Zagreb healthy city traffic

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.

Zagreb – zdravi gradZagreb – Healthy City

PROMET


Izradili: Dubravko Širola, mag.ing.prom. Jasmina Nađ, dipl.ing.agronomije

Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

SADRŽAJ:1.UVOD

1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba1.B. Promet i ekologija

2.CILJ PROJEKTA3.KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI4.ZAKLJUČAK


1.UVOD:1.A. Postojeće stanje u prometu grada ZagrebaOsnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem osigurati odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet

Od Zagreba, nositelja razvoja Hrvatske, traži se visok standard urbane-infrastrukturne opremljenosti, te dobra prometna povezanost unutar sebe i sa užom i širom regijom

Među svim većim gradovima u državi Zagreb ima najveći indeks rasta, on je vodeće poslovno središte države – industrijski, trgovački i novčarski centar. Ovakav trend nužno prati brzi razvoj automobilizma (otkako je prvi automobil 1902. stigao u grad)Prometni sustav ima veliki značaj u:•stvaranju javnih prostora radi poboljšanja kvalitete urbanog života•proširenju ekonomske/poslovne osnove i jačanja pozitivne slike sredine



PROMET ZAGREBA U BROJKAMA:2005.g. 2009.g.

Broj parkirnih mjesta u podzemnim garažama 983 2560Broj parkirnih mjesta pod zonskom naplatom Zagrebparkinga ~9773 ~21614Dužina biciklističkih staza /km/ 146 >200% korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva <5 >7Dužina nerazvrstanih cesta /km/ ~1345 ~1445Dužina županijskih javnih cesta /km/ 322,5 314,0Dužina lokalnih javnih cesta /km/ 379,2 383,6Dužina tramvajske pruge /km/ 116 116


Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, ističe se slijedeće: Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja:- vrlo niska propusna moć prometne mreže,- uska grla – smanjena dostupnost središta grada- problem odvijanja i organizacije prometnih tokova,- razvoj prometne mreže ne prati razvoj grada.

Problem javnog gradskog prijevoza putnika:- nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja,- u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovito i sporo,- odnos sigurnosti i komfora i cijene usluge, a naročito noćne vožnje,- željeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i barijera razvoju grada.

Poticanje razvoja automobilskog prometa:- od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098)- nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta- nedovoljan broj parkirališnih mjesta,- rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa.

Promatrati sustav grada nije moguće bez sagledavanja njegovi cjelovitosti , kao i međuodnosa prometnih podsustava. Usklađenost prometne ponude i potražnje treba promatrati kroz slijedeće podsustave:

- individualni promet u kretanju- javni gradski promet (tramvajski, autobusni i željeznički)- promet u mirovanju- pješački promet- taxi promet- biciklistički promet- promet na uspinjači- opskrbni promet

U nastavku su ilustracije postojećeg stanja:




ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZTRAMVAJSKI PROMET:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac 2010.godine.

ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZAUTOBUSNI PROMET:


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZŽELJEZNIČKI GRADSKI-PRIGRADSKI PROMET:

Godišnji broj prevezenih putnika u gradskom-prigradskom željezničkom prometu /mln/

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

1992. 1999. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Godišnji broj prevezenih putnika ugradskom-prigradskom željezničkomprometu /mln/


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ U BROJKAMA:

~DNEVNO PREVEZENIH PUTNIKA

Autobus

Tramvaj

Gradska-prigradska željeznica


BICIKLISTIČKI PROMET GRADA:

Karakteristike:

Cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu (nepovezani fakulteti, studentski domovi, nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom, Medvednicom, rekreativnih zona međusobno,...... )

Nije prepoznat značaj Save – okosnice razvoja biciklističkog prometa grada Nema mreže parkirališta za bicikle Nema javnog biciklističkog servisa Biciklistički promet nije normiran Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama


Okvirni komparacijski distribucijski model učesnika (putnika) prometa u gradovima Europe i Zagrebu:

PARIZ

PRAG ZAGREB

UKUPNO STANOVNIKA (stan u mil)

2,1 1,2 0,78

DUŽINA METRO LINIJE (km)

214 59,4 /

DUŽINA TRAMVAJSKE LINIJE (km)

28 137,5 116

DUŽINA LINIJE AUTOBUSA(km)

567,8 806,8 1394

DUŽINA GRADSKE ŽELJEZNIČKE LINIJE

(km)

587 (RER-regionalna ekspresna željeznička

mreža)

/ 61,5

% KORISNIKA -OSOBNA VOZILA

40,6 72,6 49,6

% KORISNIKA -AUTOBUS

4,4 10,8 13,5

% KORISNIKA -ŽELJEZNICA

23,3 7,3 7,5

% KORISNIKA -TRAMVAJ

2,7 4,3 29,4

% KORISNIKA -METRO

29 5,0 /

1.B. PROMET I EKOLOGIJA:


Pregled emisije onečišćivača zraka u postocima po vrstama prometa:

0

20

40

60

80

100ŽELJEZNIČKI PROMET

CESTOVNI PROMET

ZRAČNI PROMET

VODNI PROMET

Ugljični monoksid (CO)

Dušični oksid (NOx)

Ugljkovodik (CH)

Ugljični dioksid (CO2)

Sumporni dioksid (SO2)

Krute čestice


Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva:

RAZINA BUKE U DB

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Osobniautomobil

Motocikl Teški teretnikamion

Zrakoplov namlazni pogon

Vlak uprigradskom

prijevozu

RAZINA BUKE U DB


Kapaciteti i prostorni zahtjevi:


Slikovni prikaz prostornog zauzimanja : 60 osoba u osobnim automobilima, autobusu ili koristeći bicikle.

2. 2. ZDRAVO URBANO PLANIRANJE - URBANISTIČKI OPĆI CILJEVI

/Izvor:”Zdravo urbano planiranje”, Hugh Barton & Catherine Tsorou, Vinkovci,2004)/:

Pristupačnost (promet-izbor i vrsta prijevoza)Sigurnost (smirivanje brzine prometa)Stabilna klima (utjecaj urbanog planiranja na emisiju CO2- planiranje razvoja s obnovljivim izvorima energije)


2.1. OKOLIŠ I ZDRAVLJE - OPĆI CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA: /Izvor: Zakon o zaštiti okoliša ( NN 110/07, čl 6)/:

racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,

poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih

regeneracijskih sposobnosti,

unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

2. CILJ PROJEKTA S MOTRIŠTA PROMETA:

2. 3. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE /N.N. 30/09/:

“Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje glavnog cilja s konkretnim ciljevima:

1. Poticati korištenje čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza koji učinkovito koriste energiju,2. Preusmjeravati promet s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – željeznice,…, 3. Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta, te biciklističkih i pješačkih zona,4. Ograničavati pristup vozilima (pješačke zone, ograničene zone za parkiranje i sl.),5. Poticati učinkovito korištenje osobnih automobila (učinkovita goriva, učinkoviti način vožnje itd.),6. Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture osiguravajući Hrvatskim željeznicama konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditi prigradsku željezničku infrastrukturu,7. Povećati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i korištenja bicikala,8. Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizickim transportom osoba i robe, 9. Usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi se ostvarila bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom mrežom susjednih zemalja, poštujući pritom kriterije zaštite okoliša.”


2. 4. BIJELA KNJIGA EUROPSKE KOMISIJE O TRANSPORTU (prijevoz 2050g.):

“Europska komisija je 03.2011.g. usvojila sveobuhvatnu strategiju (prijevoz 2050) za konkurentan prometni sustav koji će, tvrde u EK, povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zapošljavanje. U isto vrijeme, prijedlozi će dramatično smanjiti ovisnost Europe o uvozu nafte i emisiju ugljičnog dioksida u prometu za 60% do 2050.

U srcu putokaza Transport 2050 potreba je za transformacijom u željezničkom sektoru, tako da on postane sve više atraktivan i uspije do 2050 vrlo značajno povećati udio na tržištu za putnički i teretni promet preko srednje udaljenosti (> 300 km).

Istodobno je cilj do 2030 utrostručiti duljinu postojeće željezničke mreže velikih brzina”


2. 5. POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA:


unapređenje javnoga gradskog prijevoza putnika tramvajima, autobusima i željeznicom , te unapređenje nemotoriziranog oblika kretanja:

• da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja – “u grad pješice”• povećanje putne tramvajske brzine sa 11 km/h na minimalno 15 km/h• konstantno godišnje povećavanje broja putnika u željezničkom gradskom i prigradskom prometu za 5% godišnje• izgradnju besplatnog park&ride sustava na njegovom ishodištu• izgradnju sustava biciklističkog prometa - povećanja broja biciklista na 12% od ukupnog broja sudionika u prometu do 2020 g.• smanjenje emisije štetnih plinova u idućih 15g. za 15%

povečanje propusne moći prometne mreže i razine usluge na njima, te povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu – uvesti automatsko upravljanje prometom grada Zagreba

smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u Donjem i Gornjem gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora) - reducirati broj svih putovanja osobnim vozilima za 30% - pravodobnom edukacijom i konstantnim prisustvom u javnim medijima

POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA U JEDNOM POGLEDU:

RAZDIOBA KORIŠTENJA VIDOVA PROMETA:


BUKA NA PROMETNOJ MREŽI : danas sutra


3.1. PRIJEDLOG RJEŠAVANJA PROMETA U MIROVANJU DONJEG GRADA :

3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI:

3.1.1. Prostor Donjeg grada:

Korisnici parkirališnih mjesta: domicilno stanovništvo i dnevni posjetitelji.Cilj: - osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada, - osigurati opstanak postojećih sadržaja (trgovina, obrta, ugostiteljstvo itd.),

- privuči nove sadržaje (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turističke rute, itd.),

- proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone,- stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na

njegovom obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja: tramvaja

gradske željezniceautobusataksijabicikla pješačenja

3.1.2. Obodni javni prostor pojedinog bloka Donjeg grada:

• smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)

• unaprijediti sustav parkiranja• humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“:

– izgradnjom potrebnih i širih nogostupa– izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem– obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda– postavom klupa za odmor– osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje


3.1.3. Unutarnji prostor bloka:

• riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM

• izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu

• izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama• zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine• izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti• izgraditi manja polivalentna igrališta• izgraditi šetnice• poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata


Prijedlog izgradnje javnih i blokovskih garaža:


3.2. NOVA CESTA:Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:

DANAS: SUTRA:



3.3. POTOK VRAPČAK:

Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada

Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“

U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun:

Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost večine jugozapadnih naselja gradaProširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći gradaUvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša


U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:


Odsjek potokaOdsjek potokaPrijedlog vođenja pješačkoPrijedlog vođenja pješačkobiciklističkog prometabiciklističkog prometa

KOŽINČEV PUT – ULICAKOŽINČEV PUT – ULICAIVANE BRLIĆ MAŽURANIĆIVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ

Pješačka staza sa zapadne, a Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane biciklistička sa istočne strane potoka potoka

ULICA IVANE BRLIĆULICA IVANE BRLIĆMAŽURANIĆ – ZAGREBAČKAMAŽURANIĆ – ZAGREBAČKACESTA CESTA

- Pješačka staza sa zapadne, a Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane biciklistička sa istočne strane potoka od Ivane Brlić potoka od Ivane Brlić Mažuranić do Pavlenskog putaMažuranić do Pavlenskog puta

- Zajednička biciklističko-Zajednička biciklističko-pješačka staza sa pješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste Zagrebačke ceste

ZAGREBAČKA CESTA ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTAHORVAĆANSKA CESTA

Zajednička biciklističko-pješačkaZajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranestaza sa južne (zapadne) stranepotoka potoka

HORVAĆANSKA CESTA – SAVAHORVAĆANSKA CESTA – SAVA(SRC JARUN)(SRC JARUN)

Zajednička biciklističko-pješačkaZajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranestaza sa južne (zapadne) stranepotoka potoka


4. ZAKLJUČAK:


Svaka pojedina zemlja ima različite načine financiranja javnog prijevoza i projekata, ali investicije moraju biti u funkciji većine građanaSamo kombinacija mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima,te promicanjem javnog prijevoza, dovest će do prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja


1. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PROMETOM : povećava se propusna moć prometne mreže povećava se sigurnost odvijanja prometa za sve sudionike na raskrižjima i na uličnoj mreži povećava se kvaliteta i brzina uslužnosti interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasnim vozilima...... osigurani su točni i pravovremeni podaci o strukturi i prometnom intezitetu prometne mreže, kao ishodišnom podatku prostornog planiranja

DANAŠNJA SMANJENA DOSTUPNOST SREDIŠTA GRADA IMA ISHODIŠTE U PROMETNOJ MREŽI KOJA NIJE SUKLADNA POTREBAMA I U NEDOSTATKU SUSTAVNOG UPRAVLJANJA PROMETOM GRADA

PRIORITETNA ULAGANJA U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA:


2. ŽELJEZNIČKI GRADSKI I PRIGRADSKI PROMET: nabavka novih garnitura vlakova prilagođenih gradskom-prigradskom

željezničkom prometu ulagati u nove tehnologije izgraditi južnu željezničku obilaznicu i rasteretiti grad od teretnog prometa izgraditi na rubnim dijelovima grada i na ishodištima dnevnih migracija u

Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županijama parkirališta u sustavu park&ride uz željeznička stajališta i kolodvore

izgraditi sadržajno prepoznatljiva „modularna” željeznička stajališta povezati zračnu luku na postojeću željezničku mrežu željeznica ima rezervu da poveća >100% prihvat putnika i da participira sa 14,5%

na 35% u gradsko-prigradskom prometu


3. JAVNI PROMET TRAMVAJIMA I AUTOBUSIMA (ZET):

završiti obnovu tramvajskog voznog parka (kratki niskopodni tramvaji) dogradnja postojećeg tramvajskog sustava izgradnjom (zatvaranjem) zapadnog i

istočnog tramvajskog prstena:- spoja Horvaćanske ulice i okretišta Črnomerec- spoja okretišta Dubrava sa Av.grada Vukovara kroz Kampus Borongaj

izgradnja sustava „park & ride“ u točkama sublimacije javnog gradskog i individualnog prometa

formirati od tramvajskog i željezničkog gradskog prometa jedinstven funkcionalni kolosječni prometni sustav

formirati nove logističke modele autobusnog prometa koncentrirajući se na prigradske dijelove grada i prijevoza putnika do intermodalnih terminala i stajališta gradske željeznice na rubovima grada


4. BICIKLISTIČKI PROMET: izgraditi parkirališta formirati javni biciklistički servis umrežiti i dograditi biciklističke staze

5. TAXI PROMET: liberalizirati tržište i uvesti tržišno konkurentno poslovanje udio taxi prometa sa 0,5% povećati na 5%


6. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA: Srednješkolsko igralište Trg Stjepana Radića Reljkovićeva ulica Britanski trg

7. IZGRADNJA PRIORITETNIH PROMETNICA: produžena Branimirova (Zavrtnica i Sesvete) Vrapčanska do Jadranske av. sa mostom Jarun-zapad Ulica Prisavlje Produžena Vukovarska do Ulice Ljudevita Posavskog u Sesvetama Šarengradska ulica Rekonstrukcija rotora Remetinec

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac 2010.godine.

ZAKLJUČNO: GRADSKI PROMET JE JEDINSTVEN SUSTAV I REZULTAT MEĐUDJELOVANJA SVIH SVOJIH VIDOVA.

PROPORCIONALNO PLANIRANOM UDJELU POJEDINOG VIDA U GRADSKOM PROMETNOM SUSTAVU, TREBA ULAGATI U NJIHOV RAZVOJ.


hvala!Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

Documents

Zagreb healthy city traffic