i korisnici šuma prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju Ministarstvo, općine i javnost.

(2) Ministar donosi pravilnik kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma.

Odjeljak B. Nedrvni šumski proizvodi

Član 34.(Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda)

(1) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena u šumsko privrednoj osnovi.

(2) Zabranjeno je u šumi i na šumskom zemljištu iskorištavanje humusa, gline, treseta, pijeska, šljunka i kamena sa površine zemlje kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla.

(3) Izuzetno korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu za svoje potrebe, za potrebe građana i drugih pravnih lica iskorištavati šumske proizvode i stava (2) ovog člana.

(4) KJP „Sarajevo – šume“ može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na lokalitetima predviđenim šumsko privrednom osnovom i godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva.

(5) Ako korisnik šuma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe dužan

21

je postupiti u skladu sa članom 52. ovog zakona.

(6) Korisnik šuma dužan je do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu Upravi za šumarstvo dostaviti podatke o vrsti i količini nedrvnih šumskih proizvoda koji su prikupljeni na području kojim gospodari.

(7) Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet šumskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda.

Član 35.(Divljač u šumi)

(1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumama moraju obezbjediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu.

(2) Korisnik lovišta dužan je pričinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljač u šumi nadoknaditi korisniku i vlasniku privatnih šuma u skladu sa odredbama Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 4/06 i 8/10).

Odjeljak C. Zaštita ugroženih vrsta

Član 36.(Ugrožene vrste)

(1) Zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (teria ramentacea (Sieber) Presl), božikovine (Ilex aquifolium), lovorolisnog likovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sječe.

(2) Zahtjev za odobravanje sječe iz stava (1) ovog člana podnosi se Ministarstvu, a Uprava za šumarstvo uviđajem na licu mjesta sačinjava zapisnik na osnovu kojeg Ministar donosi rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i šumarskoj inspekciji.

Odjeljak D. Saobraćaj u šumama

Član 37.(Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture)

(1) Šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume.

(2) Planiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uslova, šumskog tla, vegetacije, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu.

(3) Pri planiranju i izgradnji šumske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe općine, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe.

22

(4) Šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje:

a) ugrožavanje izvora vode,

b) pojavu erozivnih procesa,

c) ugrožavanje površinskih i podzemnih voda,

d) povećanje rizika od klizišta,

e) negativan uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost,

f) negativan uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe,

g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume.

(5) Šumski kamionski put se može graditi nakon što se izradi projekat za njegovu izgradnju i pribavi dozvola nadležnog organa.

(6) Korisnik šuma, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj.

(7) Korisnik šuma dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i vođenje katastra šumske infrastrukture Upravi za šumarstvo koja isti dostavlja općini.

Član 38.(Saobraćaj u šumama)

(1) Zabranjeno je kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemljištu, za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva.

(2) Vlasnik i korisnik šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu po dogovoru koji može uključivati određenu naknadu.

(3) Za organizovanje biciklističkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika/vlasnika.

(4) Šteta na šumskim putevima pričinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasniku/korisniku šuma.

Član 39.(Pristup šumama)

(1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim Kantonalnim zakonom. Sva lica koja ovako koriste šumu ili šumsko zemljište to rade na vlastitu odgovornost. Korisnik odnosno vlasnik šume nije obavezan preduzeti posebne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takva lica.

(2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika šume zabranjeno je:

a) postavljati logor u šumi,

b) smještati pčelinjake,

c) sakupljati nedrvne šumske proizvode u količini koja prelazi 1 kg,

d) ulaziti u fizički i znakovima označena šumska područja i zatvorene šumske ceste,

e) ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa,

23

f) ulaziti u područja prirodne obnove, pošumljena područja i šumske rasadnike i ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov.

g) oštećivanje i premještanje svih vrsta službenih znakova;

(3) Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu.

POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA

Odjeljak A. Upravljanje šumamaČlan 40.

(Državne i privatne šume)

Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljem tekstu: državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne šume).

Član 41.(Upravljanje državnim šumama)

(1) Državnim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona upravlja Ministarstvo pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

(2) Ministarstvo jednom godišnje dostavlja izvještaj Vladi o stanju šuma i šumskog zemljišta na području Kantona.

Član 42.(Sticanje vlasništva)

(1) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću.

(2) Strana fizička i pravna lica ne mogu sticati pravo vlasništva na šumama i šumskim zemljištima.

Član 43.(Zabrana zauzimanja)

(1) Zabranjeno je svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta.

(2) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma.

Član 44.(Promet šuma)

(1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta. Svaki promet državnih šuma izvršen suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor je ništav.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana promet državnih šuma može se vršiti samo u svrhu arondacije i komasacije.

(3) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije.

24

(4) Kanton ima pravo prvenstva kupovine privatnih šuma koje su proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom.

Član 45.(Utvrđivanje granica državnih šuma)

(1) Granice državnih šuma moraju biti na terenu obilježene vidnim i trajnim znakovima.

(2) Granice državnih šuma, koje nisu utvrđene, moraju se utvrditi u skladu sa zakonom koji uređuje premjer i katastar nekretnina i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

(3) Utvrđene granice iz stava (2) ovog člana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat općinskog organa nadležnog za geodetske poslove.

(4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma, čuvanja i održavanja graničnih znakova vrši korisnik šuma.

(5) Ministar donosi Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova.

Član 46 (Upravljanje privatnim šumama)

(1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje je fizičko ili pravno lice upisano u zemljišne knjige kao vlasnik.

(2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove

(3) Privatnu šumu dužan je čuvati vlasnik šume.

(4) Vlasnik privatne šume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova kako je definisano ovim zakonom, Upravi za šumarstvu ili pravnom licu za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama.

(5) Naknada iz stava (4) ovog člana iznosi najviše 10 % od cijene na panju posječenih šumskih drvnih sortimenata po cjenovniku šumskih proizvoda koji donosi KJP “Sarajevo-šume“ uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(6) Pod stručnim poslovima iz stava (4) ovog člana podrazumjevaju se doznaka, primanje, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi i zaštita šuma.

(7) Kada vlasnik privatne šume ugovorom prenese obavljanje stručnih poslova Upravi za šumarstvo, naknada se uplaćuje na depozitni račun Budžeta Kantona.

(8) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekuće godine.

(9) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa članom 12. ovog zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

25

(10) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija iz stava (8) ovog člana.Odjeljak B. Ekonomske funkcije šume

Član 47.(Zaključivanje ugovora)

(1) Na području Kantona posluje KJP “Sarajevo-šume“.

(2) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama iz člana 41. stav (1) na KJP “Sarajevo-šume“ izuzev šuma koje su posebnim propisom povjerene na upravljanje KJU za zaštićena područja.

(3) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava (2) ovog člana koje Ministarstvo ugovorom prenosi na KJP “Sarajevo-šume“ pored ostalog sastoje se iz:

a) realizacije šumsko privredne osnove i izrade i realizacije projekata za izvođenje,

b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture,

c) prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda,

d) izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma propisanih šumsko privrednom osnovom,

e) provođenja mjera integralne zaštite šuma u skladu sa ovim zakonom,

f) proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikulturnog sadnog materijala,

g) izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda,

h) realizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu,

i) realizacije aktivnosti predviđenih izvedbenim dijelom kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

j) svih ekonomskih odgovornosti, koristi i odluka,

k) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu poslova gospodarenja.

(4) Ministarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz stava (2) ovog člana.

Član 48.(Evidencije o izvršenim radovima u šumarstvu)

(1) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektom za izvođenje ili programom upravljanja zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Ministar donosi Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz stava (1) ovog člana.

Član 49.(Naknada za korištenje šuma)

Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu za korištenje šuma u visini 6% od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda po cjenovniku iz člana 46. stav (5) i u skladu sa članom 60. ovog zakona.

26

Odjeljak C. Katastar šuma

Član 50.(Katastar šuma)

(1) Korisnici šuma i pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama, dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine.

(2) Uprava za šumarstvo dužna je jedan primjerak izrađenog katastra šuma dostaviti općini na čijem se području šuma nalazi.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume.

Odjeljak D. Odnosi kod korištenja šuma

Član 51.(Prava trećih lica)

(1) Prava trećih lica na državnu šumu poštuju se ako su upisana u zemljišne knjige.

(2) Zabranjeno je utvrđivati nova ili širiti postojeća prava trećih lica na državnu šumu, osim ako je to u skladu sa odredbama ovog zakona.

POGLAVLJE VI - KORIŠTENJE ŠUMA U DRUGE SVRHE

Odjeljak A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi

Član 52.(Krčenje šume)

(1) Zabranjeno je krčenje šuma.

(2) Krčenje šume, odnosno promjena namjene šumskog zemljišta, može se dozvoliti samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja.

(3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana daje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem području se nalazi šuma i/ili šumsko zemljište.

(4) Zahtjev za krčenje šuma odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti vlasnik ili koncesionar.

(5) Zahtjev za krčenje, odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta, podnosi se Ministarstvu i sadrži sljedeću dokumentaciju:

a) izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja,

b) izvadak iz zemljišnih knjiga, kopiju katastarskog plana i prepis posjedovnog lista,

c) koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji,

d) okolišnu saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša,

e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu istorijskog i prirodnog naslijeđa,

f) saglasnost organa nadležnog za vodoprivredu,

g) procjenu visine troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja je

27

predmet krčenja sa tržišnom vrijednosti drveta koje se dobije sječom, urađenu od strane Uprave za šumarstvo.

(6) Ako se u roku od dvije godine od dana dostavljanja saglasnosti iz stava (3) ovog člana iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je o svom trošku izvršiti njegovo pošumljavanje.

(7) Saglasnost za promjenu namjene šumskog zemljišta važi godinu dana od dana njenog donošenja.

(8) Ministarstvo donosi prethodnu saglasnost, koja obavezno sadrži utvrđeni iznos naknade za krčenje šume i promjenu namjene šumskog zemljišta.

(9) Nakon izvršene uplate naknade iz stava (8) ovog člana Ministarstvo će donijeti konačnu saglasnost za promjenu namjene šumskog zemljišta.

(10) Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod na depozitni račun Budžeta Kantona i ista se može koristiti na području općine gdje je ostvarena, a samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona.

(11) Troškove postupka za izdavanje saglasnosti iz stava (8) i (9) ovog člana snosi podnosilac zahtjeva.

Član 53.

(Gradnja u šumi)

U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom.

Odjeljak B. Zakup

Član 54.(Zakup šumskog zemljišta)

(1) Zabranjeno je davanje državnih šuma i šumskog zemljišta u zakup.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom dati u zakup uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem se području nalazi šumsko zemljište. Ugovor o zakupu se može zaključiti radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljači, podizanja višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume.

(3) Šumsko zemljište koje se daje u zakup može se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne može se davati u podzakup.

(4) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje Pravobranilaštva Kantona Sarajevo.

(5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava (2) ovog člana uplaćuje se na depozitni račun Budžeta Kantona.

28

Odjeljak C. Služnost

Član 55.(Pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu)

(1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji („Službene novine Fedracije BiH“ br. 70/07, 36/10 i 25/12).

(2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i Ministarstva.

(3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu služnosti iz stava (1) ovog člana uplaćuje se na depozitni račun Budžeta Kantona.

(4) Lice u čiju korist se zasniva služnost obavezno je uplatiti naknadu iz člana 52. ovog zakona, bez provođenja procedure za krčenje šume.

(5) Sredstva naplačena po osnovu zakupa i prava služnosti mogu se koristi isključivo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona na području općine gdje je ostvaren prihod.

(6) Vlada će utvrditi cijenu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup iz člana 54. ovog zakona i zasnivanje služnosti iz stava (3) ovog člana.

POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA ŠUMARSTVO

Član 56.(Uprava za šumarstvo)

U cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja u smislu ovog zakona, provođenja administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provođenja jedinstvene šumarske politike u sastavu Ministarstva je Uprava za šumarstvo.

Član 57.(Poslovi Uprave za šumarstvo)

(1) Uprava za šumarstvo obavlja sljedeće poslove:

a) obezbjeđuje neposrednu zaštitu državnih šuma iz člana 47. stav (2) ovog zakona putem čuvarske službe,

b) prikuplja i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, ustanovljava i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture u državnom i privatnom vlasništvu za područje Kantona,

c) priprema nacrt kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

d) priprema i prati provođenje programa za realizaciju aktivnosti predviđenih kantonalnim šumsko-razvojnim planom,

e) provodi proceduru izrade, finansira, prati provedbu i vodi evidenciju važenja šumsko privrednih osnova za sve šume na području Kantona (državne i privatne šume),

f) pruža stručnu pomoć za izradu šumsko privrednih osnova,

g) obezbjeđuje nadzor na izradi šumsko privrednih osnova,

h) izrađuje plan i program za biološku obnovu šuma, programe i planove koji se

29

finansiraju iz Budžeta Kantona,

i) utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u Kantonu,

j) prati zdravstveno stanje šuma, obavlja dijagnozno–prognozne poslove i prati stanje i stepen oštećenosti šuma,

k) u saradnji sa korisnikom šuma i nadležnim organom civilne zaštite izrađuje i u okviru svoje nadležnosti provodi programe integralne zaštite šuma i planove protivpožarne zaštite te vodi odgovarajuće baze podataka,

l) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i obezbjeđuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;

m) prati ekonomsko stanje šumarstva,

n) informiše i upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva te izdaje prigodne stručne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju,

o) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona,

p) podržava i promoviše naučno istraživačku djelatnost i transfer znanja iz oblasti šumarstva,

r) organizuje savjetovanja i pruža stručnu i savjetodavnu pomoć korisniku državnih šuma i vlasnicima privatnih šuma.

(2) Uprava za šumarstvo priprema godišnji plan rada, finansijske planove i izvještaje o izvršenim radovima za Vladu.

Član 58.(Čuvanje šuma)

(1) Uprava za šumarstvo je dužna obezbjediti neposrednu zaštitu državnih šuma i šumskog zemljišta iz člana 47. stav (2) ovog zakona, a odnosi se na čuvanje šuma od: šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, bespravnog prisvajanja i korištenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu korištenja i prometa šumskih proizvoda iz privatnih šuma putem čuvara šuma.

(2) Čuvari šuma iz stava (1) ovog člana su u okviru Uprave za šumarstvo raspoređeni po određenim čuvarskim reonima. Čuvanje šuma obavljaju stručna lica (u daljem tekstu: čuvari šuma) koja za to ovlasti Ministarstvo.

(3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stepen i koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja.

(4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe i imaju javna ovlaštenja.

(5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument – legitimaciju čuvara šuma kojom potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma.

(6) Dužnosti čuvara šuma su da:

a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara,

b) čuva šumu i šumska zemljišta od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima,

30

c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih,

d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači,

e) prati održavanje šumskog reda,

f) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet,

g) zaustavlja prijevozna sredstva, pregleda teret koji se prevozi i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata,

h) evidentira, obilježava i privremeno oduzima šumske drvne proizvode koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa članom 24. ovog zakona.

i) pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim mjestima gdje se drvo drži,

j) pregleda sav transport na šumskim putevima,

k) sprječava istresanje i deponovanje (odlaganje) smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova,

l) sačinjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvršenoj radnji, izvršiocima i visini štete,

m) obavezno legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela,

n) obavezno obavještava Upravu za šumarstvo, policijsku upravu i šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima.

(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stava (6) ovog člana, čuvar šuma obavezan je bez odlaganja sačiniti zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima. Uprava za šumarstvo na osnovu zapisnika čuvara šuma podnosi zahtjev za pokretanje postupka nadležnom sudu ili tužilaštvu.

(8) Svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale šumske proizvode u prevozu ili uskladištene.

(9) Ministar donosi Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona.

POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE

Član 59.(Namjenska sredstva)

(1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama i šumsko privrednim osnovama ustanovljavaju se finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i za ruralni razvoj.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana obezbjeđuju se iz:

a) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz člana 46. stav (5) ovog zakona;

b) naknada za korištenje državnih šuma iz člana 49. i člana 60. ovog zakona;

c) naknada iz člana 52. stav (8) ovog zakona;

d) naknada iz člana 54. stav (5) ovog zakona;

31

e) naknada iz člana 55. stav (3) ovog zakona;

f) naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 61. ovog zakona;

g) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora.

(3) Sredstva iz stava (2) ovog člana, osim dijela sredstava iz tačke b) koja pripadaju općini, uplaćuju se na depozitni račun Budžeta Kantona, a sredstva koja pripadaju općini uplaćuju na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda općine.

(4) Sredstvima sa posebnih računa iz stava (3) ovog člana raspolaže Ministar i općinski načelnik.

(5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog člana, od tačke a) do g) vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na području Kantona.

Član 60.(Uplata naknade za korištenje šuma)

(1) Naknada za korištenje državnih šuma iz člana 49. ovog zakona obračunava se od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda po cjenovniku šumskih proizvoda KJP “Sarajevo-šume“ i uplaćuje se u sljedećim iznosima:

a) 1,0 % na depozitni račun Budžeta Kantona,

b) 5,0 % na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta općine na čijem području se ostvario prihod.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.

(3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovog člana vrši šumarska inspekcija.

(4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog člana, šumarski inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Član 61.(Naknada za općekorisne funkcije šuma)

(1) Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti na području Kantona kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište van Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana plaća se u visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog prihoda tromjesečno i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda.

(3) Naknada iz stava (1) ovog člana uplaćuje se na depozitni račun Budžeta Kantona.

(4) Od obaveze plaćanja naknade iz stava (1) ovog člana oslobađaju se: korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije.

(5) Obaveza uplate naknade iz stava (1) ovog člana zastarjeva u roku od 10 godina od proteka godine u kojoj je obaveza nastala.

(6) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava (1) ovog člana vrše Porezna uprava i

32

šumarska inspekcija.

(7) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi nadležnom sudu prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, a po pravosnažnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Član 62.(Korištenje namjenskih sredstava kantona )

(1) Iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona prikupljenih po osnovu člana 59. stav (2) ovog zakona finansira i/ili sufinansira se:

a) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana,

b) rad čuvarske službe,

c) izrada šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,

d) nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume,

e) biološke reprodukcije šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom,

f) obnove šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata, požara i slično,

g) unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcionog materijala,

h) očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumskih ekosistema,

i) pošumljavanje produktivnih a neobraslih šumskih zemljišta,

j) provođenje procesa deminiranja šuma i šumskog zemljišta,

k) izgradnja, održavanje i unaprjeđenje šumske putne infrastrukture,

l) sufinansiranja tehničkih specijalističkih kurseva,

m) naučna istraživanja i stručne analize,

n) kupovina šuma i šumskog zemljišta.

(2) Uprava za šumarstvo izrađuje program utroška sredstava u skladu sa stavom (1) ovog člana na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Vladi na usvajanje. Prilikom izrade programa Uprava za šumarstvo će poštovati odredbe kantonalnog šumsko-razvojnog plana i iznos sredstava utvrđenih Budžetom Kantona u tekućoj godini za te namjene.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona.

Član 63.(Korištenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave)

(1) Sredstva iz člana 60. stav (1) tačka b) ovog zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području općine.

(2) U cilju očuvanja i unaprjeđenja šumskih ekosistema općina može finansirati/sufinansirati aktivnosti utvrđene članom 62. stav (1) ovog zakona.

(3) Općinsko vijeće donosi plan o utrošku namjenskih sredstava koja se ne mogu trošiti prije donošenja ovog plana.

33

POGLAVLJE IX - NADZORČlan 64.

(Upravni nadzor)

Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Ministarstvo.

Član 65.(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši šumarski inspektor.

(2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 69/05) - (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama).

Član 66. (Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora)

Za kantonalnog šumarskog inspektora može se imenovati lice koje:

a) ima visoku stručnu spremu VII stepen šumarske struke (diplomirani inženjer šumarstva/Magistar šumarstva),

b) ima položen stručni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine,

c) ima najmanje 5 godina radnog staža u struci.

Član 67.(Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora)

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, šumarski inspektor je ovlašten i dužan da:

a) pregleda šumsko privredne osnove, godišnje planove gospodarenja, šumsko razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove biološke obnove šuma i planove zaštite šuma, kontroliše njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju,

b) pregleda sve radove, objekte, uređaje, rezne jedinice, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet,

c) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva,

d) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sječu,

e) privremeno obustavi sječe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva, do konačne odluke nadležnog organa,

f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda na regionalnim i magistralnim putevima,

g) pregleda izvršenje svih radova koji su predviđeni projektima za izvođenje, šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom,

h) kontroliše zaštitu šuma iz člana 57. stav (1) i 58. stav (6) ovog zakona koje

34

provodi Uprava za šumarstvo.

i) u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta po opšti interes, na licu mjesta rješenjem naređuje obustavu rada i provođenje mjera za sprječavanje šteta,

j) pregleda kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i naređuje otklanjanje nedostataka i provođenje mjera, ako se utvrdi da se korisnik/vlasnik šuma ne pridržava propisa i mjera zdravstvene zaštite,

k) pregleda planove zaštite šuma od požara i provođenje planiranih mjera i naredi otklanjanje nedostataka,

l) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo i drvo nezakonito stavljeno u promet i nedrvne šumske proizvode,

m) pregleda provođenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata i po potrebi preduzima odgovarajuće mjere,

n) vrši nadzor nad provođenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala,

o) vrši nadzor nad provođenjem i drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i održavanja šumskog reda,

p) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti kao i po zahtjevu svih pravnih i fizičkih lica i o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama pismeno obavještava podnosioca zahtjeva,

r) upoznaje javnost sa utvrđenim stanjem šuma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka,

s) sarađuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije,

t) vrši kontrolu obračuna i uplate naknade iz čl. 49. i 61. ovog zakona,

u) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima.

Član 68.(Provođenje inspekcijskog nadzora)

(1) Šumarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvrđenim činjenicama sačinjava zapisnik.

(2) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primjenjeni ili da su nepravilno primjenjeni postupiće u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/98 i 48/99), Zakona o inspekcijama ili drugog zakona koji propisuju izricanje odgovarajuće upravne mjere i odrediti rok za njeno izvršenje.

(3) Protiv rješenja šumarskog inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

(4) Žalba na rješenje šumarskog inspektora ne odlaže izvršenje rješenja osim u hitnim slučajevima ako bi izvršenjem rješenja bili ugroženi životi i zdravlje ljudi odnosno ako bi nastupila znatna materijalna šteta.

(5) Rješenje po žalbi iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena

35

žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu.

(6) Pokretanje upravnog spora na rješenje iz stava (5) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 69.(Obaveze šumarskog inspektora)

(1) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje prekršaja propisanog ovim zakonom podnijeti prekršajni nalog ili zahtjev nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka.

(2) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje krivičnog djela čija su obilježja propisana Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine podnijeti pisanu prijavu nadležnom tužilaštvu.

POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE

Član 70.(Prekršaji)

Novčanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen u skladu sa šumsko privrednom osnovom (član 8. stav (4)),

2. gospodari šumama bez godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove (član 11. stav (1)),

3. izradi projekat u suprotnosti s članom 12. stav (2),

4. dozvoli izradu projekta licu koje ne ispunjava uslove iz člana 12. stav (4),

5. ne izradi i ne donese projekat za izvođenje i ne odredi lice za realizaciju projekta (član 12. st. (5) i (10)),

6. vrši sječu šume suprotno članu 13. stav (4), članu 14. stav (2) i članu 24. stav (5) tačka a),

7. ukoliko ne postupi u skladu sa članom 14. stav (4),

8. ne obavlja poslove biološke reprodukcije šuma (član 15. stav (1)),

9. angažuje pravno lice za obavljanje radova u šumarstvu koje ne ispunjava uslove iz člana 17. stav (1),

10. ne izradi planove obnove šuma i plan zaštite šuma od požara (član 23. stav (1) i član 30. stav (6)),

11. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno članu 31. st. (2) i (3),

12. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno članu 34.,

13. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno članu 37. stav (4) i (5),

14. ako ne prodaje šumske drvne sortimente po tržišnim uslovima i tržišnim cijenama (član 46. stav (5)),

15. ne izvrši obaveze iz člana 49., 60 i 61.

16. izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego se izda saglasnost za krčenje (član 52. stav (9)),

36

17. u šumi ili na šumskom zemljištu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno članu 53..

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 71.(Prekršaji)

Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. vrši doznaku i sječu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (član 13. stav (5)),

2. dozvoli ili vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (član 18. stav (1)),

3. koristi šumsko sjeme suprotno članu 20. stav (1),

4. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet drvne sortimente u suprotnosti sa pravilnikom iz člana 24. stav (9),

5. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno članu 30. stav (1) i (3),

6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (član 31. stav (4)),

7. ne prati zdravstveno stanje šuma (član 33.),

8. vrši ili dozvoli uzgoj divljači u šumi suprotno članu 35. stav (1),

9. vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno članu 44. stav (1) i (3),

10. ne izvršava poslove u skladu sa članom 45. stav (1) i (4),

11. ne izvrši obavezu iz člana 50.,

12. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 68. stav (2)),

13. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona (član 76.)

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.

Član 72.(Prekršaji)

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako:

1. vrši radove bez saglasnosti Uprave za šumarstvo (član 11. stav (3) i (4)),

2. ne dostavi godišnji plan gospodarenja (član 11. st. (3) i (5),

3. ne ispoštuje odredbe projekta iz člana 12. stav (1),

4. dozvoli da projekat realizuje lice koje ne ispunjava uslove iz člana 12. stav (10),

5. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član 12. st. (3) i (12)),

6. ne izvrši obilježavanje površina za sječu član 13. stav (1),

7. izvrši doznaku stabala suprotno članu 13 stav (2).

8. angažuje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz člana 13. stav (3),

9. ne izvrši doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz člana 13. stav (10),

10. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu sa članom 16,

11. ne obezbijedi mjere zaštite u skladu sa članom 17. stav (2),

37

12. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 19. st. (1) i (3)),

13. ne poštuje principe i mjere iz člana 21. stav (2),

14. ne očuva staništa iz člana 21. stav (3),

15. ako ne provodi ili obezbjedi provođenje sanitarne sječe i ne uspostavi i održava šumski red (član 22. stav (1) do (6)),

16. ako ne postupi u skladu sa članom 22. stav (7),

17. ne izradi plan u skladu sa članom 23. stav (1),

18. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 24. st. (1) i (5) tačka a)),

19. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (član 24. st. (3) i (5) tačka b)),

20. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo četinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članu 24. stav (7),

21. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (član 25. st. (3) i (5)),

22. ne postupi u skladu sa članom 29. stav (2),

23. vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst, kresanje lisnika (član 32. st. (1) i (2)),

24. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama člana 36.,

25. odobri korištenje šumskog puta suprotno odredbama člana 38. st. (1), (2) i (3),

26. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno članu 38.,

27. u šumama vrši radnje suprotno članu 39. stav (2),

28. počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (član 43.),

29. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 48. st. (1) i (2)),

30. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (član 52. stav (6)),

Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 73.(Prekršaji)

Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:

1. ne ispoštuje odredbe projekta iz člana 12. stav (1),

2. ne izvrši radove prediviđene projektom u roku (član 12. stav (3),

3. vrši šumsko - uzgojne radove i sječu šume suprotno članu 12. st. (8) i (9),

4. ne uradi projekat iz člana 12. stav (9),

5. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 13. st. (4) i (6) i član 24. stav

38

(5) tačka a),

6. angažuje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz člana 13. stav (9),

7. ne izvrši doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz člana 13. stav (10),

8. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 19. stav (1) i (3)),

9. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (član 22. stav (1) do (6)),

10. otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 24. st. (1) i (5) tačka a)),

11. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (član 24. st. (3) i (5) tačka b)),

12. posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno članu 24. stav (5) tačka a),

13. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju (član 25. st. (3) i (5)),

14. loži vatru suprotno članu 30. st. (1) i (3),

15. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno članu 31. st. (2) i (3),

16. u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (član 31. stav (4)),

17. pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke (član 32. stav (2)),

18. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno članu 34.,

19. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske mečije, planinskog javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno članu 36.,

20. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim zemljištima suprotno članu 38.,

21. u šumama vrši radnje suprotno članu 39. stav (2),

22. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (član 43.),

23. izvrši krčenje šume prije nego se izda saglasnost za krčenje (član 52. stav (9)),

24. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno članu 53.,

25. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 58. stav (8),

26. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 68. stav (2)),

Član 74.(Ravnopravnost spolova)

(1) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

(2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvještaji i drugi akti, koji će se donijeti na osnovu ovog zakona odražavaće principe ravnopravnosti.

POGLAVLJE XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 75.(Izrada kantonalnog šumsko-razvojnog plana)

(1) Ministarstvo dužno je izraditi kantonalni šumsko-razvojni plan u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona

39

(2) Za šumsko privredne osnove izrađene prije stupanja na snagu ovog zakona obim biološke obnove šuma se odnosi na radove u okviru jednostavne biološke reprodukcije šuma.

Član 76.(Usklađivanje poslovanja)

Korisnici šuma dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti poslovanje sa odredbama ovog zakona.

Član 77.(Ugovor o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama)

Ministarstvo je dužno u roku od dva mjeseca, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona zaključiti ugovor o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama sa KJP “Sarajevo-šume“.

Član 78.(Donošenje podzakonskih akata)

(1) Ministar će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:

1) Pravilnik o elementima za izradu, postupku donošenja i reviziji šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume iz člana 10. stav (3) ovog zakona,

2) Pravilnik o načinu doznake i obilježavanja površina za sječu šume iz člana 13. stav (10) ovog zakona,

3) Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz člana 16. stav (6) i člana 17. (3) ovog zakona,

4) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencije iz člana 16. stav (9) ovog zakona,

5) Obrazac za tehnički prijem radova iz člana 16. stav (10) ovog zakona.6) Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način

njihovog provođenja iz člana 22. stav (6) ovog zakona,7) Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način

izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu i trgovini između trećih lica iz člana 24. stav (9) ovog zakona,

8) Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete iz člana 24. stav (11) ovog zakona,

9) Pravilnik o sadržaju planova za zaštitu od požara i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima iz člana 30. stav (8) ovog zakona,

10) Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima iz člana 30 stav (9) ovog zakona.

11) Pravilnik o načinu praćenja zdravstvenog stanja šuma iz člana 33. stav (2) ovog zakona,

12) Pravilnik o uslovima za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 34. stav (8) ovog zakona,

13) Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova iz člana 45. stav (5) ovog zakona,

14) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz člana 46. stav (10) ovog zakona,

15) Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija iz člana 48. stav (2) ovog zakona,

40

16) Pravilnik o načinu vođenja katastra šuma za državne i privatne šume iz člana 50. stav (3) ovog zakona,

17) Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona iz člana 58. stav (9) ovog zakona,

18) Pravilnik o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta Kantona iz člana 62. stav (3) ovog zakona.

(2) Ministar će u u roku od najmanje šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma sa područja Kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih lica iz člana 24. stav (9) ovog zakona.

Član 79.(Prestanak važenja Zakona)

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o šumama (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 4/ 99).

(2) Po donošenju i stupanju na snagu Zakona o šumama Federacije BiH prestaje da važi obaveza plaćanja naknada iz člana 59. stav (2) ovog zakona.

Član 80.(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”.

Broj: ______________/12Sarajevo, ________2012.godine

PREDSJEDAVAJUĆASKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

Prof.dr Mirjana Malić

41

O B R A Z L O Ž E N J E PRAVNI OSNOV Pravni osnov sadržan je u članu 13. tačka i), članu 14. stav (2) i članu 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04).

RAZLOZI ZA DONOŠENJE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po zahtjevu Saveza općina i gradova Federacije BiH, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi Zakona o šumama, na sjednici održanoj 14. aprila. 2009. godine, donio je presudu broj U-26/08 (“Službene novine Federacije BiH“, broj 36/09) kojom se utvrđuje da je Zakonom o šumama (“Službene novine Federacije BiH“, br. 20/02, 29/03 i 37/04) povrijeđeno pravo općine na lokalnu samoupravu u kojoj je utvrđeno da se isti mogao primjenjivati do 27.11.2009. godine. Nakon, što po Presudi Ustavnog suda Federacije BiH nije usaglašen Zakon o šumama, niti je doneseno novo zakonsko rješenje za ovu oblast, Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 23. decembra 2009. godine, donijela je Uredbu o šumama (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 83/09).

Ustavni sud je presudom broj: U-28/10 od 23. aprila 2011. godine (“Službene novine FBiH” broj: 34/11) stavio van snage Uredbu o šumama (“Službene novine Federacije BiH” br. 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) i ista se mogla primjenjivati do 06.12.2011. godine.

Nepostojanjem zakonskog rješenja koje tretira oblast šumarstva, nameće se potreba da se na nivou Kantona donese Zakon o šumama u cilju zaštite i očuvanja šumskih resursa na cijelom području Kantona Sarajevo. Ovim zakonskim rješenjem se definišu poslovi upravljanja i korištenja.

Imajući u vidu funkcije šume i činjenicu da šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju značajne površine preko 50% ukupne površine, a u Kantonu Sarajevo 65,43%, jasno je da upravljanje i privređivanje šumama i šumskim zemljištem predstavlja vitalni državni interes. Upravljanje šumama i šumskim zemljištem su specifične aktivnosti koje, u cilju efikasnosti i operativnosti, imaju ogroman značaj kako za Kanton tako i za općine.

Značaj ovog Zakona je i u činjenici da se kod kaznenih odredbi, pored novčanog kažnjavanja, propisuje i mogućnost oduzimanja bespravno stečene imovine.

Zbog svega naprijed navedenog ukazala se potreba da se zakonski reguliše ova značajna oblast, jer od 06.12.2011. godine u Federaciji BiH ne postoji zakon koji istu reguliše.

Vlada Kantona Sarajevo je na 82. sjednici održanoj dana 16.08.2012. godine Zaključkom broj: 02-05-23477-2/12 utvrdila Nacrt zakona o šumama s prijedlogom da se isti dostavi Skupštini Kantona na razmatranje i usvajanje.

Skupština Kantona Sarajevo, na devetnaestoj radnoj sjednici održanoj 24.09.2012. godine, Zaključkom broj: 01-02-25711/12/12 utvrdila je Nacrt zakona o šumama Kantona Sarajevo i stavila ga na javnu raspravu koja je trajala 30 dana.

Postupajući po navedenom zaključku Skupštine Kantona Sarajevo, Stručna služba za skupštinske poslove dostavila je Nacrt zakona o šumama Kantona Sarajevo KO stranaka u Skupštini Kantona

Sarajevo, kantonalnim organima, općinama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevu, i drugim subjektima prema spisku Ministarstva privrede, kao i postavila zakona o šumama Kantona Sarajevo na WEB stranicu Skupštine Kantona Sarajevo, sa zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo o stavljanju na javnu raspravu Nacrta zakona, radi omogućavanja naučnoj i stručnoj javnosti i građanima da učestvuju u javnoj raspravi.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o šumama Kantona Sarajevo održana je 18.10. i 22.10.2012. godine u multimedijalnoj sali Kantona Sarajevo, sa početkom u 11 sati.

Na Javnoj raspravi bili su prisutni predstavnici slijedećih institucija: Općine Ilijaš, KJP „Sarajevo-šume“, Grada Sarajevo, Općine Ilidža, Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, JP „Bosanskohercegovačke šume“, Općine Stari Grad, Općine Centar, Savjeta KO SDA- grupa za poljoprivredu, Zavod za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo, Privredne komora Kantona Sarajevo i KJU za zaštičena područja.

Pismene primjedbe, prijedloge i sugestije dostavile su sljedeće institucije: Općina Ilijaš, KJP „Sarajevo-šume, Grad Sarajevo, Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, JP „Bosanskohercegovačke šume“, Općina Stari Grad, Zavod za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo i KJU za zaštićena područja područja.

Ministarstvo privrede je razmotrilo dostavljene primjedbe i sugestije, sačinilo obrazloženja u kojima je navedeno zbog čega se određene primjedbe prihvataju ili ne prihvataju kao i tekst Prijedloga zakona o šumama Kantona Sarajevo i Izvještaj o provedenoj Javnoj raspravi .

U postupku pripreme Prijedloga zakona o šumama Kantona Sarajevo, a u skladu sa Uredbom o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 21/11 – Novi prečišćeni tekst i 30/11 - Ispravka) Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo u svom Mišljenju broj: 08-03-02-29752 od 05.12.2012. godine sugerisalo je Ministarstvu privrede da se izvrši usaglašavanje naziva računa na koji se uplaćuju naknade iz Prijedloga zakona o šumama.

Postupajući po Mišljenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo Ministarstvo privrede je u teskstu Prijedloga zakona o šumama izvršilo usaglašavaqnje naziva računa na koji se uplaćuju naknade iz člana 60., 61. i dr. s nazivom računa iz člana 59. stav (3) Prijedloga zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Prijedlog zakona o šumama Kantona Sarajevo ima 80 članova, a podijeljen je na 11 (jedanaest) poglavlja i to: OPĆE ODREDBE, PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA, ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA, UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA, KORIŠTENJE ŠUMA U DRUGE SVRHE, KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO, FINANSIRANJE, NADZOR, KAZNENE ODREDBE i PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE: Predmet Zakona (član 1.), svrha i cilj (član 2.), definicije pojmova (član 3.), prirodni resurs (član 4.) i šuma i šumsko zemljište (član 5.).

U članu 1. (Predmet Zakona) definisano je šta se Zakonom reguliše, odnosno navedeno je devet poglavlja koja čine ovaj propis. Zakon o šumama Kantona Sarajevo propisuje sljedeće: planiranje i privređivanje u šumarstvu, šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospodarenja, zaštita šuma i njihovih funkcija, upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma,

korištenje šuma u druge svrhe, kantonalnu upravu za šumarstvo, finansiranje, nadzor i kaznene odredbe.

Članom 2. (Svrha i cilj) definisano je da je svrha ovog zakona da se urede odnosi i propišu mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo.

Članom 3. (Definicije pojmova) daje se pojašnjenje izraza i pojmova koji se koriste u ovom Zakonu. Članom 4. (Prirodni resurs) – Ovim članom se definiše da su šume i šumska zemljišta prirodni resurs i da, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona Sarajevo i općina čije vrijednosti se manifestiraju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije.

U članu 5. (Šuma i šumsko zemljište) je definisano šta se smatra šumom i šumskim zemljištem. POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU - Ovo poglavlje sadrži 4 odjeljka. Odjeljak A. Planiranje u šumarstvu, Odjeljak B. Privređivanje u šumarstvu, Odjeljak C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa i Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda.

Odjeljak A. Planiranje u šumarstvu – Ovaj odjeljak sadrži: Kantonalni šumsko-razvojni plan (član 6.), šumsko privredno područje (član 7.), šumsko privredna osnova (član 8.), izrada i donošenje šumsko privredne osnove (član 9.), sadržaj šumsko privredne osnove (član 10.), godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove (član 11.) i projekat za izvođenje (član 12.).

Članom 6. (Kantonalni šumsko-razvojni plan) utvrđen je cilj, obaveza donošenja, period za koji se donosi, smjernice te minimum sadražaja Kantonalnog šumsko-razvojnog plana.

Član 7. (Šumsko privredno područje) definisao je šumsko privredno područje, cilj formiranja, način podjele istog, elaborat za formiranje i stručne institucije koje mogu izrađivati elaborat, te nadležnost i postupak za donošenje Odluke o formiranju i reviziji šumsko privrednog područja. Član 8. (Šumsko privredna osnova) propisao je da se šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja gospodari po odredbama šumsko privredne osnove dugoročnog planskog akta, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Pored navednog, definisano je na osnovu kojeg akta i na koji period se šumama može gospodariti ukoliko nije izrađena nova šumsko privredna osnova, te planiranje obima sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom. Također ovim članom je utvrđeno da se svi podaci izrađeni i pripremljeni prilikom izrade šumsko privredne osnove čuvaju u Ministarstvu privrede, te uslov pod kojim se iste mogu koristiti.

Član 9. (Izrada i donošenje šumsko privredne osnove) definisao je koje pravno lice može izrađivati i vršiti nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom šumsko privredne osnove. Pored navedenog, ovim članom je utvrđeno finansiranje izrade ovog dugoročnog planskog akta i nadležnost Uprave za šumarstvo za njegovu pravovremenu izradu i otklanjanje eventualnih nedostataka. Naime, obzirom da su šume i šumsko zemljište prirodni resurs u državnom vlasništvu logično je da državni organ uprave ovaj planski akt i donosi kojim će na dugoročnom planu biti definisano gospodarenje šumama.

Član 10. (Sadržaj šumsko privredne osnove) utvrdio je minimalni sadržaj šumsko privredene osnove, te da se u cilju osiguranja racionalnog i trajnog privređivanja državnim šumama i šumskim zemljištem formiraju šumsko privredna područja, koja predstavljaju funkcionalne cjeline za koju se kao cilj utvrđuje održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja šuma i šumskog zemljišta.

Član 11. (Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove) propisao je da se šumsko privredna osnova realizuje godišnjim planom na koji saglasnost daje Uprava za šumarstvo koja će, na osnovu odredbi šumsko privredne osnove, izdati navedenu saglasnost. Član 12. (Projekat za izvođenje) definisao je da se projekat za izvođenje radova u šumarstvu izrađuje za uređajnu jedinicu – odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume, sadržaj projekta, rokove za realizaciju istog, koja lica mogu izrađivati i realizirati projekat, karakter i način vođenja registra i evidencija za sve izvršene radove po projektu.

Odjeljak B. Privređivanje u šumarstvu – Ovaj odjeljak sadrži: doznaka stabala za sječu (član 13.), sječa šuma (član 14.), biološka reprodukcija šuma (član 15.), tehnički prijem radova (član 16.), obavljanje radova u šumarstvu (član 17.), zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma (član 18.), pošumljavanje sječina i paljika (član 19.) i šumski materijal za reprodukciju (član 20.).

Član 13. (Doznaka stabala za sječu) je definisao kako se vrši doznaka stabala, stručna lica koja istu mogu izvoditi, u kojim slučajevima je zabranjena, nadležni organ uprave koji daje saglasnost za doznaku stabala u privatnim šumama, licu kojem se može odobriti doznaka stabala, te organ kome se podnosi prigovor na rješenje o odobravanju doznake stabala u privatnim šumama. Ovaj član je propisao da će Ministarstvo donijeti Pravilnik kojim će se bliže urediti način doznake i obilježavanje površina za sječu.

Član 14. (Sječa šuma) je utvrdio kada se može vršiti sječa stabala, izrada projekta za izvođenje i obavještavanja Uprave za šumarstvo i općine na čijem se području vrši sječa. Pored navedenog definisano je da se šteta koja nastane prikom sječe mora odmah sanirati, te ukoliko je planirana ili započeta sječa u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i ovim Zakonom da je Šumarski inspektor dužan zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. Član 15. (Biološka reprodukcija šuma) je propisao da korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužan izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom, te su u stavu (2) navedeni radovi biološke reprodukcije.

Član 16. (Tehnički prijem radova) definisao tehnički prijem radova, rok za tehnički prijem, imenovanje komisije za tehnički prijem, te obavezu dostavljanja zapisnika o tehničkom prijemu šumarskoj inspekciji.

Član 17. (Obavljanje radova u šumarstvu) utvrdio je pod kojim se uslovima mogu obavljati radovi u šumarstvu, te donošenje Pravilnika kojim će se bliže propisati uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu. Član 18. (Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma) propisao je da su zabranjene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma. Stavom (2) i (3) definisano je u kojim slučajevima se čiste sječe mogu izvoditi ali uz predhodnu saglasnost Uprave za šumarstvo.

Član 19. (Pošumljavanje sječina i paljika) je utvrdio obavezu pošumljavanja površina nastalih čistom sječom i paljike, način i rokove za izvođenje istog. Član 20. (Šumski materijal za reprodukciju) definisao je način i nadležnog organa uprave za određivanje sjemenskih objektata i sastojina iz kojih se obezbjeđuje reprodukcioni materijal i vođenje evidencija objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala, šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja. Ova materija je detaljno propisana Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja.

Odjeljak C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa – Ovaj odjeljak sadrži: opšte preventivne mjere (član 21.), sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere (član 22.) i obnova šuma nakon nepogode (član 23.) Član 21. (Opšte preventivne mjere) utvrđuje obavezu održavanja i unapređenja biodiverziteta šumskih ekosistema. Član 22. (Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere) je definisao obavezu provođenja sanitarnih sječa, uspostavljanja i održavanja šumskog reda i drugih preventivnih mjera u cilju zaštite šuma od štetnih šumskih insekata, biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama.

Član 23. (Obnova šuma nakon nepogode) propisao je obavezu pripreme i realizacije plana za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta od posljedica nepogode u šumi uzrokovanih bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima kao i način finansiranja istih.

Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda – Ovaj odjeljak sadrži: promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (član 24.)

Član 24. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda) propisao je način i pod kojim uslovima je dozvoljeno vršiti promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda. Također, ovim članom definisano je u kojim slučajevima je zabranjeno vršti sječu i promet šumskih proizvoda, te ukoliko se stave u promet da će se isti privremeno oduzeti. Stavom (10) ovog člana utvrđeno da su lica koja nanesu štetu dužna istu nadoknaditi vlasniku šume i šumskog zemljišta prema odštetnom cjenovniku koji donosi Ministar. POGLAVLJE III - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA – Ovo poglavlje sadrži: opći principi (član 25.), zaštitne šume (član 26.), šume s posebnom namjenom (član 27.), zahtjev za proglašenje (član 28.) i procjena okolišnog uticaja (član 29.).

Član 25. (Opći principi) propisao je da se procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje stručnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja. Isto tako, regulisan je režim gospodarenja takvim šumama, izvršilac propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za osiguranje sredstava kako bi se pokrili troškovi vezani za poseban režim gospodarenja. Propisano je da vlasnik, odnosno korisnik šuma koja je proglašena zaštitnom šumom, odnosno šumom posebne namjene, ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove naknade koje snosi pravno lice na čiji zahtjev je proglašenje izvršeno.

Član 26. (Zaštitne šume) definisao je koje su to zaštitne šume, postupak i nadležnost kod proglašenja.

Član 27. (Šume s posebnom namjenom) definisao je koje su to šume s posebnom namjenom, postupak i nadležnost kod proglašenja.

Član 28. (Zahtjev za proglašenje) je propisao šta je potrebno dostaviti uz zahtjev za proglašenja šuma sa posebnom namjenom i zaštitnih šuma dostaviti.

Član 29. (Procjena okolišnog uticaja) je definisao u kojim slučajevima je obavezna procjena okolišnog uticaja. POGLAVLJE IV- ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA - Ovo poglavlje sadrži 4 odjeljka i to: Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta, Odjeljak B. Nedrvni šumski proizvodi, Odjeljak C. Zaštita ugroženih vrsta i Odjeljak D. Saobraćaj u šumama.

U ovom poglavlju vodilo se računa o potrebama općina, odnosno razvoju ruralnih područja, kao i unapređenju socijalnih i ekoloških funkcija šuma. Naime, tu je propisana obaveza da se izgradnja

šumskih puteva planira i gradi (poštujući okolinske zahtjeve) u dogovoru sa općinom. Isto tako, propisano je niz olakšica za potrebe općine kao što su: slobodan pristup šumama (rekreacija), u kojim slučajevima je dozvoljeno korištenje šumskih puteva, ispaša, prikupljanje nedrvnih šumskih proizvoda (do 1 kg besplatno, a veće količine u komercijalne svrhe u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove).

Propisane su mjere za očuvanje i zaštitu šuma i njihovih funkcija, kao što su zaštita šuma od požara, zabrana odlaganja smeća, hemijskih sredstava i zagađujućih tvari, zabrana pašarenja, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda, zabrana sječe i oštećivanja pojedinih rijetkih vrsta, kao i obaveza praćenja zdravstvenog stanja šuma. Posebno su propisani postupci vezano za planiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture. Potrebno je naglasiti da je data obaveza da se pri planiranju i izgradnji šumskih puteva isti prilagode prirodnom okolišu kao i uvažavaju potrebe razvoja općine, turističke, rekreativne i protivpožarne potrebe. Propisana je i zabrana kretanja motornim vozilima u šumama, osim u svrhu gospodarenja šumama i drugim posebno određenim slučajevima. Isto tako, u ovom poglavlju su određena i pitanja vezano za pravo pristupa šumama.

Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta – Ovaj odjeljak sadrži: zaštita šuma od požara (Član 30.), hemijska sredstva i odlaganje otpada (Član 31.), paša u šumama (Član 32.) i praćenje zdravstvenog stanja šuma (Član 33.)

Član 30. (Zaštita šuma od požara) definisao je da je zabranjeno u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu loženje otvorene vatre kao i izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom. Pored navedenog utvrđeno je da se vatra može ložiti na mjestima koja odredi i obilježi Uprava za šumarstvo, te da će Uprava izvršiti klasifikaciju šuma po ugroženosti od požara. Također je utvrđena obaveza obavještavanja, izrade i donošenja planova za zaštitu šuma od požara. Članom 31. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada) propisano je da je zabranjena upotreba hemijskih sredstava, te izuzetno u kojim slučajevima je dozvoljena i na koji način upotreba istih. Član 32. (Paša u šumama) je utvrdio da je zabranjena paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika u šumama kao i u kojim slučajevima i na koji način se može dozvoliti pašarenje.

Član 33. (Praćenje zdravstvenog stanja šuma) u cilju zaštite šuma je propisao da će Uprava za šumarstvo i korisnici šuma pratiti zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavati Ministarstvo, općine i javnost.

Odjeljak B. Nedrvni šumski proizvodi – Ovaj odjeljak sadrži: korištenje nedrvnih šumskih proizvoda (član 34.) i divljač u šumi (član 35.).

Član 34. (Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda) je propisao ko i na koji način može koristiti nedrvne šumske proizvode u šumama.

Članom 35. (Divljač u šumi) propisano je da vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumama moraju obezbjediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama. Pored navednog definisano je da unošenje pojedinih vrsta divljači ne smije ugroziti šume i druge organizme u lovištu, te da je korisnik lovišta dužan nadoknaditi štete koje divljač nanese u šumi.

Odjeljak C. Zaštita ugroženih vrsta – Ovaj odjeljak sadrži: ugrožene vrste (član 36.) Članom 36. (Ugrožene vrste) su definisane ugrožene vrste drveća, da je iste zabranjeno sječi ali u izuzetnim slučajevima Ministar može odobriti uzgojne i sanitarne sječe u cilju provođenja mjera zaštite šuma.

Odjeljak D. Saobraćaj u šumama – Ovaj odjeljak sadrži: izgradnja i održavanje šumske infrastrukture (član 37.), saobraćaj u šumama (član 38.) i pristup šumama (član 39.)

Član 37. (Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture) propisuje da šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume, kao i da planiranje, izgradnja i održavanje iste mora obezbjediti zaštitu šumskog tla, vodotoka, vegetacije i divljači te uvažavati interese općina. Član 38. (Saobraćaj u šumama) je definisana zabrana saobraćaja u šumama izuzev za potrebe gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemljištu, za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. Također, definisao je da vlasnik i korisnik šuma može dozvoliti korištenje odnosno kretanje šumskim putem trećem licu po dogovoru koji može uključivati određenu naknadu, te da su korisnici puta dužni nadoknaditi pričinjenu štetu vlasniku/korisniku šuma.

Član 39. (Pristup šumama) utvrdio je da sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije ali na vlastitu odgovornost. Pored navedenog ovim članom je definisano u kojim slučajevima ulaska u šumu je potrebno odobrenje korisnika ili vlasnika šume. POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA Ovo poglavlje sadrži 4 odjeljka i to: Odjeljak A. Upravljanje šumama, Odjeljak B. Ekonomske funkcije šume, Odjeljak C. Katastar šuma i Odjeljak D. Odnosi kod korištenja šuma. Odjeljak A. Upravljanje šumama – Ovaj odjeljak sadrži: državne i privatne šume (član 40.), upravljanje državnim šumama (član 41.), sticanje vlasništva (član 42.), zabrana zauzimanja (član 43.), promet šuma (član 44.), utvrđivanje granica državnih šuma (član 45.) i upravljanje privatnim šumama (član 46.).

Član 40. (Državne i privatne šume) je definisao koje su to državne, a koje privatne šume.

Član 41. (Upravljanje državnim šumama) je utvrdio da, državnim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo upravlja Ministarstvo. Član 42. (Sticanje vlasništva) je definisao da, pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću.

Član 43. (Zabrana zauzimanja) propisao je da je zabranjeno svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta, te da je bespravni korisnik dužan zauzetu šumu i šumsko zemljište odmah napustiti po nalogu šumarskog inspektora ili čuvara šuma.

Član 44. (Promet šuma) propisao je postupak, način i uslove pod kojima je moguće vršiti promet državnih šuma i šumskog zemljišta i to u svrhu arondacije, komasacije i kupovine, u svrhu okrupnjavanja posjeda, radi funkcionalnijeg i racionalnijeg gospodarenja šumama.

Član 45. (Utvrđivanje granica državnih šuma) propisao je da, granice državnih šuma i šumskog zemljišta se utvrđuju u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina i iste moraju biti vidno obilježene na terenu sa trajnim znakovima, što ima za cilj nesmetano gospodarenje šumama, a šume i šumska zemljišta koja nemaju utvrđene i obilježene granice, ne mogu biti predmet iskorištavanja.

Član 46. (Upravljanje privatnim šumama) propisan je način upravljanja privatnim šumama.

Odjeljak B. Ekonomske funkcije šume – Ovaj odjeljak sadrži: zaključivanje ugovora (član 47.), evidencije o izvršenim radovima u šumarstvu (član 48.) i naknada za korištenje šuma (član 49.)

Član 47. (Zaključivanje ugovora) definisao je poslovanje KJP “Sarajevo – šume” odnosno da, Ministarstvo Ugovorom preduzeću prenosi poslove gospodarenja šumama koji su navedeni u stavu (2) ovog člana izuzev šuma koje su posebnim propisom povjerene na upravljanje KJU za zaštićena područja.

Član 48. (Evidencije o izvršenim radovima u šumarstvu) je definisao da su svi korisnici šuma i šumskog zemljišta dužni voditi evidencije o izvršenim radovima, te izvještavati Upravu za šumastvo u ostavljenom roku zbog praćenja izvođenja radova i stanja šuma i šumskog zemljišta.

Član 49. (Naknada za korištenje šuma) je propisao da su svi korisnici šuma dužni plaćati naknadu za korištenje šuma u državnom vlasništvu u visini 6% od ostvarenog prihoda od šumskih proizvoda što je jedna od novina u ovom zakonu. Naime, logično je da korisnici prirodnog bogatstva plaćaju određenu naknadu za korištenje istog.

Odjeljak C. Katastar šuma – Ovaj odjeljak sadrži: katastar šuma (član 50.) Članom 50. (Katastar šuma) propisuje se obaveza i način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume, kao i obavezu evidentiranja nastalih promjena u katastru šuma u toku izvještajne godine.

Odjeljak D. Odnosi kod korištenja šuma – Ovaj odjeljak sadrži: Prava trećih lica (član 51.)

Članom 51. (Prava trećih lica) regulišu se prava trećih lica na državnu šumu i šumsko zemljište.

POGLAVLJE VI - KORIŠTENJE ŠUMA U DRUGE SVRHE Ovo poglavlje sadrži 3 odjeljka i to: Odjeljak A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi, Odjeljak B. Zakup i Odjeljak C. Služnost Odjeljak A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi – Ovaj odjeljak sadrži: krčenje šume (član 52.) i gradnja u šumi (član 53.) Članom 52. (Krčenje šume) definisan je način kojim se može planirati korištenje šuma i šumskog zemljišta u druge svrhe, propisan način prevođenja šumskog zemljišta drugoj namjeni, odnosno promjena namjene šumskog zemljišta samo u skladu sa prostorno planskim aktima i vrsta objekata koji se mogu graditi na šumskom zemljištu za koje nije potrebna promjena namjene te je propisana novčana naknada za promjenu namjene šumskog zemljišta.

Član 53. (Gradnja u šumi) je u cilju zaštite šumskog zemljišta propisao da se u šumi i na šumskom zemljištu može graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom.

Odjeljak B. Zakup – Ovaj odjeljak sadrži zakup šumskog zemljišta (član 54.) Član 54. (Zakup šumskog zemljišta) daje mogučnost uspostave zakupa na šumskom zemljištu, ali samo u izuzetnim, tačno definisanim slučajevima, a propisana je novčana naknada za zakup koju utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo.

Odjeljak C. Služnost – Ovaj odjeljak sadrži pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu (član 55.)

Član 55. (Pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu) daje mogučnost uspostave služnosti na šumskom zemljištu, ali samo u izuzetnim, tačno definisanim slučajevima, a propisana je novčana naknada za služnost koju utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo.

POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA ŠUMARSTVO Ovo poglavlje sadrži Upravu za šumarstvo (član 56.), poslovi Uprave za šumarstvo (član 57.) i čuvanje šuma (član 58.)

Član 56. (Uprava za šumarstvo) u cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja šumama ovim članom se definiše da je Uprava za šumarstvo pri Ministarstvu privrede te da je nadležna za provođenja administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provođenja jedinstvene šumarske politike na području Kantona Sarajevo.

Član 57. (Poslovi Uprave za šumarstvo) definiše poslove Uprave za šumarstvo između kojih navodimo da planira strateški ali i operativno tako da ima sve nadležnosti u planiranju gospodarenja šumama i šumskim zemljištem.

Član 58. (Čuvanje šuma) definiše da, čuvanje šuma kao upravljanje i planiranje uspostavlja se na jedinstvenim principima, što će omogučiti ozbiljniji i odgovorniji pristup, a time i dati bolje efekte zaštite šuma. Krađa iz šume i sa šumskih zemljišta, organizovane i pojedinačne će biti onemogučene ili svedene na minimum. Provodit će se stalno praćenje, evidentiranje, izvještavanje i informisanje u oblasti šumarstva

POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE Ovo poglavlje sadrži namjenska sredstva (član 59.), uplata naknade za korištenje šuma (član 60.), naknada za općekorisne funkcije šuma (član 61.), korištenje namjenskih sredstava kantona (član 62.) i korištenje namjenskih sredstava općine (član 63.) Član 59. (Namjenska sredstva) je propisao da, u cilju zaštite i unapređenja šuma i njihovih funkcija kao i za ruralni razvoj obezbjeđuju se finansijska sredstva od naknade za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama, naknade za korištenje državnih šuma, naknade za krčenje šume i promjenu namjene šumskog zemljišta, naknade koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu i prava služnosti, naknada za općekorisne funkcije šuma i ostalih izvora. Član 60. (Uplata naknade za korištenje šuma) je definisao da, naknadu uplaćuje korisnik državnih šuma u visini 6 % od ostvarenog prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od nedrvnih šumskih proizvoda, a ista se uplaćuju na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo - Uprave za šumarstvo u visini od 1% i 5% na račun Budžeta Općine na kojoj je taj prihod ostvaren. Član 61. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) utvrđuje visinu naknade za općekorisne funkcije šume od 0,07% od ukupno ostvarenog prihoda, način uplate, obavezu/oslobađanje plaćanja i kontrolu obračuna i uplate naknade.

Član 62. (Korištenje namjenskih sredstava kantona) je utvrdio u koje svrhe se mogu trošiti namjenska sredstva, te donošenje Pravilnika kojim će se definisati postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava. Član 63. (Korištenje namjenskih sredstava općine) je utvrdio u koje svrhe se mogu trošiti namjenska sredstva općine te da Općinsko vijeće odobrava plan utroška istih.

Navodimo da su na osnovu podataka iz 2011. godine prikupljana sredstava za navedene naknade iznosila:

- naknada za općekorisne funkcije šuma 0,07% ............................. 3.148.607,54 KM

- naknada za pružanje stručnih poslova u privatnim šumama .................... 16.552,06 KM

- naknada za korištenje državnih šuma ..................................................... 28,00 KM

- naknada za krćenje šuma .......................................................................... 62.514,20 KM

Ukupna prikupljenja sredstva su 3.227.701,80 KM

Rashod:

-Tekući izdaci za rad uprave

(plate, regres, mjesečne kare, topli obrok za 55 uposlenih) ....................... 1.133.541,89 KM

- Nabavka opreme ....................................................................................... . 50.000,00 KM

Ukupno 1.83.541,89 KM

Razlika sredstava koja se mogu koristiti kao namjenska sredstva iznose .........2.044.159,91 KM

Ukoliko ne dođe do usvajanja odgovarajučeg zakonskog rješenja kojim bi se regulisala oblast šumarstva za očekivati je da će se rad Uprave za šumarstvo finasirati iz Budžeta, što je dodatno opterećenje za Kanton. POGLAVLJE IX - NADZOR Ovo poglavlje sadrži: upravni nadzor (član 64.), inspekcijski nadzor (član 65.), uslove za imenovanje šumarskog inspektora (član 66.), ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora (član 67.), provođenje inspekcijskog nadzora (član 68.) i obaveze šumarskog inspektora (član 69.)

Član 64. (Upravni nadzor) je definisao da, Ministarstvo vrši upravni nadzor nad sprovođenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim Zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja.

Član 65. (Inspekcijski nadzor) je propisao da, poslove šumarske inspekcije obavlja Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo – šumarska inspekcija.

Član 66. (Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora) je definisao koje uslove treba ispunjavati lice kod imenovanja za šumarskog inspektora. Član 67. (Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora) je propisao ovlaštenja, dužnosti šumarskog inspektora. Član 68. (Provođenje inspekcijskog nadzora) je propisao postupanja šumarskog inspektora, te postupanje po rješenju šumarskog inspektora.

Član 69. (Obaveze šumarskog inspektora) je definisao obaveze šumarskog inspektora.

POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE U ovom poglavlju propisane su novčane kazne za: korisnika šuma ili drugo pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice.

POGLAVLJE XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE u ovom poglavlju propisana je izrada kantonalnog šumsko-razvojnog plana, usklađivanje poslovanja, Ugovor o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama, donošenje podzakonskih akata, prestanak važenja Zakona i stupanje na snagu ovog Zakona.

1

IZVJEŠTAJ SA JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

Skupština Kantona Sarajevo, na devetnaestoj radnoj sjednici održanoj 24.09.2012. godine, utvrdila je Nacrt zakona o šumama Kantona Sarajevo i stavila ga na javnu raspravu koja je održana u kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naučnim i stručnim ustanovama i trajala 30 dana, s tim da je javnu raspravu organizovala i vodila Vlada Kantona Sarajevo.

Vlada Kantona Sarajevo bile je obavezna da nakon provedene javne rasprave, podnese Skupštini Kantona Sarajevo Izvještaj o rezultatima javne rasprave, koji sadrži primjedbe, prijedloge i mišljenja, kao i da obrazloženje razloga zbog kojih pojedine primjedbe, prijedlozi i mišljenja nisu prihvaćeni i pripremi Prijedlog zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Postupajući po navedenom zaključku Skupštine Kantona Sarajevo, Stručna služba za skupštinske poslove dostavila je nacrt Zakona o šumama Kantona Sarajevo KO stranaka u Skupštini Kantona Sarajevo, kantonalnim organima, općinama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevu, i drugim subjektima prema spisku Ministarstva privrede, kao i postavila Nacrt zakona o šumama Kantona Sarajevo na WEB stranicu Skupštine Kantona Sarajevo, sa zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo o stavljanju na javnu raspravu nacrta Zakona, radi omogućavanja naučnoj i stručnoj javnosti i građanima da učestvuju u javnoj raspravi.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o šumama Kantona Sarajevo održana je 18.10. i 22.10.2012. godine u multimedijalnoj sali Kantona Sarajevo, sa početkom u 11 sati.

Nosilac izrade Nacrta zakona o šumama Kantona Sarajevo je bilo Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. Uvodno izlaganje je dao predsjednik komisije za izradu ovog zakona Mr Samir Fazlić te istakao važnost donošenja Zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Na Javnoj raspravi održanoj 18.10.2012. godine bili su prisutni predstavnici sljedećih institucija: - Općina Ilijaš – Osmanović Merima, - KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo: Čehajić Mirsad, Mešanović-Japalak Aida, Šehić

Amer, Demirović Nermin, Karović Smail i Bašić Jasko, - Grad Sarajevo: Rizvanović Nedim, - Općina Ilidža: Viteškić Sabina, - Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo: Alihodžić Salem i Kurtović Avdo, - JP „Bosanskohercegovačke šume“: Sejdić Ahmet, - Općina Stari Grad: Hadžimurtezić Firdeusa, - Općina Centar: Imra M. Ramljak - Savjet KO SDA- grupa za poljoprivredu: Kahriman Sedina.

Na Javnoj raspravi održanoj 22.10.2012. godine bili su prisutni predstavnici sljedećih institucija - Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo - Hatidža Sirbubalo, - Privredna komora Kantona Sarajevo - Kadrić Mubera, - J.P. „Bosanskohercegovačke šume“: Ahmetović Midhat, - KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo - Smail Karović i Jahić Mirsad,

2

- Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo - Karović Elma i Čolaković Harita,

- Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Hujić Enez i Kurtović Avdo.

Komisija je zatražila od svih zainteresovanih učesnika na Javnoj raspravi da u pismenoj formi dostave primjedbe, prijedloge i sugestije u što kraćem roku, a najkasnije do 24.10.2012. godine.

Pismene primjedbe, prijedloge i sugestije dostavile su sljedeće institucije:

Općina Ilijaš, KJP „Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, Grad Sarajevo, Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, JP „Bosanskohercegovačke šume“, Općina Stari Grad, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.

PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA Generalna primjedba:

KJP “Sarajevo - šume” d.o.o. Sarajevo u aktu broj: 0103-3527-2/12 od 08.10.2012. godine navodi da kao Preduzeće kome su povjerene na gospodarenje sve šume u državnom vlasništvu, a koje se nalaze u administrativnim granicama Kantona Sarajevo, izražava svoje veliko zadovoljstvo što je Nacrt zakona o šumama prošao propisane procedure i došao do faze provođenja javnih rasprava o njemu. Ovim putem odajemo i priznanje predlagaću pomenutog Nacrta zakona na uloženom trudu, stručnom pristupu, razložnosti i konkretnosti predloženih zakonskih rješenja. Svakako da će novi Zakon doprinijeti boljem i efikasnijem upravljanju i gospodarenju šumskim resursom sarajevskog Kantona i zaustavljanju ili svođenju na neki podnošljiv optimum, sve izraženije bespravne radnje u šumi i na šumskim zemljištima. Sa zaista iskrenim i dobrim namjerama, a u cilju davanja svog skromnog doprinosa novom Zakonu, u nastavku teksta pokušaćemo dati neka svoja viđenja, primjedbe, prijedloge i sugestije, pa ako se to ocjeni kao primjereno i ispravno i uvaži, odnosno ugradi u novi Zakon, predstavljaće nam zadovoljstvo. Pored navednih primjedbi KJP “Sarajevo - šume” d.o.o. Sarajevo u prilogu akta broj: 0103-3527-3/12 od 22.10.2012. godine dostavilo je i dopune primjedbi na Nacrt zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo – Šumarska inspekcija u aktu broj: 14-04-06-26-1836/12 od 22.10.2012. godine navodi da opšta konstatacija jeste da je Nacrt Zakona o šumama, dobro zamislio i postavio osnove za pravilan pristup u gospodarenju šumama na području Kantona Sarajevo.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u aktu broj: 09-23-6159/12 od 22.10.2012. godine istiću da Zavod kao planerska institucija, podržava aktivnosti nadležnog Ministarstva odnosno Vlade Kantona Sarajevo na donošenju ovog Zakona. Po osnovu dugogodišnjeg iskustva Zavoda na izradi razvojno-planske i provedbene dokumentacije želimo istaći da su površine u namjeni “šume i šumsko zemljište” uz površine u namjeni “poljoprivredno zemljište” (bez obzira na vlasništvo) najzastupljenije namjene na području Kantona Sarajevo te je vrlo važno da se grafički izvrši i tačno razgraničenje površina pomenutih ali i ostalih namjena. Treba napomenuti da je za potrebe izrade razvojno-planske dokumentacije, a u cilju

3

zaštite, uređenja i unapređenja zemljišta kao prirodnog resursa i stvarnog potencijala za uspostavljanje i razvoj biljne proizvodnje u oblasti poljoprivrede i šumarstva na području Kantona Sarajevo urađene Studije među kojima su i one koje se odnose na površine pomenutih namjena sa podacima o bonitetnim kategorijama zemljišta, iskazanim kroz nivo prostorne distribucije (grafički prikaz) i zastupljenosti (bilansi).

BH “Šume” Sarajevo u aktu broj: 01-180/12 od 23.10.2012. godine navode da imajući u vidu dugogodišnji konfuzni status našeg preduzeća i poznajući katastrofalno stanje u oblasti šumarstva FBiH jako smo zainteresirani za što brže i kvalitetnije zakonsko rješenje ove oblasti na nivou FBiH kao vlasnika šuma ili bar suvlasnika.

Uvjereni smo da znate da je već predugo u parlementarnoj proceduri u Federalnom parlamentu nacrt ZOŠ-a Federacije BiH i da se Kanton Sarajevo kao i drugi kantoni odredio podržao ili ne navedeni tekst Nacrta ZOŠ-a FBiH. Zabrinjavajuće u proceduri i u rješenjima Nacrta zakona o šumama Kantona Sarajevo je mnogo toga, a prvenstveno sljedeće:

- Zašto niste insistirali na okončanju procedure za donošenje federalnog zakona o šumama pa nakon toga ukoliko to bude odbačeno rješenje usaglašeno sa Parlamentom FBiH i Vladom FBiH tražili rješenje za Kanton Sarajevo?

- Ustavnost ovog zakona i ovakve procedure će biti teško potvrditi obzirom na nadležnost Federacije i kantona u raspolaganju prirodnim resursima i vlasništvu nad istim.

- Ponuđeni Nacrt ZOŠ-a Kantona Sarajevo u najznačajnijim segmentima planiranje, upravljanje, finansije, zaštita šuma kaznene odredbe je zadržao predhodna rješenja iz neustavnog federalnog zakona o šumama.

- Ovom procedurom i rješenjima u tekstu Nacrta ZOŠ-a Kantona Sarajevo ponavljaju se greške iz 1999. godine, a neke su i naglašenije, kao što je potpuna nadležnost Kantona Sarajevo za: osnivanje šumskoprivrednih područja, donošenje šumskprivrednih osnova, formiranje šumskoprivrednih društava, dodjela koncesija uz naknadu koja se raspoređuje na područja Kantona po jednostranoj odluci, raspodjelu finansijskih obaveza javnog resursa, ubiranje i raspodjela sredstava OKFŠ-a.

- Neodrživa i neprihvatljiva rješenja u Nacrtu ZOŠ-a Kantona Sarajevo su svakako: drastično kršenje Zakona o javnim nabavkama, svjesno ili nesvjesno uništavanje resursa šuma kroz dodjelu preduzeću koje ima višemilionske gubitke u nekoliko zadnjih godina. Umjesto saniranja stanja i ozdravljenja “Sarajevo-šuma“ nastavlja se agonija pokrića svih slabosti zahvatanjem iz šume.

- Zaštita šuma je vrlo konfuzno definisana i nisu jasno precizirane nadležnosti i obaveze institucija-subjekata kao ni odgovornost svih učesnika u zaštiti šuma.

Zaključak: Iz navedenog i još mnogo propusta koji su posljedično manje značajni ne smatramo da treba nastaviti proceduru donošenja ovakvog zakona o šumama i pozivamo Vas da podržite nastavak procedure donošenja Federalnog zakona o šumama koji nudi značajno drugačija svakako bolja rješenja i ustavno održivu prihvatljivu proceduru, a uvažava uloge Federacije BiH, kantona i lokalnih zajednica.

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo u prilogu akta broj: 866/12 od 23.10.2012. godine dostavila je primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o šumama Kantona Sarajevo.

4

Grad Sarajevo – Gradska uprava u prilogu akta broj: 07-05-5288/12 od 03.10.2012. godine dostavila je primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Općina Ilijaš je aktom broj: 04-24-sl/12 od 18.10.2012. godine dostavila primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o šumama Kantona Sarajevo.

Općina Stari Grad je aktom broj: 01/1-05-07-581/12 od 16.10.2012. godine dostavila primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o šumama Kantona Sarajevo. Opće primjedbe:

Član 1. (Predmet)

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu da bi kroz član 1. Prijedloga Zakona trebalo precizirati kao zadatak kojeg treba aktuelizirati, a sa ciljem razgraničenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta i zemljišta ostalih namjena i usklađivanja sa usmjerenjima usvojene planske dokumentacije (prostorni plan-urbanistički plan) kako u pogledu namjena površina tako i u pogledu preciziranih objekata prirodnog nasljeđa (predhodna zaštita, donešeni pravni akti), zona sanitarne zaštite, uvažavanja planskom dokumentacijom utrvrđenih granica jer granice ŠPP „idu“ rijekom Miljackom i sl.

STAV PREDLAGAČA Primjedba se ne prihvata iz razloga što preduzeća šumarstva gospodare šumama i šumskim zemljištima u okviru granica šumsko privrednih područja i za iste donose šumsko privredne osnove i druge planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Način izmjena granica šumsko privrednih područja definisan je članom 7. Prijedloga zakona o šumama, a temelji se na stručnom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazloženjem i bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži i opće kriterije. Smatramo da je prostorno planska dokumentacija, a prije svega Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. do 2023. godine, a koji je usvojila Skupština Kantona Sarajevo obavezujući za sve institucije uz napomenu da su ovim planom definisana sva zemljišta prema namjeni na području Kantona Sarajevo. Pored navedenog, donošenjem provedbeno planske dokumentacije (regulacionih i urbanističkih planova) donosioci bi trebalo podnijeti zahtjev nadležnom organu uprave za izuzimanje planiranih površina iz šumsko privrednih područja. Također ovdje napominjemo da su šumska zemljišta (goleti sposobne za pošumljavanje i neproduktivna zemljišta u šumarskom pogledu) u zemljišnim knjigama uknjižena kao državno vlasništvo ili s pravom raspolaganja na KJP „Sarajevo – šume“ ali se i dalje podrazumjeva da su u državnom vlasništvu, te u tom kontekstu smatramo da ne treba kantonalnim zakonom rješavati imovinsko pravne odnose na zemljištu u državnom vlasništvu jer bi se podrazumjevalo da se u zemljišnim knjigama briše pravo raspolaganja koje je upisano na KJP „Sarajevo – šume“. Potrebno je napomenuti i da je članom 44. stav (1) propisano da je „Zabranjen promet državnih šuma i šumskih zemljišta. Svaki promet državnih šuma izvršen suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor je ništav“. Napominjemo i to da je članom 7. stav (2) Prijedloga Zakona definisano da šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa prostornim planovima, planovima upravljanja vodama, lovno privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo što podrazumjeva da se šumsko privrednim osnovama ne mogu tretirati zemljišta koja su druge namjene osim

5

šumskog zemljišta kao i da se istim moraju obuhvatiti objekti prirodnog nasljeđa, zone sanitarne zaštite i dr. KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u Prijedlogu Zakona o šumama doda novo poglavlje koje glasi: Svrha i ciljevi ovog zakona

Ovim zakonom se uređuju odnosi i propisuju mjere u oblasti upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na teritoriji Kantona Sarajevo u cilju: a) Boljeg korištenja prirodnih potencijala šumskih staništa. b) Očuvanja i zaštite prirodnih staništa i šumskog biodiverziteta, pod čime se

podrazumijevaju razne strukture šumskog biotopa, šumske flore i šumske faune. c) Unaprijeđenja održivog gospodarenja šumskim resursima uključujući i stručnu i

finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šuma. d) Usklađivanja i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištem,

posebno na relacijama: opći interes – interes vlasnika – interes korisnika – interes jedinica lokalne zajednice.

e) Unaprijeđenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka po svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama.

f) Usklađivanja procesa upravljanja i gospodarenja šumama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa važećim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata zbog toga što će se ovim članom bliže definisati svrha i ciljevi Zakona o šumama Kantona Sarajevo, te je u Prijedlogu zakona o šumama dodat novi član 2. kako je predloženo i shodno tome u daljem tekstu Prijedloga zakona o šumama numeracija članova je izmjenjena.

Vezano za ovu primjedbu KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo u kojoj se navodi pojam „teritorije“ primjećeno je da se potkrala tehnička greška te se u članu 52. stav (10) i članu 54. stav (5) navodi pojam „teritorije“ dok se kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o šumama koristi pojam „područja“. Shodno navedenom, u članu 52. stav (10) i članu 54. stav (5) Prijedloga zakona o šumama riječ „teritorije“ zamjenjena je sa riječi „područja“.

Član 2. (Definicije pojmova)

Grad Sarajevo Gradska uprava predlaže da se u članu 2. Nacrta Zakona u definiciji pojmova definiše pojam „prirast“ kao i pojam „etat“ koji se pominju u Nacrtu zakona.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što se ovi stručni pojmovi „etat“ i „prirast“ pominju u daljem tekstu Prijedloga zakona o šumama, a nisu navedeni u članu 3. stavu (1), te su u članu 3. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama dodate tačke 5. i 16. kojima je navedeno značenje pojmova „etat“ i „prirast“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 2. stavu (1) tačci 4. iza alineje c) doda tekst: “Sve navedene funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne

6

može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je isto neophodno navesti kako bi se bliže definisale funkcije šuma, te je u članu 3. stavu (1) tačci 6. Prijedloga zakona o šumama iza alineje c) dodata alineja d) koja glasi: „ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 2. stavu (1) u tački 15. Šumski proizvodi doda: - šumski lisnik, - šumska fauna: sve vrste životinja, ptica, riba, reptila, insekata i mekušaca koji žive na šumskim staništima.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je u tekstu tačke 15. ispušten šumski lisnik i šumska fauna ali je nužno u članu 3. stavu (1) tačci 4. Prijedloga zakona o šumama dodati pojam “Divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi”. Ovdje treba istači da divljač i ostala fauna nisu šumski proizvodi nego samo obitavaju u šumi i na šumskom zemljištu odnoso šume i šumska zemljišta su im staništa. Međutim kako doprinose biodiverzitetu šumskih ekosistema i čine jednu cjelinu moramo prihvatiti odnosno uvrstiti ih u član 3. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama u značenje pojmova. Pored navedenog smatramo da je potrebno bliže definisati pojam nedrvnih šumskih proizvoda prema definiciji FAO, te je u ovom članu definisano da „Nedrvni proizvodi iz alineje b) do i) ove tačke predstavljaju dobra biološkog prijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta“. Shodno navedenom u članu 3. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama dodata je tačka 4. kojom je navedeno značenje pojma “divljač” te u tačci 23. alineja “g) lisnik” i alineja “j) životinje koje obitavaju u šumi izuzev divljači” kao i značenje pojma “nedrvni šumski proizvodi”

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 2. stavu (1) doda tačka 31. Integralna zaštita šuma “Integralna zaštita šuma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: političkih (upravljanje šumama), stručnih (gospodarenje šumama) i građana (podizanje svijesti). Integralna zaštita se tako može sagledavati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u užem smislu (obaveze samo djelatnosti šumarstva).” – FMPVŠ – Program integralne zaštite šuma.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno dodati značenje pojma “integralna zaštita šuma” te je u članu 3. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama dodata tačka 9. kojom je navedeno značenje pojma “Integralna zaštita šuma”.

7

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo u članu 2. stavu (1) tačci 8. navodi da je potrebno ispravno navesti naziv Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo odnosno dodati riječi “prirodna”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata jer je u nazivu ustanove tehničkom greškom ispuštena riječ “prirodna” te je u članu 3. stavu (1) tački 11. Prijedloga zakona o šumama iza riječi “zaštićena” dadata riječ “prirodna”.

Član 5. (Kantonalni šumsko-razvojni plan)

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 5. u stavu (3) iza tačke "h" dodaju dvije nove tačke i jedna da se odnosi na izradu procjene ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, a druga da se odnosi na procjenu ugroženosti šuma od ostalih biljnih bolesti.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata te su u članu 6. stavu (3) Prijedloga zakona o šumama dodate tačke i) i j) koje glase:

procjenu ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, procjenu ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

Pored navedenog u kontekstu primjedbi šumarske inspekcije na član 5., član 29. i član 56. u Prijedlogu zakona o šumama u članu 6. dodat je novi stav (4) kojim su obuhvaćene pomenute primjedbe, te smatramo da su iste u cijelosti ispoštovane. Naime, navedeni novi stav (4) glasi „za procjenu ugroženosti šuma iz stava (3) tačke h), i) i j) ovog člana predhodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, Studija ugroženosti šuma od požara i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo predlaže da se u članu 5. stavu (3) alineji k) riječ „rentabilnost“ zamjeni sa riječi „opravdanost“. Pojam rentabilnosti je neprihvatljiv iz razloga što npr. čišćnje i njega kultura kao i pošumljavanje nije rentabilno, ali u svakom slučaju su opravdani ovi zahvati u šumama i na šumskom zemljištu zbog povećanja općekorisnih funkcija šuma. Dalje drugi radovi u šumarstvu mogu biti rentabilni (ekonomski rentabilni) ali su i opravdani te zbog toga treba brisati riječi rentabilno i zamjeniti sa riječi opravdano.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što pojam rentabilnosti je neprihvatljiv iz razloga što npr. čišćenje i njega kultura kao i pošumljavanje nije rentabilno, ali u svakom slučaju su opravdani ovi zahvati u šumama i na šumskom zemljištu zbog povećanja općekorisnih funkcija šuma. Dalje drugi radovi u šumarstvu mogu biti rentabilni (ekonomski rentabilni) ali su i opravdani te zbog toga treba brisati riječi rentabilno i zamjeniti sa riječi opravdano. U skladu sa navedenom primjedbom u članu 6. stav (3) tačci m) Prijedloga zakona o šumama riječ „rentabilnost“ zamjenjena je sa riječi „opravdanost“.

8

Član 6.

(Šumsko privredno područje)

Grad Sarajevo - Gradska uprava navodi da u članu 6. nedostaje stav (2) te predlaže da se u stavu (6) alineja 3. preformuliše na sljedeći način: Zahtjev za formiranje šumsko privrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo, općina, Grad, KJP “Sarajevo - šume“ i vlasnik šume.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno uključiti u postupak formiranja šumsko privrednih područja i Grad Sarajevo te je u članu 7. stavu (5) Prijedloga zakona o šumama dodate riječi “Grad Sarajevo i vlasnik šume“. Vezano za ovu primjedbu gdje se predlaže da u stavu (6) alineja 3. se preformuliše navodimo da stav (6) ne sadrži alineje, te uvidom u tekst ovog stava utvrđeno je da je riječ o drugoj rečenici u stavu (6).

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navode da u članu 6. nedostaje stav (2) – vjerovatno greška u pisanju.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što se kod pisanja teksta Nacrta zakona o šumama potkrala tehnička greška u obrojčavanju stavova, te je ista greška ispravljena u članu 7. Prijedloga zakona o šumama.

Član 7. (Šumsko privredna osnova)

Grad Sarajevo - Gradska uprava predlaže da se u članu 7. stav (4) alineja 2) preformuliše na sljedeći način: „Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina i ne može biti veća od prirasta u istom periodu“.

STAV PREDLAGAČA

Vezano za primjedbu Grada Sarajeva - Gradske uprave navodimo da u članu 7. stav (4) nije podjeljen na alineje tako da ne postoji alineja 2) nego je riječ o drugoj rečenici u ovome stavu.

Primjedba se prihvata iz razloga da se onemogući planiranje sječe koja je veća od prirasta, te je u članu 14. Prijedloga zakona o šumama dodat stav (3) koji glasi „Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u članu 7. u stavu (2) na adekvatno mjesto ubaci „i Zakon o zaštiti prirode“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što su odredbe Zakona o zaštiti prirode obavezujuće za sve subjekte pa i u oblasti šumarstva. Pored toga nije jasno kako u stavu (2) dodati riječi «i Zakon o zaštiti prirode» jer navedeni akti moraju biti međusobno usklađeni, a Zakon se ne može sa istim usklađivati. Svi planski akti koji su navedeni u članu 8. stavu (2) Prijedloga

9

zakona o šumama moraju biti usklađeni sa Zakonima koji su na snazi u Federaciji BiH te tako i sa Zakonom o zaštiti prirode.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u stavu (8) “Pravo korištenja podataka iz stava (7) ovog člana dodaju riječi ”bez naknade” imaju:

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata zbog toga što općina na čijem području se nalazi šuma, vlasnik šume i korisnik šume učestvuju u izradi šumsko privrednih osnova kroz davanje odgovarajućih podataka i planova te je logično da imaju pravo koristiti podatke bez naknade. Shodno ovoj primjedbi u članu 8. stavu (8) Prijedloga Zakona o šumama iza riječi ”ovog člana” dodate su riječi ”bez naknade”.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u stavu (9) iza riječi „dozvoljena je“ ubace riječi „i drugim pravnim i fizičkim licima“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što ove podatke ne mogu koristiti bez saglasnosti druga pravna i fizička lica te je opravdano i odrediti odgovarajuću naknadu za korištenje istih. U skladu sa navedenom primjedbom u članu 8. stavu (9) Prijedloga Zakona o šumama iza riječi ”dozvoljena je” dodate su riječi ”i drugim pravnim i fizičkim licima”.

Član 8. (Izrada i donošenje šumsko privredne osnove)

KJP „Sarajevo – šume“d.o.o. Sarajevo iznosi mišljenje da je potrebno u ovaj član dodati novi stav koji glasi: „Ukoliko općina ne dostavi traženo mišljenje u predviđenom roku, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata kako bi se mogao nastaviti postupak davanja saglasnosti na šumsko privrednu osnovu obzirom da je utvrđen rok za njeno donošenje, a bez šumsko privredene osnove nije moguće gospodariti šumama i šumskim zemljištima. U skladu sa ovom primjedbom u članu 9. Prijedloga zakona o šumama dodat je novi stav (4) koji glasi: „Ukoliko općina ne dostavi traženo mišljenje u predviđenom roku, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama“.

Općina Ilijaš iznijela je primjedbu na član 8. stav (3) te predlažu da isti glasi „Šumsko privredne osnove za sve šume donosi Uprava za šumarstvo uz pribavljeno mišljenje Općinskog vijeća. Mišljenje sa stručnim obrazloženjem općina je dužna dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva. Šumsko privredne osnove se ne mogu primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo i ne dobiju predhodnu saglasnost Općinskog vijeća“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata u dijelu koji se odnosi da Općinsko vijeće daje mišljenje na šumsko privrednu osnovu iz razloga što smatramo da je primjereno, a kako je riječ o šumsko

10

privrednim osnovama kao najvažnijem aktu na osnovu kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištem, da na isti daje mišljenje Općinsko vijeće. Shodno navedenom, u članu 9. stavu (3) Prijedloga zakona o šumama riječi „općine“ zamjenjene su riječima „općinskog vijeća“.

Primjedba se ne prihvata u dijelu koji se odnosi na produženje roka za davanje mišljenja jer smatramo da je 30 dana primjeren rok za davanje mišljenja. Takođe ne prihvata se u dijelu koji se odnosi da se šumsko privredna osnova ne može primjenjivati dok Općinsko vijeće ne da predhodnu saglasnost iz razloga što Općinsko vijeće daje Mišljenje na šumsko privrednu osnovu te bi u tom slučaju dva puta Općinsko vijeće razmatralo jedan te isti akt.

Član 11. (Projekat za izvođenje)

Grad Sarajevo - Gradska uprava predlaže da se u članu 11. stavu (2) prva rečenica preformuliše na sljedeći način: „Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviđenim ciljevima gospodarenja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, procjenu godišnjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutrašnjeg prostornog uređenja odjela“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što Projekat za izvođenje između ostalog treba da sadrži i procjenu godišnjeg prirasta, te su u članu 12. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama iza riječi „drvne mase,“ dodate riječi „procjenu godišnjeg prirasta“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 11. u stavu (6) alineji b) u tekstu ”ima uposlenog jednog” doda ”diplomiranog” inžinjera.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što se potkrala tehnička greška i ispuštena je riječ „diplomiranog“ te je u članu 12. stavu (6) tački b) Prijedloga zakona o šumama iza riječi „jednog“ dadata riječ „diplomiranog“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 11. u stavu (4) riječi „tri godine“ zamjene riječima „dvije godine“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je i dosadašnjim Zakonima o šumama bilo definisano da su za ove poslove potrebne dvije godine radnog staža. Pored navedenog smatramo da će se na ovaj način brže ostvariti uslovi za zapošljavanje mladih diplomiranih inžinjera šumarstva. U skladu sa navednom primjedbom u članu 12. stavu (4) Prijedloga zakona o šumama riječi „tri“ zamjenjene su sa riječi „dvije“.

Član 12.

(Doznaka stabala za sječu)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 12. ispred stava (1) ubaci novi stav koji glasi: „Stabla u šumi mogu se sječi tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake), u skladu sa šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom

11

gospodarenja.“

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata zbog toga da se onemogući korisnicima šuma da vrše doznaku stabala ukoliko ne posjeduju šumsko privrednu osnovu odnosno godišnji plan gospodarenja, te je u članu 13. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (4) koji glasi: „Stabla u šumi mogu se sječi tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake), u skladu sa šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 12. ubaci novi stav koji glasi: „Doznaka stabala, osim nužne doznake sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donosena šumsko privredna osnova, odnosno godišnji plan gospodarenja.“

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno definisati da se stabla mogu sječi tek poslije njihovog odabiranja i obilježavanja, te je u članu 13. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (2) koji glasi: „Doznaka stabala, osim nužne doznake sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donosena šumsko privredna osnova, odnosno godišnji plan gospodarenja“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 12. u stavu (2) riječi „tri godine“ zamjene riječima „dvije godine“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je i dosadašnjim Zakonima o šumama bilo definisano da su za ove poslove potrebne dvije godine staža. Pored navedenog smatramo da će se na ovaj način brže ostvariti uslovi za zapošljavanje mladih diplomiranih inžinjera šumarstva. U skladu sa ovom primjedbom u članu 13. stavu (3) Prijedloga zakona o šumama riječ „tri“ zamjenjena je sa riječi „dvije“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – iznosi primjedbu na član 12. stav (2) i (7) i napominje da treba znati da je doznaka stabala za sanitarne sječe i doznaka u izdanačkim šumama mnogo zahtjevnija od doznake u redovnim sječama, što samim tim iziskuje veću stručnost i izraženiji šumarski senzibilitet. Greške pri doznaci stabala za sanitarne sječe i doznaci u izdanačkim šumama mogu izazvati daleko veće štete sa trajnim posljedicama.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je u članu 13. stav (3) i (9) Prijedloga zakona o šumama definisano da samo u „izuzetnim slučajevima“ korisnik šuma (KJP „Sarajevo-šume“) može odrediti da sanitarnu doznaku i doznaku u izdanačkim šumama uradi Bachelor/Bakalaureat šumarstva ili šumarski tehničar. Također navodimo da ne možemo iz ovih poslova (u izuzetnim slučajevima) isključiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva iz razloga što su stekli adekvatno obrazovanje na Šumarskom fakultetu.

Član 13.

(Sječa šuma)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 13. ispred stava (1) ubaci nova tačka ( ):

12

“Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak pri izvođenju doznake stabala za sječu, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što će se ovim stavom bliže definisati sječa stabala odnosno da je ista u funkciji obnove šuma i da prioritet sječe nije ekonomska dobit nego da su sječe stabala u funkciji uzgoja i zaštite šuma, te je u članu 14. Prijedloga Zakona o šumama dodat novi stav (1) koji glasi: „Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak pri izvođenju doznake stabala za sječu. a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove“.

Vezano za primjedbu KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo uočeno je da u stavu nije jasno definisan „šumarski stručnjak“ te su dodate riječi „iz člana 13. stava (3)“ kako bi se decidno jasno definisalo stručno lice koje vrši doznaku stabala.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 13. ubaci nova tačka ( ):

„Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno. Najbitnije je da svaka sječa obnove šuma predstavlja pozitivan pomak ka postavljenom cilju gospodarenja“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga da se onemogući planiranje sječe koja je veća od prirasta te je u članu 14. Prijedloga Zakona o šumama dodat novi stav (3) koji glasi: „Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 13. ubaci nova tačka ( ):

„Ukoliko se dozvoljeni obim sječa (etat) prekoraći u jednoj godini, obavezno se u godišnjim planovima gospodarenja za narednu godinu vrši umanjenje planiranog obima sječa za količinu učinjenog prethvata za vrstu drveta“ .

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata zbog toga da se Zakonom definiše da je korisnik šuma dužan u narednoj godini smanjiti obim sječa za količinu posječene drvne mase koju je posjekao predhodne godine u većem obimu od dozvoljenog etata (obima sječa) te će se i u kaznenim odredbama definisati sankcije protiv korisnika koji ne ispoštuje ovu odredbu. U skladu sa ovom primjedbom u članu 14. Prijedloga Zakona o šumama dodat je novi stav (4) koji glasi: „Ukoliko se dozvoljeni obim sječa (etat) prekoraći u jednoj godini, obavezno se u godišnjim planovima gospodarenja za narednu godinu vrši umanjenje planiranog obima sječa za količinu učinjenog prethvata za vrstu drveta“.

13

Član 14. (Biološka reprodukcija šuma)

Zastupnik Amir Zukić iznio je primjedbu da bi se u zakon trebala ugraditi odredba koja bi definisala da bi za jedno posječeno stablo korisnik šuma trebao zasaditi pet sadnica.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je pošumljavanje definisano u okviru biološke reprodukcije šuma i odredbama šumskogospodarske osnove čije su odredbe obavezujuće za korisnike šuma. Na osnovu terenskih istraživanja i stručne ekpertize šumsko privrednim osnovama planiraju se biološi radovi između kojih navodimo pošumljavanje, njegu kultura, prorede kultura itd. Ako bi se definisala samo obaveza pošumljavanja ostale biološke investicije bile bi stavljene u drugi plan. Forsirajući samo pošumljavanje došlo bi se u situaciju da se znatno i kontinuirano povećavaju pošumljene površine, a smanjene obaveze njege kultura. Na taj način korisnici šuma teško da bi stizali vršiti njegu kultura (čišćenje, okopavanje) pa i prorede u kulturama i iste bi bile zapuštene pa bi se u najgorem slučaju moglo desiti da je to djelimično uzaludna investicija. Ako uzmemo u obzir da će Ministarstvo biti naručilac šumsko privrednih osnova, te da će obezbjediti izradu i nadzor nad izradom istih od strane stručnih institucija, te da su odredbe osnova obavezujuće, ne bi trebalo imati bojazni da će između ostalih i radovi na pošumljavanju biti planirani na stručnim i realnim osnovama i činjeničnom stanju na terenu. Posebno ovdje treba istači da je u članu 13. dodat novi stav koji glasi Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak pri izvođenju doznake stabala za sječu, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove“. Također ističemo da je članom 8. stav (1) Prijedloga zakona o šumama definisano da Šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama kantonalnog šumsko-razvojnog plana. Dakle, planirani obim biološke reprodukcije šuma (pa i planovi pošumljavanja) u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom koji izrađuje i donosi Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - izrade šumskogospodarskih osnova za šumskogospodarska područja,

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je izrada i donošenje šumsko privrednih osnova obaveza Ministarstva odnosno Uprave za šumarstvo i isto je definisano članom 8. stav (3) Prijedloga zakona o šumama.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - izrade projekata i programa za realizaciju šumskogospodarskih osnova, izrade planova razvoja i druge investiciono tehničke dokumentacije;

14

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata jer je isto definisano članom 15. stavom (2) tačkom l) Prijedloga zakona o šumama.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - izrade lovnoprivrednih osnova i godišnjih planova gospodarenja šumskim lovištima;

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano Zakonom o lovstvu.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) pod i) doda “visoke degradirane šume;

STAV PREDLAGAČA Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano članom 15. stavom (2) tačkom g) Prijedloga zakona o šumama.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - izdvajanje i definisanje šuma visoke zaštitne vrijednosti;

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano članom 26. i 27. Prijedloga zakona o šumama (zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom).

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa;

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je isto neophodno definisati kao obavezu saniranja i obnove šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa, te je u članu 15. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama dodata nova tačka m) koja glasi: „saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - kupovina zemljišta u svrhu podizanja novih šuma uključujući i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća;

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga definisanja mogućnosti kupovine zemljišta u svrhu podizanja novih šuma i obaveze podizanja plantaža brzorastućih vrsta drveća, te je u članu 15. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama dodata nova tačka n) koja glasi: „kupovina zemljišta u svrhu podizanja novih šuma uključujući i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo – predlaže da se u članu 14. u stavu (2) doda sljedeće: - naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva.

15

STAV PREDLAGAČA Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno definisati obavezu naučno istraživačkog rada i stručnog obrazovanja kadrova iz djelokruga rada šumarstva, te je u članu 15. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama dodata nova tačka o) koja glasi: „naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva“.

Član 15.

(Tehnički prijem radova)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 15. doda stav (10) “Obrazac za tehnički prijem radova propisaće resorni Ministar”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je riječ o tehničkom prijemu izvedenih radova u šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu te je u članu 16. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (10) koji glasi: “Obrazac za tehnički prijem radova propisaće Ministar”.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo ističe da se sve više ukazuje neophodnost vršenja snimanja realnog stanja na terenu prije otpočinjanja ikakvih aktivnosti na projektovanju bilo kakvih radova. Nakon završetka realizacije projekta za izvođenje i nakon izvršenog tehničkog prijema radova, brigu o čuvanju preuzima Kantonalna uprava za šumarstvo. Mišljenja smo da bi preuzimanje određenog objekta za rad (odjela) od strane korisnika šuma također trebalo obaviti nakon komisijskog snimanja realnog stanja na terenu.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što KJP „Sarajevo – šume“ prije početka radova u šumskom odjelu radi projekat kojem predhodi detaljan obilazak terena, doznaka stabala, projektovanje šumskih komunikacija itd. Ukoliko bi projektant na terenu konstatovao odgovarajuće nepravilnosti odnosno nezadovajuće stanje šumskog odjela treba isto prijaviti nadležnim inspekcijskim organima o čemu će isti poduzeti odgovarajuće aktivnosti nakon utvrđivanja činjeničnog stanja na licu mjesta i sačinjavanja zapisnika.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 15. stav (4) predvidi da i Rejonski lugar koji prima odjel na daljnje čuvanje, učestvuje u sastavu Komisije za tehnički prijem radova.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što bi i Rejonski čuvar šuma koji će preuzeti odgovornost čuvanja šuma na tom lokalitetu trebao učestvovati u tehničkom prijemu radova te je u članu 16. stav (4) tačka b) Prijedloga zakona o šumama ispravljena i glasi: “Diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva i rejonski čuvar šuma iz Uprave za šumarstvo”.

Član 17.

(Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 16. Nacrta zakona o šumama ispred stava (1) ubaci nova tačka koja glasi:“Ovim zakonom se zabranjuju sve vrste sječa koje:

16

a. trajno smanjuje produktivni potencijal šumskog zemljišta; b. trajno i znatno ugrožavaju hidrološki režim šumskog zemljišta; c. posredno uzrokuju pojavu erozije šumskog tla sa većim negativnim posljedicama; d. ugrožavaju vršenje neke od funkcija šuma na duži period; e. ugrožavaju šumski biodiverzitet“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što će ovaj stav biti u funkciji zaštite šuma te je u članu 18. Prijedloga zakona o šumama izmjenjen stav (1) koji glasi: (1) Zabranjene su čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma koje:

a) trajno smanjuje produktivni potencijal šumskog zemljišta,

b) trajno i znatno ugrožavaju hidrološki režim šumskog zemljišta,

c) posredno uzrokuju pojavu erozije šumskog tla sa većim negativnim posljedicama,

d) ugrožavaju vršenje neke od funkcija šuma na duži period,

e) ugrožavaju šumski biodiverzitet.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u članu 16. Nacrta zakona o šumama doda stav (4) koji glasi:”Čiste sječe se mogu odobriti u cilju izgradnje električnih vodova i drugih objekata od javnog interesa.”

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano članom 52. Prijedloga zakona odnosno krčenje šume i promjena namjene zemljišta definisana je navedenim članom. Pored navedenog i članom 55. stav (1) prijedloga zakona o šumama definisano je da se u šumi i na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo ističe „Šta je sa ski stazama – pojava aktuelna na Bjelašnici??? “

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano članom 52. Prijedloga zakona o šumama odnosno krčenje šume i promjena namjene zemljišta definisana je navedenim članom.

Član 21. (Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere)

Zastupnica Segmendina Srna Bajramović je pokrenula inicijativu da se osigura usljed aktivnosti šumsko privrednog društva koje gospodari određenim područjem da neće doći do uništavanja izgrađenih rekreativnih turističkih i sportskih sadržaja.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata ali treba imati na umu da se vrlo često u svrhu sportskih aktivnosti koriste šumki kamionski putevi, traktorske i animalne vlake za izvoz šumskih drvnih sortimenata: Naime, dešavaju se slučajevi da se izgrađeni šumski putevi i vlake obilježe kao sportske staze te kod redovih uzgojnih sječa lica koja su ih koristila negoduju mada je ove puteve izgradilo preduzeće šumarstva. U skladu sa pokrenutom inicijativom zastupnice

17

Segmendine Srna Bajramović u članu 22. dodat je novi stav (7) koji obavezuje korisnika šume i vlasnika šume u privatnom vlasništvu da izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim. Novi stav (7) u članu 22. Prijedloga zakona o šumama glasi: „Korisnik šuma dužan je u roku od šest mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka izvođenja radova radova u šumi i na šumskom zemljištu izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim“.

Zastupnik Eldar Čomor je iznio primjedbu na održavanje infrastrukture koja se ošteti prilikom izvoza šume.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata te je u tom smislu u članu 22. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (7) koji definiše obavezu korisniku šuma da ukoliko pričini štetu na infrastrukturi izgrađenoj u šumi i na šumskom zemljištu istu sanira odnosno koji glasi: „Korisnik šuma dužan je u roku od šest mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka izvođenja radova radova u šumi i na šumskom zemljištu izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 21. stavu (1) Nacrta zakona o šumama definiše kako Uprava obezbjeđuje provođenje sanitarnih sječa u privatnim šumama, ko pokriva troškove sječe, izrade i izvlačenja šumskih drvnih sortimenata dobivenih provođenjem takvih sječa, ko i na koji način prodaje sortimente dobivene tim sječama.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je u članu 22. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama navedeno da Uprava za šumarstvo mora obezbijediti sanitarne sječe u privatnim šumama ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu. U kontekstu ovog stava podrazumjeva se da uprava nema kapaciteta da izvrši ove poslove ali će iste uraditi angažovanjem pravnog lica registrovanog za obavljanje ovih poslova, a kako je riječ o zaštiti šuma radovi će se finansirati iz Budžetskih sredstava ukoliko se utvrdi da vlasnik šuma ne može provesti sanitarnu sječu. Pored navednog ističemo da će se Pravilnikom iz člana 22. stava (6) Prijedloga zakona o šumama bliže (detaljnije) definisati nadležnost, način i postupak provođenja sanitarnih sječa u privatnim šumama odnosno mjera iz stava 1. ovog člana.

Primjedba se prihvata dijelom te je u ovom kontekstu u članu 22. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama riječ „mora“ zamjenjena sa „dužna je“.

Član 23. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda)

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo u članu 23. stav (3) navedena je pogrešno alineja te umjesto b) treba da stoji c).

STAV PREDLAGAČA

18

Primjedba se prihvata iz razloga što se je kod izrade teksta Nacrta zakona o šumama potkrala tehnička greška u pisanju odnosno označavanju tačke te je u članu 24. stavu (3) Prijedloga zakona o šumama riječi „tačke b) “ zamjenjene sa riječima „tačke c)“.

Član 24.

(Opći principi)

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na član 24. te predložio da se unese sljedeće “objekti prirodnog nasljeđa utvrđeni i Kantonalnim planskim i zakonskim usmjerenjima“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se podrazumjeva da će kod proglašenja zaštitnih šuma ili šuma sa posebnom namjenom biti obuhvaćeni objekti prirodnog nasljeđa utvrđeni Kantonalnim planskim aktima. Kada je riječ o zakonskim usmjerenjima vezano za objekte prirodnog nasljeđa smatramo da je iste neophodno poštivati bilo da je riječ o zakonima na kantonalnom ili federalnom nivou. Navodimo da je isto definisano članom 10. stav (1) tačkom b) i članom 27. stav (1) tačkom a) Prijedloga zakona o šumama.

Član 25. (Zaštitne šume)

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na član 25. stav (3) i predlaže da se dodaju sljedeće riječi „nosioca izrade razvojno-planske i provedbene dokumentacije (to je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata jer je primjedba osnovana iz razloga što se akti iz stava (3) trebaju dostaviti i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosiocu izrade razvojno - planske i provedbene dokumentacije na području Kantona Sarajevo, te je u članu 26. stav (3) Prijedloga zakona o šumama izvršena ispravka odnosno iza riječi „Sarajevo,“ dodate riječi „Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo“.

Član 26.

(Šume s posebnom namjenom)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navode da bi možda bilo dobro iza člana 26. dodati novi član i opisati i šume visoke zaštitne vrijednosti.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što su u članu 26. decidno jasno navedene zaštitne šume dok su u članu 27. stavu (1) Prijedloga zakona o šumama navedene šume sa posebnom namjenom te je definisan i postupak proglašenja ovih šuma.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na član 26. stav (3) i predlaže da se dodaju sljedeće riječi „nosioca izrade razvojno-planske i provedbene dokumentacije (to je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)“.

STAV PREDLAGAČA

19

Primjedba se prihvata jer je primjedba osnovana iz razloga što se akti iz stava (3) trebaju dostaviti i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosiocu izrade razvojno-planske i provedbene dokumentacije na području Kantona Sarajevo te je u članu 27. stav (3) Prijedloga zakona o šumama izvršena ispravka odnosno iza riječi „Sarajevo,“ dodate riječi „Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo“.

Član 28.

(Procjena okolišnog uticaja)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 28. doda:

a. U okviru donošenja bilo koje odluke vezane za šume i šumska zemljišta, čije bi provođenje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja šuma i šumskog zemljišta bilo u fizičkom ili u funkcionalnom smislu, nužno je obavezno izvršiti ekološku procjenu.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga zaštite šuma i šumskog zemljišta kao prirodnog bogatstva, te je u članu 29. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (1) kako je predloženo. Ovim stavom će se obavezati sva pravna i fizička lica da u postupku bilo kojih aktivnosti u šumi i na šumskom zemljištu koje utiču na promjenu stanja šuma u fizičkom ili funkcionalnom smislu su dužni izvršiti ekološku procjenu. Pored navedenog u kontekstu teksta odrebe iz ovog člana i teksta člana 51. smatramo da je iza riječi „procjenu“ dodati i riječi „uticaja na okoliš“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 28. doda:

b. Ekološka procjena podrazumjeva ekspertnu analizu i procjenu posljedica u slučaju provođenja dotične odluke na dotični šumski i granični ekosistem. Ukoliko ekspertiza utvrdi negativan bilans koristi je uslovljava provedba dotične odluke, ista se obustavlja.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata jer je isto definisano Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj 33/03 i 38/09) i Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 08/11). POGLAVLJE IV - ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA

Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se ispred člana 29. predvidi ili novi član ili u postoječem članu 29. ispred stava (1) unese sljedeće: Radi sveukupne zaštite šuma i šumskog zemljišta na Kantonu Sarajevo, Kantonalna uprava za šumarstvo je dužna sačiniti: "a" Studiju- Procjene ugroženosti šuma od požara, u kojoj če biti elementi za izradu Plana

zaštite šuma od požara i „Ocjena” o potrebi formiranja posebne vatrogasne jedinice za zaštitu šuma i gašenje šumskih požara,

20

"b" Studiju – Procjene ugroženosti šuma od bespravnih sječa i prisvajanja šuma i šumskog zemljišta, na osnovu čega se izrađuje Plan za čuvanje šuma po lugarskim rejonima i

"c" Studiju – Procjene zaštite šuma od biljnih bolesti, na osnovu čega se izrađuje Plan zaštite šuma od biljnih bolesti sa određivanjem stručnih i naučnih institucija za pračenje zdravstvenog stanja šuma.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata te je u članu 5. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (4) koji glasi „za procjenu ugroženosti šuma iz stava (3) tačke h), i) i j) ovog člana predhodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, Studija ugroženosti šuma od požara i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata“. Naime, smatramo da Studije može izrađivati stručna isntitucija registrovana za oovu djelatnost, te da nije umjesno da se definiše obaveza Upravi za šumarstvo da sačinjava iste. Prilikom pripreme i izrade Kantonalnog šumsko razvojnog plana podrazumjeva se da će se isti zasnivati na osnovu studija izrađenih od neovisnih stručnih institucija, te da će isti sadržavati prijedlog aktivnosti i mjera u cilju zaštite šuma. Ove studije bi trebale biti sastavni dio Kantonalnog šumsko - razvojnog plana iz člana 5. ovog zakona odnosno na osnovu ovih i drugih studija ili elaborata sačinjavao bi se Kantonalni šumsko - razvojni plan. Prema tome ako je već definisano članom 5. ovdje ne bi trebalo ovaj prijedlog prihvatiti ali je moguće u članu 5. bliže definisati ove studije odnosno obavezati donosioca plana da ocjeni potrebu formiranja vatrogasne jedinice, izrađivanja plana čuvanja šuma i plana zaštite šuma od biljnih bolesti.

Član 29. (Zaštita šuma od požara)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navodi da se u članu 29. u stavu (7) kao ni prijašnjim zakonima tako ni ovim Nacrtom ne predviđa preciziranje termina izvještavanja i adresa na koje se izvještaji šalju. Problem u praksi predstavlja nepostojanje metodike obračuna direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih požarima.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 30. Prijedloga zakona stavom (6) definisan nadležni organ odnosno Ministarstvo koje se izvještava o požarima. Naime, stavom (6) ovog člana utvrđeno je da su Uprava za šumarstvo i korisnici šuma obavezni provoditi ove planove i redovno izvještavati Ministarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navodi da bi u članu 77. možda bilo praktično predvidjeti donošenje „metodike za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno u vidu podzakonskog akta donijeti jedinstvenu metodiku za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima te je u članu 30. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (9) kojim je propisana obaveza da Ministar donese „Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima“.

21

Vezano za primjedbu KJP „Sarajevo – šume“ uočeno je da se u stavu (10) Prijedloga zakona o šumama navodi da „Ministar objavljuje karte“ te smatramo da je neprimjereno upotrebljen pojam „objavljuje“ i u tom kontekstu ovaj stav je izmjenjen i glasi „Uprava za šumarstvo izrađuje karte područja prema stepenu opasnosti od šumskih požara“.

Član 30. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u članu 30. stav (4) u drugoj rečenici iza riječi “vlasnici” treba dodati riječi “i korisnici”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata jer su pored vlasnika i korisnici šuma kao što je KJP "Sarajevo – šume” dužni iz šume ukloniti otpad i smeće, te su u članu 31. stavu (4) Prijedloga zakona o šumama dodate riječi "i korisnici”.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 30. u stavu (4), iza riječi "Vlasnici šuma" dodaju riječi "i korisnici šuma", što posebno ima smisla za državne šume.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata jer su pored vlasnika i korisnici šuma kao što je KJP "Sarajevo – šume" dužni iz šume ukloniti otpad i smeće, te su u članu 31. stavu (4) Prijedloga zakona o šumama iza riječi "Vlasnici šuma" dodate riječi "i korisnici šuma".

Član 31.

(Paša u šumama)

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo uložio je primjedbu na član 31. te iznio sljedeće „postavlja se pitanje šta je sa sve većim zahtjevima za lociranje pogona obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne), kamenoloma, pilana i sl. Odrediti se prema ovim ali i drugim sadržajima koji se unose na površine ove namjene, a za koje nema planskog usmjerenja“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što smatramo da je izgradnja bilo kojih objekata u šumama i na šumskom zemljištu moguća samo u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom, a posebno iz razloga što objekti kao što su kamenolomi i eventualno pilane mogu imati značajan uticaj na okoliš. U kontekstu ove primjedbe ističemo da se za ove namjene (vjetroelektrane i kamenolome) odnosno da se korištenje ovih prirodnih resursa daje pod koncesiju u skladu sa Zakonom o koncesijama Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 27/11). U skladu sa navednim i član 54. stav (2) Prijedloga zakona o šumama je definisao da Ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom dati u zakup uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem se području nalazi šumsko zemljište. Ugovor o zakupu se može zaključiti radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljači, podizanja višegodišnjih nasada na neobraslom šumskom zemljištu ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume. Vezano za ovu primjedbu Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na član 31. Nacrta zakona o šumama navodimo da član 31. se odnosi na pašu u šumama, a ne na izgradnju odnosno kako se u primjedbi navodi lociranju pogona obnovljive energije. Uvidom

22

u tekst Nacrta zakona o šumama smatramo da se ova primjedba mogla odnositi na član 51.

Član 33. (Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na član 33. stav (4) i navode da se od ovoga trebaju izuzeti šumsko privredne osnove koje su izrađene u vrijeme važenja Zakona o šumama („Službene novine Federacije BiH“ broj 20/02) koji nije nametao obavezu planiranja pozajmišta mineralnih sirovina, već je to u članu 9. stav (3) definisao na sljedeći način: „Izuzev od stava (2) ovog člana kantonalna šumsko privredna društva i vlasnici privatnih šuma mogu za svoje potrebe kao i uz naknadu, za potrebe građana i drugih pravnih lica iskorištavati sekundarne proizvode navedene u stavu (2) ovog člana ukoliko šumskogospodarskom osnovom nije drugačije predviđeno“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 34. stavom (1) i (4) Prijedloga zakona o šumama isto definisano.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navodi da je potrebno predvidjeti prelazni period do donošenja novih šumsko gospodarskih osnova koje će se raditi u skladu sa ovim Nacrtom zakona o šumama.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata zbog toga što se podrazumjeva da ukoliko nova šumsko privredna osnova nije donesena da su za korisnike šuma obavezujuće odredbe stare šumsko privredne osnove, te kada se donese nova osnova odrebe iste su obavezujuće za korisnike šuma i stara šumsko privredna osnova se više ne primjenjuje odnosno stavlja se van snage.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u ovom članu doda sljedeći tekst: „Isključuje se nadležnost rudarskog inspektora nad korištenjem mineralnih sirovina za potrebe gospodaranja šumama.“

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je nadležnost rudarskog inspektora utvrđena Zakonom o rudarstvu.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 33. stav (4), izbrišu riječi KJP "Sarajevo-šume", a da se stavi "Korisnik šuma".

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što bi se otvorila mogućnost drugim pravnim i fizičkim licima da „pod korištenjem u vlastite svrhe koriste mineralne sirovine“ kao klasičnu eksploataciju te bi time omogućili istima da imaju zakonsko pokriće. Kako je riječ o malim posjedima šumskog zemljišta u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih lica ne treba prihvatiti ovaj prijedlog iz razloga što smatramo da bi se otvorila mogućnost zloupotrebe ovog stava.

Član 34. (Divljač u šumi)

23

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo iznose da u članu 34. nije predviđeno ko izrađuje niti ko finansira izradu lovno privrednih osnova za lovišta kojima upravlja KJP “Sarajevo-šume”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 45., 46., 47. 48. i 49. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 4/06 i 8/10) definisano ko izrađuje i ko finansira izradu Lovno privrednih osnova.

Član 35.

(Ugrožene vrste)

Dopredsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Kemal Ademović iznio je primjedbu da nije vidio da je ovim zakonom tretirana Lincura, a obzirom da je riječ o endemskoj biljci koja je skoro iskorjenjena, te ukoliko je primjereno da se isto tretira ovim zakonom odnosno da se isto razmotri.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata jer su ovim članom definisane drvenaste vrste odnosno drveće i grmlje, a Lincura (Gentiana lutea) je višegodišnja zeljasta biljka. Naime, članom 33, stavom (8) je definisano da će Ministar donijeti Pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda te se podrazumjeva da će ovim pravilnikom biti zabranjeno sakupljanje i branje vrsta koje su ugrožene, koje se pojavljuju pojedinačno i ako bi branjem prijetilo izumiranje te vrste na tom lokalitetu. U slučaju da pravno ili fizičko lice pristupi prikupljanju i otkupu proizvoda navedenih u Pravilniku preduzet će mjere da se navedena aktivnost spriječi.

Član 36. (Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture)

Zastupnik Besim Mehmedić je iznio primjedbu da bi u članu 36. u stavu (4) tački g) trebalo biti decidnije i jasnije definisano šta su to ostale funkcije kao i višenamjenska upotreba šuma.

STAV PREDLAGAČA Primjedba se ne prihvata iz razloga što su članom 3. tačka 6. alineja a), b) i c) definisane ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma. S obzirom na brojne koristi i funkcije šuma kao što su proizvodne, zaštitne i socijalne, šuma je postala objekat za višenamjensko korišćenje. Privredne šume su šume u kojima je naglašena proizvodna funkcija šuma, koja se ne iscrpljuje samo kroz drvnu masu, već su od sve većeg značaja potencijali za proizvodnju raznih plodova, gljiva, ljekovitog bilja, drvenog ćumura, lov i ribolov, zatim u korišćenju treseta, kamena, pijeska, šljunka itd. Zaštitne su šume u kojima je naglašena ekološka funkcija dok šume posebne namjene mogu biti šume u kojima su izuzetno naglašene socijalne funkcije i šume koje se nalaze u okviru nacionalnih parkova.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navode da član 36. tretira samo šumske kamionske puteve, a ne šumsku infrastrukturu koja je definisana u članu 2. pod tačkom 14. “Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama”.

STAV PREDLAGAČA

24

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je u članu 37. stavovima (1), (2), (3) i (4) Prijedloga zakona o šumama decidno jasno navedeno „Šumska infrastruktura“ te se podrazumjeva da obuhvata šumsku infrastrukturu navedenu u članu 2. stavu (1) tačci 21. Prijedloga zakona.

Član 37. (Saobraćaj u šumama)

Zastupnica Segmendina Srna Bajramović istakla je problem biciklističnih staza u šumi i na šumskom zemljištu odnosno davanja saglasnosti za održavanje takmičenja na regionalnom i evropskom nivou u biciklizmu.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 38. stav (3) i članom 52. Prijedloga zakona o šumama definisan način i postupak davanja saglasnosti za održavanja biciklističkih takmičenja kao i davanja saglasnosti za promjenu namjene šumskog zemljišta u svrhu izgradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu što prodrazumjeva izgradnju novih biciklističkih staza. Pored navedenog je ovim stavom definisano da je moguće organizovati biciklističke trke šumskim putevima uz dozvolu korisnika.

Član 38. (Pristup šumama)

Dopredsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Kemal Ademović iznio je primjedbu da bi se u članu 38. trebalo razmotriti količina nedrvnih šumskih proizvoda (1 kilogram) koja je navedena u stavu (2) alineji c) ovog člana. Pored navedenog Dopredsjedavajući je iznio primjedbu u pogledu zabrane razapinjanja šatora ili postavljanja logora u šumi iz razloga što to nije isto. Također je Dopredsjedavajući iznio primjedbu na alineju b) kojom je definisano da je bez odobrenja korisnika ili vlasnika šume zabranjeno smještati pčelinjake, te bi trebalo u saradnji sa udruženjima pčelara ramotriti ovu soluciju i vidjeti šta bi to oni mogli predložiti.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se članom 39. stavom (2) tačkom b) Prijedloga zakona o šumama ne zabranjuje držanje pčelinjaka u šumi nego se nameće obaveza vlasniku pčelinjih društava da pribavi dozvolu od korisnika šuma kako bi pčelinjake držao u šumi. Činjenica je da su pčele korisne u pogledu oprašivanja biljaka ali samo postavljanje pčelinjaka bez odobrenja vlasnika ili korisnika šume može predstavljati smetnju u provođenju odgovarajućih aktivnosti u gospodarenju šumama. Vezano za primjedbu koja se odnosi na ograničenje sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda u količini od 1 kg ističemo da se obično sakuplja više vrsta nedrvnih proizvoda, što znači da jedno lice za jedan dan može sakupiti po jedan kilogram od svake vrste. Ako uzmemo u obzir da sakupljač uobičajeno vodi sa sobom više članova porodice, te sakuplja ove proizvode više dana (sezonu) to proizilazi da mogu sakupiti više kilograma od svake vrste nedrvnih proizvoda. Kako je ovo česta pojava, a u cilju zaštite vrsta koje spadaju u nedrvne proizvode smatramo da je opravdano ograničiti sakupljanje na jedan kilogram (jedan kilogram jedne vrste dnevno po jednom sakupljaču). Naime ukoliko šumar – čuvar šuma procjeni da je lice sakupilo više od jednog kilograma jedne vrste nedrvnih proizvoda dužan je na najbližem mjestu gdje je to moguće izvršiti vaganje istih i poduzeti odgovarajuće mjere. Međutim ukoliko je šumsko privrednom osnovom definisano korisnik ili vlasnik šume u komercijalne svrhe može dozvoliti drugim

25

licima sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda u količini koja prelazi jedan kilogram.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata u dijelu koji se odnosi na tačku a) te se u članu 37. stavu (4) tački a) Prijedloga zakona o šumama brišu riječi „razapinjati šator ili“ iz razloga što bi onemogučili pojedincima u slučaju prijeke potrebe da u šumi razapnu šator i prenoće. Dio koji se odnosi na zabranu postavljanja logora bez odobrenja korisnika ili vlasnika ostaje iz razloga jer će vlasnici ili korisnici šuma kod odobravanja postavljanja logora voditi računa o lokacijama koje nisu potencijalno opasne za logorovanje.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da se u članu 38. iza stava (2) doda novi stav “Posjetiteljima i korisnicima šume i šumskog zemljišta u svrhu rekreacije strogo je zabranjeno:

a) ometanje aktivnosti gospodarenja šumom;

b) ometanje ostalih posjetilaca i korisnika šume;

c) bacanje i ostavljanje otpadaka u šumi kao i sva druga zagađivanja šume,

d) postavljanje lovnih zamki (traperstvo);

e) oštećivanje i premještanje svih vrsta službenih znakova;

f) ulaženje u područja u kojima se vrše sječe stabala.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku a) iz razloga što je isto definisano članom 39. stav (2) tačkom e) i f) Prijedloga zakona o šumama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku b) iz razloga što ovaj zakon tretira gospodarenje šumama i šumskim zemljištima te u koliko bi se ovo prihvatilo onda bi se trebalo bliže definisati šta znači ometanje ostalih posjetilaca i korisnika šume, te isto ugraditi u kaznene odredbe i nadzor što ni u kojem slučaju nije primjereno da obavlja šumar (čuvar šuma) ili šumarska inspekcija.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku c) iz razloga što je isto definisano članom 31. stav (4) Prijedloga zakona o šumama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku d) iz razloga što je isto definisano Zakonom o lovstvu.

Primjedba se prihvata koja se odnosi na tačku e) iz razloga kako bi se spriječilo oštećivanje i premještanje svih vrsta službenih znakova, a koji služe u svrhu obavještenja posjetiocima kako u smislu upućivanja na određene lokacije tako u smislu upozorenja da se obavljaju radovi u šumarstvu da ne bi došlo do povređivanja posjetioca šume. U skladu sa ovom primjedbom u članu 39. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama dodata je tačka g) koja glasi „oštećivanje i premještanje svih vrsta službenih znakova“.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku f) iz razloga što je isto definisano članom 39. stav (2) tačkom e) Prijedloga zakona o šumama.

Član 43. (Promet šuma)

26

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na član 43. tačku (3) gdje se kaže „Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije“ te predložio da se „ovo usmjerenje razmotri u kontekstu usmjerenja planske dokumentacije (prenos vlasništva zemljišta i inicijative investitora)“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što Kantonalnim zakonom ne možemo riješavati imovinsko pravne odnose na zemljištu u državnom vlasništvu. Ovim Zakonom tretira se samo gospodarenje, a prevashodno zaštita šuma. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa u šumi i na šumskom zemljištu moguće je u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji i u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom (urbanistički i regulacioni planovi). Vezano za ovu primjedbu navodimo da u članu 43. Nacrta nacta zakona o šumama ne postoji tačka 3. nego je riječ o stavu (3).

Član 45 (Upravljanje privatnim šumama)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u članu 45. u stavu (4) iza riječi ili pravnom licu ubaci riječ “registrovanom”.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 3. stavom (1) tačkom 15. Prijedloga zakona o šumama definisano da je pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 45. stav (2) umjesto riječi „privredne“, stavi „gospodarske“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što riječi „privredna“ i „gospodarska“ imaju isto značenje kao i zbog toga jer je od početka teksta Prijedloga zakona o šumama u upotrebi pojam šumsko privredne osnove.

Član 46. (Zaključivanje ugovora)

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 46. na svim mjestima brišu riječi „Sarajevo – šume“, a da stoji „Kantonalno privredno preduzeće za gospodarenje državnim šumama“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je KJP „Sarajevo – šume“ osnovano u skladu sa Zakonom o privrednim društvima te uskladilo svoj status sa Zakonom o javnim preduzećima.

Dopresjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Kemal Ademović istakao je problem bolesnih stabala na širem području Igmana i Bjelašnice, na uočenih osušenih stabala, te da u tekstu Nacrta zakona nije primjetio obavezno liječenje biljaka i ko bi trebao provoditi te aktivnosti.

27

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je članom 47. stav (3) tačka d) Prijedloga zakona o šumama definisano da je Kantonalno javno preduzeće obavezno provoditi integralnu zaštitu šuma kao i kroz druge odredbe ovog zakona poslove gospodarenja šumama. Naime, navedenim članom Ministarstvo ugovorom prenosi Kantonalnom javnom preduzeću poslove gospodarenja šumama što prodrazumjeva i zaštitu šuma od štetnih šumskih insekata i biljnih bolesti što je obuhvaćeno integralnom zaštitom šuma, a što je opisano i članom 3. stav (1) tačkom 9., 20. i 33.. Posebno istićemo da su u kaznenim odredbama predviđene sankcije za korisnike šuma koje ne provode aktivnosti na integralnoj zaštiti šuma. Navodimo da gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove dok je zaštita šuma skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja.

Član 48. (Naknada za korištenje šuma)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo iznose primjedbu na član 48. i navode da šume predstavljaju obnovljiv resurs i provođenjem dobrih gospodarskih mjera moguće ih je ne samo sačuvati već i poboljšati i unaprijediti u pogledu kvaliteta, drvne zalihe, boljeg prirašćivanja, povećanja biodiverziteta, proširenja obima općekorisnih funkcija i dr. Provođenje dobrih gospodarskih mjera zahtijeva velika znanja, velik angažman, stručnost ali i izuzetno velika finansijska sredstva. Zna se da je šume moguće sječi do granica propisanih etata. Znači da se do većih finansijskih efekata poslovanja ne može doći povećanjem obima sječa i povećanom prodajom šumskih drvnih sortimenata. Korisnici šuma izdvajaju veoma značajna sredstva za provođenje mjera reprodukcije šuma, kako proste tako i proširene, upošljavaju radno sposobno stanovništvo, angažuju povremenu radnu snagu za sezonske i kampanjske poslove, plaćaju sve zakonom propisane obaveze itd. Daljnja izdvajanja predstavljaju omču oko vrata korisnicima šuma i snižavaju nivo kvaliteta gospodarenja što se u konačnici odražava na stanje šuma i njihovu stabilnost. Možda bi bilo dobro da je predlagač ovog Nacrta zakona simulirao situaciju kako se odražava plaćanje naknade za korištenje šuma na bazi neke od prethodnih poslovnih godina KJP „Sarajevo – šume“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je i korisnik šuma dužan plaćati odgovarajuću naknadu. Naime, ako je već definisano da sva pravna lica plaćaju naknadu za općekorisne funkcije šuma to i korisnik šuma treba da plaća naknadu posebno zbog toga što ostvaruje prihode od korištenja ovog prirodnog bogatstva. Napominjemo da ova sredstva koja se uplaćuju su namjenska te će ista biti vraćena u šumu kroz projekte kantona i općina što je definisano članom 61. i 62. Prijedloga zakona o šumama.

Član 51.

(Krčenje šume)

28

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navode da je u članu 51. u stavu (2) i (3) zaboravljen pravi vlasnik šuma i šumskih zemljišta (Vlada Federacije) koji u svakom slučaju mora biti konsultovan po pitanju davanja saglasnosti. Također iznose da je i u stavu (10) zaboravljen vlasnik šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu na području FBiH. (naknada).

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što nismo u mogućnosti kantonalnim zakonom definisati obaveze većeg nivoa vlasti odnosno Federacije BiH.

Općina Stari Grad smatra da u Nacrtu zakona o šumama Kantona Sarajevo nisu tretirana dva instituta, koja su u praksi veoma važna kada se radi o korištenju šumskog zemljišta. 1. Uvažavajući činjenicu, a i praksu, da se u okviru šumskog zemljišta, mogu odvijati sportske i rekreacione aktivnosti, bilo bi uputno da se to pitanje reguliše predmetnim Zakonom. Smatramo da je potrebno dati pravo lokalnoj zajednici, da pod određenim uslovima, može odobriti gradnju objekata za navedene svrhe i obavljanje te djelatnosti. Jedinice lokalne samoupravne-općine mogu izdati odobrenja za gradnju objekata turističkog, sportskog i rekreativnog karaktera, uz uslov da je gradnja planirana odgovarajućim planskim aktom. Predhodno pitanje: Izvršiti promjenu namjene šumskog zemljišta od strane nadležnog organa „( rješenje)“.

2. Imajući u vidu da je stanje na terenu takvo da su i na šumskom zemljištu već izgrađeni objekti bez odobrenja za građenje (bespravno izgrađeni objekti) i da je Kanton Sarajevo donio propise o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, bilo bi potrebno da se jedinici lokalne samouprave na čijem je području to zemljište (na sličan način kako je to regulisano za poljoprivredno zemljište) obzirom da je isto na terenu izgubilo status šumskog zemljišta. Uslov: nalaz vještaka šumarske struke.

Smatramo da bi, uvođenjem predloženih instituta, bio znatno olakšan put razvoja turizma i povećane mogućnosti stvaranja uslova za masovniji sport i rekreaciju. Također, pravno bi se regulisalo pitanje tzv. Šumskog zemljišta koje je izgradnjom i širenjem naseljenog područja, praktično izgubilo status šumskog zemljišta. Izvjesno je da ovo zemljište u daljoj budućnosti neće ponovo, u stvarnosti, imati karakter šumskog zemljišta.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na predloženu tačku 1. iz razloga što je članom 52. Prijedloga zakona o šumama definisan način i postupak promjene namjene šumskog zemljišta u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom, a po okončanju ovog postupka nadležna općinska služba provodi postupak odobravanja gradnje objekata.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na predloženu tačku 2. iz razloga što je isto definisano Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 6/06, 18/07 i 18/08). Posebno ovdje navodimo da ukoliko je prostorno planskom dokumentacijom (Urbanističkim i Regulacionim planom) predviđena izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu onda nema nikakvih zapreka da se ovom zemljištu promjeni namjena.

Član 52. (Gradnja u šumi)

29

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na član 52. te navodi da se tekst ovoga člana razmotri u kontekstu predhodnog komentara odnosno primjedbe na član 43. stav (3).

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što mi Kantonalnim zakonom ne možemo riješavati imovinsko pravne odnose na zemljištu u državnom vlasništvu. Ovim Zakonom tretira se samo gospodarenje, a prevashodno zaštita šuma.

Član 53. (Zakup šumskog zemljišta)

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo u članovima 53. stav (5), 59. stav (1) alineja a) i 60. stav (3) navodi se uplata namjenskih sredstava na poseban račun Budžeta Kantona Sarajevo – Uprave za šumarstvo. Naime, smatramo da je potrebno navesti da je rječ o depozitnom računu za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo – Uprava za šumarstvo.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što u skladu sa Zakonom o trezorskom poslovanju nije moguće otvoriti poseban račun. Naime, kako je rječ o namjenskim sredstvima ista će se uplaćivati na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo, te nakon toga mogu biti prebačena na podračun Uprave za šumarstvo. Shodno navedeno u tekstu Prijedloga zakona o šumama ispravljen je tekst te su upisane riječi „na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo“.

Član 55. (Uprava za šumarstvo)

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se član 55. potpuno preformuliše te istim da se definiše „Uprava za šumarstvo“ kao samostalan organ u okviru resornog ministarstva, kao u svim drugim Kantonima u Federaciji BiH.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što smatramo da ne treba u organizacijskom smislu poduzimati aktivnosti jer ne znamo kako i na koji način će biti definisan status Uprave za šumarstvo Zakonom o šumama Federacije BiH. Naime, Uprava za šumarstvo osnovana je u skladu sa odredbama ranijeg Zakona o šumama koji je definisao da je ista u sastavu ministarstva, ali po donošenju novog Zakona o šumama Federacije BiH status Uprave za šumarstvo će biti usklađen sa istim. Federalnim zakonom mogla bi biti utvrđena drugačija organizacija Uprave za šumarstvo te bi time napravili problem u organizacionom smislu što bi moglo imati određene posljedice.

Član 56.

(Poslovi Uprave za šumarstvo)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlažu da se u članu 56. u stavu (1) alineji

30

g) umjesto „vrši nadzor“ treba da stoji “obezbjeđuje nadzor” jer poslove nadzora nad prikupljanjem podataka može vršiti pravno lice registrovano za izradu šumskoprivrednih osnova ili fizičko lice, diplomirani inžinjer šumarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na poslovima uređivanja šuma sa položenim stručnim šumarskim ispitom uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva.

h) Teško da može samostalno.

j) Malo preambiciozno. Za ove poslove potrebni su specijalisti, oprema labaratorija ......

k) Ne može obavljati poslove službe koja ne postoji. Treba pisati sljedeće „Obavljati dijagnozno-prognozne poslove“.

m) Ne može samostalno. Treba to raditi zajedno sa korisnikom šuma i Civilnom Zaštitom KS.

Vezano za ovu primjedbu predlagač se greškom pozvao na tačku m), a uvidom u tekst Nacrta zakona o šumama utvrđeno je da je riječ o tački l).

n) Umjesto navedenog koje nije smisaono najjasnije trebalo bi napisati sljedeće: ”Usaglašava šumsko privredne osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa i Federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata koja se odnosi na tačku g) u jednom dijelu iz razloga što će uprava obezbjediti nadzor nad prikupljanjem podataka šumsko privredne osnove angažovanjem pravnog lica koje ispunjava uslove za ovu vrstu stručnih poslova, te se u članu 56. tački g) Prijedloga zakona o šumama briše riječ „vrši“ i upisuje riječ „obezbjeđuje“.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku h) iz razloga što Uprava za šumarstvo ima odgovarajući broj kvalificiranih stručnjaka iz oblasti šumarstva (dipl.ing. šumarstva) koji su osposobljeni da izrađuju planove i programe za biološku obnovu šuma.

Primjedba se prihvata koja se odnosi na tačku j) te se u članu 56. tačka j) Prijedloga zakona o šumama u cjelosti briše iz razloga što je isto definisano članom 13. i 14. Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja („Službene novine Federacije BiH“ broj 71/05).

Primjedba se prihvata koja se odnosi na tačku k) iz razloga što Uprava za šumarstvo u organizacijskom smislu ne posjeduje dijagnozno prognoznu službu, te se u članu 56. tački j) Prijedloga zakona o šumama briše riječ „službe“ i upisuje riječ „poslove“.

Primjedba se prihvata koja se odnosi na tačku m) iz razloga što će u saradnji sa korisnikom šuma i nadležnim organom civilne zaštite izrada ovih akata biti bolja, kao i zbog toga što je isto definisano u članu 30. stavu (6), te su u članu 57. stavu (1) tački k) Prijedloga zakona o šumama dodate riječi „u saradnji sa korisnikom šuma i nadležnim organom civilne zaštite“.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku n) jer je isto definisano članom 7. stav (2) Prijedloga zakona o šumama.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 56. u stavu (1) doda alineja koja će se odnositi na obavezu Kantonalne uprave da

31

donosi Studije iz člana 29. Nacrta zakona o šumama.

Primjedba se prihvata te je u članu 5. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (4) koji glasi: „za potrebe procjene ugroženosti šuma iz stava (3) tačke h), i) i j) za potrebe izrade kantonalnog šumsko razvojnog plana predhodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata“.

Član 57.

(Čuvanje šuma)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navode da se u članu 57. u stavu (1) spominje obaveza obezbjeđenja neposredne zaštite između ostalog i od šumskih požara i od drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetoćina….. Bilo bi dobro podsjetiti se šta je to značilo u dosadašnjoj praksi, a kako će se konkretno manifestovati po usvajanju ovog Zakona. Koji je obim šteta uslov da se postavi pitanje odgovornosti? Je li prioritetnije spriječiti bespravnu sječu ili je samo evidentirati? Jesu li prijave protiv nepoznatih izvršilaca postale skoro pa pravilo?

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se protiv čuvara šuma kao namještenika ukoliko se utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o šumama pokreće postupak disciplinske odgovornosti u skladu sa Zakonom o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 49/05) uz napomenu da se isti i ocjenjuju godišnjim ocjenama o radu te ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuću ocjenu automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno ističemo da je u članu 67. dodata tačka h) koja definiše da šumarska inspekcija kontroliše mjere zaštite šuma koje provodi Uprava za šumarstvo koje su definisane članom 57. i 58. ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika šumarske inspekcije ukoliko je istim utvrđeno da čuvar šuma ne obavlja navedene poslove pokrenut će se disciplinska odgovornost protiv istog.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 57. stavu (1) iza riječi "ovog Zakona", stavi zarez i doda tekst "kao i kontrolu korištenja i prometovanja šuma u privatnom vlasništvu" i dalje ostaje isto.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata u cilju zaštite šuma od protupravnih radnji odnosno bespravnih sječa i prometa šumskih proizvoda, te je u članu 58. stav (1) Prijedloga zakona o šumama dodat tekst koji glasi "kao i kontrolu korištenja i prometa šumskih proizvoda iz privatnih šuma".

Vezano za primjedbe KJP „Sarajevo – šume“ i šumarske inspkcije uočeno je da se u članu 58. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama navodi "čuvarska služba" te u tom kontekstu navodimo da službu u okviru Uprave za šumarstvo nije moguće osnovati te je preformulisan ovaj stav koji glasi "Čuvari šuma iz stava (1) ovog člana su u okviru Uprave za šumarstvo raspoređeni po određenim čuvarskim reonima. Čuvanje šuma obavljaju stručna lica (u daljem tekstu: čuvari šuma) koja za to ovlasti Ministarstvo".

Član 59.

(Uplata naknade za korištenje šuma)

32

Grad Sarajevo Gradska uprava predlaže da se u članu 59. stavu (1) iza tačke b) doda tačka c) koja glasi: „1,0% na poseban račun Grada Sarajeva“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se ova naknada uplaćuje na osnovu ostvarenog prihoda na području općine što je i predviđeno ovim članom. Naime, kako je riječ o ostvraenom prihodu na području općina, a kako grad obuhvata samo četiri gradske općine na kojima ima vrlo malo šuma u državnom vlasništvu to je i prihod od korištenja šuma mali kao i naknada od 5% veoma mala. Ako bi se ova naknada dijelila na još jedan nivo vlasti odnosno 1% za Grad Sarajevo smatramo da bi ova sredstva bila neznatna i samo bi predstavljala smetnju korisniku šuma kod uplaćivanja istih.

Općina Ilijaš je uložila primjedbu na član 59. stav (1) alineju b) i predložila da ista glasi: b) 5% u korist depozitnog računa trezora općine na čijem se području ostvario prihod.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što ne može stajati poseban raču jer je isti nemoguće otvoriti u skladu sa Zakonom o trezorskom poslovanju, te je u cijelom tekstu Prijedloga zakona o šumama ispravljen tekst u smislu da se naknade uplaćuju na „depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona ili općine“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na član 59. O ovome smo se izjasnili kod člana 48. i ponavljamo da će plaćanja naknada za korištenje šuma degradirati kvalitet gospodarenja šumama i da će se sve negativnosti odraziti na šumi kao najznačajnijem prirodnom resursu u koji sva napredno orijentisana društva ulažu a ne uzimaju od njih. Ako se već predviđa uplata naknada za korištenje apsurdno je očekivati da Vlada Federacije kao vlasnik, bude saglasna da ne dobije ništa.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što smatramo da su svi korisnici prirodnih resursa u državnom vlasništvu dužni plaćati odgovarajuću naknadu. Po pitanju očekivanja Federalnog nivoa vlasti mi donosimo kantonalni zakon i ne možemo propisivati odnosno definisati obaveze prema Federaciji.

Član 62. (Korištenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave)

Općina Ilijaš je uložila primjedbu na član 62. stav (2) i predložila da isti glasi „Općinsko vjeće plan o utrošku namjenskih sredstava definiše godišnjim budžetom“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što pored planiranja utroška sredstava u budžetu što je i zakonska obaveza plan utroška namjenskih sredstava treba biti definisan kao poseban akt i usklađen sa namjenskim sredstvima planiranim u budžetu na šta se odnosi i stav (3) člana 63. Prijedloga zakona o šumama, odnosno nameće obavezu općinskom vjeću da donese plan o utrošku ovih sredstava.

Član 65. (Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora)

33

Zastupnik Besim Mehmedić je iznio primjedbu na član 65. stav (1) alineju c) kojom je definisano da budući inspektori trebaju da imaju najmanje pet godina radnog staža, jer time smanjujemo mogućnost upošljavanja novih završenih šumarskih inženjera.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata jer je članom 53. Zakona o inspekcijama („Službene novine Federacije BiH“ broj 69/05) definisano da inspektor može biti osoba koja između ostalog ima pet godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme.

Član 66. (Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora)

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se član 66. dopuni alinejom koja će se odnositi na kontrolu rada mjera zaštite šuma predviđenih članom 55., 56. i 57. Zakona.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što i ovi poslovi koje obavlja Uprava za šumarstvo trebaju da podliježu inspekcijskom nadzoru, te je u članu 67. dodata tačka h) koja glasi: kontroliše mjere zaštite šuma koje provodi Uprava za šumarstvo koje su definisane članom 57. i 58. ovog Zakona. POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u poglavlju "KAZNENE ODREDBE" obavezno predvide sankcije za ne izvršavanje obaveza propisanih u članu 55., 56. i 57. Zakona, inače bi funkcija zaštite šuma izgubila potpuni smisao.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se protiv čuvara šuma kao namještenika ukoliko se utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o šumama pokreće postupak disciplinske odgovornosti u skladu sa Zakonom o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 49/05) uz napomenu da se isti i ocjenjuju godišnjim ocjenama o radu te ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuću ocjenu automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno ističemo da je u članu 67. dodata tačka h) koja definiše da šumarska inspekcija kontroliše mjere zaštite šuma koje provodi Uprava za šumarstvo koje su definisane članom 57. i 58. ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika šumarske inspekcije ukoliko je istim utvrđeno da čuvar šuma ne obavlja navedene poslove pokrenut će se disciplinska odgovornost protiv istog.

Član 69.

(Prekršaji)

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na član 69. stav (1) tačku 8. Kod ovog člana indikativno je da se određene nadležnosti i odgovornosti daju jednom subjektu, a sankcije za kršenje nadležnosti i neodgovornost, određuje se drugom subjektu. Činjenica je da dosada šumarska inspekcija nije mogla podnijeti prijave čuvarima šuma niti drugim uposlenicima Uprave za šumarstvo. Neprihvatljivo je i kontraproduktivno da neko ima zaista

34

veliku obavezu i odgovornost kada je u pitanju čuvanje šuma, a da za svoj neodgovoran rad ne može biti sankcionisan.

Primjer: Član 30. stav (4) “Zabranjeno je odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi

ili na šumskom zemljištu. Vlasnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na nakanadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u šumi “Čija je to obaveza kada se radi o državnoj šumi i šumskom zemljištu? - član 70. „Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako: “6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi“- član 57.: “(6) dužnost čuvara šuma

8. Korisnik šuma ne izrađuje sam planove zaštite od požara, a u kaznenim odredbama nisu predviđeni drugi učesnici obavezni u izradi planova zaštite od požara predviđeni dole citiranim članom 22. i 29.

Član 22. (Obnova šuma nakon nepogoda) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnik šuma u saradnji sa Upravnom za šumarstvo, priprema plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.

Član 29. (Zaštita šuma od požara) (1) Korisnici šuma u saradnji sa Upravnom za šumarstvo i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuje planove za zaštitu šuma od požara. Može se primjetiti da nigdje nije spomenuta ekološka inspekcija koja je nadležna za zaštićena prirodna područja.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što se protiv čuvara šuma kao namještenika ukoliko se utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o šumama pokreće postupak disciplinske odgovornosti uz napomenu da se isti i ocjenjuju godišnjim ocjenama o radu te ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuću ocjenu automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno ističemo da je u članu 67. dodata tačka h) koja definiše da šumarska inspekcija kontroliše mjere zaštite šuma koje provodi Uprava za šumarstvo koje su definisane članom 57. i 58. ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika šumarske inspekcije ukoliko je istim utvrđeno da čuvar šuma ne obavlja navedene poslove pokrenut će se disciplinska odgovornost protiv istog. Pored navedenog, smatramo da nije ispravno Zakonom o šumama davati nadležnost drugim inspekcijama kao što je npr. ekološka inspekcija iz razloga što je nadležnost ove inspekcije utvrđena zakonima koji se odnose na zašitu okoliša.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - Šumarska inspekcija predlaže da se u članu 69. stavu (1) tačci 1. izbrišu riječi "predviđen na godišnjem nivou", a ostalo ostane isto.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što se u izuzetnim slučajevima može prekoračiti godišnji obim sječa, a tim da se u narednoj godini za učinjeni predhvat smanji obim sječa što je definisano članom 14. stav (4) Prijedloga zakona o šumama. U skladu sa ovom primjedbom u članu 70. u tački 1. izbrisane su riječi "predviđen na godišnjem nivou".

Član 77.

35

(Donošenje podzakonskih akata)

Zastupnik Besim Mehmedić je iznio primjedbu na član 77. stav (1) kojim je definisano da će ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti podzakonske akte koji su veoma bitni i koji su itekako funkcionalno bitni da ove pravilnike donese u roku od namanje šest mjeseci.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata te je u članu 78. stavu (2) Prijedloga zakona o šumama definisano da će ministar u roku od šest mjeseci donijeti važnije podzakonske akte odnosno pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma sa područja Kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih lica iz člana 24. stav (9) ovog Zakona

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo navodi da bi u članu 77. možda bilo praktično predvidjeti donošenje „metodike za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata iz razloga što je neophodno u vidu podzakonskog akta donijeti jedinstvenu metodiku za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima. U skladu sa ovom primjedbom u članu 30. stav (9) i članu 78. stav (1) tačci 18) Prijedloga zakona o šumama definisano je da će Ministar donijeti „Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima“.

Član 78.

(Prestanak važenja Zakona)

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo navodi „kako bi se izbjeglo dva puta plaćanje naknada po istoj osnovi odnosno po osnovu odredbi Zakona o šumama Federacije BiH koji je u postupku donošenja i po osnovu odredbi ovog Nacrta zakona smatramo da je potrebno u članu 78. dodati novi stav (2) koji bi glasio „Po donošenju i stupanju na snagu Zakona o šumama Federacije BiH prestaje da važi obaveza plaćanja naknada iz člana 58. stav 2) ovog zakona“.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se prihvata kako bi se izbjeglo dva puta plaćanje naknada po istoj osnovi odnosno po osnovu odredbi Zakona o šumama Federacije BiH koji je u postupku donošenja i po osnovu odredbi ovog Prijedloga zakona o šumama, te je u članu 79. Prijedloga zakona o šumama dodat novi stav (2) koji glasi: „Po donošenju i stupanju na snagu Zakona o šumama Federacije BiH prestaje da važi obaveza plaćanja naknada iz člana 58. stav 2) ovog zakona“.

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo predlaže da bi možda bilo dobro ubaciti još jedno poglavlje: “Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.“

Član X

36

1. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem čini skup međusobno povezanih uslovljenih radnih aktivnosti koje se razrađuju i propisuju u ovom poglavlju zakona i koje su usmjerenje zajedničkom cilju.

2. Krajnji i glavni cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je postizanje maksimalne trajno održive ukupne koristi od svih funkcija šuma, proizvodnih i općekorisnih, u skladu sa potencijalom šumskih staništa. Ovaj cilj se postiže:

a. održavanjem prirodnih šuma i formiranjem približno prirodnih šuma, tamo gdje su prirodne sastojinske strukture izgubljene zbog neodgovarajućih gospodarskih mjera u prošlosti, na prirodnim šumskim staništima.

b. sadnjom vrsta drveća sa optimalnim bilansom gospodarenja, što podrazumjeva vrste velikog prinosa po vrijednosti i dobre rezistentnosti u odnosu na biljne bolesti i prodne uticaje vjetra, snijega i šumskih požara.

3. Pod prirodnim ili približno prirodnim šumama podrazumijevaju se prirodne šumske strukture koje su nastale prirodnim putem dugoročne selekcije bez antropoloških intervencija u smislu unošenja novih vrsta drveća. Osnovne gospodarske karakteristike ovih šuma su:

a. duga ophođenja s ciljem proizvodnje debelih kvalitetnih stabala - nositelja vrijednih šumskih drvnih sortimenata.

b. omjer vrsta drveća po uzoru na potencijalnu autohtonu šumsku vegetaciju dotičnog staništa.

c. pretežno prirodno podmađivanje. e. sječa obnove šuma: preborne, stablimične i grupimične. f. isključenost primjene pesticida. g. sve funkcije šume su uravnotežene bez preferiranja jedne nad drugim.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na stav (1) i (2) predloženog člana iz razloga što je isto definisano članom 3. stav. (1) tačkom 7., 27. i 29. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na stav (3) predloženog člana iz razloga što je isto definisano članom 3. stav (1) tačkom 6., članom 15. i članom 31. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Član Y

Principi gospodarenja šumama

Korisnik i vlasnici šuma obavezni su se pridržavati:

Principa sveukupnih koristi od šume, kojima se teži postizanju maksimalno moguće koristi od proizvodnih i općekorisnih funkcija šume u skladu sa prirodnim potencijalom šumskog staništa;

37

Principa održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, kojim se teži postizanju trajne optimalne koristi od šuma sada i u budučnosti.

Principa ekonomičnosti i racionalnosti, koji podrazumijeva ostvarenje postavljenih ciljeva uz minimalno mogući utrošak rada i sredstava ili maksimalno moguće ostvarenje dijela postavljenih ciljeva uz korištenje raspoloživih sredstava koja nisu dovoljna za potpuno ostvarenje postavljenih ciljeva.

Nije dozvoljeno nedostajuća sredstva sticati putem sječa većih od propisanih niti korištenja drugih proizvoda šume u mjeri koja bi mogla uzrokovati retrogradne procese degradiranja i destabiliziranja šumskih ekosistema.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što je isto definisano članom 3. stav 1. tačkom 29., članom 21. i članom 47. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Član Z Gospodarske mjere

1. Gospodarske mjere čine čitav niz međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti koje se sastoje naročito iz:

a. preventivnih i aktivnih mjera zaštite šuma od prirodnih nepogoda (vjetroloma, snijegoloma, vjetroizvala), šumskih požara, šumskih fiito i zoo štetnika s težištem na biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja, te zaštite šuma od drugih šteta i zagađenja;

b. obnove šuma putem sječa stabala; c. priprema za pošumljavanje i samo pošumljavanje neobrasnih ili slabo obrasnih

šumskih staništa. d. proizvodnje zdravog sjemena i sadnog materijala; e. provođenje mjera rekonstrukcije šuma i mjera konverzije šuma u više gospodarske

oblike; f. izgradnja šumske infrastrukture; g. racionalnog korištenja nedrvnih proizvoda šume u optimalnom obimu h. provođenja određenih mjera zaštite od neposrednih oštećenja stabala i podmlatka pri

provođenju gospodarskih aktivnosti, posebno u fazama sječa stabala i izvlačenja šumskih drvnih sortimenata;

i. donošenje planova gospodarenja šumama i planova razvoja šumskih resursa.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku a.iz razloga što je isto definisano članom 3. stav (1) tačkom 33., članom 30. i članom 47. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku b. iz razloga što je isto definisano članom 14. stav (1) i članom 47. Prijedloga zakona o šumama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku c. iz razloga što je isto definisano članom 15. i članom 47. stav (3) tačkom d) Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

38

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku d. iz razloga što je isto definisano članom 15. stav (2) tačkom d), članom 19. stav (1), članom 27. stav (1) tačkom c), članom 43. tačkom e) i članom 47. stav (3) tačkom f) kao i odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja („Službene novine Federacije BiH“, br. 71/05 i 8/10).

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku e. iz razloga što je isto definisano članom 15. i članom 47. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku f. iz razloga što je isto definisano članom 15. i članom 47. Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku g. iz razloga što je isto definisano članom 34. stav (1) Prijedloga zakona o šumama, a bliže će se definisati Kantonalnim šumsko razvojnim planom i šumsko privrednim osnovama.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku h. iz razloga što je isto definisano članom 22. stav (6) i članom 47. Prijedloga zakona o šumama da će Ministar donijeti pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja. Pod šumskim redom smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta.

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na tačku i. iz razloga što je isto definisano članom 6., članom 15., članom 21. i članom 47. Prijedloga zakona o šumama

KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo napominje da niti jednim članom nije data obeveza obezdjeđenja osmatračke službe kao jedne od najbitnijih protivpožarnih mjera. Nije rečeno ko je obezbjeđuje, ko nadzire njen rad i ko je finansira. Istina, sve ovo može biti sadržano u planovima protiv požarne zaštite, ali bi to ovaj zakon trebao da pomene. Mišljenja smo da bi korisnik šuma to obezbjeđivao kao i dosad, ali uz finansijsku podršku iz namjenskih sredstava Budžeta Kantona za šumarstvo.

STAV PREDLAGAČA

Primjedba se ne prihvata iz razloga što će isto biti definisano podzakonskim aktima i planovima protiv požarne zaštite.