zakon o privrednim drustvima - zuko.bazuko.ba/pdf/download/zakon_o_privrednim_drustvima.pdf · Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ “društvo” bez punog naziva

Zakon o privrednim drutvima - Neslubeni preieni tekst

(Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

1

ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA Neslubeni preieni tekst, bold italic posljednje izmjene, Slubene novine Federacije BiH, broj 84/08

PRVI DIO: ZAJEDNIKE ODREDBE

I - OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih drutava (u daljem tekstu: Drutvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

1. Pojam i oblici drutava

lan 2.

Drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu radi sticanja dobiti.

Drutvo mogu osnovati domaa i strana fizika i pravna lica, ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 3.

Drutvo moe biti organizovano u jednom od sljedeih oblika:

1) drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou; 2) komanditno drutvo; 3) dioniko drutvo; 4) drutvo s ogranienom odgovornou.

Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena rije drutvo bez punog naziva jednog od oblika iz stava 1. ovog lana, odnose se na sva drutva.

lan 4. Brisan

2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze

lan 5.

Svojstvo pravnog lica Drutvo stie danom upisa u registar drutava.

Drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.

Prije upisa u registar drutava niko ne moe nastupati u ime drutva.

Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog lana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa vie lica za obaveze odgovaraju neogranieno solidarno.

lan 6.

Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou i komplementar u komanditnom drutvu, odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.

Dioniar u dionikom drutvu, vlasnik udjela drutva s ogranienom odgovornou i komanditor u komanditnom drutvu ne odgovara za obaveze drutva, osim kada: 1) koristi drutvo za postizanje linog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih lanova i drutva u

cjelini; 2) upravlja imovinom drutva kao svojom imovinom; 3) koristi drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca; 4) utie na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili korist treih lica, ili utie da drutvo preuzme

obaveze iako je znao ili morao znati da drutvo nije ili nee biti sposobno da izvri svoje obaveze.

3. Djelatnost

lan 7.

Drutvo moe kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost.



2

Zakonom moe biti utvreno da se odreene djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja ili drugog odgovarajueg akta nadlenog organa.

Drutvo moe poeti s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar drutava i kada organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavi obavjetenje o poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.

lspunjenost uvjeta iz stava 3. ovog lana nadzire nadleni organ u postupku inspekcijskog nadzora.

Propise o uslovima za obavljanje djelatnosti iz stava 3. ovog lana donosi nadleno federalno ministarstvo.

lan 8.

Drutvo moe obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar drutava.

Drutvo moe obavljati i druge poslove koji se uobiajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar drutava, u obimu i na nain koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.

lan 9.

Poslovi koje zakljui lice koje je svojim poloajem ili na drugi nain ovlateno za zastupanje i predstavljanje drutva, valjani su za tree lice i u sluaju da su zakljueni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar drutava, osim ako je tree lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti drutva.

4. Sjedite

lan 10.

Sjedite drutva je mjesto koje je kao sjedite upisano u registar drutava.

Sjedite se utvruje osnivakim aktom ili statutom.

5. Podrunice

lan 11.

Drutvo moe imati podrunice izvan mjesta sjedita drutva.

Podrunice su poslovne jedinice koje nemaju svojstvo pravnog lica, ali mogu obavljati sve poslove u okviru djelatnosti drutva upisane u registar drutava i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za raun drutva.

Podrunice se upisuju u registar drutava u registarskom sudu kod kojeg je upisano drutvo.

II - FIRMA

1. Pojam, sastojci i jezik

lan 12.

Firma je ime pod kojim drutvo posluje.

Firma se obavezno istie na poslovnim prostorijama drutva.

lan 13.

Firma drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mora sadravati prezime najmanje jednog lana, uz oznaku da ih ima vie, i oznaku d.n.o..

Firma komanditnog drutva mora sadravati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku k.d., a ne smije sadravati imena komanditora.

Firma drutva s ogranienom odgovornou mora sadravati oznaku d.o.o..

Firma dionikog drutva mora sadravati oznaku d.d..



3

Firma iz stava 1. i 2. ovog lana obavezno sadri firmu drugog drutva koje je lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ili komplementar komanditnog drutva.

lan 14.

Firma mora biti napisana na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji, a prevod na strani jezik moe se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji.

Firma moe sadravati strane rijei koje su uobiajene ili za njih nema odgovarajue rijei u jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji.

lan 15.

Firma moe sadravati dodatne sastojke koji blie oznaavaju drutvo i sjedite drutva.

Drutvo moe koristiti skraenu firmu, koja mora sadravati oznake po kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika drutva.

Firma podrunice mora sadravati punu firmu drutva, oznaku da je podrunica i sjedite podrunice.

2. Zabranjeni sastojci

lan 16.

Firma ne smije sadravati: 1) rijei i oznake koji su protivni zakonu; 2) zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih lica; 3) slubene simbole i znakove; 4) nazive ili znakove stranih drava ili meunarodnih organizacija; 5) rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene

s firmom ili znakom drugog drutva ili povrijediti prava drugih lica.

lan 17.

Firma moe sadravati rijei Bosna i Hercegovina i njene izvedenice i kratice na osnovu odobrenja nadlenog organa odreenog posebnim zakonom. Firma moe sadravati rije Federacija i njene izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja federalnog ministara nadlenog za poslove uprave i pravosua, a naziv kantona, grada i opine i njegove izvedenice i skraenice samo na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove uprave i pravosua, gradonaelnika ili opinskog naelnika na podruju na kojem drutvo ima sjedite.

Firma moe sadravati ime i prezime lica koje nije osniva drutva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika.

Na zahtjev organa i lica iz st. 1. i 2. ovog lana, registarski sud e izbrisati iz registra rijei i imena unesene kao dodatne sastojke firme.

3. Ime lana drutva kao sastojak firme

lan 18.

Ukoliko firma drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ili komanditnog drutva sadri prezime koje je ve sadrano u ranije registrovanoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni sastojak po kojem e se razlikovati od ve registrovane firme.

Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog lanstva u drutvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud e brisati njegovo prezime iz firme u sudskom registru.

4. Naelo iskljuivosti firme

lan 19.

Firma drutva mora se jasno razlikovati od firme drugih drutava.

Registarski sud e odbiti upis u registar drutava firme koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od ve registrovanih firmi u Federaciji.



4

Ako smatra da firma drugog drutva nije jasno razliita od njegove ranije registrovane firme, Drutvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra drutava firme drugog drutva i naknadu pretrpljene tete, tubom kod suda u roku od tri godine od dana upisa osporavane firme u registar drutava.

5. Obaveza upisa u registar drutava

lan 20.

Firma i skraena firma upisuje se u registar drutava.

Drutvo je duno u poslovanju koristiti punu ili skraenu firmu kakva je upisana u registar drutava.

6. Poslovna korespondencija

lan 21.

Sva poslovna pisma i narudbe drutva moraju sadravati: 1) punu firmu i adresu sjedita drutva; 2) punu firmu i adresu sjedita podrunica drutva; 3) naziv i sjedite institucije kod koje i broj pod kojim je drutvo upisano u registar; 4) broj rauna sa nazivom i sjeditem finansijske organizacije kod koje drutvo dri raun; ukoliko

drutvo ima vie rauna, za svaki od njih; 5) porezni broj drutva.

7. Prenos firme

lan 22.

Firma se moe prenijeti na drugog samo zajedno s Drutvom.

III - ZASTUPANJE

lan 23.

Drutvo zastupa uprava.

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja drutva.

Upravu ine lica koja su osnivakim aktom ili statutom drutva, u skladu sa zakonom, ovlatena da vode poslovanje drutva.

Drutvo mogu zastupati i druga lica odreena osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

lan 24.

Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u registar drutava.

Lice s ovlatenjima za zastupanje upisanim u registar drutava, ovlateno je da preduzima sve radnje i obavlja sve poslove u ime i za raun drutva u okviru ovlatenja upisanih u registar drutava.

lan 25.

Lice kome je povjereno obavljanje odreenih poslova u okviru djelatnosti drutva, ovlateno je preduzimati sve radnje i zakljuivati poslove koji se uobiajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.

Drutvo odgovara za obaveze koje u njegovo ime, od njega ovlateno lice stvori prekoraenjem ovlatenja, ako tree lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoraenje ovlatenja.

lan 26.

Prokura je pismeno ovlatenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za raun drutva, osim prenosa i optereenja nekretnina ako ovlatenje za to nije posebno i izriito navedeno.

Prokura se moe dati samo za podrunicu, to se izriito navodi u sudskom registru i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za Drutvo u cjelini.



5

Prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dunost i poslove koje obavlja izuzev ako drugaije nije predvieno aktom o osnivanju drutva, odnosno statutom.

Prokura se ne moe dati pavnom licu.

lan 27.

Drutvo moe dati prokuru jednom ili vie fizikih lica, u skladu s osnivakim aktom ili statutom. Prokura se moe dati istovremeno za vie lica koja zajedno zastupaju drutvo, a izjava volje treeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana.

lan 28.

Ako je prokura data dvaju ili vie lica bez naznake da se radi o zajednikoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa Drutvo u granicama ovlatenja utvrenih zakonom.

Prokura data dvaju ili vie lica smatrat e se zajednikom prokurom samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri.

Izjave volje ili pravne radnje koje uine zajedniki prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih uine svi zajedniki prokuristi zajedno.

Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od zajednikih prokurista samo uz izriitu prethodnu saglasnost ili izriito naknadno odobrenje ostalih zajednikih prokurista.

Izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednome prokuristi ima pravni uinak kao da je uinjena prema svima.

Znanje o pravno odluujuim injenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajednikih prokurista.

lan 29.

Ogranienje prokure koje nije predvieno ovim zakonom nema uinka prema treim licima, bez obzira na to je li tree lice za nju znalo ili moralo znati.

Ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinka prema treim licima samo ako je upisano u registar drutava.

lan 30.

Prokurist ne moe bez posebnog ovlatenja drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s Drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za raun drugih lica, ili u ime i za raun drugih lica.

lan 31.

Davanje i prestanak prokure Drutvo je duno prijaviti za upis u registar drutava.

Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja drutva duan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.

Prokurist ne moe svoja ovlatenja prenijeti na drugo lice.

Prokura prestaje opozivom od drutva i otkazom od prokuriste.

IV - POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE

1. Poslovna tajna lan 32.

Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je oito da bi prouzrokovale znaajnu tetu drutvu ako dou u posjed treeg lica bez saglasnosti drutva.

lan 33.

Nadleni organ drutvaje duan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo koritenje i zatitu.



6

Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o krenju zakona i drugih propisa.

2. Zabrana konkurencije

lan 34.

lan drutva s neogranienom odgovornou, komplementar komanditnog drutva, vlasnik udjela i lan uprave u drutvu s ogranienom odgovornou, lan nadzornog odbora i uprave dionikog drutva i prokurist, ne smije u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom drutvu i kao samostalni poduzetnik sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnou prvog drutva.

Osnivakim aktom ili statutom drutva moe se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava 1. ovog zakona, a najdue dvije godine.

lan 35.

Drutvo moe od lica koje prekri zabranu konkurencije traiti naknadu tete i ustupanje zakljuenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zakljuenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekraj, a najkasnije pet godina od uinjenog prekraja zabrane konkurencije.

3. Sindikalno organizovanje i zabrana nesindikalnih aktivnosti

lan 36.

Zaposleni u drutvu mogu organizovati sindikat, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.

Ukoliko je u drutvu organizovano vie sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa veinu zaposlenih u drutvu.

lan 37.

U drutvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koji nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.

V - OSNOVNI KAPITAL I ULOZI

1. Osnovni kapital

lan 38.

Osnovni kapital drutva je iznos kapitala koji su upisali osnivai drutva i koji se navodi u aktima drutva.

Drutvo s ogranienom odgovornou i dioniko drutvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu utvrenom ovim zakonom.

Posebnim zakonom za drutva koja obavljaju posebne djelatnosti moe se utvrditi vei iznos osnovnog kapitala.

Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini moe biti potpuno ili djelimino uplaen (upisan ali neuplaen osnovni kapital).

Osnovni kapital drutva se moe uveavati ili umanjivati, meutim u sluaju umanjivanja kapitala osnovni kapital ne moe biti umanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvrenog ovim zakonom.

2. Ulozi

lan 39.

Osnovni kapital prilikom osnivanja drutva obezbjeuje se ulozima lanova u novcu i stvarima i pravima ija je vrijednost iskaziva u novcu.



7

Ulog u stvarima i pravima izraava se u novcu i mora se u cijelosti unijeti prije upisa drutva u registar drutava.

3. Vrijednost uloga

lan 40.

Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti odreena u osnivakom aktu ili statutu drutva, ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.

Vrijednost uloga u stvarima i pravima u drutvu s ogranienom odgovornou i dionikom drutvu odreuje se na osnovu procjene prihvaene ugovorom od svih osnivaa.

lan 41.

Procjena iz lana 40. stav 2. ovog zakona obavezno ukljuuje opis, nain iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dionikog drutva ili udjela u drutvu s ogranienom odgovornou koji se tim ulogom plaaju.

4. Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga

lan 42.

Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa drutva u registar drutava ili do ugovorenog roka uplate u sluaju pristupanja drutvu, lan drutva koji se obavezao na taj ulog duan je razliku uplatiti u novcu.

Ako drutvo nije steklo vlasnitvo na stvari koju je lan bio obavezan unijeti kao ulog, lan drutva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari, koju mu drutvo mora vratiti.

Kada ulog ini uspostavljeno ili preneseno pravo koritenja odreene imovine koje prestane prije isteka ugovorenog perioda, tete nastale uslijed toga duan je platiti u novcu lan koji se obavezao na taj ulog.

lan 43.

Ulog daje lanu pravo na dionicu ili udio u drutvu.

5. Poslovne knjige i finansijski izvjetaji

lan 44.

Drutvo je duno voditi poslovne knjige i sainjavati finansijske izvjetaje u skladu sa zakonom i drugim propisima.

VI - POVEZANA DRUTVA

1. Pojam

lan 45.

Povezana drutva su: 1) vladajue i zavisno drutvo; 2) drutva sa uzajamnim ueem; 3) holding; 4) koncern.

2. Vladajue i zavisno drutvo

lan 46.

Ako jedno drutvo ima veinsko uee u osnovnom kapitalu drugog drutva ili ako na osnovu ugovora zakljuenog sa drugim drutvom ima pravo da imenuje veinu lanova nadzornog odbora tog drugog drutva, odnosno ima veinu glasova u skuptini, to se drutvo smatra vladajuim, a drugo drutvo zavisnim.

Vladajue drutvo sa veinskim ueem u osnovnom kapitalu je drutvo koje, neposredno ili posredno preko drugog drutva, na osnovu vie od 50% uea u osnovnom kapitalu drugog drutva ima vie od 50% glasova u skuptini zavisnog drutva.



8

Neposredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu ili drugom licu koje ga dri za njegov raun odreuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog uea prema ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog drutva.

Pri odreivanju uea iz stava 3. ovog lana, od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog drutva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog drutva i dionice i udjeli koje za raun zavisnog drutva dri tree lice.

Posredno uee u osnovnom kapitalu koji pripada vladajuem drutvu obuhvata dionice i udjele koji pripadaju drutvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za raun tog drutva ili za raun drutva koje zavisi od njega (zavisna drutva).

Zavisno drutvo moe u vladajuem drutvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima ve raspolae, u skladu sa odredbama ovog zakona o drutvu sa uzajamnim ueem.

3. Drutva sa uzajamnim ueem

lan 47.

Drutva sa uzajamnim ueem u osnovnom kapitalu su povezana drutva kod kojih svako drutvo ima uee u osnovnom kapitalu drugog drutva.

4. Holding

lan 48.

Ako se vladajue i jedno ili vie zavisnih drutava, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju poslova, objedine jedinstvenim voenjem poslova od strane i vladajueg drutva, ona ine holding, a pojedinana drutva su drutva holdinga.

5. Koncern

lan 49.

Ako vladajue drutvo, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju poslova, pored jedinstvenog voenja poslova zavisnih drutava, obavlja i druge djelatnosti, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna.

lan 50.

Holding i koncern, u skladu sa l. 48. i 49. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna drutva, koja nisu zavisna jedno o drugome.

6. Zajednike odredbe za povezana drutva

lan 50.a

Vladajue drutvo odgovara neogranieno solidarno povjeriocima u postupku steaja zavisnog drutva ako je steaj prouzrokovan obavezujuim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajueg drutva.

Ako vladajue drutvo dovede zavisno drutvo u poloaj da izvri za sebe tetan pravni posao ili da na svoju tetu neto uini ili propusti da uini, nadoknadit e zavisnom drutvu tetu prouzrokovanu po tom osnovu.

Zahtjev za naknadu tete iz stava 2. ovog lana, u ime zavisnog drutva, mogu podnijeti dioniari i lanovi zavisnog drutva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala tog drutva ili statutom odreeni manji dio, kao i povjerioci drutva ija potraivanja iznose vie od 10% osnovnog kapitala zavisnog drutva.

Pored vladajueg drutva, kao solidarni dunici odgovaraju lanovi uprave vladajueg drutva koji su zavisno drutvo doveli u poloaj da izvri za sebe tetan pravni posao ili da na svoju tetu neto uini ili propusti da uini.

Kao solidarni dunici odgovaraju i lanovi uprave zavisnog drutva ako su povrijedili svoje dunosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajueg drutva.



9

7. Poslovno udruenje

lan 50.b

Poslovno udruenje mogu osnovati dva ili vie drutava, radi unapreenja sopstvenog privreivanja i usklaivanja svoje djelatnosti.

Poslovno udruenje se ne osniva radi sticanja dobiti.

Prava lanova poslovnog udruenja ne mogu biti izraena u vrijednosnim papirima.

Poslovno udruenje je pravno lice.

Poslovno udruenje upisuje se u registar drutava.

Oznaka "poslovno udruenje" navodi se u firmi.

Poslovno udruenje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za raun svojih lanova i u ime i za raun svojih lanova.

Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruenje odgovara svojom imovinom, a lanovi odgovaraju na nain odreen ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s treim licem.

Ugovorom o osnivanju utvruje se naziv, vrijeme osnivanja, cilj i djelatnost, sjedite, upravljanje, zastupanje, odgovornost, pristupanje, istupanje, istupanje u pravnom prometu, iskljuenje, imovina, nadzor, prestanak, kao i druga pitanja znaajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruenja.

8. Ostali oblici povezivanja drutava

lan 50.c

Drutva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).

VII - REGISTAR DRUTAVA

lan 51.

Podaci o drutvu utvreni ovim zakonom upisuju se u javni registar koji vodi institucija odreena posebnim zakonom kojim se uspostavlja i ureuje organizacija i nain rada javnog registra pravnih osoba (u daljem tekstu: registar drutava).

Registar drutava obuhvata registar podataka i registar isprava.

Postupak upisa u registar drutava ureuje se posebnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

lan 52.

Upis u registar drutava vri se u roku od 15 dana od dana podnoenja uredne prijave i potpunih registarskih isprava.Upis u registar drutava proizvodi pravni uinak prema treim licima 16. dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenom upisu u skladu s lanom 53. ovog zakona, a prije toga dana samo prema treim licima za koje drutvo na koje se upis odnosi dokae da su znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar drutava.

lan 53.

Rjeenje o upisu podataka u registar drutava po slubenoj dunosti se objavljuje u Slubenim novinama Federacije BiH i/ili u drugom tampanom javnom glasilu redovno dostupnom na cijelom podruju Federacije, odreenom posebnim zakonom iz lana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona.

U sluaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar drutava razliiti od podataka objavljenih u skladu sa stavom 1. ovog lana, objavljeni podaci ne obavezuju trea lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako drutvo na koje se oni odnose dokae da su



10

trea lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar drutava.

lan 54.

Podaci i isprave upisani u registar drutava moraju biti dostupni za uvid i sainjavanje kopija, ukljuujui i ovjeru vjerodostojnosti, po zahtjevu zainteresiranog lica, uz naknadu stvarnih administrativnih trokova po tarifi utvrenoj i objavljenoj u skladu sa posebnim zakonom iz lana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona.

Fiziko i pravno lice na koje se odnosi podatak upisan u registar drutava ne moe isticati prigovor drugoj strani koja se poziva na taj podatak.

lan 55.

U registar drutava upisuju se sljedei podaci o identitetu drutva: 1. puna firma i, ako postoji, skraena firma, sve u skladu sa odredbama l. 12-20. ovog zakona, i

adresa sjedita drutva; 2. oblik drutva; 3. djelatnost; 4. podrunice; 5. ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i obim ovlatenja lica ovlatenih za zastupanje drutva;

i 6. firma, sjedite, djelatnost i lice ovlateno za zastupanje podrunice.

lan 56.

U registar drutava upisuju se sljedei podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, osnovnom kapitalu drutva, udjelima i dionicama u drutvu: 1) ime i prezime i adresa prebivalita, ili firma i adresa sjedita, lanova drutva s neogranienom

solidarnom odgovornou, komanditnog drutva i drutva s ogranienom odgovornou; 2) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaenog osnovnog kapitala dionikog drutva i drutva s

ogranienom odgovornou; 3) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaenih uloga komanditora u komanditnom drutvu i lanova

drutva s ogranienom odgovornou; 4) ukupan broj udjela i visina pripadajuih udjela, iskazana procentualnim ueem u osnovnom

kapitalu, za svakog lana drutva s ogranienom odgovornou; 5) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica dionikog drutva, po klasama.

lan 57.

U registar drutava upisuje se zabiljeba pokretanja postupka likvidacije ili steaja drutva, ime i prezime i adresa prebivalita likvidacionog ili steajnog upravnika i datum obustavljanja ili okonanja postupka.

lan 58.

Zakonom i propisima iz lana 51. stav 3. ovog zakona odreuju se isprave koje se upisuju i pohranjuju i u registru drutava.

lan 59.

Prijavu za upis u registar drutava ovlateno i duno je podnijeti lice koje je po aktima drutva ovlateno za zastupanje drutva.

Promjene podataka i isprava upisanih u registar drutava upisuju se u registar drutava.

lan 60.

Registar drutava e odbiti prijavu za upis osnivanja drutva u sluaju: 1) nitavosti osnivakog akta; 2) kada prije podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava nisu uplaeni ulozi u

iznosu utvrenom osnivakim aktom, u skladu sa zakonom; 3) kada je djelatnost ili cilj poslovanja drutva protivan zakonu; 4) ako osnivai drutva to ne mogu biti po zakonu;



11

5) ako je osniva veinski vlasnik u drutvu koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;

6) ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva lan postojeeg drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou ili komplementar u komanditnom drutvu;

7) ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva jedini lan drutva s ogranienom odgovornou nad kojim je pokrenut postupak steaja ili likvidacije ili je protiv toga drutva podignuta tuba iz lana 367. stav 1. taka 1) ovog zakona.

lan 61.

Sudovi, upravni organi i druge institucije, koji su zakonom ovlateni za odobravanje i/ili nadzor osnivanja i/ili poslovanja drutava, emisije i prometa vrijednosnih papira, duni su bez odlaganja pismeno izvijestiti registar drutava o saznanjima steenim u vrenju nadlenosti koja dovode u sumnju potpunost i tanost podataka i isprava upisanih u registar drutava.

VIII - SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA

1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika drutva

lan 62.

Dva ili vie drutava mogu se spojiti tako da prenosom imovine i obaveza bez provoenja likvidacije osnuju novo drutvo, koje postaje njihov pravni sljednik.

Drutvo se moe pripojiti prenosom imovine i obaveza bez provoenja likvidacije drugom drutvu, koje postaje njegov pravni sljednik.

Drutvo se moe podijeliti prenosom imovine i obaveza bez provoenja likvidacije na dva ili vie drutava, koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedeih naina: pripajanjem, kada drutvo koje se dijeli prenese na dva ili vie postojeih drutava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih drutava, kada drutvo koje se dijeli prenese na dva ili vie novih drutava ukupnu imovinu i obaveze.

U sluajevima spajanja, pripajanja ili podjele drutva, u smislu odredaba st. 1. do 3. ovog lana, dioniari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobijaju dionice (udjele) drutva sljednika, uz mogunost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje drutva sljednici emituju po tom osnovu.

Svako drutvo, iskljuujui drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou i otvoreno dioniko drutvo, moe promijeniti oblik.

Otvoreno dioniko drutvo moe se podijeliti, u skladu sa stavom 3. ovog lana, pripajanjem sa dva ili vie postojeih otvorenih dionikih drutava ili podjelom na dva ili vie novih otvorenih dionikih drutava.

Drutvo sa ogranienom odgovornou, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioniko drutvo prema ovom zakonu, duno je promijeniti oblik u dioniko drutvo i izvriti upis u registar emitenta i kod nadlenog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ukoliko drutvo ne uskladi oblik organizovanja, u skladu sa stavom 7. ovog lana, nadleni sud donosi odluku o njegovom prestanku.

2. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika drutva

lan 63.

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva, u drutvu s neogranienom solidarnom odgovornou i komanditnom drutvu donose lanovi drutva, a u drutvu s ogranienom odgovornou i dionikom drutvu, takvu odluku donosi skuptina drutva, na nain utvren osnivakim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva drutva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti drutvo koje se pripaja i drutvo kojem se ono pripaja.



12

3. Plan reorganizacije

lan 64.

Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog drutva uesnika, ovlaten osnivakim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioniare, odnosno lanove drutva i povjerioce drutva najmanje 30 dana prije datuma odluivanja.

Odluku o namjeravanoj reorganizaciji drutvo je duno objaviti u sredstvima javnog informisanja.

lan 65.

Plan reorganizacije obavezno sadri: 1) oblik, firmu i sjedite drutava uesnika i drutava sljednika; 2) vlasnika prava dioniara ili lanova drutava prethodnika u drutvu sljedniku; 3) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza drutava prethodnika, koji se prenose na drutvo

sljednika, sa izvjetajem revizora; 4) datum od kojeg e vlasnici dionica ili udjela drutva sljednika moi uestvovati u dobiti i uslove koje

utiu na to pravo; 5) datum od kojeg e se poslovi drutva prethodnika raunovodstveno iskazivati za drutvo sljednika.

U sluaju podjele drutva, uz elemente iz stava 1. ovog lana, plan reorganizacije obavezno sadri i sljedee dodatne elemente: 1) omjer zamjene prava; 2) uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu; 3) prava u drutvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog drutva koji

su sadravali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog drutva; i 4) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako drutvo sljednika.

lan 66.

Plan reorganizacije obavezno sadri pismeni izvjetaj revizora o raunovodstvenim iskazima drutava uesnika, koji ukljuuje i: 1) naznaku metoda koritenih u utrivanju omjera zamjene; 2) miljenje revizora da li je primijenjen odgovarajui metod, naznaku vrijednosti do kojih bi se dolo

koritenjem drugih metoda i miljenje o relativnom znaaju svakog od metoda u utvrivanju omjera zamjene;

3) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suoio, ako jeste.

lan 67.

lanovi uprave drutva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvrili pregled i dali miljenje za drutva uesnike, odgovorni su neogranieno solidarno drutvima uesnicima i njihovim dioniarima ili lanovima za tetu, ako u utvrivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva nisu postupali po pravilima struke.

lan 68.

Prije odluivanja o planu reorganizacije, uprava drutva uesnika duna je svakom dioniaru ili lanu drutva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godinjih finansijskih izvjetaja drutava uesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni financijski izvjetaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od est mjeseci, s izvjetajima i miljenjem revizije.

4. Upis reorganizacije u registar drutava

lan 69.

Istovremeno sa upisom u registar drutava drutva nastalog spajanjem drutava, pripajanja drutva drugom drutvu i podjele drutva na vie novih drutava, u registar drutava upisuje se prestanak drutva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.

5. Prestanak drutva



13

lan 70.

Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.

Drutvo prestaje na dan upisa prestanka u registar drutava.

Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno, po prestanku drutva provodi se likvidacija.

lan 71.

Drutvo prestaje u sluaju: 1) isteka perioda za koji je osnovano; 2) spajanja, pripajanja i podjele; 3) okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje steajnog postupka uslijed

nedostatka imovine; 4) prestankom na osnovu odluke suda; 5) odlukom skuptine drutva.

lan 72.

Drutvo moe prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadlenih organa ili lica koje dokae pravni interes, kada: 1) najvii organ utvren osnivakim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vri svoja ovlatenja ili nije

vren izbor organa iji prethodni mandat je istekao, due od dvije godine; 2) due od dvije godine Drutvo ne ostvaruje prihode; 3) je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti 4) vie ne postoje zakonom utvreni uslovi za daljnje postojanje drutva u obliku u kojem je upisano u

registar drutava.

Prije donoenja odluke o prestanku drutva, sud moe odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donoenje odluke predloeno.

lan 73.

Ukoliko ukupna imovina po prestanku drutva nije prela na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

St. 2., 3. i 4.1 brisani (SNFBiH broj 84/08)

lan 74.2 Brisan (SNFBiH broj 84/08)

lan 75.3 Brisan (SNFBiH broj 84/08)

lan 76.) 4 Brisan (SNFBiH broj 84/08

lan 77. 5 Brisan (SNFBiH broj 84/08)

1 Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar drutava. Za vrijeme likvidacije, firma sadri dodatak u likvidaciji. Danom upisa u registar drutava pokretanja postupka likvidacije, prestaje mandat uprave i drugih organa i njihova ovlatenja se prenose na likvidatora, ije ime, prezime i adresa prebivalita se upisuje u registar drutava. 2 Likvidatora imenuje organ drutva koji je donio odluku o prestanku drutva. Kada drutvo prestaje na osnovu sudske odluke, istom odlukom sud e imenovati likvidatora. Likvidator moe biti samo fiziko lice.Kada je imenovano vie likvidatora, svaki ima potpuna ovlatenja, ako odlukom o imenovanju nije drugaije odreeno. 3 Likvidator je ovlaten u ime drutva preduzimati i zakljuivati samo radnje i poslove koji se odnose na likvidaciju. U vrenju svojih ovlatenja, likvidator izmiruje obaveze i naplauje potraivanja drutva, zastupa drutvo, zakljuuje sporazume o poravnanju i sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza drutva, a nove ugovore moe zakljuivati samo ako se odnose na raskidanje nezavrenih poslova. Ako likvidator utvrdi da Drutvo u likvidaciji nije sposobno izmiriti obaveze, duan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za otvaranje steajnog postupka. 4 Likvidator je duan obavijestiti sve poznate povjerioce da je Drutvo u likvidaciji. Likvidator je duan objaviti javni poziv za prijavu potraivanja, u roku koji ne moe biti krai od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva.

5 Likvidator je duan u roku utvrenom aktom o imenovanju podnijeti na odobrenje dioniarima ili lanovima drutva finansijski izvjetaj sa konanim izvjetajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale dostupne imovine dioniarima ili lanovima drutva. Ako je neko potraivanje prema drutvu u postupku likvidacije osporeno, preostala imovina moe se podijeliti nakon to se izdvoji odgovarajui iznos kao osiguranje povjeriocu za sporno potraivanje. Likvidator je duan podnijeti prijavu za upis u registar drutava



14

DRUGI DIO: DRUTVO S NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU

1. Pojam i osnivanje

lan 78.

Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou je drutvo najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva.

lan 79.

Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou osniva se ugovorom o osnivanju.

Ugovor o osnivanju drutva s neogranienom solidarnom odgovornou obavezno sadri ime, prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i djelatnost drutva i prava i obaveze lanova.

Izmjene i dopune ugovora vre se uz saglasnost svih lanova.

lan 80.

Prijavu za upis osnivanja drutva s neogranienom solidarnom odgovornou u registar drutava potpisuju svi lanovi drutva.

2. Ulozi lanova

lan 81.

Ulozi lanova u drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama.

Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vrenju usluga utvruje se ugovorom o osnivanju drutva.

Ulozi lanova su jednake vrijednosti.

Svaki lan e uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvrenom ugovorom, a u sluaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja drutva u registar drutava.

Ulozi lanova postaju imovina drutva.

3. Upravljanje i zastupanje

lan 82.

Svaki lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou ima pravo i obavezu da upravlja drutvom, u skladu s ugovorom.

Ugovorom se moe odrediti da za odreeno vrijeme drutvom potpuno ili djelimino upravlja jedan ili vie lanova, ime se ostali lanovi u istoj mjeri odriu prava upravljanja.

lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije lan drutva, samo uz saglasnost ostalih lanova.

Ako svi lanovi ili vie lanova imaju pravo upravljati drutvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje.

Ako se jedan od lanova s pravom upravljanja protivi preduzimanju neke radnje ili izvrenju nekog posla, ostali lanovi s pravom upravljanja nemaju pravo preduzeti radnju ili izvriti posao.

Ako je ugovorom odreeno da lanovi drutva ovlateni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se moe izvriti samo saglasnou svih ovlatenih lanova.

lan 83.

Ukoliko je ugovorom odreeno da o odreenim pitanjima odluuju svi lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, o tim pitanjima se odluuje saglasnou svih lanova drutva.

prestanka drutva, u roku od 30 dana od dana odobrenja izvjetaja iz stava 1. ovog lana. Platu likvidatora odreuje organ koji ga je imenovao, na teret imovine drutva.



15

lan 84.

lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe se pismenom izjavom za odreeno vrijeme odrei prava na upravljanje i ostalim lanovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja.

lan 85.

Ovlatenje za upravljanje drutvom s neogranienom solidarnom odgovornou dato jednom ili vie lanova moe se opozvati saglasnou svih ostalih lanova, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

Nakon opoziva ovlatenja, do postizanja novog sporazuma lanova o ovlatenju, lanovi upravljaju drutvom u skladu sa lanom 82. stav 1. ovog zakona.

lan 86.

lan s ovlatenjem za upravljanje drutvom s neogranienom solidarnom odgovornou duan je ostale lanove drutva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.

Svaki lan drutva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva.

lan 87.

Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou zastupa svaki lan, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

Ako su ugovorom samo neki lanovi ovlateni da zajedno ili pojedinano zastupaju drutvo, ostali lanovi ne mogu zastupati drutvo.

lanovi ovlateni da zajedno zastupaju drutvo, mogu jednog od njih pismeno ovlastiti za izvrenje odreenih poslova.

Svaki lan drutva neogranieno solidarno odgovara treim licima za obaveze drutva, osim ako tree lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od lanova zna da taj lan nije ovlaten zastupati drutvo.

4. Dobit i gubitak

lan 88.

lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou uestvuju u raspodjeli dobiti i pokriu gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

5. Zabrana konkurentskog djelovanja

lan 89.

lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih lanova, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

6. Obim odgovornosti lanova

lan 90.

Lice koje pristupi drutvu s neogranienom solidarnom odgovornou, odgovara i za obaveze drutva nastale prije njegovog pristupanja.

lan koji je izmirio obavezu drutva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo regresa od ostalih lanova za izmirenu obavezu drutva i trokova koje je imao u vezi s tim.

lan koji istupi iz drutva koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obaveze drutva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar drutava.

7. Istupanje iz drutva i pristupanje drutvu

lan 91.

lan drutva s neogranienom solidarnom odgovornou moe istupiti iz drutva.



16

Drutvu moe pristupiti novi lan.

Istupanje lana iz drutva i pristupanje drutvu novog lana ureuje se ugovorom.

lan drutva moe svoja prava i obaveze prenositi na trea lica samo uz saglasnost svih ostalih lanova drutva.

8. Prestanak drutva

lan 92.

Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou prestaje, osim osnova i naina iz l. 71. i 72. ovog zakona, i u sluaju: 1) kada jedan lan najkasnije est mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pismenu obavijest

o istupanju i raskidu ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme, ako ugovorom nije odreeno drugaije;

2) smrti lana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi lan; 3) prestanka pravnog lica kao lana drutva; 4) steaja jednog od lanova drutva; 5) gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva; 6) odluke suda o prestanku drutva.

lan 93.

U sluajevima iz lana 92. ta. 1. do 5. ovog zakona, ostali lanovi drutva s neogranienom solidarnom odgovornou mogu izvriti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.

lan ije je lanstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela, koje se obraunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.

lan 94.

Ako drutvo nastavi postojati nakon smrti jednog lana, nasljednik moe postaviti pismeni zahtjev da ga naslijedi u drutvu, najkasnije 30 dana od dana pravosnanosti odluke o naslijeivanju.

Prihvatanjem lanstva u drutvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog lana od dana njegove smrti.

Nasljednik umrlog lana koji nije prihvatio lanstvo u drutvu, ima pravo traiti od drutva namirenje udjela, a kada ima vie nasljednika, vlasnika prava preminulog lana u imovini drutva dijele se meu nasljednicima u omjeru utvrenom testamentom ili sudskom odlukom o naslijeivanju.

Nasljedniku koji je prihvatio lanstvo u drutvu izvrie se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu.

Nasljednici koji prihvate lanstvo u drutvu, postaju lanovi sa vlasnikim pravima srazmjerno njihovom ueu u naslijeenoj imovini umrlog lana.

lan 95.

U sluaju likvidacije drutva s neogranienom solidarnom odgovornou, lanovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine drutva nakon likvidacije.

Imovina drutva nakon likvidacije dijeli se meu lanovima prvo do iznosa njihovih uplaenih uloga, a zatim na jednake dijelove.

Ostatak imovine drutva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaenih uloga, dijeli se meu lanovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

TREI DIO: KOMANDITNO DRUTVO

1. Pojam i osnivanje lan 96.

Drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar drutava (komanditori) je komanditno drutvo.



17

Na komanditna drutva primjenjuju se odredbe ovog zakona o drutvima s neogranienom solidarnom odgovornou, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugaije.

Komanditno drutvo se moe transformisati u komanditno drutvo na dionice.

lan 97.

Komanditno drutvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadri: 1) firmu i sjedite drutva; 2) ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite lanova; 3) odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori; 4) vrsta i iznos uloga svakog lana; i 5) djelatnost komanditnog drutva.

lan 98.

Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog drutva potrebna je saglasnost svih lanova.

Ugovorom se moe odrediti da za prijenos vlasnikih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih lanova.

lan 99.

Prijavu za upis osnivanja komanditnog drutva u registar drutava potpisuju svi lanovi.

2. Upravljanje i zastupanje

lan 100.

Poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari.

Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji financijski izvjetaj.

lan 101.

Komanditno drutvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izriito odreeno drugaije.

lan 102.

Komanditor moe zastupati komanditno drutvo samo na osnovu posebnog ovlatenja datog saglasnou svih lanova.

Komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.

3. Dobit

lan 103.

Dobit komanditnog drutva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvrenom ugovoru.

Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se meu njima na jednake dijelove.

Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se meu njima srazmjerno uplaenim ulozima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

4. Prestanak komanditnog drutva

lan 104.

Svi lanovi komanditnog drutva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva nakon likvidacije.

lan 105.

Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog drutva nedovoljan za povrat uplaenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.

Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se meu lanovima drutva po omjeru za raspodjelu dobiti.



18

Ugovorom se moe odrediti drugaiji nain raspodjele ostatka imovine komanditnog drutva nakon likvidacije.

lan 106.

Komanditno drutvo ne prestaje u sluaju smrti, gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.

ETVRTI DIO: DIONIKO DRUTVO

I - OPE ODREDBE

lan 107.

Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice.

Dionika drutva mogu biti otvorena i zatvorena.

Otvorena dionika drutva su drutva ije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od slijedeih kriterija:

1) da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje, ili

2) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dioniara.

Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane po Zakonu o vrijednosnim papirima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/93 i 36/99).

Otvoreno dioniko drutvo ne moe ograniiti prijenos dionica treim licima.

Zatvoreno dioniko drutvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava 3. ovog lana.

lan 108.

Dioniko drutvo ne odgovara za obaveze dioniara.

II - OSNIVANJE

1. Osnivai i osnivaki akt

lan 109.

Dioniko drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa.

Osnivai su obavezno i dioniari dionikog drutva.

lan 110.

Dioniko drutvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadri: 1) ime i prezime ili firmu, i adresu prebivalita ili sjedita osnivaa; 2) firmu i sjedite dionikog drutva; 3) djelatnost; 4) prava i obaveze osnivaa; 5) iznos osnovnog kapitala; 6) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica; 7) opis prava sadranih u dionici; 8) broj dionica koji upisuje svaki osniva; 9) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica; 10) opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima; 11) nain naknade trokova osnivanja; 12) posljedice neizvravanja obaveza osnivaa; 13) nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa; i 14) ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju dionikog drutva mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.



19

Uz potpis punomonika prilae se ovjereno pismeno ovlatenje.

Kada dioniko drutvo osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju dionikog drutva.

lan 111.

Prilikom osnivanja dionikog drutva, sve dionice mogu otkupiti osnivai (u daljem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se ureuje emisija i promet vrijednosnih papira

2. Simultano osnivanje

lan 112.

Upis dionica pri simultanom osnivanju dionikog drutva izvren je potpisom ugovora o osnivanju od strane osnivaa.

Uplata dionica vri se na osnovu rjeenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljem tekstu: Komisija) kojim se utvruje uspjela emisija dionica.

Uplata dionica je bezuslovna.

3. Sukcesivno osnivanje

lan 113.

Ugovor o sukcesivnom osnivanju dionikog drutva, uz elemente iz lana 110. ovog zakona, obavezno sadri i: 1) mjesto, vrijeme i nain upisa dionica; 2) mjesto, vrijeme i nain uplate dionica; 3) vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice; 4) postupak kada upisani iznos premauje iznos objavljen u javnoj ponudi; 5) nain odreivanja cijene dionica po okonanju upisa; i 6) nain sazivanja osnivake skuptine dionikog drutva.

lan 114.

Osnivai podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su duni dostaviti: 1) ugovor o osnivanju; 2) prijedlog statuta dionikog drutva; 3) prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se ureuju emisija i promet vrijednosnih papira; 4) ugovor zakljuen izmeu osnivaa i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine

(u daljem tekstu: Registar); 5) ugovor zakljuen izmeu osnivaa i banke putem koje emitent izvrava obaveze prema vlasniku

vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i 6) ugovor o otvaranju privremenog rauna za deponovanje uplata dionica.

O zahtjevu iz stava 1. ovog lana, Komisija donosi rjeenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

lan 115.

Nakon dobijanja rjeenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osnivai su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima.

Rok za upis dionica ne moe biti dui od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Upis dionica vri se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije.

lan 116.

Osnivai su obavezni objaviti izvjetaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaenih dionica, najmanje u jednom domaem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela.

Izvjetaj iz stava 1. ovog lana obavezno sadri:



20

1) ime i prezime ili firma i adresu prebivalita ili sjedita upisnika dionica; 2) klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica; 3) podatke o nainu i roku plaanja upisanih dionica; 4) iznos uplaen pri upisu dionica; 5) popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaene upisane dionice;i 6) cijenu dionica prilikom emisije.

lan 117.

Za izvrene uplate upisanih dionica po cijeni nakon emisije osnivai su duni izdati pismenu privremenu potvrdu, koja obavezno sadri klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica nakon emisije.

Osnivai ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dionica.

Dioniko drutvo raspolae novanim uplatama i unesenim stvarima i pravima nakon upisa drutva u registar drutava.

Naknade i drugi trokovi osnivanja ne mogu se isplaivati na teret osnovnog kapitala.

lan 118.

Ako sve dionice iz lana 116. stav 2. taka 2. ovog zakona nisu upisane u objavljenom roku, osnivai i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice, najkasnije 15 dana nakon isteka objavljenog roka za upis.

Ako osnivai i drugi upisnici ne upiu sve dionice, osnivanje dionikog drutva nije uspjelo.

U sluaju iz stava 2. ovog lana, osnivai su duni izvjetaj o neuspjelom osnivanju dionikog drutva, sa podacima i nainu i roku povrata izvrenih uplata, objaviti na nain objavljivanja prospekta, i najkasnije 15 dana od isteka roka iz stava 1. ovog lana.

4. Osnivaka skuptina

lan 119.

Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu dionikog drutva najkasnije 60 dana od dana prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela.

Ukoliko osnivaka skuptina nije sazvana u roku iz stava 1. ovog lana, upis dionica postaje nitavan i smatra se da dioniko drutvo nije osnovano.

U sluaju iz stava 2. ovog lana, osnivai su duni objaviti izvjetaj u skladu sa lanom 118. stav 3. ovog zakona.

lan 120.

Osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko joj prisustvuju, lino ili putem punomonika, dioniari sa vie od polovine ukupnog broja dionica s pravom glasa.

Ukoliko kvorum iz stava 1. ovog lana ne postoji po proteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine, osnivaka skuptina se odgaa i ponovo saziva najranije 15, a najkasnije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma odravanja.

U sluaju ponovnog sazivanja, osnivaka skuptina moe odluivati ukoliko je zastupljeno vie od jedne treine ukupnog broja dionica s pravom glasa.

Osnivakom skuptinom, do izbora predsjedavajueg, predsjedava jedan od osnivaa.

lan 121.

Osnivaka skuptina: 1) usvaja izvjetaj o osnivanju; 2) usvaja statut; 3) bira predsjedavajueg skuptine; 4) imenuje lanove nadzornog odbora; 5) potvruje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu.



21

lan 122.

Izvjetaj o osnivanju dionikog drutva obavezno sadri: 1) broj upisanih dionica; 2) nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane; 3) uplate za upisane dionice izvrene prije odravanja osnivake skuptine, 4) popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima; 5) podatke o upisnicima iskljuenim u skladu sa lanom 139. ovog zakona.

lan 123.

Statut dionikog drutva obavezno sadri: 1) firmu, sjedite i djelatnost; 2) iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 3) postupak u sluaju neplaanja upisanih dionica; 4) nain poveanja i smanjivanja osnovnog kapitala; 5) nain formiranja i koritenja fonda rezervi; 6) nain podjele dobiti i isplate dividende; 7) nain pokria gubitka; 8) broj glasova po klasi dionica; 9) nain sazivanja skuptine i odluivanja, sastav i nadlenosti odbora; 10) sastav, nain imenovanja i razrjeenja, i ovlatenja nadzornog odbora i uprave drutva; 11) postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika drutva; 12) prestanak drutva; i 13) postupak izmjena i dopuna statuta.

5. Upis u registar

lan 124.

Nakon odrane osnivake skuptine, u sluaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja uprava dionikog drutva duna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljem tekstu: registar emitenata), najkasnije 15 dana od dana odravanja osnivake skuptine.

Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana, dostavlja se: 1) zapisnik osnivake skuptine; 2) dokaz o uplati ukupnog iznosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije; 3) statut; i 4) popis lanova nadzornog odbora i uprave.

lan 125.

Dionice za koje dospjele uplate nisu izvrene i koje prije upisa u registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivai ili drugi upisnici, osnivai su duni proglasiti nevaeim.

Osnivai su duni pismeno obavijestiti Komisiju o proglaenju dionica nevaeim u sluaju iz stava 1. ovog lana.

lan 126.

Na osnovu rjeenja Komisije o upisu u registar emitenata, uprava dionikog drutva podnosi prijavu za upis dionikog drutva u registar drutava.

III - OSNOVNI KAPITAL

1. Osnovni kapital prilikom osnivanja

lan 127.

Osnovni kapital dionikog drutva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM.

Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 (deset) KM.



22

lan 128.

Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dionikog drutva, osim ulozima u novcu, obezbjeuje i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz lana 127. stav 1. ovog zakona.

lan 129.

Pri sukcesivnom osnivanju, nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivai su duni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvreno ugovorom o osnivanju.

Od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana, osnivai su neogranieno solidarno odgovorni za povrat sredstava uplaenih iznad iznosa osnovnog kapitala, sa kamatom obraunatom po kamatnoj stopi na depozite po vienju kod banke kod koje je vrena uplata dionica.

lan 130.

Cijena dionice prilikom emisije ne moe biti nia od njene nominalne vrijednosti.

Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti ini dioniku premiju.

2. Poveanje osnovnog kapitala

lan 131.

Poveanje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skuptina dionikog drutva dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

lzuzetno za iznos investicionih ulaganja po zakljuenom kupoprodajnom ugovoru u postupku privatizacije, nakon to kupac izvri sve ugovorom preuzete obaveze, moe se poveati osnovni kapital drutva, o emu odluku donosi skuptina.

lan 132.

Nadzorni odbor dionikog drutva moe statutom ili odlukom skuptine biti ovlaten za donoenje odluke o poveanju osnovnog kapitala, i to: 1) emisijom novih dionica; 2) iz fonda rezervi iznad iznosa iz lana 188. stav 3. ovog zakona; 3) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti.

U sluajevima iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana poveanje osnovnog kapitala moe se izvriti najvie do jedne treine iznosa osnovnog kapitala na dan donoenja odluke.

Ovlatenje iz statuta ili odluka skuptine iz stava 1. ovog lana vai najdue pet godina i obavezno sadri nain procjene stvari i prava ijim unosom se uplauju nove dionice.

lan 133.

Prijedlog odluke iz lana 131. i odluka iz lana 132. ovog zakona o poveanju osnovnog kapitala dionikog drutva obavezno sadri: 1) razloge, obim i nain poveanja; 2) novu nominalnu vrijednost dionica nakon poveanja osnovnog kapitala; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije; 4) rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili nain njenog odreivanja; 5) opis prava sadranih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadrana u dionicama ranijih

emisija; 6) ogranienje ili iskljuenje prava pree kupnje dionica nove emisije; i 7) mogunosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i nain procjene njihove vrijednosti.

lan 134.

Poveanje osnovnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata.



23

lan 135.

Uplata dionica nove emisije u novcu moe se vriti u ratama, u roku koji ne moe biti dui od est mjeseci od dana donoenja rjeenja Komisije o uspjeloj emisiji dionica.

Uplaenim ratama prvo se izmiruje dionika premija za sve upisane dionice, a zatim nominalna vrijednost pojedinanih dionica.

Plaanje dionica ne moe se vriti prebijanjem potraivanja prema dionikom drutvu.

Izuzetno u drutvu koje se nalazi u postupku privatizacije plaanje dionica moe se vriti konverzijom potraivanja prema dionikom drutvu.

lan 136.

Upisnik se moe osloboditi obaveze plaanja upisanih dionica samo u sluaju smanjenja osnovnog kapitala drutva prije isteka roka za uplatu dionica u ratama, i to srazmjerno smanjenju.

lan 137.

Za uplate nominalne vrijednosti dionica i dionike premije, dioniko drutvo duno je (izdati?) privremenu pismenu potvrdu (u daljem tekstu: privremenica), koja vai do uplate pune cijene dionice i obavezno sadri: 1) oznaku privremenica; 2) firmu i adresu sjedita dionikog drutva; 3) iznos osnovnog kapitala; 4) ime i prezime ili firmu vlasnika privremenice; 5) klasu i broj dionica za koje je izdata privremenica; 6) broj i nominalni iznos upisanih dionica koje nisu uplaene u cijelosti; 7) uplaeni iznos cijene dionice prilikom emisije; 8) rok za plaanje ukupnog iznosa upisanih dionica; i 9) datum izdavanja privremenice, sa potpisom ovlatenog lica.

lan 138.

Prenos privremenice vri se indosiranjem.

lan 139.

Upisnika dionica koji ne plati punu cijenu dionica prilikom emisije u roku utvrenom odlukom o emisiji, nadzorni odbor e iskljuiti iz dionikog drutva odlukom, koju je drutvo duno odmah upisati u knjigu dioniara, javno objaviti i preporuenom potom dostaviti upisniku.

Upisnik dionica iz stava 1. ovog lana duan je dionikom drutvu vratiti privremenicu, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke o iskljuenju iz dionikog drutva, a u protivnom nadzorni odbor e je proglasiti i objaviti nevaeom na nain za sazivanje skuptine utvren ovim zakonom i statutom dionikog drutva .

lan 140.

Nadzorni odbor e, umjesto privremenice proglaene nevaeom, izdati novu privremenicu ili emitovati dionice drugom licu, u skladu s odlukom skuptine dionikog drutva.

Iz prihoda od novih privremenica i dionica iz stava 1. ovog lana izmiruju se dionika premija, kamate na zaostale uplate i trokovi objavljivanja odluke i obavjetavanja iskljuenog dioniara, a ostatak se isplauje iskljuenom dioniaru, do iznosa izvrenih uplata za nominalnu vrijednost dionica.

2.1. Emisija novih dionica

lan 141.

Osnovni kapital se moe poveati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaene u cjelini.

Odredba stava 1. ovog lana ne primjenjuje se ako se dionice nove emisije plaaju iskljuivo unosom stvari i prava u dioniko drutvo.



24

lan 142.

Odluka o poveanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadri: 1) iznos poveanja osnovnog kapitala; 2) mogunost upisa dionica i nain utvrivanja iznosa upisanog iznad poveanja osnovnog kapitala

utvrenog odlukom; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 4) u sluaju emisije dionica nove klase, prava sadrana u dionici nove klase; 5) mjesto i rok upisa dionica; 6) pravo pree kupnje, nain, mjesto i rok upisa dionica po osnovu tog prava; 7) cijenu ili nain odreivanja cijene dionice prilikom emisije, koja mora biti ista za sve upisnike; 8) naziv banke depozitara kod koje upisnik plaa dionice; 9) u sluaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predvieno plaanje dionica prenosom stvari

ili prava, opis, nain procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava, kojima se plaaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, nain i rok za predaju stvari ili prenos prava kojima se plaaju dionice.

lan 143.

Poveanje osnovnog kapitala emisjom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izriito drugaije utvreno.

Nadzorni odbor dionikog drutva je duan podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke o poveanju osnovnog kapitala.

Upis dionica nove emisije vri se na osnovu rjeenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica i objavljenog javnog poziva za upis i uplatu dionica, ili prijave zatvorene prodaje, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se ureuje emisija i promet vrijednosnih papira.

lan 144.

Uplata dionica nove emisije vri se u rokovima utvrenim odlukom, s tim da prije upisa poveanja osnovnog kapitala u registar emitenata mora biti plaen iznos dionike premije u cjelini i najmanje 30% nominalne vrijednosti dionica, a stvari i prava kojim se plaaju dionice moraju biti u cjelini unesene u drutvo.

lan 145.

Pravo na dividendu po osnovu novih dionica stie se za godinu u kojoj je osnovni kapital povean, ako statutom dionikog drutva nije drugaije utvreno ili datum isplate dividende nije unaprijed odreen.

lanovi 146. do 151. Brisani

2.2. Poveanje nominalne vrijednosti dionica

lan 152.

Poveanje osnovnog kapitala poveanjem nominalne vrijednosti emitovanih dionica moe se vriti samo na teret fonda rezervi, i to za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvrene odredbama ovog zakona.

Dioniari snose trokove poveanja nominalne vrijednosti dionica.

lan 153.

Dioniko drutvo moe, umjesto poveanja nominalne vrijednosti postojeih dionica, emitovati besplatne nove dionice.

Besplatne dionice sadre prava koja sadre obine dionice.

lan 154.

Dioniko drutvo je duno prijaviti Registru poveanje nominalne vrijednosti dionica ili emisiju besplatnih dionica.



25

2.3. Uslovno poveanje osnovnog kapitala

lan 155.

Odluku o uslovnom poveanju osnovnog kapitala skuptina dionikog drutva donosi u sluaju: 1) emisije zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom pree kupnje, u obimu prava koja proizilaze

iz ovih obveznica; 2) spajanja i pripajanja dionikih drutava; i 3) upisa novih dionica od strane zaposlenih, u skladu sa planom raspodjele dobiti dionikog drutva.

Uslovno poveanje osnovnog kapitala moe iznositi vie od 50% iznosa osnovnog kapitala upisanog u registar emitenata na dan donoenja odluke iz stava 1. ovog lana samo ako je ta odluka donesena dvotreinskom veinom ukupnog broja zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

lan 156.

Odluka iz lana 155. stav 1. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos i razloge uslovnog poveanja osnovnog kapitala; 2) naznaku da se radi o uslovnom poveanju po osnovu prava zamjene ili prava pree kupnje, ili

upisu dionica od strane zaposlenih; 3) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica koje se mogu emitovati po osnovu uslovnog poveanja

osnovnog kapitala.

Odlukom o uslovnom poveanju osnovnog kapitala utvruje se rok za emisiju novih dionica po tom osnovu, koji ne moe biti dui od pet godina od dana donoenja odluke.

lan 157.

Dioniko drutvo je duno podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje uslovnog poveanja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke iz lana 155. stav 1. ovog zakona.

Upis zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom pree kupnje moe se vriti nakon dobijanja rjeenja Komisije i objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu.

lan 158.

Pravo na zamjenu se ostvaruje pismenim zahtjevom dionikom drutvu za zamjenu obveznica u dionice.

Pravo pree kupnje ostvaruje se upisom dionica.

Upis dionica na osnovu prava pree kupnje obavlja se u skladu sa odredbama l. 146. do 150. ovog zakona.*

lan 159.

Nakon isteka roka iz lana 156. stav 2. ovog zakona, nadzorni odbor je duan podnijeti zahtjev za upis ostvarenog poveanja osnovnog kapitala u registar emitenata.

2.4. Poveanje iz vlastitih sredstava

lan 160.

Nakon usvajanja godinjeg finansijskog izvjetaja sa izvjetajem revizije, i izvrenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skuptina moe donijeti odluku da dio dobiti koristi za poveanje osnovnog kapitala.

lan 161.

Odluka iz lana 160. ovog zakona obavezno sadri iznos poveanja osnovnog kapitala i odreenje da li se poveanje vri poveanjem nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih dionica.

* Redaktorski propust prilikom izmjena Zakona 2003. godine: ostali su navedeni lanovi koji su tom prilikom brisani; za

pravo pree kupnje relevantni su l. 213. do 215.



26

lan 162.

Poveanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava moe se vriti samo iz fonda rezervi, za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvrene odredbama ovog zakona.

Dio fonda rezervi namijenjen za naknadu gubitka ne moe se koristiti za poveanje osnovnog kapitala dionikog drutva iz vlastitih sredstava.

lan 163.

Poveanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava rasporeuje se na sve dionice srazmjerno nominalnoj vrijednosti.

lan 164.

Promjena nominalne vrijednosti dionica upisuje se kod Registra, na osnovu prijave dionikog drutva i izvoda iz registra emitenata.

2.5. Integrisano poveanje

lan 165.

Dioniko drutvo duno je prilikom poveanja osnovnog kapitala, iz vlastitih izvora platiti dio cijene dionica nakon emisije u sluaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom ureenom javnom tritu na dan donoenja odluke imaju cijenu niu od nominalne vrijednosti, ili se poveanje osnovnog kapitala vri upisom dionica zaposlenih.

U sluaju iz stava 1. ovog lana uplata dionica vri se iskljuivo u novcu.

lan 166.

Odluka o poveanju osnovnog kapitala u skladu sa lanom 165. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos poveanja osnovnog kapitala; 2) klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica; 3) podatke iz l. 147. i 151.** ovog zakona; 4) nain prodaje dionica koje nisu upisane po osnovu prava pree kupnje; 5) mjesto i rok upisa dionica za dioniare bez prava pree kupnje, cijenu dionica prilikom emisije ili

nain njenog odreivanja, 6) naziv banke kod koje upisnik plaa dionice nakon emisije; 7) opis prava sadranih u dionicama nove klase; 8) mogunost upisa dionica iznad iznosa utvrenog odlukom o integrisanom poveanju; 9) dio cijene dionice nakon emisije koji plaa drutvo i izvor sredstava.

lan 167.

Upisnici dionica emitovanih po osnovu integrisanog poveanja duni su najmanje 50% cijene dionice uplatiti prije upisa poveanja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

lan 168.

Na integrisano poveanje osnovnog kapitala primjenjuju se odredbe l. 141. stav 1, lana 142. stav 1, 146. do 148, 151***, 160. i 162. stav 2. ovog zakona.

3. Smanjenje osnovnog kapitala

lan 169.

Smanjenje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa.

Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaem dnevnom listu, dva puta u roku od 30 dana od dana donoenja.

Osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod iznosa utvrenog u lanu 127. stav 1. ovog zakona. **

Isto kao prethodno. ***

Isto kao prethodno.



27

Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvravanje obaveza prema povjeriocima dionikog drutva.

lan 170.

Odluka iz lana 169. ovog zakona obavezno sadri: 1) iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala; 2) nain smanjenja osnovnog kapitala; i 3) nain povlaenja dionica, cijenu povuene dionice ili nain njenog odreivanja.

Smanjivanje osnovnog kapitala povlaenjem dionica moe se vriti samo ako je mogunost povlaenja predviena statutom dionikog drutva ili odlukom o emisiji dionica.

Povlaenje dionica vri se kupovinom na berzi i drugim ureenim javnim tritima ili ponudom dioniarima, u skladu sa statutom i odlukom skuptine o smanjenju osnovnog kapitala.

lan 171.

Dioniko drutvo je duno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke iz lana 169. stav 1. ovog zakona.

Komisija je duna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava 1. ovog lana, osim u sluaju iz lana 178. ovog zakona.

Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata, dioniko drutvo ne moe vriti isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica ija nominalna vrijednost nije u cjelini plaena.

lan 172.

Dioniko drutvo je duno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata.

Povjerioci mogu zahtjevati osiguranje potraivanja, u roku od 90 dana od dana prijema obavijesti iz stava 1. ovog lana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz lana 169. stav 1. ovog zakona.

Ako povjerioci i dioniko drutvo ne postignu dogovor o osiguranju potraivanja povjerioci mogu pokrenuti postupak kod suda.

lan 173.

Odredbe lana 172. ovog zakona ne primjenjuju se ako: 1) drutvo Komisiji podnese izvjetaj revizora sa dokazima, kojim se utvruje da drutvo nema

povjerilaca; 2) se smanjenje osnovnog kapitala vri radi naknade gubitka; ili 3) najvie 10% osnovnog kapitala prenosi u fond rezervi za pokrie buduih gubitaka.

Revizor koji u izvjetaju iz stava 1. ovog lana navede nepotpune i netane podatke odgovoran je povjeriocima za obaveze dionikog drutva sa stanjem na dan podnoenja izvjetaja i do iznosa smanjenja osnovnog kapitala utvrenog odlukom skuptine.

Dioniko drutvo ne moe vriti otkup dionica u sluaju smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ta. 2) i 3) ovog lana.

lan 174.

Dioniko drutvo je duno, nakon isteka roka iz lana 172. stav 2. ovog zakona podnijeti Komisiji zahtjev za upis u registar emitenata.

Komisija e upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata samo ako je odluka skuptine o smanjenju osnovnog kapitala objavljena u skladu lanom 169. stav 1. ovog zakona i ako drutvo podnese izvjetaj revizora iz lana 173. ovog zakona ili dokaz o sporazumu sa povjeriocima o osiguranju njihovih potraivanja.



28

lan 175.

Smanjenje osnovnog kapitala vri se, prvo, povlaenjem vlastitih dionica koje dri drutvo na dan donoenja odluke, a zatim, odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaene do dana donoenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala.

Ukoliko mogunosti za smanjenje osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog lana ne postoje ili se njihovim koritenjem ne dostie iznos smanjenja osnovnog kapitala utvren odlukom, smanjenje osnovnog kapitala do ukupnog iznosa utvrenog odlukom vri se smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje dre dioniari, do najnieg iznosa utvrenog lanom 127. stav 2. ovog zakona, ili otkupom i povlaenjem dionica koje dre dioniari.

lan 176.

Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica primjenjuje se na sve dionice.

lan 177.

Dioniko drutvo je duno prijaviti Registru upis obustave prometa dionica koje su predmet povlaenja, odmah po donoenju odluke.

lan 178.

Povlaenje dionica se mora okonati najkasnije 10 dana od dana podnoenja prijave iz lana 177. ovog zakona.

Dioniko drutvo duno je isplatiti povuene dionice najkasnije 90 dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

lan 179.

Dioniko drutvo je duno o rezultatima povlaenja dionica pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okonanja povlaenja.

lan 180.

Dioniko drutvo je duno, odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povuenih dionica i opoziv obustave prometa dionica koje nisu otkupljene.

Uz prijavu iz stava 1. ovog lana dostavlja se i izvod iz registra emitenata o upisu smanjenja osnovnog kapitala.

lan 181.

Smanjenje osnovnog kapitala povlaenjem dionica moe se vriti na osnovu javne ponude dioniarima za otkup dionica, u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje emisija i promet vrijednosnih papira i statuta dionikog drutva.

lan 182.

Javna ponuda iz lana 181. ovog zakona obavezno sadri naznaku da li se otkupljuju sve ponuene dionice ili do odreenog iznosa, i da li dioniari snose trokove povlaenja.

lan 183.

Ako zbir nominalne vrijednosti dionica iz lana 182. ovog zakona ne dostigne iznos smanjenja osnovnog kapitala utvrenog odlukom skuptine dionikog drutva, skuptina dionikog drutva duna je donijeti odluku kojom utvruje smanjenje osnovnog kapitala za iznos otkupljenih dionica.

lan 184.

Dioniko drutvo je duno o rezultatima povlaenja dionica po osnovu javne ponude pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okonanja povlaenja.

Dioniko drutvo je duno odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povuenih dionica.



29

lan 185.

Smanjenje osnovnog kapitala moe se vriti odustajanjem od emisije dionica, do iznosa nominalne vrijednosti dionica koji nije plaen.

4. Istovremeno poveanje i smanjenje osnovnog kapitala

lan 186.

Skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku o poveanju istovremeno sa odlukom o smanjenju osnovnog kapitala, ako se osnovni kapital smanjuje odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaene i radi naknade gubitka ili prenosa osnovnog kapitala u fond rezervi za pokrie buduih gubitaka.

lan 187.

Drutvo moe na osnovu odluke skuptine iz lana 186. ovog zakona poveati osnovni kapital samo nakon izvrenog upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata.

5. Fond rezervi

lan 188.

Dioniko drutvo obavezno je imati fond rezervi.

Fond rezervi formira se iz dobiti i drugih izvora, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dionikog drutva.

Uplate po osnovu zamjene obinih za prioritetne dionice iz lana 201. stav 2. ovog zakona i po osnovu razlike od nominalne vrijednosti do cijene dionica iz l. 203. i 204. ovog zakona obavezno se izdvajaju u fond rezervi bez obzira na njegovu visinu.

lan 189.

U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godinjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos iz lana 188. stav 3. ovog zakona.

Ukoliko izdvajanjima iz stava 1. ovog lana fond rezervi ne dostigne visinu iz lana 188. stav 3. ovog zakona do kraja pete poslovne godine, po godinjem obraunu za petu i naredne poslovne godine dioniko drutvo e poveati izdvajanja za ove namjene na 20% godinjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iz lana 188. stav 3. ovog zakona.

lan 190.

Fond rezervi koristi se za pokrie gubitka i drugih nepredvienih trokova u poslovanju dionikog drutva.

U sluaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioniko drutvo je duno vriti izdvajanja u skladu s odredbama lana 189. stav 2. ovog zakona.

Fond rezervi iznad iznosa utvrenog u lanu 188. stav 3. ovog zakona, moe se koristiti i za: 1) dopunu dividendi, najvie do 5% osnovnog kapitala; 2) poveanje nominalne vrijednosti dionica u skladu sa lanom 152. ovog zakona; i 3) emisiju besplatnih dionica u sluaju iz lana 153. ovog zakona.

lan 191.

Dioniko drutvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodinjem ili godinjem obraunu iskazalo u vrijednosti veoj nego u prethodnom obraunu, duno je ovu razliku iskazati kao posebnu rezervu za pokrie buduih razlika kursa vrijednosnih papira.

lan 192.

Dioniko drutvo moe izdvajati i posebne rezerve za potrebe zaposlenih, koje se vode na odvojenom raunu.

Nain izdvajanja i koritenja rezervi iz stava 1. ovog lana utvruju se statutom dionikog drutva.



30

U upravljanju ovim rezervama mogu uestvovati i zaposleni, na nain i pod uslovima utvrenim statutom ili odlukom skuptine dionikog drutva.

6. Gubitak

lan 193.

Kada dioniko drutvo u polugodinjem ili godinjem obraunu iskae gubitak u iznosu veem od zbira treine osnovnog kapitala i fonda rezervi iz lana 188. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dionikog drutva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je duan sazvati skuptinu dionikog drutva.

Na osnovu izvjetaja nadzornog odbora, koji ukljuuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvjetajem revizije, skuptina donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dionikog drutva.

IV - DIONICE I DIONIARI

1. Dionice

lan 194.

Dionice dionikog drutva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime.

Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim statutom dionikog drutva u skladu sa zakonom.

Dionica sadri prava na uee u: 1) upravljanju dionikim drutvom; 2) raspodjeli dobiti; 3) diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije dionikog drutva.

lan 195.

Dioniko drutvo moe emitovati dionice razliitih klasa.

Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadre ista prava.

Dionice, osim obinih dionica, sadre oznaku klase.

lan 196.

Dioniko drutvo je duno u skladu sa posebnim zakonom i propisom Komisije, zakljuiti ugovor sa Registrom i dostaviti Registru podatke o dionicama i dioniarima, u roku od 30 dana od dana upisa u registar emitenata.

Registar uspostavlja listu dioniara i registruje promjene vlasnitva na dionicama dionikog drutva (u daljem tekstu: Lista dioniara).

lanovi 197. i 198. Brisani

2. Dioniar

lan 199.

Dioniar ima pravo uestvovati u radu i odluivanju skuptine dionikog drutva.

Dioniar ima pravo na jedan glas za svaku obinu dionicu.

Drutvo ne moe izdavati dionice koje daju pravo na vie od jednog glasa po dionici.

Dioniar ne moe glasati o odlukama koja se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraivanja dionikog drutva od njega.

lan 200. Brisan

lan 201.

Dioniar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na nain i u roku utvrenom odlukom o emisiji.



31

Dioniko drutvo moe od dioniara zahtijevati doplatu za obinu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu, u skladu sa odlukom o konverziji.

lan 202.

Uprava dionikog drutva je duna pozvati dioniare koji ne izvravaju obavezu plaanja cijene dionice nakon emisije, da vrate privremenice bez prava na zamjenu za dionice, na nain i u roku utvrenim odlukom skuptine o odustajanju od emisije dionica.

Dioniko drutvo e vlasnicima privremenica izvriti povrat plaenog dijela cijene dionice nakon emisije, umanjen za potraivanja dionikog drutva, najkasnije osam dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

Poziv iz stava 1. ovog lana obavezno sadri upozorenje da e, u sluaju neispunjenja obaveze dioniara i vlasnika privremenica, njihove dionice i privremenice biti javno proglaene nitavnim.

Dioniko drutvo je duno javno oglasiti nitavnim dionice i privremenice najkasnije 15 dana od dana isteka objavljenog roka iz stava 1. ovog lana i o tome obavije

Documents

zakon o privrednim drustvima - zuko.bazuko.ba/pdf/download/zakon_o_privrednim_drustvima.pdf · Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ “društvo” bez punog naziva