Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Zajmovni kapital predstavlja osamostaljeni dio industrijskog kapitala koji vlasnicima nije u određenom vremenskom intervalu neophodan, pa ga pozajmljuju drugim kapitalistima.
Prvi oblici ovog kapitala se pojavljuju u periodu raspada prvobitne zajednice:
zelenaški kapital u feudalnom i robovlasničkom društvu
Dio troškova proizvodnje, odnosno cijene koštanja je namijenjen za
nadoknađivanje utrošene vrijednosti sredstava za rad, povlači se iz kružnog
kretanja i formiraju sredstva amortizacije.
Ovaj proces neprekidno traje dok se sredstvo za rad potpuno ne
amortizira.
Na ovakav način osamostaljen dio industrijskog kapitala predstavlja
izvor zajmovnog kapitala.
Dio profita koji prisvajaju vlasnici kapitala – fond akumulacije se
takođe može upotrebljavati kao zajmovni kapital.
Kao dio zajmovnog kapitala može se koristiti i štednja vlasnika radne
snage.
- potražnja države za kreditima za podmirenje različitih potreba, koje se ne mogu obezbjediti iz njenih prihoda (porezi, doprinosi, carine, takse)
- potražnja stanovništva u funkciji potrošnje za zadovoljavanje različitih vrsta potreba
- potražnje industrijskih kapitalista za dopunskim sredstvima u funkciji maksimiziranja profita
Potražnja za zajmovnim kapitalom se sastoji od:
Kamata ima sljedede osobine:
Predstavlja iznos novčane nadoknade za pozajmljena sredstva
Kamata je poseban oblik dohotka, kojeg vlasnik stiče na osnovu privatne svojine nad novčanim kapitalom i zato predstavlja oblik dohotka od svojine
Kamata je fiktivna cijena kapitala jer nominalno izražava upotrebnu vrijednost zajmovnog kapitala
Ovako definirana cijena zajmovnog kapitala može se izraziti na 2
načina:
* kao kamata u apsolutnom iznosu
novca i
* kao kamatna stopa
Kamata predstavlja unaprijed utvrđenu
obavezu zajmoprimca za pozajmljeni kapital
Uticaj monetarne politike
Ponudom i potražnjom zajmovnog kapitala na tržištu novca
Visinom profitne stope
Visina kamate je određena sljededim determinantama:
Podjela profita ostvarenog pozajmljenim kapitalom na dva dijela:
Kamata, koju prisvajaju zajmodavci
Preduzetnička dobit, koju prisvajaju zajmoprimci.
Kredit je oblik kretanja zajmovnog kapitala, a kreditni odnosi stvaraju
mogudnost korišdenja tuđeg kapitala.
Krediti se javljaju kao:
Privatni i javniKratkoročni i
dugoročni
Trgovački i bankarski
Neutralni bankarski poslovi, gdje banka vrši posredničke funkcije u domadem i međunarodnom platnom prometu
Pasivni bankarski poslovi, poslovi gdje se banka pojavljuje kao dužnik, gdje posuđuje slobodna novčana sredstva od stanovništva i privrede
Aktivni bankarski poslovi, ovdje se banka pojavljuje kao zajmodavac, gdje plasira sredstva prikupljena od stanovništva i privrede
Bankarske poslove možemo klasificirati na:
Banke ostvaruju zaradu koja se naziva bankarska dobit (razlika između pasivne i
aktivne kamate)
Postoje:
centralna banka i
poslovne banke
Centralna banka kreditira sve ostale banke, ima monopol na
izdavanje novca i drugih vrijednosnih papira i to je
državna banka.
Poslovne banke su finansijski posrednici između subjekata koji
imaju višak novca i subjekata kojima se taj višak može pozajmiti
(investicione, trgovačke, poljoprivredne, vanjskotrgovinske,
hipotekarne, štedionice).
Banke Broj banakaUčešde u ukupnom
kapitalu (%)
Učešde u ukupnoj
aktivi (%)
Banje sa vedinskim
državnim kapitalom1 2 1,4
Banke sa vedinskim
privatnim kapitalom6 10,20 8
Banke s vedinskim
stranim kapitalom11 87,50 90,6