ZAGREB 2020.- 2030. „ZAGREB - PAMETAN GRAD“

NACRT PRIJEDLOGA

POLITIKA GO SDP-A

ZAGREB 2020.- 2030.

„ZAGREB - PAMETAN

GRAD“ PAMETAN GRAD ZA PAMETNE LJUDE

KRATAK PREGLED

Kroz naredno razdoblje od deset godina Grad Zagreb uz adekvatno upravljanje ima mogućnost postati transparentan pametan grad, otvoren u razvojnoj komunikaciji prema svojim građanima, grad kvalitetnog življenja, grad koji će biti meka za okolne prijateljske gradove i uzor istima. Drugim riječima, Grad Zagreb ima potencijal postati prava europska metropola. Niz mjera i aktivnosti opisanih u ovom nacrtu prijedloga politika prezentirat će se građanima Grada Zagreba putem okruglih stolova čime dajemo mogućnost da svojim idejama svi zainteresirani sudjeluju u budućem razvoju Grada Zagreba i ostvarenju zajedničkog cilja.

SAVJET GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-a ZAGREB

SADRŽAJ UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A ZAGREB 6

NAŠA VIZIJA UPRAVLJANJA ZAGREBOM 7

NAŠA STRUČNOST I TIM 10

1. PAMETNI LJUDI 11

1.1. OBRAZOVANJE 12 1.1.1. ZAKONODAVNI OKVIR I PEDAGOŠKI STANDARD U ŠKOLAMA GRADA ZAGREBA 12 1.1.2. ANALIZA I EVIDENCIJA STANJA I OPREMLJENOSTI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA 13 1.1.3. KAPITALNA ULAGANJA 14 1.1.4. USPOSTAVA OPTIMALNE MREŽE ODGOJNO OBRAZOVNIH USTANOVA 15 I. Predškolske ustanove 15 II. Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove s gimnazijskim programima 16 III. Srednjoškolske ustanove sa strukovnim programima 16 IV. Učenički domovi 17 1.1.5. REFORMSKI PROCESI I PODRŠKA GRADA ZAGREBA 18 I. Ujednačavanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama 18 II. Školski kurikulum 19 III. Produženi boravak 20 IV. Organizacija rada s učenicima po posebnim programima 20 V. Podizanje opće razine kvalitete upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom 22 VI. Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje 23

1.2. ZNANOST 24 1.2.1. ULAGANJE U ZNANOST 24

1.3. KULTURA 25 1.3.1. FINANCIRANJE KULTURE 25 1.3.2. KULTURNA BAŠTINA 26 1.3.3. POTPORA UMJETNICIMA 27 1.3.4. KULTURA SVIMA 28 1.3.5. TEHNOLOŠKA I DIGITALNA OPREMLJENOST 28

2. PAMETNO GOSPODARSTVO 30 2.1. TROSTRUKA UZVOJNICA PAMETNOG GRADA 31 2.2. OTVORENE INOVACIJE PAMETNOG GRADA 32 2.3. RAZVOJ DIGITALNOG PAMETNOG GRADA 32

3. PAMETNA MOBILNOST 34 3.1. UNAPRJEĐENJE KVALITETE JAVNOG GRADSKOG I PRIGRADSKOG PRIJEVOZA 35 3.2. PAMETNO UPRAVLJANJE PROMETOM 37 3.3. BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA 37 3.4. ZAGREBAČKI MOSTOVI – IZGRADNJA NOVE PROMETNE INFRASTRUKTURE 38 3.5. NEDOSTATAK PARKIRNIH MJESTA I GARAŽA 39

4. PAMETAN OKOLIŠ 41

4.1. CIRKULARNA EKONOMIJA 42 4.1.1. GRAD TEMELJEN NA CIRKULARNOJ EKONOMIJI 42 4.1.2. IZGRADNJA KOMPOSTANA 43 4.1.3. ZBRINJAVANJE REZIDUALNOG KOMUNALNOG OTPADA 44 4.1.4. NAPLATA JAVNE USLUGE ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA 45 4.1.5. ZBRINJAVANJE OTPADNOG MULJA 47

4.2. ZELEN GRAD 48 4.2.1. POVEĆANJE ZELENIH POVRŠINA U GRADU ZAGREBU I OZELENJIVANJE LINIJSKIH PROSTORA 48 4.2.2. PRESELJENJE BOTANIČKOG VRTA 50 4.2.3. PROŠIRENJE ZOOLOŠKOG VRTA 51

5. PAMETNO ŽIVLJENJE 53

5.1. SIGURAN GRAD 54 5.1.1. SIGURNOSNA POLITIKA GRADA ZAGREBA 54

5.2. KVALITETAN ŽIVOT U GRADU ZA SVAKOGA 55 5.2.1. UNAPRJEĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 55 5.2.2. DOSTUPNOST PITKE VODE – JAVNE ČESME 56 5.2.3. GRAD OBNOVLJENIH FASADA 57 5.2.4. ZAŠTITA INDUSTRIJSKE BAŠTINE 58 5.2.5. NATKRIVANJE TRŽNICA 59 5.2.6. ZDRAVA PREHRANA U ZAGREBAČKIM USTANOVAMA 60

5.3. ZDRAVSTVO 60 5.3.1. UNAPREĐENJE ORGANIZACIJE RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA 60 5.3.2. UNAPREĐENJE ZDRAVLJA I KVALITETE ŽIVOTA STARIJIH OSOBA 62 5.3.3. PALIJATIVNA SKRB ZA KRONIČNO BOLESNE OSOBE 63

5.4. SOCIJALNA ZAŠTITA I SOCIJALNA UKLJUČENOST 64 5.4.1. SOCIJALNA ZAŠTITA, MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST I OSOBE S INVALIDITETOM 64 5.4.1.1. POBOLJŠANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA S INVALIDITETOM TE OSTALIH MARGINALIZIRANIH DRUŠTVENIH SKUPINA 64 I. Adekvatna skrb za osobe s invaliditetom 64 II. Dostupnost objektima i mobilnost osoba s invaliditetom 65 III. Integracija djece s teškoćama u razvoju u redovne predškolske i školske institucije 66 IV. Poboljšanje položaja beskućnika 66 V. Poboljšanje položaja romske nacionalne manjine 67 VI. Prevencija ovisnosti 67 VII. Poboljšanje položaja azilanata 68 5.4.1.2. POVEĆANJE DOSTUPNOSTI SKRBI ZA STARIJE OSOBE I POBOLJŠANJE NJIHOVE KVALITETE ŽIVLJENJA 69 I. Pravedniji sustav socijalnih usluga za starije građane 69 II. Osiguranje izvaninstitucijskih oblika skrbi za starije osobe 71 III. Povećanje smještajnih kapaciteta za smještaj i skrb oboljelih od Alzheimera i drugih demencija te pružanje hospicijske skrbi 71 5.4.1.3. SKRB O RATNIM VETERANIMA 72

5.5. SPORTSKI GRAD 73 5.5.1. UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA 73 5.5.2. PROVOĐENJE SPORTSKIH AKTIVNOSTI DJECE U ŠKOLSKIM SPORTSKIM DVORANAMA 74 5.5.3. SPORTSKI PROJEKTI 75

5.6. MLADI I MLADE OBITELJI – TEMELJ I SNAGA GRADA 77 5.6.1. DRUŠTVENO-POLITIČKA PARTICIPACIJA MLADIH - SISTEMATIZACIJA I PRIORITIZACIJA AKTIVNOSTI MLADIH 77 5.6.2. OD DOBROG OBRAZOVANJA DO DOBROG POSLA 78 5.6.3. SOCIO-DEMOGRAFSKA PLATFORMA ZA MLADE I MLADE OBITELJI 80 5.6.4. ZDRAVLJE MLADIH 81 5.6.5. SLOBODNO VRIJEME MLADIH 83

6. PAMETNO UPRAVLJANJE I TRANSPARENTNOST 85

6.1. TRANSPARENTNOST 86 6.1.1. FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST PLANIRANJA I IZVRŠAVANJA GRADSKOG PRORAČUNA 86

6.2. MJESNA SAMOUPRAVA 87 6.2.1. PROMJENE U MJESNOJ SAMOUPRAVI 87

7. OTVOREN PAMETAN GRAD 91

7.1. SURADNJA S DRUGIM GRADOVIMA 92 7.1.1. POBOLJŠANJE SURADNJE S PRIJATELJSKIM GRADOVIMA 92 7.1.2. ŠIRENJE MEĐUNARODNE SURADNJE 93

7.2. SURADNJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA 94 7.2.1. RAZVOJ SURADNJE S UDRUGAMA CIVILNOG DRUŠTVA I SINDIKATIMA 94

POPIS SLIKA Slika 1. Koncept rješenja za provedbu modela naplate prema stvarnoj količini predanog komunalnog otpada mjerenoj u kilogramima .................................................................................... 47

RJEČNIK

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A ZAGREB

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

pred vama je dokument, nacrt prijedloga politika „Zagreb pametan grad“, koji je polazna osnova za raspravu i konačnu izradu politika koje će obilježiti Zagreb u ovom desetljeću. Pred svima nama je ogromna odgovornost. Nakon godina nečinjenja, netransparentnog vođenja Grada i propuštenih prilika pred nama je zadatak da od Zagreba napravimo moderan, učinkovit i transparentan „pametan grad“. Svjesni smo težine situacije, ali smo svjesni i mogućnosti koje su pred nama. Stotine milijardi kuna u proteklom desetljeću nisu iskorišteni na pravi način i naš grad zaostaje za većinom europskih metropola.

Želimo omogućiti našim sugrađanima da doista žive u metropoli koja se može mjeriti s usporedivim europskim gradovima i da bilo gdje da dođu mogu ponosno reći - Da, ja sam iz Zagreba! Grada koji prakticira najbolja moguća rješenja u svim segmentima života, rada i poslovanja. Grada koji ima transparentno upravljanje, koji ima održivo, cirkularno gospodarstvo, koji pametno upravlja svojim prostorom, koji ima dobru komunalnu infrastrukturu, koji ima izvrsne obrazovne mogućnosti i standarde, koji efikasno zbrinjava i gospodari otpadom, koji brine o socijalnoj uključenosti svih građana, koji se ponosi svojom kulturom i gdje ljudi jednostavno - dobro žive. Sve to je moguće ukoliko iskoristimo svoje potencijale i zajedno, počnemo mijenjati Zagreb.

SDP je najjača politička opcija u Zagrebu i na nama je da pokrenemo promjene. Promjene moramo pokrenuti odmah jer vremena više nemamo.

Pridružite se promjenama i sudjelujte u izradi rješenja koja ćemo ponuditi sugrađanima. Vrijeme promjena je jako blizu i uvjeren sam da ćemo biti glavni nositelji promjena u Zagrebu.

Vjerujem u vas, vjerujem u naše sugrađane i vjerujem u naš Zagreb!

Gordan Maras

Predsjednik SDP Zagreb

NAŠA VIZIJA UPRAVLJANJA ZAGREBOM

Grad Zagreb, za kakvog se zalažemo, je u centru svijeta s kojim je neraskidivo povezan, glavni je grad Hrvatske i najmlađi glavni grad u Europskoj uniji, u kojem se teži transparentnom doprinosu građana društvenoj i tehničkoj inovaciji te održivom, visoko tehnološkom i zelenom rastu. Budući da je rast urbane populacije jedan je od najvažnijih mega trendova suvremenog društva, mi želimo da ovaj rast koristi građanima. Kvalitetu života prepoznajemo kao osnovnu društvenu dimenziju, koja osigurava slobodu pojedincu u skladu s etičkim načelima. Mi želimo povećati kvalitetu života građana. Mudrim upravljanjem kroz participaciju građana želimo osigurati održivi ekonomski rast i razvoj Grada. Želimo stvoriti Zagreb, pametan grad (engl. Smart City)!

Što je pametan grad?

Koncept pametnog grada utkan je u politike EU. Kada grad održava ekonomski rast kroz participaciju građana u upravljanju te ulaganjem u ljudski i socijalni kapital, kao i suvremene tehnologije, tada možemo reći da se radi o pametnom gradu. Postoje mnogi sinonimi za ovaj pojam: inteligentan grad, grad znanja, održiv grad, digitalan grad itd. Kako god ga zvali, on je zasnovan na sljedećim dimenzijama: pametni ljudi, pametna ekonomija, pametna mobilnost, pametna okolina, pametno življenje i pametno upravljanje. O svim ovim dimenzijama želimo progovoriti kroz ovaj Program.

Zagreb, u kakvom želimo živjeti, jest određen gradskom kulturom, tj. osnovnim pretpostavkama i vrijednostima, načinom na koji komuniciramo međusobno i rješavamo probleme. Povijesno gledano, naš grad prolazi kontinuiranu transformaciju zadnjih 30 godina, a identitet koji treba poprimiti u budućnosti je onaj koji ga čini glavnim gradom Hrvatske kao članice EU, što znači da je potrebno stvoriti sustav koji će osigurati povjerenje građana u upravu grada. Ovo povjerenje se stvara participacijom građana u procesima upravljanja, koja je dosada bila nedovoljna. Mi želimo da građani sudjeluju u kreiranju identiteta i svrhe grada!

Zagreb je grad u kojem je potrebno ponovo izgraditi povjerenje građana njihovim uključivanjem u ključne procese upravljanja gradom. Samo će tako Zagreb postati pametan grad! Naš grad jest grad pametnih ljudi, ali trenutno nije pametan. Mi ćemo stvoriti mehanizme i alate koji će to omogućiti!

Što možemo učiniti za Grad Zagreb?

Transformirat ćemo grad u novo mjesto za život, koje će uravnotežiti sve njegove identitete. Pomoći ćemo uskladiti sveučilište, gospodarstvo i lokalnu upravu u model inoviranja trostruke uzvojnice, u kojem sudjeluje i civilno društvo te mediji (četverostruka uzvojnica ). Tako će grad postati centar inovacija u kojem se stvaraju nove vrijednosti za građane. Pokrenut ćemo dijalog dionika na bitno značajnijoj razini s ciljem uravnoteženja interesa i ciljeva. Ovime ćemo pokrenuti kontinuirani dijalog s građanima te formirati tijela kao što su savjeti građana, trustovi mozgova eksperata, savjeti mladih (onih čije vrijeme tek dolazi).

Stvorit ćemo grad sačinjen od četiri uzvojnice spojene inovacijom i transparentnom suradnjom građana, industrije, znanja (školstvo, instituti, sveučilišta) i nas - buduće lokalne uprave! Najvažnije što ćemo učiniti jest otvoriti trajni dijalog na ove četiri razine!

Kakve promjene želimo za Grad Zagreb?

Fokus je na promjeni i boljoj budućnosti za sve građane Grada Zagreba. U razgovoru s njima, kao i ostalim dionicima, utvrdit ćemo osnovne strateške ciljeve te ih koristiti kao alate za poboljšanje života u gradu. Identificirat ćemo mjere i konkretne aktivnosti koje će dovesti do tih ciljeva. Implementirat ćemo mehanizme i alate koji će nam pomoći u tom procesu. Stalno ćemo biti fokusirani na strateške ciljeve i težiti njihovom ostvarenju. Naše će aktivnosti biti odraz poznavanja naše pozicije, znanja, identiteta te promjena koje želimo da se dogode.

Ovaj Program upravo je zbirka naših prijedloga rješenja identificiranih problema u Gradu Zagrebu, koje ćemo riješiti kad dođemo na vlast. Mi želimo povećati kvalitetu života! Želimo iskoristiti trenutno neiskorištene ljudske potencijale te povratiti povjerenje građana u gradsku upravu!

Kako ćemo provesti promjene u Gradu Zagrebu?

Odlučili smo se otvoriti prema svim važnim dionicima: građanima, gospodarstvu, Sveučilištu, školama i institutima, bez obzira na politička uvjerenja ili stranačku pripadnost, kako bismo osigurali široku platformu za razvoj Grada po uzoru na gradove kao što su Beč, Kopenhagen, Barcelona, Helsinki i drugi.

Transparentnim vođenjem Grada Zagreba želimo osigurati izmjene Generalnog urbanističkog plana poštujući zakone, mišljenje struke i volju građana. Naslanjajući se na recentna zbivanja vezana uz donošenje izmjena GUP-a obvezujemo se, u slučaju realizacije istih, po našem dolasku na vlast, izmijeniti ih u najkraćem mogućem roku.

Nizom politika opisanih u ovom dokumentu, kojeg je izradila grupa stručnjaka članova Savjeta Gradske organizacije Socijaldemokratske partije Zagreba te izvanstranačkih stručnjaka, dijelimo sa svim građankama i građanima Grada Zagreba našu viziju „Zagreba budućnosti“ te time dajemo mogućnost da već sada svi sudjeluju u budućem razvoju Grada Zagreba i ostvarenju zajedničkog cilja, a to je Zagreb – transparentan, digitalan i pametan grad. To su promjene koje ćemo implementirati kad dođemo na vlast!

Politike su grupirane u sedam kompleksnih poglavlja. Za svaku politiku prvo smo opisali sadašnje stanje i identificirali najvažnije probleme, nakon čega slijede naši prijedlozi rješenja satkani od niza mjera i aktivnosti.

Poglavlja u kojima su grupirane politike su:

1. Pametni ljudi 2. Pametno gospodarstvo 3. Pametna mobilnost 4. Pametan okoliš 5. Pametno življenje 6. Pametno upravljanje i transparentnost 7. Otvoren pametan grad

Uz adekvatno upravljanje Grad Zagreb ima mogućnost postati transparentan, pametan i zelen grad, grad kvalitetnog življenja, grad koji će biti meka za okolne prijateljske gradove i uzor istima. Drugim riječima, Grad Zagreb ima potencijal postati prava europska metropola. Mi ćemo to omogućiti!

Kako ćemo financirati promjene u Gradu Zagrebu?

Provođenje aktivnosti stvara nova znanja, no i potrebu za financiranjem. U financiranju aktivnosti vezanih uz promjene u Gradu Zagrebu poslužit ćemo se inovativnim transparentnim modelima financiranja, po uzoru na druge pametne gradove:

• Javno financiranje: razvojni krediti, bespovratna sredstva EU i sl.

Da li je Zagreb sposoban biti ovako javno financiran sada? Kad mi preuzmemo upravljanje gradom sigurno će biti, a dokaz naše transparentnosti bit će financiranje iz EU!

• Crowdfunding

Kao transparentan proces traženja javnih donatora za dobivanje početnoga kapitala u svrhu financiranja novih projekata, ovaj ćemo model financiranja koristiti kako bismo povećali mogućnost participacije građana kako u financiranju tako i u odlučivanju i praćenju provedbe.

• Model pametne nabave

Praktična razina uključenosti građana u sustav nabave i financiranja čini sustav transparentnim. Uvest ćemo tzv. pametnu nabavu, gdje se nabavljaju optimalna rješenja, a ne definirani proizvodi ili usluge.

Donosimo nov i transparentan model financiranja javnih projekata! Ukoliko naše projekte odobri EU i financiraju građani, to postaje dokaz transparentnosti! Ukoliko naša uprava postane digitalna kao i naši građani, to je dokaz transparentnosti!

Kako će izgledati poslovni model pametnog Grada Zagreba?

Napravit ćemo poslovno modeliranje za pojedina strateška područja Grada, čime ćemo osigurati dugoročnu održivost rezultata aktivnosti. Koristit ćemo moderne tehnologije u raznim segmentima gradskih politika kako bismo smanjili troškove i opterećenja građana.

Pametan grad ima pametan poslovni model - na svim ćemo područjima utvrditi doprinos digitalnog! Smanjit ćemo trošak na svim područjima i troškovnim mjestima! Stvorit ćemo nova pametna radna mjesta!

NAŠA STRUČNOST I TIM

Ovaj je Nacrt prijedloga politika izradila skupina stručnjaka i znanstvenika okupljenih oko ideje Zagreba kao pametnog grada. To su ljudi koji su članovi Stručnih savjeta Gradske organizacije SDP-a Zagreba, ali i eksperti koji nisu članovi stranke. Činjenica da smo sposobni okupiti ne samo naše članove već i one koji u dobroj vjeri žele kvalitetniji život u Gradu, govori u prilog da ovaj Program već primjenjujemo.

Savjet Gradske organizacije SDP-a Zagreba okuplja više od dvjesto stručnjaka i znanstvenika u šesnaest Stručnih savjeta iz pojedinih područja javnih politika od osobite važnosti za političku djelatnost GO SDP-a Zagreba:

• Stručni savjet za planiranje i razvoj Grada Zagreba, • Stručni savjet za gospodarstvo i projekte EU, • Stručni savjet za financije i poreznu politiku, • Stručni savjet za međunarodnu suradnju • Stručni savjet za reformu gradske uprave i mjesne samouprave, • Stručni savjet za upravljanje imovinom, • Stručni savjet za komunalne poslove, izgradnju i promet • Stručni savjet za ekologiju, zaštitu i aktivaciju prirodnih resursa i spomenika, • Stručni savjet za mlade i demografiju, • Stručni savjet za suradnju sa udrugama civilnog društva, • Stručni savjet za zdravstvo, • Stručni savjet za znanost i inovacije, • Stručni savjet za obrazovanje, • Stručni savjet za ratne veterane i sigurnost • Stručni savjet za sport • Stručni savjet za socijalnu zaštitu, međugeneracijsku solidarnost i osobe s invaliditetom.

Na izradi Nacrta prijedloga politika sudjelovalo je 10 doktora znanosti iz različitih područja te brojni magistri znanosti i inženjeri, kao i iskusni menadžeri iz područja gospodarstva i javne uprave. Kao uvod u pisanje ovog Nacrta prijedloga politika obavljen je niz konzultacija i rasprava s vrlo istaknutim znanstvenicima i stručnjacima iz područja razvoja koncepta pametnog grada.

1. PAMETNI LJUDI

NACRT PRIJEDLOGA POLITIKA GO SDP-a ZAGREB 2020.- 2030. „ZAGREB - PAMETAN GRAD“ 12

1.1. OBRAZOVANJE

1.1.1. ZAKONODAVNI OKVIR I PEDAGOŠKI STANDARD U ŠKOLAMA GRADA ZAGREBA

SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Zakonodavni okvir

Obrazovanje je, prema odredbama članka 66. Ustava Republike Hrvatske, temeljno ljudsko pravo, svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, a obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi uređena je djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja. Prema odredbama spomenutog zakona, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja (Narodne novine 70/11) kojom se utvrđuju sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.

Prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se u državnom i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Od 2001. financiranje materijalnih, financijskih i rashoda za tekuće i investicijsko održavanje te kapitalnih ulaganja u području osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja (decentralizirane funkcije) preneseno je s države na županije, Grad Zagreb i dio gradova.

Prema Mreži školskih ustanova, na području Zagreba je 107 osnovnih škola (30 područnih škola), jedanaest umjetničkih osnovnih škola (dvije glazbene te šest glazbenih i tri plesne srednje škole koje ujedno provode osnovnoškolsko obrazovanje) te četiri posebne ustanove za obrazovanje osoba s invaliditetom. Srednjih škola je 66 (od čega je sedam umjetničkih srednjih škola) i 14 učeničkih domova (od čega tri učenička doma u sastavu škole).

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini škola financiraju se iz decentraliziranih sredstava, proračunskih sredstava Grada Zagreba i drugih izvora.

Pedagoški standard u školama Grada Zagreba

Standardi školske djelatnost s koeficijentima izvodljivosti i rokovima u kojima se treba (planira) pojedini standard postići, detaljno su utvrđeni Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/08 i 90/10) i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/08 i 90/10) te Odlukom o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola,


građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta koju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo u travnju 2013.

U listopadu 2014. donesena je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine 124/14). Jedan od ciljeva navedene Strategije je osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova, a jedna od planiranih mjera za ostvarenje navedenog cilja je analiza uvjeta rada u školskim ustanovama s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojećih ili novih školskih objekata, u skladu s donesenim pedagoškim standardima.

RJEŠENJE PROBLEMA KOJE PREDLAŽE GO SDP-A ZAGREB

Usporedo s izradom i donošenjem novih kurikularnih dokumenata trebalo je započeti i s osiguranjem materijalnih i infrastrukturnih uvjeta nužnih za uspješnost procesa uvođenja novih kurikuluma za predtercijarno obrazovanje.

Potrebno je isplanirati i projektirati model promjena te analizirati potrebe pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i gradske uprave za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim preduvjetima za provođenje reformskih procesa i podizanje standarda obrazovanja na području Zagreba.

1.1.2. ANALIZA I EVIDENCIJA STANJA I OPREMLJENOSTI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA


Grad Zagreb ne utvrđuje i ne izrađuje analizu svih podataka o stanju i opremljenosti u osnovnim i srednjim školama u odnosu na mjerila za prostor i opremu propisana standardima.

Grad Zagreb vodi razne evidencije o objektima školskih ustanova čiji je osnivač (javne škole, umjetničke škole i socijalne ustanove za učenike s teškoćama u razvoju). Evidencije sadrže podatke o nazivu škole, adresi matičnih i područnih škola, godini izgradnje, broju učenika, sportskim dvoranama, broju razrednih odjela, smjenskoj nastavi, produženom boravku, vlasništvu i druge podatke. Međutim, podatci u tim evidencijama nisu istovjetni s ostalim sustavima evidencije na državnoj razini: podaci o broju matičnih i područnih osnovnih škola nisu istovjetni podacima iz Mreže škola; podaci o broju učenika nisu istovjetni podacima iz Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova.


Zalažemo se za provođenje sljedećih mjera:

• ustrojiti jedinstvenu evidenciju o osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima sa svim elementima propisanim standardima, koja bi bila dovoljno dobra za potrebnu analizu postojećeg standarda u odgojno obrazovnim ustanovama na području Zagreba;


• utvrditi i izraditi analizu svih podatka o stanju i opremljenosti u osnovnim i srednjim školama u odnosu na mjerila za prostor i opremu propisana standardima s potrebnim sredstvima, izvorima sredstava, aktivnostima, prioritetima i rokovima;

• baze redovito ažurirati podacima o promjenama stanja i opremljenosti škola, nakon provedenih kapitalnih i drugih ulaganja.

1.1.3. KAPITALNA ULAGANJA


Za većinu školskih objekata Grad Zagreb ima podatak o godini izgradnje škole i godini obnove te vlasništvu objekta (Grad Zagreb, Republika Hrvatska, Zagrebački holding d.o.o., društveno vlasništvo, vlasništvo škole ili je postupak utvrđivanja vlasništva u tijeku).

Veći broj škola radi u dvije smjene, a prema evidencijama Grada Zagreba, koncem 2016. zdravstveno i ekološki neprihvatljiv materijal (azbest) nalazi se na krovovima pet zgrada osnovnih škola, tri dvorane i četiri zgrade srednjih škola.

Prema izvoru financiranja, kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole dolaze iz decentraliziranih sredstava, vlastitih proračunskih sredstava te drugih izvora (samo osnovne škole) u iznosu 1,6%.

Izrazita je problematika neplanskog i netransparentnog ulaganja u obrazovanju. Grad Zagreb kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole planira i izvršava u tri gradska ureda (Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj), što otežava praćenje kapitalnih ulaganja. Planovi ne sadrže ukupno planirani iznos potreban za realizaciju ulaganja obuhvaćenih projektom od početka do kraja projekta te ulaganja iz drugih izvora financiranja, kao što su vlastita proračunska sredstva za kapitalne projekte u osnovne i srednje škole, zajmovi za kapitalne projekte, transferi iz drugih proračuna i slično.

Grad Zagreb ne donosi odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima, iz koje bi bilo vidljivo koja kapitalna ulaganja imaju prednost. Također, nema dokumentacije iz koje je vidljiv način na koji se procjenjuje iznos sredstava u planu, odnosno kako se procjenjuje i planira koje radove je potrebno izvesti. Raspored sredstava za ulaganja određen je dogovorno na sastancima s ravnateljima osnovnih i srednjih škola, što je neprihvatljiv postupak u organiziranim sustavima planskog razvoja temeljenog na analizama relevantnih podataka.

Grad Zagreb nije utvrdio sustav vrednovanja završenih ulaganja u osnovne i srednje škole te učeničke domove koji bi obuhvaćao praćenje rezultata ulaganja (iskorištenost, troškovi korištenja i drugi elementi), analizu rezultata ulaganja u odnosu na planirane pokazatelje (ispunjavanje pedagoškog standarda, optimalni uvjeti rada, iskorištenost, troškovi korištenja i održavanja i drugi elementi) i poduzimanje mjera u slučajevima kada pokazatelji rezultata ulaganja odstupaju u odnosu na planirane, odnosno kada nije postignuta svrha ulaganja.


Zbog navedenog, nije vidljivo jesu li završena kapitalna ulaganja u cijelosti postigla svrhu i jesu li bila dostatna.



• donijeti odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima za kapitalna ulaganja, potrebna sredstva, izvore sredstava, aktivnosti, prioritete i rokove provedbe, a odluke o kapitalnim ulaganjima donijeti prema utvrđenim prioritetima;

• planirati sva ulaganja u osnovne i srednje škole te učeničke domove, odnosno planirati ukupan iznos potreban za realizaciju ulaganja obuhvaćenih projektom od početka do kraja projekta te ulaganja iz drugih izvora financiranja kao što su vlastita proračunska sredstva za kapitalne projekte u osnovne i srednje škole, zajmovi za kapitalne projekte, transferi iz drugih proračuna i slično;

• planirati i pratiti sva kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole te učeničke domove u jednom gradskom uredu, kako bi se omogućilo preglednije i učinkovitije planiranje, praćenje i trošenje sredstava iz decentraliziranih sredstava, proračuna Grada Zagreba i drugih izvora financiranja;

• urediti sustav vrednovanja završenih kapitalnih ulaganja u osnovne škole, koji bi obuhvaćao analizu rezultata ulaganja u odnosu na ispunjavanje pedagoških standarda, ostvarene učinke provedenih mjera energetske učinkovitosti te troškove korištenja i održavanja školskih objekata. Također treba poduzeti mjere u slučajevima kada pokazatelji rezultata ulaganja odstupaju u odnosu na planirane, odnosno kada nije postignuta svrha ulaganja. Pri donošenju odluka o kapitalnim ulaganjima uzeti u obzir rezultate (zaključke) navedenih analiza kako bi se kapitalnim ulaganjima upravljalo na učinkovitiji način.

1.1.4. USPOSTAVA OPTIMALNE MREŽE ODGOJNO OBRAZOVNIH USTANOVA

I. Predškolske ustanove SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Širi obuhvat djece predškolske dobi u predškolske ustanove podrazumijeva uspostavu mreže ustanova, koja će djeci u svim dijelovima Grada Zagreba omogućiti uključivanje u ovaj podsustav odgoja i obrazovanja. Pedagoške grupe u zagrebačkim vrtićima su pretrpane a stručnog kadra je premalo.




• provesti analizu organizacije i strukture predškolskog odgoja i obrazovanja. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada predškolskih ustanova;

• procijeniti potrebe u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja; • planirati ulaganja u sustav predškolskog obrazovanja, provesti planirano te pratiti i

vrednovati učinkovitost ulaganja prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

II. Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove s gimnazijskim programima


Za kvalitetniji sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja potrebna je optimizacija mreže školskih ustanova u skladu s odredbama državnih pedagoških standarda. Radi smanjenja razlika u sustavu potrebno je omogućiti novu namjenu školskim prostorima ili uz postojeće uvesti i druge programe u školske ustanove (npr. programe za predškolsku djecu).



• provesti analizu Mreže osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova s gimnazijskim programima. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada u školama. Procijeniti potrebe u sustavu školskog odgoja i obrazovanja;

• izraditi prijedlog optimalne Mreže škola; • u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja uspostaviti optimalnu mrežu

osnovnoškolskih ustanova i srednjih škola s gimnazijskim programima.

III. Srednjoškolske ustanove sa strukovnim programima SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Grad Zagreb ima podatke o gospodarskome razvoju na svom području, kako o kratkoročnim tako i dugoročnim potrebama razvoja gospodarstva te može dobro procijeniti smjer razvoja, koji uključuje i obrazovanje usklađeno s tržištem rada. Slijedom toga, sudjeluje i u kreiranju obrazovne politike, posebno kada je riječ o upisima učenika u strukovne programe obrazovanja, odnosno u rijetka i tradicijska te deficitarna zanimanja.

Sadašnji sustav mreže strukovnih škola nije u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada. Isti ili slični programi izvode se na više lokacija, pri čemu se ne vodi računa o stvarnim potrebama. Takav je sustav preskup i ne osigurava podjednaku kvalitetu. Programe treba objediniti, odnosno postojeće programe za više srodnih zanimanja svesti na jedan program za odgovarajuću kvalifikaciju.




• kontinuirano provoditi analizu usklađenosti strukovnih programa s razvojnim potrebama Grada Zagreba i zagrebačke regije. Provoditi analizu potrebnih zanimanja vezanih uz razvojne potrebe Grada Zagreba i u suradnji s relevantnim dionicima predložiti razvoj novih standarda kvalifikacija i korespondirajućih kurikuluma;

• analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada i razvojne kapacitete u strukovnim školama Grada Zagreba. Procijeniti regionalne kapacitete za provođenje praktične nastave i povezivanje strukovnog obrazovanja sa svijetom rada;

• izraditi plan potrebnih promjena u regionalnoj mreži strukovnih škola i programa; • u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja uspostaviti optimalnu (racionalnu i

učinkovitu) Mrežu strukovnih škola i programa (smanjenje broja škola s istovrsnim programima, povezanost sa svijetom rada, postotak kvalitetno opremljenih škola s tendencijom specijalizacije za određeno područje rada, doneseni jasni kriteriji upisa i provođenja strukovnih programa u skladu s društvenim potrebama i potrebama gospodarstva);

• osigurati aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u razvoju strukovnog obrazovanja u Gradu Zagrebu i u zagrebačkoj regiji. Osnovati regionalni kooperacijski odbor koji skrbi o razvoju strukovnog obrazovanja u cijeloj zagrebačkoj regiji;

IV. Učenički domovi SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Učenički domovi jesu odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg školstva, gdje u sklopu odgojno-obrazovnog programa za učenike osiguravaju i primjeren boravak (smještaj i prehranu) tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Odgojno-obrazovni program u učeničkom domu potpora je i pomoć učeniku i roditeljima u postizanju što kvalitetnijeg obrazovanja i ukupnog razvoja učenika.

Domovi djeluju u prilagođenim zgradama i uglavnom su djelomično adaptirani i prilagođeni potrebama. Broj učenika u spavaonicama kreće se od 2 do 10 učenika. Domovi imaju nedostatno uređen prostor za izborne i posebne programe te dnevne boravke učenika, staru i zastarjelu opremu, a nemaju vanjskih prostora niti sportskih dvorana.

Uz optimalnu mrežu strukovnih škola potrebno je definirati i mrežu infrastrukturno, materijalno i kadrovski dobro opremljenih učeničkih domova. Osim boljeg definiranja programske osnove odgojno-obrazovnog rada u učeničkim domovima, potrebno je postaviti primjereno visoke pedagoške standarde (višu kvalitetu usluge, bolju kadrovsku ekipiranost, kvalitetnije programe odgojno-obrazovnog rada, manji broj učenika po spavaonicama, kvalitetniju i zdraviju prehranu, veću sigurnost...). Uloga učeničkih domova važna je i radi osiguranja podjednakih uvjeta i mogućnosti za sve učenike, kao odraz skrbi za mlade i podrške učenicima, roditeljima i školama.




• provesti analizu materijalnih i kadrovskih uvjeta rada učeničkih domova; • izraditi prijedlog mreže učeničkih domova u kontekstu izrade optimalne mreže škola; • uspostaviti optimalnu mrežu učeničkih domova.

1.1.5. REFORMSKI PROCESI I PODRŠKA GRADA ZAGREBA

I. Ujednačavanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama


U odgojno-obrazovnim ustanovama na području Zagreba postoje velike razlike u prostornim uvjetima, opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova i kadrovskoj ekipiranosti. Ujednačavanje uvjeta rada važno je za ujednačen razvoj obrazovnog sustava i pružanje jednakih mogućnosti sudjelovanja u kvalitetnom odgojno-obrazovnom procesu za svu djecu i učenike.

Evidentna je povećana razlika u životnom standardu učenika zagrebačkih škola. S tim u skladu dobro bi bilo uspostaviti sustav osiguravanja najmanje jednog toplog obroka za sve učenike osnovnih škola. Preduvjet za to je osiguravanje prostornih i materijalnih te kadrovskih mogućnosti.

Odgojno-obrazovne ustanove na području Zagreba još uvijek nisu dovoljno prostorno prilagođene djeci i učenicima s teškoćama, a i rijetko koja ima potrebnu specifičnu opremu. Zbog toga je potrebno transformirati vrtiće, škole i učeničke domove u prijateljsko okruženje za djecu i učenike s teškoćama, okruženje u kojem će se oni osjećati njegovim jednako vrijednim sastavnim dijelom i koje će kontinuirano raditi na eliminiranju zapreka za njihovu potpunu integraciju.



• provesti analizu uvjeta rada u predškolskim i školskim ustanovama na području Zagreba s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojećih ili novih objekata;

• izraditi prijedlog mjera za smanjenje postojećih razlika. Izraditi jasne smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju i opremanje vrtića i škola. Osigurati materijalna sredstva za učinkovito provođenje pedagoških standarda u svim odgojno-obrazovnim ustanovama;

• graditi i opremati predškolske i školske ustanove s ciljem ujednačavanja uvjeta rada;


• eliminirati prostorne prepreke u vrtićima, školama i učeničkim domovima i prilagoditi prostor djeci i učenicima s teškoćama. Opremiti vrtiće, škole i učeničke domove specifičnom opremom nužnom za primjereno sudjelovanje djece i učenika s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu.

II. Školski kurikulum SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Prema odrednicama Zakona o odgoju i obrazovanju, škola radi na temelju školskog kurikuluma, koji donosi školski odbor na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a u skladu s nacionalnim kurikulumom. Školski se kurikulum donosi na početku svake nastavne godine, do 7. listopada. Njime se određuje nastavni plan izbornih i fakultativnih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i interdisciplinarnih tema i modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom. Školski kurikulum je određen potrebama i interesima učenika i lokalne zajednice te resursima škole. Postoje brojni pokazatelju koji upućuju na to da je sustavno i organizirano implementiranje kvalitetnih aktivnosti i projekata u život i rad škole potreban te da obogaćuje svakodnevicu ne samo učenika škole već i šire zajednice. Rast i razvoj neke zajednice, odnosno grada u cjelini, osnovan je na ljudskom potencijalu, uključenosti članova te zajednice u kontinuirano cjeloživotno učenje te njihove sposobnosti prilagodbe promjenama i brzom razvoju tehnologije u okruženju u kojem žive. Nužno je, s razine lokalne zajednice, dati školama potporu na svim razinama kako bi se poboljšali uvjeti za razvoj ključnih kompetencija u perspektivi cjeloživotnog obrazovanja. To, osim kompetencije pismenosti, višejezičnosti, matematičke kompetencije, kompetencije u prirodoslovlju i inženjerstvu te digitalne kompetencije, koje se razvijaju većim dijelom kroz obavezne predmete određene nacionalnim kurikulumom, uključuje i osobnu i socijalnu kompetenciju, kompetenciju građanstva, poduzetničku kompetenciju te kompetenciju kulturne svijesti i izražavanja.

Cjelokupno odlučivanje i odgovornost u procesu donošenja školskog kurikuluma je na školi. Međutim, postoji prostor i potreba za jačanje suradnje među školama i povezivanje s lokalnom zajednicom s ciljem ujednačavanja i podizanja razine kvalitete i u procesu planiranja i u fazi provedbe i evaluacije školskih kurikuluma na području Zagreba.

Stavljanje naglaska na učitelja kao nositelja odgovornosti za školski kurikulum pokazalo se kao složeni zadatak koji zahtijeva ne samo nova dodatna znanja i vještine već i dodatno radno opterećenje za učitelje. Osim toga, u provedbi planiranih kurikulumskih aktivnosti često su potrebna dodatna materijalna sredstva, koje škole ne mogu samostalno pribaviti.

Na razini Grada Zagreba moguće je organizirati sustavni oblik podrške planiranju i provedbi te evaluaciji školskih kurikuluma, koji trenutno ne postoji . Važnost školskih kurikuluma nije prepoznata od strane Grada Zagreba kao osnivača škole, ali niti s razine pametnog i odgovornog upravljanja ljudskim resursima na području Zagreba.




• osnovati centar za podršku školama u planiranju, provedbi i evaluaciji školskih kurikuluma koji će: - u suradnji s agencijama, institutima te nastavničkim fakultetima organizirati stručna

usavršavanja za odgojno obrazovne radnike, kako bi stekli nove znanja i vještine potrebne za razvoj školskih kurikuluma;

- pružati ekspertnu podršku i logistiku razvoju i provedbi te evaluaciji školskih kurikuluma;

- izrađivati kurikulumske materijale potrebne za razvoj i implementaciju školskih kurikuluma;

- stvarati repozitorij analiza, stručnog materijala, dokumenata, primjera dobre prakse; • inicirati izradu projekata razvoja školskih kurikuluma te pružati kontinuiranu stručnu i

materijalnu podršku školama u njihovoj provedbi.

III. Produženi boravak SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

U sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja nužno je omogućiti rad u jednoj smjeni na području cijelog Grada Zagreba. U takvim jednosmjenskim školama, naročito za učenike mlađe dobi, potrebno je organizirati produženi boravak, koji omogućuje provođenje novih programa u skladu s interesima i potrebama učenika i roditelja.



• provesti analizu mogućnosti organizacije produženog boravka u školskim ustanovama na području Zagreba i izraditi prijedlog mjera organizacije produženog boravka do četvrtog razreda osnovne škole;

• osigurati potrebne prostorne kapacitete za rad produženog boravka do četvrtog razreda osnovne škole;

• postupno uvoditi nove programe produženog boravka u sve školske ustanove koje rade u jednoj smjeni.

• osigurati materijalne i kadrovske preduvjete te uvesti cjelodnevne programe odgojno – obrazovnih izvannastavnih aktivnosti za učenike osnovnih škola tijekom zimskog i proljetnog odmora učenika te tijekom ljetnog odmora učenika nakon završetka nastavne godine do 15. srpnja, te od 20. kolovoza do početka nastavne godine.

IV. Organizacija rada s učenicima po posebnim programima


Na području Zagreba, njegovim vrtićima i školama više je od deset tisuća djece koja se nalazi u sustavu inkluzivnog obrazovanja. Grad Zagreb je i do sada ulagao u proces inkluzije, no


potrebno je voditi proces inkluzije iz središnjeg tijela koji bi ga trebao treba dodatno unaprijediti, a njegove bi aktivnosti trebale biti usmjerene na potrebe svih dionika inkluzivnog obrazovanja (djeca, roditelj, odgajatelj, nastavnik, stručne službe) kao podrška od ranog razvoja i razdoblja i širenje procesa na obrazovni kontinuum (tranziciju obitelj-vrtić-škola-fakultet-posao).

Osnivanje takvog središnjeg tijela na nivou Grada Zagreba u direktnom je odnosu s pravima i položajem djece s teškoćama u Hrvatskoj. Premda je Hrvatska još 1980. godine krenula put razvoja inkluzivnog obrazovanja, tijekom cijelog ovog razdoblja nisu se ostvarili potrebni i sustavni preduvjeti za pravilnu regulaciju obrazovne inkluzije te za potpunu realizaciju odgoja i obrazovanja zasnovanog na principima ljudskih prava i socijalne pravde.

Usprkos poticanju inkluzivnog obrazovanja, ostaje potreba za određenim brojem posebnih odgojno-obrazovnih ustanova za djecu s teškoćama. One su pod ingerencijom nekoliko ministarstava (Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja i Ministarstva socijalne politike i mladih).

Na području Zagreba djeluju četiri ustanove s posebnim programima: Centar za autizam; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG; Nad lipom (I. do VII. razred); Centar za odgoj odraslih GOLJAK.

Osim posebnih ustanova, u Gradu Zagrebu po školama su raspoređeni posebni razredni odjeli koji rade s učenicima s posebnim potrebama koji se školuju po nekom od posebnih oblika školovanja. Ta mreža nije dovoljno dobro raspoređena i nedostatno je kapacitirana i prostorno i kadrovski.

Uvođenjem novih, suvremenijih nastavnih programa, posebnih stručnih postupaka i rehabilitacijskih programa znatno će se unaprijediti odgoj i obrazovanje djece s teškoćama. Uvođenjem novih zanimanja i razina osposobljavanja olakšat će se pristup tržištu rada. Stručne kapacitete postojećih ustanova potrebno je osnažiti, a stručno usavršavanje unaprijediti da bi se praksa uskladila sa suvremenim spoznajama i dostignućima edukacijsko-rehabilitacijskog znanstvenog područja. Potrebno je proširiti djelatnost posebnih odgojno-obrazovnih ustanova pružanjem edukacijsko-rehabilitacijske potpore redovnom sustavu odgoja i obrazovanja, ali i stručne podrške roditeljima. Treba omogućiti osmišljeno djelovanje ustanova s posebnim programima kao centara podrške za ranu intervenciju, edukaciju, rehabilitaciju i dijagnostiku. Navedene ustanove trebale bi postati mjestima gdje će učenici s teškoćama iz posebnih, ali i redovnih ustanova dobiti besplatnu pomoć i rehabilitacijske postupke, a roditelji i učitelji stručni savjet i pomoć. Formiranje mobilnih stručnih timova znatno će pridonijeti kvaliteti inkluzivnog obrazovanja. Osnivanje zaštitnih radionica za osposobljavanje učenika za zanimanja usklađena s potrebama života i tržišta rada omogućit će veću vjerojatnost za inkluzivno zapošljavanje.



• analizirati i po potrebi revidirati mrežu odgojno-obrazovnih ustanova i posebnih razrednih odjela u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama;


• opremati postojeće odgojno-obrazovne ustanove i razredne odjele u kojima se ostvaruje odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u skladu s potrebama;

• osnovati stručno-razvojni centar (centar kompetentnosti) u području inkluzivnog obrazovanja;

• organizirati rad mobilnih stručnih timova i uspostaviti koordinacijski centar za usklađivanje njihovog rada;

• uspostaviti sustav kontinuirane podrške učiteljima u radu s djecom s teškoćama; • kadrovski ojačati stručne timove u školama za pomoć u radu s učenicima s teškoćama.

V. Podizanje opće razine kvalitete upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom


Ostvarenje reformskih zahvata u najvećoj mjeri ovisi o kapacitetima upravljanja sustavom odgoja i obrazovanja na području Zagreba. U sustavu je, stoga, nužno podizati upravljačke kapacitete i ugraditi mehanizme koordinacije reformskih zahvata, zajedničkog planiranja i aktivnosti različitih upravljačkih tijela te praćenje njihovih učinaka.

Dosadašnje inicijative koje su imale za cilj podizanje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja nisu pridonijele znatnijem poboljšanju obrazovanja u zagrebačkim školama, velikim dijelom i zbog nedostatka kvalificiranih upravljačkih struktura i nedovoljnih upravljačkih kompetencija ključnih dionika obrazovnog sustava u Gradu Zagrebu.

Reformske su mjere često provođene izolirano i nekoordinirano, bez jasne strateške vizije koja bi ostvarila sinergiju i adresirala slabosti na razini sustava. Usto, implementacija pojedinih mjera nije praćena primjerenim vrednovanjem učinaka koje bi poslužilo kao osnova za planiranje obrazovne politike na području Zagreba i donošenje relevantnih odluka. Te slabosti izviru iz nedovoljnih kapaciteta za analiziranje, strateško planiranje, koherentno vođenje obrazovne politike i usklađeno djelovanje u transformaciji različitih dijelova sustava. Administrativnom osoblju u gradskoj upravi potrebno je usavršavanje u području obrazovne politike i upravljanja sustavom da bi mogli odgovoriti na sve veće izazove koji se nalaze pred sustavom obrazovanja.



• osigurati profesionalne kompetencije zaposlenika u tijelima nadležnim za upravljanje sustavom odgoja i obrazovanja;

• uspostaviti i osigurati mehanizme zajedničkog planiranja, koordinacije i praćenja mjera obrazovne politike nadležnih upravljačkih tijela


VI. Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Prvo načelo Europskog stupa za socijalna prava (2017.) navodi da „svaka osoba ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održala i stekla vještine s pomoću kojih može u potpunosti sudjelovati u društvu i uspješno prelaziti s jednog radnog mjesta na drugo na tržištu rada“. S obzirom na dinamične promjene u društvu koje snažno utječu na osobni život svakog pojedinca te njegovo sudjelovanje na tržištu rada i u životu zajednice, koncept cjeloživotnog učenja predstavlja nezaobilazni dio strateškoga razvoja svakog većeg grada.

Vijeće Europske unije donijelo je 2016. godine Preporuku o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle u kojoj se preporučuje državama članicama da odraslim osobama s niskom razinom čitalačke, matematičke i digitalne kompetencije omogući stjecanje istih kako bi stekli relevantne kvalifikacije za sudjelovanje na tržištu rada i ravnopravno sudjelovali u životu društvene zajednice. Nadalje, istraživanja EUROSTAT-a već dugi niz godina pokazuju da osobe s niskom razinom obrazovanja imaju četiri puta nižu stopu sudjelovanja u nekim oblicima cjeloživotnog učenja, što produbljuje problem nisko obrazovane populacije.

Udio odraslih građana koji sudjeluju u nekom obliku cjeloživotnog učenja je izrazito nizak u usporedbi s podatcima na razini EU. Jedan od razloga niskog sudjelovanja jest i nedostatak ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, što dovodi do zaključka da je nužno osmisliti i provoditi programe namijenjene odraslim osobama koje nemaju dostatnu razinu ključnih kompetencija u cilju smanjena rizika od nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti.

Procjenjuje se da je velik dio nezaposlenog stanovništva ima nisku razinu digitalnih kompetencija te nije pripremljen za sudjelovanje u digitalnom gospodarstvu i teško se snalazi u digitalnom društvu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je donijelo mrežu regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Regionalni centri kompetentnosti su mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima će se provoditi programi redovitoga strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja, kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja (učenje temeljeno na radu, natjecanja i prezentacije znanja i vještina i slično). Sastavni dio Mreže su i smjernice vezane za prostorne, materijalne i kadrovske uvjete. Održivost Centra moguća je uz odgovarajuće financijske, kadrovske i materijalne resurse za rad.



• analizirati resurse postojećih laboratorija, radionica i edukacijskih središta za izabrane skupine ili vrste programa;

• kontinuirano pratiti Razvojni plan centara kompetentnosti što uključuje i analizu ulaganja u modernizaciju programa i unapređenje znanja i vještina te analizu ulaganja u infrastrukturu s ciljem doprinosa inovativnim metodama rada, suvremenim potrebama polaznika, nastavnika i mentora te ostalih dionika;


• projektnim financiranjem, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, osigurati kontinuirani razvoj centara kompetentnosti i njihovih mreža. Centri trebaju biti mjesta za stjecanje praktičnih iskustava, verificiranje i certificiranje znanja, vještina i kompetencija nastavnika, mentora, trenera i polaznika obrazovanja i strukovnog osposobljavanja i usavršavanja. Definirati uvjete suradnje centara i korištenja resursa kao i procese izvođenja programa za različite korisnike.

1.2. ZNANOST

1.2.1. ULAGANJE U ZNANOST


Ne postoji jasno definirana potreba za određenim zanimanjima (uključujući i politiku planiranja potrebnih zanimanja za narednih 10 ili 20 godina), zbog čega su upisne kvote na fakultetima u nesrazmjeru sa stvarnim potrebama tržišta Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Mladi ljudi koji završavaju fakultete ostaju razočarani, jer nakon tri, odnosno pet, godina mukotrpnog studiranja ne mogu pronaći posao za koji su se osposobljavali te su prinuđeni potražiti posao van Grada Zagreba ili van granica RH, što znači trajan gubitak mladih, obrazovanih ljudi iz Grada Zagreba. Izdvajanja iz gradskog proračuna za znanstveno istraživački rad, dobro opremljene predavaonice ili informatičke predavaonice su nedostatna, stoga studenti ne dobivaju dovoljno praktičnog znanja koje im je potrebno na tržištu rada u 21. stoljeću, a osim toga na taj se način smanjuje kreativnost, realizacija ideja i razmjena iskustava između studenata s jedne strane te nastavnika i privatnog sektora s druge strane.

Smještajni kapaciteti za studente, strane studente i mlade znanstvenike su nedovoljni ili uopće ne postoje te taj problem, koji bi Grad Zagreb mogao riješiti, stvara dodatni financijski udar na obitelji studenata, a u nekim uvjetima onemogućuje upis željenog fakulteta u Gradu Zagrebu, što opet rezultira gubitkom mladih ljudi iz samoga grada.

Problemi vezani za studente i mlade znanstvenike u Gradu Zagrebu su slijedeći:

• premalo ulaganje u obrazovanje i znanost, infrastrukturu, znanstveno-istraživačku i informatičku opremu (što rezultira slabom konkurentnošću na domaćem i inozemnom tržištu) te u smještajne kapacitete;

• nedovoljno uključivanje studenata u rad u realnom i javnom sektoru; • slab sustav nagrađivanja uspješnih grupa studenata i njihovih mentora, koji su svojim

radom polučili velike uspjehe u zemlji i inozemstvu te • izostanak sustava kontrole raspodjele financijskih sredstava i troškova održavanja

prostorija u kojima se odvija obrazovni i znanstveni proces.




• Planirano renoviranje ustanova za odgoj i obrazovanje

Gradska uprava treba snimiti stanje u obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama te provesti renovaciju prostora u kojima se odvijaju edukacijski procesi. Financijska sredstva mogu se, u suradnji s odgojno-obrazovnim i znanstvenim institucijama, dobiti prijavama na natječaje EU fondova te osiguravanjem financijskih sredstava u gradskom proračunu.

• Kampus Borongaj

Gradska uprava mora stanovnicima Grada Zagreba i studentima objasniti zbog čega projekt Borongaj nije zaživio, objaviti koliko je novaca potrošeno za sam projekt i prozvati sve odgovorne zbog kojih projekt nije realiziran. Smatramo da Kampus Borongaj mora biti temelj daljnjeg razvoja Sveučilišta u Zagrebu te da ga treba u suradnji državnom razinom završiti.

• Osiguranje dovoljnih smještajnih kapaciteta za učenike, studente i mlade znanstvenike

Učenici, studenti i mladi znanstvenici su posebno osjetljiva socijalna kategorija te bi Grad, u cilju privlačenja studenata i stimulacije ostanka mladih ljudi trebao osigurati dovoljno prostora za njihov smještaj. Uz projekt kampus Borongaj, u Gradu Zagrebu ima dovoljno postojećih zgrada koje trenutno nisu iskorištene, koje su slabo iskorištene ili o kojima se ne vodi briga, a čijom bi se prenamjenom osiguralo dovoljno prostora za smještaj učenika, domaćih i stranih studenata, asistenata i mladih znanstvenika. Naselje Borovje koje je izgrađeno za stanovanje mladih asistenata i znanstvenika godinama ne prima nove stanare. MZOS ne odgovara na upite, stoga bi Grad trebao biti taj koji bi trebao pokrenuti pitanje sređivanja stanja u naselju Borovje i ponovno aktivirati iznajmljivanje stanova mladim obiteljima znanstvenika.

1.3. KULTURA

1.3.1. FINANCIRANJE KULTURE


Godinama je stanje u Gradu Zagrebu kaotično, nesinkronizirano između pojedinih djelatnosti i uvelike ovisi o ad hoc donesenim odlukama ljudi od kojih većina ima tek djelomičan pregled nad cjelinom kulture u gradu. Unutar pojedinih područja uočavaju se sve niži kriteriji pri isticanju projekata koji se predlažu na financiranje.


Zagreb bi morao imati uravnoteženu godišnju aktivnost na svim područjima kulture i umjetnosti, koja bi bila posljedica unaprijed donesene kulturne strategije i jasno formuliranih potreba za razdoblje od najmanje deset godina, što znači da je neophodno jasno definirati što su potrebe u kulturi i umjetnosti Grada Zagreba te svaka sezona u svim djelatnostima mora biti odgovor na tako artikulirane potrebe samoga grada. Pritom treba voditi računa o različitostima na svim razinama te podjednako o međugradskoj i međunarodnoj suradnji.

Aktualna Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015. – 2022. netransparentna je, umnogome nedosljedna i pogoduje postojećem stanju u kulturi Grada te posljedično padu kriterija na svim područjima kulture. Kao takva, demotivirajuća je i nekorisna.

Količina sredstava namijenjenih kulturi iz godine u godinu sve je manja, a zahtjeva je sve više, tako da rascjepkana ukupna masa daje sve slabije rezultate. Pritom se nedovoljno vodi računa o strukturi ponuđenih programa i njihovoj umjetničkoj perspektivi s obzirom na mogućnost plasmana po Hrvatskoj i u inozemstvu (neophodna je suradnja i usklađivanje programa s Ministarstvom kulture).


Zalažemo se za uspostavu kriterija kroz izradu vrijednosne piramide u koju će biti ugrađeni elementi koji određeni program svrstavaju u određeno interesno područje. Predloženo strateško planiranje dat će okvir, ali i obavezu pridržavanja donesenih planova i višegodišnjeg ciklusa pri godišnjem financiranju te prihvaćanja unaprijed dogovorenog, a što nije dogovoreno bit će prepušteno slobodnom tržištu.

1.3.2. KULTURNA BAŠTINA


Naša kulturna baština trag je hrvatskog identiteta, a danas u Hrvatskoj treba je prvenstveno zaštititi od improviziranih rješenja. Važan dio te baštine nalazi se u Gradu Zagrebu. Jedan dio je u dobro opremljenim velikim institucijama kao što su Nacionalna i sveučilišna knjižnica te Hrvatski državni arhiv. Međutim, preostaje briga o dijelu rasute, neadekvatno zaštićene baštine, o kojoj postoje informacije tek u kakvu znanstvenom radu, pa tako i spoznaja da bi i taj dio trebalo sačuvati za budućnost na pravi način.


Zalažemo se za uspostavu aktivnog odnosa prema specifičnostima baštine svakog područja kulture i umjetnosti i unutar svakog područja, na temelju kojih bi se uz mišljenja kvalificiranih stručnjaka, odrediti kriteriji kojih bi se pri financiranju pojedinih projekata trebalo pridržavati. Poseban problem su skladateljske ostavštine, od kojih mnoge leže loše čuvane u privatnom vlasništvu, a dragocjeni su trag hrvatske glazbene kulture. Zalažemo se za ostvarenje više godina postojeće ideje o Hrvatskom glazbenom muzeju, koji bi takvu pokretnu baštinu ne samo čuvao, nego i omogućio da bude predstavljena javnosti. Također


se zalažemo za upis skladateljske rukopisne ostavštine kao pokretno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čiji upis do današnjeg dana nije proveden.

1.3.3. POTPORA UMJETNICIMA


Velik broj umjetnika svih umjetničkih područja živi i djeluje u Gradu Zagrebu. Većina je vezana članstvom u matičnim udrugama, što je, osim u slučaju skladatelja, isključivo statusno pitanje. Svaki je umjetnik, bez obzira na područje, prepušten vlastitoj inicijativi, što umanjuje moguće dosege pojedinca, ali i područja umjetnosti kojem pripada. Veliki broj umjetnika stoga je institucionalizirao svoj položaj kako bi osigurao egzistenciju. Na taj način nastaje trajni nesrazmjer između stvaralačke sposobnosti pojedinca i mogućnosti da tu sposobnost u potpunosti realizira. Vezanost uz instituciju, dakako, slabi i međugradsku razmjenu, o međunarodnoj da se i ne govori.

U Hrvatskoj ne postoji praksa agencijske brige za promidžbu umjetnika i njihova rada, bez obzira jesu li stvaraoci ili interpreti. Malobrojne privatne agencije uglavnom su vezane uz glazbu i raspolažu skromnim sredstvima koja im ne omogućuju širenje aktivnosti. Ulogu agencije za područje glazbe već više godina obavlja Ministarstvo kulture temeljeći taj rad na potpuno pogrešnim premisama. Djelovanje samostalnih umjetnika poseban je problem. S jedne strane je priznavanje tog statusa podvrgnuto previše površnoj kontroli, a s druge je vrednovanje njihova rada, kao i privatnih organizacija u kulturi, više nego nedostatno.


Zalažemo se za osiguranje uvjeta za iskaz maksimalnih dometa pojedinca. Jedno od rješenja jest osnivanje Centra za umjetnost, u kojem bi se razvijala sustavna skrb za promidžbu najvrjednijih ostvarenja hrvatskih umjetnika bez obzira kojem području pripadali. Centar bi imao ulogu zastupanja na hrvatskom, a osobito na inozemnom kulturnom prostoru te savjetodavca u pitanjima od interesa za pojedine skupine. Misli se time na umjetnike čitava hrvatskog kulturnog prostora, na pojedince, ansamble i institucije, na alternativnu i eksperimentalnu scenu.. Zadaća Centra za umjetnost također bi bila osiguranje povlačenja sredstava iz EU fondova za sufinanciranje pojedinih projekata od šireg interesa te uspostava veza s turističkom djelatnosti, koja sve više uviđa potrebu da kulturne projekte uvrsti u svoju ponudu.

Zalažemo se za provođenje prijedloga, nakon temeljite analize, istaknutog u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015. – 2022. o izgradnji multifunkcionalnog izvedbenog centra kao prostora višestruke namjene. Lokacija multifunkcionalnog izvedbenog centra mora biti dobro prometno povezana, što u slučaju izgradnje metroa planiranog ovim Nacrtom prijedloga politika (Poglavlje 3.1.) otvara mogućnost lokacije istog van centra grada na samoj periferiji Grada.

Kako se od donošenja Strategije ništa u tom pogledu nije pokrenulo, valja podsjetiti, uz potrebu za drugom scenom HNK, na neriješen prostorni problem Gradskog kazališta Komedija te činjenicu da je zagrebačka plesna scena osnivanjem Zagrebačkog plesnog centra


2009. dobila svoj prostor i pitanje je administrativne odluke vratiti mu samostalnost koju je 2016. priključenjem Zagrebačkom kazalištu mladih izgubio. Pred nekoliko je godina najavljivana i izgradnja nove zgrade Zagrebačke filharmonije. Za raspravu ostaje što su osnovne pretpostavke i potrebe nezavisne scene, kako bi ona funkcionirala u punoj kreativnosti, ali i potpuno neovisno o sustavu. Drugim riječima, držeći izgradnju Centra za izvedbene umjetnosti (multifunkcionalnog izvedbenog centra) potrebnim, korisnim i važnim za Grad Zagreb, sve navedene elemente valja uzeti u obzir kako bi takav centar već u fazi projektiranja dobio temeljit i razrađen programski sadržaj.

1.3.4. KULTURA SVIMA


Kroz poticanje suradnje i partnerstva s organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, učvršćivanjem mreže kulturnih centara i nezavisnih udruga i organizacija, uz promjenu utjecaja na medije kultura može postati dostupna svima.

Svakodnevica pokazuje izostanak međusektorske suradnje, što na stanovit način getoizira pojedine djelatnosti i znatno umanjuje mogućnost inovacija do kojih bi takva suradnja mogla dovesti. Izostanak te suradnje pokazuje i nedostatak zanimanja za područja izvan vlastitog kruga aktivnosti, što osiromašuje podjednako pojedinca kao i, posljedično, društvo u cjelini.


Zalažemo se za neprestano interferiranje i suradnju: horizontalnu (između pojedinih područja) i vertikalnu (institucionalno i kroz javno-civilno partnerstvo) što može znatno pridonijeti kvalitativnom skoku kulturnog života u Gradu Zagrebu.

Zalažemo se za poticanje otvaranja kulturnih hubova, po principu javno-civilnog upravljanja u prostorima koji pripadaju industrijskoj baštini ili su iz nekog razloga napušteni, a daju se na korištenje nezavisnim kulturnim organizacijama, samostalnim umjetnicima, kolektivima, izvedbenim, glazbenim, vizualnim umjetnicima te dizajnerima, potičući tako razvoj novih kulturnih industrija te ekonomsku neovisnost nezavisnih kulturnih organizacija te samostalnih umjetnika i direktno podržavajući stvaranje i razvoj nezavisne kulturne scene kao bitnog segmenta suvremene hrvatske kulture.

1.3.5. TEHNOLOŠKA I DIGITALNA OPREMLJENOST


U Gradu Zagrebu nema niti jedne institucije u kulturi (posebno one s vlastitim prostorom) kojoj nije potreban stanoviti stupanj obnove, bilo građevinskim radovima, bilo obnovom ili dopunom tehnološke opreme, a o digitalizaciji da se i ne govori. Neke se ustanove sele iz prostora u prostor, jer gradska uprava ne zna kamo će s njima, mnogima nedostaju osnovna


sredstva za odvijanje programa (analiza bi npr. pokazala da su rijetki centri za kulturu s klavirom koji bi zadovoljio osnovne izvedbene potrebe), a Hrvatsko narodno kazalište vapi za drugom scenom koja bi odvojila operu i balet od drame, o čemu se govori već godinama. S tim u vezi je i pitanje nedigitalizirane baštine, čuvane izvan NSB-a i Hrvatskog državnog arhiva.


Opremanje prostora namijenjenih kulturi iziskuje znatno ulaganje. Zalažemo se za provođenje analize i, prema njoj usklađeno, višegodišnje planiranje što bi omogućilo da se kroz nekoliko godina i taj problem bar djelomice smanji, uz uvjet da se proces započne od druge pozornice Hrvatskoga narodnog kazališta. Pri provedbi spomenutog potrebno se osloniti na mogućnosti koje pružaju EU fondovi u pogledu financiranja istog.

2. PAMETNO GOSPODARSTVO


2.1. TROSTRUKA UZVOJNICA PAMETNOG GRADA


Suradnja gospodarstva s obrazovnom infrastrukturom grada često je otežana tradicionalnim odnosima dionika, ali i slabom distribucijom sredstava za poticanje ove suradnje. Gospodarstvo nailazi na sve veće zahtjeve tržišta i potrebu da poveća svoju konkurentnost. Grad posjeduje visok i neiskorišten potencijal da školske i visokoškolske institucije prate potrebe gospodarstva i time stvaraju održiv odnos. Osnovne odnose između Grada, gospodarstva i znanosti nazivamo Trostrukom uzvojnicom. Upravo je ovdje najveća slabost, ne postoji ili je vrlo slabo iskorišten potencijal suradnje i harmoniziranja odnosa među dionicima.

Nedostatak kvalitetne i dvosmjerne komunikacije Grada s ključnim gospodarskim čimbenicima – malim i srednjim poduzetnicima - uzrokuje odvojeni i usporeni razvoj oba dionika. Također, u ovom trenutku ne postoje projekti koji povezuju Grad i gospodarstvo vezano uz Grad sa školama, visokim učilištima, Sveučilištem i institutima. Nedostatak komunikacije i mjesta za razgovor uzrokuje odvojeni, zasebni i nepovezani „život“ ovih dionika. Kada na sve to dodamo mišljenje građana i ostalih institucija civilnog društva, koji nemaju osjećaj da je odnos ovih dionika harmoniziran, možemo nedvojbeno zaključiti da je kvaliteta života za ove dimenzije niska. Ovo znači da građani nemaju osjećaj identiteta s Gradom i, kada bi mogli birati, radije bi živjeli u nekom od bolje harmoniziranih gradova unutar Europske unije.

Zagreb nema efikasan razvojni centar, a Sveučilište (osim iznimaka na razini pojedinačnih fakulteta) gubi korak s usporedivim institucijama na regionalnim i europskoj razini te kontinuirano gubi rejting na međunarodno priznatim listama kvalitete. Gospodarstvo (osim turizma, na kojem Grad, odnosno turistička zajednica, sustavno radi) nema identitet (npr. „proizvedeno u Zagrebu“), a školstvo na svim razinama neefikasno odgovara na potrebe gospodarstva.


Zalažemo se za sljedeća rješenja:

• hibridne organizacije (centri kompetencija) osnovane od strane relevantnih dionika: Grada, Sveučilišta i gospodarstva, kako bi omogućile efikasnu suradnju; ove organizacije su namijenjene jačanju zrelog gospodarstva i znanosti prije nego inkubiranju start-up kompanija a koje su već zastupljene kroz organizacije kao što je ZICER;

• organizacija natjecanja u rješavanju stvarnih poslovnih problema bitnih za Grad među srednjoškolcima, studentima ili akademskim institucijama, čime bi mlade ljude i istraživače potaknulo na inovativnost i alternativni pristup rješavanju određenih gradskih problema; tim pristupom mogli bi se izbjeći skupi, dugotrajni ili namješteni natječaji za idejna rješenja;


• poticanje obrazovnih programa i kurikuluma koji su zasnovani na potrebama gospodarstva; gospodarstvo treba kroz e-learning, cjeloživotno učenje i prakse biti kontinuirano uključeno u razvoj lokalnih ljudskih potencijala.

2.2. OTVORENE INOVACIJE PAMETNOG GRADA


Otvorene inovacije predstavljaju proces razmjene znanja organizacija (gospodarskih, znanstvenih) s okolinom, koji rezultira inoviranim proizvodima i uslugama. Gospodarstvo koje ima mogućnost efikasno razmjenjivati znanja sa sveučilištima, školama, građanima i drugim dionicima naš je cilj! Za ostvarenje takvog sustava potrebna je vizija grada koja obuhvaća pomaganje ovim dionicima iz Trostruke uzvojnice da stupe u smislenu interakciju.

Problem je u nepostojanju povezanosti ove tri skupine dionika u okviru Grada i neučinkovitom poticanju suradnje, što rezultira sve slabijim inoviranjem i stagnacijom u konkurentnosti svih dionika. Građani su izolirani iz ionako slabog i nepovezanog procesa.


Zalažemo se za pokretanje:

1. organizacije trusta mozgova (engl. Think Tank) pri gradskom tijelu za razvoj Grada i odnosa dionika sastavljene od skupine multidisciplinarnih (nepolitičnih) stručnjaka različitih profila, koji mogu artikulirati i predlagati strategije i politike harmonizacije odnosa između gospodarstva i znanosti i školstva;

2. „živog laboratorija“ (engl. Living Lab) na jednom ili više područja u Gradu, koji bi omogućavao da industrija i sveučilište u suradnji s građanima ko-kreiraju nove i inovativne proizvode u realnim, živim okolnostima. Ovo bi potaknulo razgovor sva tri dionika.

2.3. RAZVOJ DIGITALNOG PAMETNOG GRADA

SADAŠNJE STANJE I DEFINIRAJNE PROBLEMA

Digitalna tehnologija nosi puno više od mogućnosti da se postojeći procesi u gradu informatiziraju. Odnos građana prema digitalnom je bitno drugačiji od odnosa Grada prema ovoj tehnologiji. Već posjet gradskim web stranicama govori o tome da se nitko mlađi („millennials“, odnosno tzv. generacija Y) ne želi uključivati u nepregledne i nepraktične web portale Gradske uprave, koji ne nude ništa više od jednostavnih, kratkih informacija te su u potpunosti bazirane na jednosmjernoj komunikaciji, umjesto na dvosmjernu aktivnu komunikaciju između gradskih službi i građana kao ključnih korisnika gradskih usluga.


U vrijeme kada su mobilne aplikacije normalna stvar te očekivani sadržaji na portalima brzo komuniciraju potrebu korisnika, personalizirani su i zaštićeni enkripcijom (lozinka i identifikacija), mi i dalje imamo nimalo korisne, beskonačne preglede ili formulare koji podsjećaju na davna vremena kada se Internet tek počeo širiti u Hrvatskoj. Usluge gradskog Holdinga također su analogne te ne odgovaraju na ključne potrebe građana i poduzetnika.

Slijedom navedenog, ključni problem za ostvarivanje pametnog upravljanja gradom čini izrazito niska razina digitalizacije Grada Zagreba, nedostupnost digitalnih usluga te nepovezanost sa potrebama građana.


Kako bismo što plastičnije predstavili rješenja koja predlažemo, poslužit ćemo se jednostavnom ilustracijom:

• Problem - prenatrpani i neorganizirani sportski objekti u kojima je uvijek gužva, nema mjesta i termina, ekipe se teško formiraju za timske sportove i svrha ovih objekata gubi smisao.

• Rješenje - digitalna mobilna aplikacija za podršku građanima u sastavljanju timova, rezerviranju termina koja je u sastavu gradske infrastrukture, a kakvu Grad Zagreb nema.

Jedan od odličnih primjera je javna nabava roba i usluga koju provodi Grad Zagreb. Trenutno se javnom nabavom nabavljaju definirani proizvodi i usluge u najčešće netransparentnom i neadekvatnom postupku po principu najniže ponude, koja vrlo često nije i ona najoptimalnija. Osim toga, manipuliranjem specifikacijama tražene robe ili usluge natječaj može biti legalno namješten tako da pogoduje samo određenim ponuđačima.

U modelu pametne digitalne nabave koji mi predlažemo, Grad će nabavljati optimalna rješenja za neki problem, a ne unaprijed definirane proizvode ili usluge. Praktična razina uključenosti građana i ostalih dionika u ovakav sustav nabave i financiranja čini sustav potpuno transparentnim: svatko tko ima rješenje za neki gradski problem moći će aplicirati na poziv.

Ima još mnogo primjera u kojima bi digitalizacija mogla odigrati ključnu ulogu u razvoju grada, pružanju kvalitetnijih usluga svojim korisnicima te podići gospodarski razvoj grada. To se prije svega odnosi na digitalizaciju usluga ZET-a, Zagreb parkinga te cjelokupne gradske infrastrukture, live digitalno praćenje donošenja odluka korištenjem gamifikacije (elementi igre u poslovnim procesima) itd. U poglavlju 3.2. opisan je primjer pametnog upravljanja prometom.

Uzor za procese digitalizacije bila bi Estonija.

3. PAMETNA MOBILNOST


3.1. UNAPRJEĐENJE KVALITETE JAVNOG GRADSKOG I PRIGRADSKOG PRIJEVOZA


U Zagrebu je registrirano oko 500.000 motornih vozila s trendom povećanja u narednom razdoblju, što je udio od oko 29% u ukupnom voznom parku RH. U proteklih 10-ak godina u Gradu Zagrebu je značajno povećan broj vozila, i to za više od 60%. Tu treba dodati prometna vozila vozača koji svakodnevno gravitiraju prema Gradu Zagrebu te vozila s vozačima koji tranzitiraju kroz isti. Poznato je da cestovni promet u odnosu na druge vrste prometa (željeznički, vodeni) sudjeluje s najviše emisija onečišćujućih tvari u zraku. Zbog velikog broja vozila Grad Zagreb je mjesto intenzivnih prometnih aktivnosti i značajne su emisije onečišćujućih tvari iz ispuha. Prosječna brzina vozila JGP je od 8-11 km/h. Osim navedenoga, u gradu se dešavaju svakodnevne prometne nesreće. Po stupnju motorizacije (broj prometnih vozila na 1000 stanovnika) Grad Zagreb je u nepovoljnijem položaju od ostalih gradova u EU. Grad Zagreb nema niti odgovarajuću biciklističku i pješačku infrastrukturu.

Nedavno je u trećoj od četiri nove ekonomske preporuke od lipnja 2019. Europska komisija govorila o nužnosti usmjeravanja investicija na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije te ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike. Također je preporučeno jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika. Na temelju navedenih opservacija jasno je da se u Gradu Zagrebu favorizira korištenje osobnih automobila, dok se alternativni načini prijevoza zanemaruju. Ako se pažljivo analizira situacija, vidi se da zadnjih 20-ak godina države/gradovi strateški ulažu u prometnu infrastrukturu i transport s ciljem kraćeg vremena prijevoza i manjih troškova, energetske i prostorne isplativosti, ekološki prihvatljivog vida prijevoza (i autonomnih vozila), suradnji između različitih vidova prijevoza (IPP – integrirani prijevoz putnika) te davanja prednosti javnom vidu prijevoza (JGP – javni gradski prijevoz) ispred privatnog.

Razvojnom strategijom Grada Zagreba do 2020. godine, koja je službeni važeći dokument, Mjerom 4.4.3. Unapređivanje javnog putničkog prometa, predviđeno je da će do te godine biti izvršena priprema dokumentacije za izgradnju novog podzemno – nadzemnog tračničkog sustava, kao i priprema dokumentacije za povezivanje Zračne luke Zagreb kvalitetnim javnim prijevozom s Gradom Zagrebom i Velikom Goricom. Međutim, iako smo već pri samom kraju tog razdoblja, na navedenim stvarima, koliko je nama poznato, nije ništa napravljeno. O gradnji metroa se više niti ne priča, a o povezivanju sa Zračnom lukom i Velikom Goricom se svako malo spominje drukčije rješenje, koje varira od tramvaja do „brze željeznice“. Ovakvo stanje je nedopustivo, budući je riječ o srednjoročnim i dugoročnim projektima (metro je projekt za više mandata), čija priprema je vremenski i tehnički zahtjevna te je stoga potrebno što prije pristupiti izradi ove dokumentacije, kako je predviđeno u važećoj strategiji. Također, pošto važeća strategija iduće godine ističe, potrebno je što prije izraditi novi dokument do 2030. godine, s pogledom na 2050.



Kao idealan oblik rješavanja javnoga gradskog prijevoza Gradu Zagrebu je potreban podzemno-nadzemni brzi tračnički sustav (metro), jer su ulice pretrpane automobilima. Prometni zahtjevi sredine i njihov budući razvoj već su davno bili dovoljno jasni i predvidljivi, pa tako negativna predviđanja susrećemo danas u stvarnosti i to kao prometnu zagušenost, nepostojanje parkirališnih mjesta, veliku zagađenost i buku u središtu grada te mase ljudi pri svakodnevnom kretanju unutar gradske sredine u smjerovima sjever-jug i istok-zapad. Što se tiče značajki budućeg ZG metroa, s prosječnom brzinom od preko 60 km/h, u odnosu na sadašnju tramvajsku od 8 do 11 km/h, od, primjerice, Žitnjaka do Črnomerca vožnja bi trajala samo desetak minuta. Time bi kod mnogih ljudi nestala potreba za osobnim vozilima.

Prije konačne odluke o vrsti metroa koja Zagrebu treba te točnom definiranju linija potrebno je proučiti svu postojeću znanstvenu i stručnu literaturu, a također i provesti dodatne studije. Naime, postoji više vrsta metroa, koje jako variraju po svojoj cijeni, širini kolosijeka, kapacitetu i karakteristikama, a nalaze se u rasponu od tzv. „LGŽ-a“ – lake gradske željeznice, odnosno lakog metroa, pa do tzv. „teškog metroa“ velikog kapaciteta. Što se tiče linija, okvirno su za početak nužne dvije:

1. jugozapad-sjeveroistok, koja bi okvirno išla od Prečkog, Španskog, Knežije, Jaruna, preko centra grada do Maksimira i Gornje Dubrave te eventualno Sesveta;

2. sjever-jug, koja bi okvirno išla od Gračana (eventualno Markuševca ili čak Dubrave) preko Mihaljevca, Trga Bana Jelačića, Glavnog Kolodvora, Trnja, preko Save do Novog Zagreba i Buzina

Kasnije bi se ovaj sustav mogao, ovisno o potrebama, nadograditi još kojom linijom.

Važno je istaknuti i da metro ne treba biti konkurencija sadašnjoj prigradskoj HŽ-željeznici, već joj treba služiti kao nadopuna, prvenstveno za dijelove grada koji su daleko od postojeće pruge da bi im ona mogla služiti. Stoga sadašnja željeznička pruga s bolje organiziranim voznim redovima i integriranjem u ZET-ov tarifni sustav može poslužiti kao treća linija, koja povezuje naselja od Podsuseda, Gajnica, Vrapča, Kustošije, dijela centra, preko Maksimira, Trnave pa sve do Sesveta. Međutim, da bi prigradska željeznica mogla biti u punoj funkciji, a da istovremeno njezin koridor još više ne podijeli grad kao što je to sada slučaj, potrebno je provesti projekt denivelacije pruge kroz grad u potrebnoj dužini, kao i preuređenje Glavnog kolodvora, koji predstavlja usko grlo. Ovaj projekt mora se zajednički provesti suradnjom između Grada Zagreba i HŽ-a uz financiranje iz EU-fondova.

Kada se izgradi metro te maksimalno stavi u funkciju prigradska željeznica, pristupilo bi se i temeljnoj reorganizaciji sadašnjih tramvajskih i autobusnih linija, koje bi tada uglavnom služile kao nadopuna metro i željezničkim linijama, kao što je to sada slučaj u Beču. Autobus ili tramvaj bi sakupljao putnike po nekom kvartu, a onda ih dovozio do najbliže stanice metroa ili vlaka, kojim bi putnici nastavljali put do centra, odnosno udaljenih dijelova grada.

Izrada kvalitetne prometne studije i Master plana prometa omogućila bi kandidiranje projekta metroa na EU fondove, a dobar projekt može dobiti financiranje i do 85%, čime izgradnja metroa i unapređenje prigradske željeznice ne bi bili preskupi projekti za Grad Zagreb. Kao jedan primjer navodimo Sofiju, koja je grad svega malo veći od Zagreba u zemlji još nerazvijenijoj od naše, a dobila je od EU 85% sredstava za izgradnju i unapređenje svojeg metroa i linije prema zračnoj luci. Kao drugi primjer možemo uzeti talijansku Cataniu,


relativno mali grad od svega 300.000 stanovnika na Siciliji i lociran na vrlo teškom terenu za gradnju podno aktivnog vulkana Etne, koja je isto za svoj projekt podzemnog metroa dobila EU financiranje od 85%. Gradska organizacija SDP-a Zagreb smatra da ako siromašniji i manji gradovi mogu realizirati izgradnju metroa uz financijsku potporu EU, može i Zagreb.

3.2. PAMETNO UPRAVLJANJE PROMETOM


Neosporna je činjenica da je jedan od gorućih problema Zagreba prometni sustav, odnosno, izostanak jednog kvalitetnog i „pametnog“ prometnog sustava koji je integriran i povezan.


Zalažemo se za uvođenje kvalitetnog i „pametnog“ prometnog sustava, koji je integriran i povezan. Kao dobar primjer rješavanja prometnih problema može poslužiti Barcelona, koja je kroz integraciju pametnih rješenja u prometnu infrastrukturu stvorila autobusnu mrežu koja se temelji na analizi podataka o najčešćim prometnim kretanjima, koristeći prije svega vertikalne, horizontalne i dijagonalne rute s nizom međusobnih izmjena i korelacija. Integracija tehnologija može se uočiti kroz uvođenje „pametnih“ semafora, koji su osmišljeni kako bi maksimizirali protočnost prometa, odnosno optimizirali broj zelenih svjetala. Uz to, u slučaju hitnih situacija rute vozila hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne pomoći) unose se u prometni sustav te se u trenutku prilaska hitnih vozila, svjetla na semaforu automatski namještaju na zeleno putem GPS-a i softvera za upravljanje prometom, čime hitne službe mogu značajno brže i sigurnije doći do mjesta intervencije.

3.3. BICIKLISTIČKA INFRASTRUKTURA


U Gradu Zagrebu zamjetan je nedostatak povezane biciklističke infrastrukture, koja je zakonski definirana u Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi, a kojeg je u proljeće 2016.god. donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.


Smatramo da su u Gradu Zagrebu neophodna ulaganja u biciklističku infrastrukturu obzirom da je postojeća nepropisna, nepovezana (fragmentirana) i nesigurna za korisnike te krši pravila definirana u Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi, u kojem se propisuje cjelovitost, kontinuiranost i funkcionalnost staza. Stvaranjem moderne biciklističke infrastrukture u Zagrebu značajno bi se mogla smanjiti upotreba i korištenje automobila (s najčešće jednom osobom u vozilu) te povećati korištenje bicikala kao zdravih, jednostavnih i ugljično neutralnih sredstava prijevoza. Za primjer Gradu Zagrebu tu može poslužiti grad


Kopenhagen, koji je prije nekoliko godina proglašen „najpametnijim“ gradom u Europi, jer je smanjio emisiju ugljičnog dioksida na samo dvije tone po stanovniku godišnje (krajnji je cilj do 2030. godine postati CO2 neutralan grad).

3.4. ZAGREBAČKI MOSTOVI – IZGRADNJA NOVE PROMETNE INFRASTRUKTURE

STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

U sadašnjem stanju rijeka Sava predstavlja prometnu barijeru, koja negativno utječe na prometnu povezanost i protočnost prometa u Gradu Zagrebu, što dovodi do prometnih gužvi i zagušenja prometa na postojećim mostovima na gradskome području, kao i na priključnim cestovnim prometnicama koje vode prema postojećim mostovima. Navedeni problemi posebno su izraženu u vrijeme vršnog prometnog opterećenja.

Postojeći cestovni i cestovno-tračnički mostovi na području Zagreba (Podsusedski most, Jankomirski most, Jadranski most, Savski pješački most, Most slobode, Most mladosti i Domovinski most) te mostovi na području bliže okolice Grada Zagreba (Most Zaprešić i Most Ivanja Reka) ne mogu zadovoljiti postojeće potrebe po pitanju prometnog kapaciteta i propusne moći. U narednom razdoblju očekuje se da će situacija postati još lošija obzirom na tendenciju rasta prometnog opterećenja na gradskome području.

Pored toga, postojeći mostovi su u vrlo lošem stanju, a za njihovu kvalitetnu sanaciju ili rekonstrukciju potrebni su veći zahvati koji iziskuju privremenu obustavu prometa, što je nemoguće realizirati u sadašnjim uvjetima ionako prevelike prometne opterećenosti.


Za postizanje zadovoljavajuće prometne povezanosti i protočnosti prometa na području Zagreba i okolnih područja potrebno je izgraditi ukupno 8 novih mostova (Most Novaki, Most Prečko, Most Jarun, Most Črnomerec (Lanište), Most Kajzerica, Most Bundek, Most Savica i Most Šćitarjevo). U prvoj fazi potrebno je predvidjeti izgradnju tri nova mosta na najkritičnijim dijelovima gradske prometne mreže i to:

1. Most Bundek smješten je u produžetku Ulice Savezne Republike Njemačke te se nastavlja na rekonstruiranu ulicu Kruge i Strojarsku cestu. Novi most je predviđen kao suvremeni cestovno-tračnički most s 6 prometnih trakova i dvije tračničke pruge. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 300 milijuna kuna, a vrijeme izgradnje samog mosta je oko 2 godine. Obzirom na lokaciju, ovaj most treba postati jedan od novih simbola Grada Zagreba, tako da treba biti projektiran kao skulpturalna monumentalna građevina.

2. Most Jarun smješten je u produžetku Petrovaradinske ulice, koja se nastavlja na Zagrebačku cestu, a drugi krak ide ulicom Oranice u smjeru Vrapčanske ceste. Ovaj most je predviđen sa zapadne strane jezera Jarun. Procijenjena vrijednost investicije iznosi manje od 300 milijuna kuna, a vrijeme izgradnje samog mosta je oko 2 godine.


3. Most Črnomerec smješten je s istočne strane jezera Jarun, u produžetku nove prometnice koja će spajati Črnomerec i Ljubljanicu s Jarunom i dalje prema Laništu. Procijenjena vrijednost investicije iznosi manje od 300 milijuna kuna, a vrijeme izgradnje samog mosta je oko 2 godine.

Ukupna investicija za izgradnju tri nova mosta i priključnih cestovnih prometnica procjenjuje se na oko 1 milijardu kuna.

3.5. NEDOSTATAK PARKIRNIH MJESTA I GARAŽA


U čitavom Gradu Zagrebu kronično nedostaje velik broj parkirnih mjesta. Postoji više uzroka ovakvog problema. Jedan od njih je da nema dovoljno parkirnih mjesta, osobito većih garaža, a drugi uzrok je nedovoljna kvaliteta javnog gradskog prijevoza, što uzrokuje povećano korištenje osobnih automobila za odlazak na posao i ostale aktivnosti. Uslijed toga što velik broj automobila kruži po ulicama tražeći parkirno mjesto, gužve se još više pojačavaju i dolazi do potpunog zagušenja ulica, osobito onih u centru grada.

Vodimo politiku u smjeru jačanja i promoviranja javnog gradskog prijevoza (JGP), bez ikakvih zabrana individualnog prometa. Uzor spomenutom jest Beč. Dakle, zalažemo se za izgradnju metroa u Zagrebu i općenito ubrzanje, poboljšanje i pojeftinjenje JGP, provedbom čega možemo očekivati da će broj onih ljudi koji dolaze autima u centar grada naglo pasti. Naravno i stanovnicima kvartova u centru mora se omogućiti da mogu imati auto i negdje ga držati.


Zalažemo se za gradnju garaže ispod srednjoškolskog igrališta iza Mimare. Naime, spomenuta lokacija nije u najužem centru, a opet je vrlo blizu njega. Ta bi garaža trebala biti vrlo velikog kapaciteta, a nakon što ju se izgradi, povrh iste bi ponovno trebalo vratiti školsko igralište, odnosno vratiti stanje kakvo je bilo prije gradnje, tako da time garaža ne bi narušavala okoliš. Također, dostupnost garaže na ovoj lokaciji bila bi odlična, jer bi se nalazila točno između dvaju smjerova zelenog vala, a nezanemariva je i činjenica da bi izgradnjom garaže ispod srednjoškolskog igrališta i Klinika za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici napokon imala riješeno parkiranje.

Ne zalažemo se za izgradnju podzemnih garaža ispod Hrvatskog narodnog kazališta. Postoje već takvi primjeri u svijetu, npr. Beč, gdje doista postoje izgrađene garaže ispod kazališta i sve je dobro i uspješno izvedeno. Međutim, ovo ne bi bila dobra lokacija zbog veće prometne nedostupnosti naspram podzemnoj garaži ispod srednjoškolskog igrališta iza Mimare. Uzmimo za primjer osobu koja dolazi sa zapada prema trenutnoj prometnoj signalizaciji. Ista bi morala praviti veliki krug, kako bi se ubacila u zeleni val koji ide prema zapadu, pa onda od tamo ići prema garaži ispod HNK. Za razliku od toga na srednjoškolskom igralištu moglo bi se ući i izravno iz smjera zapada. Razlika u udaljenosti dviju predloženih lokacija je zanemariva, jer se radi o svega par stotina metara, što se pješke prijeđe za manje od 5 minuta.


Također, mišljenja smo da se smiju graditi garaže u gradskoj četvrti Donji grad i drugdje po centru, ali bi to trebale biti manje "kvartovske" garaže, koje bi prvenstveno služile stanovnicima okolnog područja i njihovim posjetiteljima te eventualno korisnicima poslovnih prostora. Na taj način smanjio bi se broj automobila koji parkiraju na vanjskim parkiralištima u mnogim ulicama, a dobilo bi se puno više prostora za moguće biciklističke staze i slično. Stanarima bismo podigli kvalitetu života, omogućivši im lakši pronalazak parking mjesta u neposrednoj blizini mjesta stanovanja. Kvartovske garaže bi trebalo graditi u brojnim gradskim četvrtima i malo dalje od najužeg centra, npr. dijelovi Medveščaka, Podsljemena, Maksimira, Trnja itd.

U okviru cjelovitog Master plana prometa, za čiju se izradu zalažemo, potrebno je predvidjeti (poput Beča, Sofije i mnogih drugih gradova) velika parkirališta na terminalima budućeg metroa na rubovima grada. Na tim mjestima svi koji dolaze na posao u grad iz okolice mogu jeftino ili čak besplatno parkirati te kupiti kartu kojom bi se jeftino mogli za par minuta dovesti JGP-om u centar grada, što se obično naziva "Park & Ride" sustav.

Zalažemo se za naplatu parkinga u centralnom dijelu grada, odnosno u Donjem gradu, Gornjem gradu-Medveščaku, Maksimiru i možda dijelu Trnja i Črnomerca, te samo iznimno na nekim mjestima u drugim kvartovima, npr. pored tržnica, u Novom Zagrebu pored Avenue Malla i slično. Ali uvođenje naplate u kvartove udaljenije od centra jest neprihvatljivo, jer, s jedne strane, predstavlja udar na standard građana u kvartu, a s druge strane ljude koji iz daleka dolaze u Zagreb samo stimulira da dođu autom u sam centar.

Isto tako, ako bi cijeli grad postao parkirna zona, a ostane dosadašnje pravilo da se s kupljenom parking kartom može parkirati u istoj ili nižoj zoni u čitavom gradu, tada bi se posve izgubio efekt zbog kojega se inače uvode naplate parkiranja. Naime, netko tko bi recimo u Novom Zagrebu ili Dubravi stanovao u II zoni, posve bi besplatno mogao u istoj toj zoni parkirati i u centru grada, gdje se još može naći ulica koje pripadaju toj zoni! Na taj način bi se ljude zapravo samo stimuliralo da još više koriste aute za vožnju po gradu.

4. PAMETAN OKOLIŠ


4.1. CIRKULARNA EKONOMIJA

4.1.1. GRAD TEMELJEN NA CIRKULARNOJ EKONOMIJI


Koncepcijski centar za gospodarenje otpadom je kružni, što znači da osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Kružno gospodarstvo podrazumijeva opće smanjenje proizvodnje otpada po glavi stanovnika, recikliranje i ponovno korištenje na "najvećoj ostvarivoj" razini, postupno ukidanje potrebe odlaganja i spaljivanje ograničeno na materijale koje nije moguće reciklirati.

Budući Centar za gospodarenje otpadom Zagreb nalazit će se na lokaciji Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba na Resniku, u istočnom produžetku te lokacije (do granica obuhvata Prostornog plana Grada Zagreba), kao i sjeverno od glavnog odvodnog kanala do granice Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba. U sklopu Centra planiran je i projekt ponovne uporabe: uspostavlja se centar i mreža za ponovnu uporabu odbačenih predmeta koji su očuvali uporabnu vrijednost. Uvjeti uspostave i rada centara za ponovnu uporabu definirat će se izmjenom postojećeg zakonskog okvira, koji ih za sada ne prepoznaje. Smjernice za uspostavu sustava ponovne uporabe u Republici Hrvatskoj od 29.3.2016 (FZOEU) namijenjene su svim dionicima u sustavu gospodarenja otpadom, s ciljem promocije, edukacije i razvoja sustava ponovne uporabe.

Ponovna uporaba proizvoda ili otpada ima pozitivne učinke na okoliš: sprječava onečišćenje voda, tla i zraka te štedi sirovine i energiju. Uspoređujući je s ostalim metodama gospodarenja otpadom, prilikom produljenja životnog ciklusa proizvoda izbjegava se korištenje energije koja je potrebna za proizvodnju novog proizvoda, pa je štetan utjecaj na okoliš znatno umanjen. Također je izrazito radno intenzivna i stvara potrebu za širokom paletom znanja i vještina te pruža mogućnosti usavršavanja osobama koje su trenutačno najudaljenije od tržišta rada. Ako se u odgovarajućoj mjeri potakne, ovaj koncept može imati znatan udio u strategiji zapošljavanja unutar sektora gospodarenja otpadom.

Grupe proizvoda i materijala koje se mogu sustavno prikupljati i distribuirati mrežom za ponovnu uporabu:

• tekstil, odjeća i obuća (sve vrste), • električni i elektronički uređaji (hladnjaci, ledenice, pećnice, strojevi za pranje rublja i

posuđa, televizori, električne grijalice, multimedijski uređaji itd.), • namještaj (ormari, kreveti, madraci, stolovi, stolice itd.), • roba široke potrošnje (tanjuri, pribor za jelo i posuđe, knjige, igračke, sportska oprema,

bicikli, dječja oprema, kolica, umjetnički i ukrasni predmeti itd.), • građevni materijal, • automobilski dijelovi i razni strojni dijelovi.



Jedan od segmenata kružnog gospodarstva je uspostava centra i mreže za ponovnu uporabu odbačenih predmeta. Budući da iz gore navedenog teksta nije jasno koje će se sve radnje obavljati u centru, zalažemo se za sljedeće: ovisno o kojoj se grupi proizvoda i materijala radi, nakon što su prikupljeni potrebno ih je odvoziti na lokacije u gradu na kojima će se obrađivati, a ne odvoziti u centar za gospodarenje otpadom.

1. Grad treba osigurati lokacije u gradu na kojima će se obrađivati pojedine vrste materijala. Te lokacije mogu biti samo u obnovljenim i rekonstruiranim građevinama u vlasništvu Grada Zagreba, a koje su sada zapuštene ili ruševne.

2. Grad mora osigurati i lokacije za prodaju (burzu) ili poklanjanje takvih obnovljenih proizvoda i materijala.

3. Grad mora osigurati radnu snagu za pojedine vrste obrade proizvoda i materijala i to u najvećem mogućem broju iz redova nezaposlenih.

4.1.2. IZGRADNJA KOMPOSTANA


U Gradu Zagrebu je nedavno u nekim dijelovima grada započelo odvojeno sakupljanje komposta, a planira se da ono uskoro obuhvati čitavo područje grada. Međutim, problem zbrinjavanja, odnosno prerade sakupljenog biootpada nije riješen i rješenje još nije na vidiku. U Gradu Zagrebu postoje tri manje kompostane u Jakuševcu, Markuševcu i Prudincu, koje su namijenjene prvenstveno za otpad nastao održavanjem vrtova. Prije nekog vremena bila je planirana izgradnja velike kompostane u Brezovici, međutim uslijed velikog otpora lokalnog stanovništva od ideje se odustalo i problem zbrinjavanja biootpada tako nije riješen. Trenutno Grad Zagreb razmatra ideju izgradnje kompostane izvan svog područja u Novskoj, kamo bi se dovozio biootpad s područja Zagreba.


Zalažemo se za gradnju kompostana koje neće biti u blizini rezidencijalnih dijelova grada. U suradnji s javnošću treba pronaći odgovarajuće lokacije za obradu biootpada na industrijskom i nenaseljenom području, čija lokacija nije nužno na području Zagreba. Međutim, konačna lokacija će se odrediti nakon pažljive analize, u skladu sa najboljim svjetskim praksama i u punoj suradnji s javnošću.


4.1.3. ZBRINJAVANJE REZIDUALNOG KOMUNALNOG OTPADA


Sadašnje stanje sa zbrinjavanjem miješanog komunalnog otpada je vrlo loše. Tek je odnedavno krenulo razdvajanje korisnih sirovina poput papira, stakla, plastike, a odvajanje biootpada je na samom početku. Na ovaj način je moguće znatno smanjiti količinu rezidualnog otpada kojega treba zbrinuti, ali ipak nije realno da bi se sav otpad mogao reciklirati. Važno je što prije izgraditi centar za gospodarenje otpadom, u kojemu bi se nastojalo odvojiti što više korisnih sirovina i postići da ostane što manje neupotrebljivog otpada. I u najrazvijenijim zemljama i gradovima ostaje najmanje 30 – 40% otpada koji nije moguće reciklirati. Ovakav rezidualni otpad potrebno je zbrinuti.


Lokacija centra za gospodarenje otpadom definirala bi se nakon provedene široke javne rasprave, a bila bi locirana na industrijskom ili nenaseljenom području na rubu grada ili izvan administrativnih granica Grada Zagreba.

Primjenom najsuvremenijih svjetskih rješenja za obradu otpada te korištenjem sredstava namijenjenih za provedbu Europskog zelenog plana omogućiti će se trajno zatvaranje i potpunu sanaciju odlagališta Jakuševec, čije će se brdo nastalo višedesetljetnim odlaganjem otpada pretvoriti u atraktivan park i rekreacijsku zonu, kao što se to već odavno radi u razvijenim zemljama Europe i svijeta (vidi poglavlje 5.5.3. za više informacija o tom sportskom projektu). Na ovaj način bi Jakuševec kao nova zelena zona služio kao izvor kisika, a ne više štetnih plinova poput metana. Nepostojanje centra za gospodarenje otpadom bi uvjetovalo daljnje postojanje i rad odlagališta na Jakuševcu ili formiranje novog odlagališta, s kojega bi i dalje imali negativan utjecaj na okoliš.

Pratiti ćemo sve trendove i nove tehnologije vezane uz zbrinjavanje rezidualnog otpada za koje smo posve otvoreni, te odabrati najbolje rješenje u datom trenutku. Pri čitavom procesu postupanja s rezidualnim komunalnim otpadom primjenjivat će se najstrože europske i svjetske norme te će sve biti transparentno i pod nadzorom građana i nevladinih ekoloških udruga, kao i u skladu s pravnom regulativom RH i EU, kao i smjernicama iz novog Europskog zelenog plana.


4.1.4. NAPLATA JAVNE USLUGE ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG OTPADA


Ekonomski princip gospodarenja otpadom „Plati koliko bacaš“ (engl. Pay-As-You-Throw, PAYT) jest EU strateški poticajni program naplate temeljem stvarno preuzete količine nerazvrstanog komunalnog krutog otpada.

EPA (engl. Environmental Protection Agency) dala je osvrt na nekoliko aspekata PAYT metode:

• Ekološka održivost

Zajednice s programima za učinkovito i održivo gospodarenje otpadom bitno smanjuju količine otpada za odlaganje, kao i proizvodnju stakleničkih plinova.

• Ekonomska održivost

PAYT je učinkovit alat za zajednicu u borbi s ogromnim troškovima gospodarenja otpadom. Dobro osmišljeni programi daju mogućnost lokalnoj samoupravi da pokrije troškove odlaganja krutog otpada, uključujući i troškove komplementarnih programa kao što su recikliranje i kompostiranje. Stanovnici su u prilici da preuzmu kontrolu nad svojim računima za smeće.

• Pravičnost

Jedna od najvažnijih prednosti PAYT programa je njegova inherentna pravičnost, jer stanovnici plaćaju samo ono što bacaju. Kada je cijena zbrinjavanja komunalnog krutog otpada iskazana u obliku poreza ili u fiksnoj tarifi, osviješteni stanovnici koji recikliraju otpad indirektno subvencioniraju rasipnost svojih susjeda koji to ne čine.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, proizvođač otpada odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom te je on financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti nerazvrstani komunalni otpad. Cilj je razvrstati i reciklirati što veći dio nerazvrstanog komunalnog krutog otpada te tako smanjiti količinu istog za trajno odlaganje. Nadalje u spomenutom Zakonu jasno stoji:

1. sakupljanje, prijevoz i obrada otpada je javni interes, 2. određena je najveća dopuštena masa biorazgradivog otpada koja se godišnje smije

odložiti na svim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, 3. definirana je javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

pri čemu je Korisnik usluge dužan snositi troškove gospodarenja otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao,

4. lokalna samouprava donosi kriterij obračuna otpada, 5. davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od korisnika usluge

u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada te


6. lokalna samouprava bit će kažnjena novčanom kaznom ako ne obračuna troškove za obavljanje javne usluge prema načelu „onečišćivač plaća“ razmjerno količini predanog otpada.

U kombinaciji s dobro razvijenom infrastrukturom za prikupljanje različitih frakcija otpada kao i visokom razinom svijesti građana, uporaba načela „onečišćivač plaća“ direktno je povezana s porastom stope prikupljenih reciklabilnih materijala, no iziskuje brojne promjene u upravljanju u gradskoj upravi.


Mogući modeli naplate nerazvrstanog komunalnog krutog otpada (engl. Municipal Solid Waste, MSW) za Grad Zagreb:

• obračun prema broju stanara u stambenoj jedinici - nije pravedno niti sukladno načelu „onečišćivač plaća“ (PAYT);

• obračun po kvadraturi stambenog prostora - nelogično, kvadrati stambenog prostora ne stvaraju nerazvrstani komunalni kruti otpad;

• obračun po volumenu spremnika - neprecizno niti sukladno načelu „onečišćivač plaća“ (PAYT);

• obračun prema stvarnoj količini komunalnog otpada mjerenoj u kilogramima jest prihvatljiv model naplate nerazvrstanog komunalnog krutog otpada.

Optimalno rješenje naplate javne usluge zbrinjavanja komunalnog otpada za Grad Zagreb za kojeg se zalažemo jest primjena modela naplate prema stvarnoj količini predanog komunalnog otpada mjerenoj u kilogramima.

• Ovaj model je pravedan budući da stvarni „onečišćivač plaća“ prema PAYT principu onoliko koliko i zagađuje;

• Model je poticajan, budući da građani upravljaju svojim otpadom i tako utječu na visinu svojih računa;

• Model je transparentan, budući da postoji točna specifikacija izvršene javne usluge zbrinjavanja otpada;

• Model je održiv, budući da postoji potpuni nadzor i kontrola procesa; • Model je logičan, jer je isti slijednik povijesnog smjera razvoja načina prikupljanja i

zbrinjavanja komunalnog krutog otpada u Gradu Zagrebu; • Model je provediv i u skladu s Direktivama EU i Zakonima RH.

Koncept rješenja za provedbu modela naplate prema stvarnoj količini predanog komunalnog otpada mjerenoj u kilogramima dan je na slici 1., a može se realizirati primjenom dostupnih i povoljnih pametnih tehnologija. Realizaciju ovog modela moguće je najvećim dijelom (više od 70%), financirati bespovratnim EU sredstvima.


Slika 1. Koncept rješenja za provedbu modela naplate prema stvarnoj količini predanog komunalnog otpada mjerenoj u kilogramima

4.1.5. ZBRINJAVANJE OTPADNOG MULJA


Grad Zagreb tek je 2000. godine pokrenuo izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a do tada je sva otpadna voda završavala u Savi bez ikakvog tretmana. 2004. godine završen je i pušten u pogon dio uređaja za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda, dok je dio uređaja za biološko pročišćavanje pušten u rad 2007. godine. Potrebno je izgraditi i treći stupanj pročišćavanja, budući da se pročišćene otpadne vode ispuštaju u Savu, koja je dio Dunavskog sliva, koji je pak proglašen osjetljivim područjem.

Gradska skupština Grada Zagreba u srpnju 2019. je većinom glasova poduprla sporazum vezan za dogradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čija je vrijednost procijenjena na 45 milijuna eura, a oporba je napustila sjednicu jer smatra da je riječ o štetnoj odluci za Zagreb te da mnogo toga nije u redu s ugovorom Grada i koncesionara. Jedan od problema je neadekvatno rješenje za otpadni mulj, čije se velike količine (cca 135 tona dnevno) gomilaju unutar prostora pročistača. Prema javno dostupnim navodima iz brošure CUPOVZ, stabilizacija mulja provodi se postupkom anaerobne razgradnje u grijanim digestorima. Tijekom postupka stabilizacije oko polovine organske tvari pretvara se u vodu, ugljikov dioksid i plin metan, koji se pretvara u električnu energiju. Anaerobna stabilizacija provodi se na temperaturi 37°C, pri čemu se mulj zagrijava na izmjenjivačima topline, koji koriste toplinsku energiju nastalu tijekom pretvorbe energije iz bioplina u električnu.

Ovim postupkom se mulj donekle stabilizira i nešto se smanji njegov volumen, međutim i dalje ostaju ogromne količine. Proteklih godina se s tim muljem svašta zbivalo. Tako je npr. 2017. otkrivena afera da su tvrtke koje su dobile posao zbrinuti mulj umjesto u postrojenje


za obradu i spaljivanje u Drnišu, otpadni mulj iz pročistača bacali i na polja u Međimurju. Za taj posao im je Grad plaćao 25 milijuna kuna godišnje iz gradskog proračuna. To se pročulo i u Njemačkoj, tako da je bio zabranjen uvoz krumpira iz Međimurja u Njemačku i sve je jako naštetilo međimurskim poljoprivrednicima.

Nakon ove afere Grad je dio posla na zbrinjavanju mulja dao mađarskoj firmi Fehervari, koja je od ožujka 2018. do kolovoza 2019. izvezla više od 73.000 tona otpadnog mulja u Mađarsku. Međutim, mađarska je vlada nedavno zabranila uvoz mulja nastalog pročišćavanjem, tako da se od početka rujna 2019. pored pročistača otpadnih voda ponovno gomila otpadni mulj.


Sukladno obvezama iz državnog plana gospodarenja otpadom RH, Hrvatske vode trebaju do kraja veljače 2020. godine donijeti Akcijski plan za otpadni mulj. Javnom prezentacijom iz srpnja 2019. godine, održanom u prostorijama Hrvatskih voda, predstavljeno je da će se Planom, kao preferencijalni put u gospodarenju otpadnim muljem, za područje Grada Zagreba, predložiti rješenje. SDP Zagreb će primijeniti rješenje koje bi slijedilo najbolje europske i svjetske prakse te projekt zbrinjavanja mulja u Zagrebu uključiti u projekte Europskog zelenog plana.

4.2. ZELEN GRAD

4.2.1. POVEĆANJE ZELENIH POVRŠINA U GRADU ZAGREBU I OZELENJIVANJE LINIJSKIH PROSTORA


Problem u Gradu Zagrebu je sve veći gubitak zelenih površina te preizgrađenost u kvartovima praćena nedovoljnom infrastrukturom. Nedostatak je što u pojedinim kvartovima nema dovoljno ili uopće javnih parkova. Ne gradi se planski, u suradnji s građanima i uz konzultacije sa strukom, arhitektima i urbanistima. Projekti se ne provode jasno, transparentno, u skladu sa zakonom i prostorno planskom dokumentacijom, zbog čega se grad sve više betonizira a zelene površine i poljoprivredna zemljišta prenamijenjuju u građevinsko zemljište. Zelene površine treba očuvati i povećati njihov broj, jer povećavaju zadovoljstvo i važne su za održivu budućnost.

Novim GUP-om, koji bi trebao biti na dnevnom redu Gradske skupštine u veljači 2020., žele se nametnuti promjene bez javne rasprave i poštivanja zakonske procedure, pogotovo za


prostor Hipodroma i Velesajma. Time bi se navedene građevine prenamijenile kako bi se progurao projekt Manhattan, čime bi se dodatno devastirao grad.

Iako još od 2010. EU nagrađuje gradove posvećene ekologiji, a posebno prostornom planiranju i gradnji, Grad Zagreb niti ne pokušava slijediti taj trend i zadane kriterije. Dapače, radi sve suprotno: ne poštuje struku i zaobilazi prijedloge i primjedbe arhitektonskih i urbanističkih udruga Grada Zagreba.

Moderna gradnja koja obuhvaća tzv. “zelene fasade” u Zagrebu gotovo i ne postoji, a krovni i balkonski vrtovi su nepoznati u praksi. Iako Zagreb ima veliki broj sunčanih dana u godini, solarni paneli nigdje nisu montirani na ravne krovove zgrada, kojima Zagreb obiluje. Gradske prometnice, a posebno mostovi, su u lošem stanju i uopće se ne razmišlja ozeleniti ih i iskoristiti za postavljanje solarnih panela, što je svjetski trend. Brojne škole, vrtići i slične ustanove se obnavljaju najčešće tako što se stavlja stiropor i boje. Zelene površine u centru Zagreba, a posebno Novog Zagreba, se daju investitorima koji tamo grade tzv. „poslovno- stambene objekte”, koji ne poštuju ni osnovne elemente “zelene gradnje”.


Zalažemo se za rješavanje spomenutih problema kroz projekt Zagreb Green City sa slijedećim ključnim točkama:

1. povećanje broja zelenih površina prenamjenom napuštenih objekata npr. industrijskih i poslovnih površina po uzoru na Beč, gdje 51% ukupne površine Beča prekrivaju zelene površine;

2. pretvaranje što više javnih zelenih površina u mjesta uzgoja izvornih biljaka po uzoru na Amsterdam (vanjsko područje oko željezničkog kolodvora Sloterdijk) zbog smanjivanja broja pčela u ekosustavu, koje su ključne za oprašivanje biljaka;

3. poticanje graditelja stambenih objekata putem raznih subvencija na postavljanje krovnih i vertikalnih vrtova na nove zgrade, koji pomažu u kontroli klime unutar struktura, smanjujući pri tome ovisnost o sustavu grijanja i hlađenja te osiguravajući staništa za divlje životinje;

4. obnova postojećih zgrada s ravnim krovovima sagrađenih u prošlom stoljeću, koja bi, uz termo fasade i po potrebi vanjske liftove, obuhvaćala i ugradnju solarnih panela i zelenih vrtova na krovove tih zgrada;

5. poticanje ozelenjivanja gradskih fasada s ciljem smanjivanja efekta toplinskih otoka, koji može uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okolice i do 12 stupnjeva. Ozelenjivanje fasada na postojećim zgradama škola, vrtića, univerziteta i drugih zgrada izgrađenih u prošlom stoljeću;

6. uređenje što više javnih parkova i šumaraka za odmor, opuštanje i rekreaciju građana; 7. planska sadnja drveća na što više prostora, kako bi se smanjila temperatura i zagađenost

zraka, poboljšala kvaliteta urbanog prostora i smanjio utjecaj klimatskih promjena te poticalo fizičko i mentalno zdravlje građana. To se može raditi po uzoru na gradove kao što su Atena, Melbourne i Seul, gdje se drveće sadi planski da bi se zaštitio grad od iznenadnih pljuskova i toplinskih udara;

8. poticanje ozelenjivanja linijskih prostora uz prometnice: drvored posađen uz prometnicu upija i do 60% štetnih emisija plinova i apsorbira buku;

9. ozelenjivanje postojećih mostova i prometnica te postavljanje solarnih panela na iste;


10. sprječavanje preizgrađenosti kvartova nauštrb zelenih površina te prilikom izgradnje novih zgrada poštivanje teze da svaka zgrada ima uređenu zelenu površinu;

11. sprječavanje uništavanja vrijednih zelenih površina kao što su područje na kojem je trenutno Hipodrom ili Aleja nacija na Zagrebačkom velesajmu;

12. priprema i donošenje GUP po proceduri, u suradnji sa strukom i građanima. Ne mijenjati GUP prema prohtjevima pojedinaca te dozvoliti gradnju velikih objekata samo u skladu sa „zelenom gradnjom“.

4.2.2. PRESELJENJE BOTANIČKOG VRTA


Botanički vrt prostire se na oko 4,7 hektara površine, a u njemu raste desetak tisuća biljnih vrsta iz Hrvatske i cijelog svijeta. Među njima ima i onih koje su danas u prirodi ugrožene. Taj vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utemeljio je dr. Antun Heinz (1861 - 1919). Prve su biljke, poslije obavljenih pripremnih radova, posađene 1892. godine. Već krajem te godine vrt je zasjao punim sjajem: imao je i ribnjake, umjetne brežuljke, mostiće, čak i umjetne spilje. Od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti te sveukupnog značenja za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture). Vrt ima važnu znanstvenu i edukativnu funkciju, a neke od njegovih zadaća obuhvaćaju:

• istražuju se biljne vrste na prirodnim staništima i skupljaju sjemenke za potrebe uzgoja biljaka u Vrtu,

• uzgajaju se pokusne biljke potrebne za istraživanja (fiziologija biljaka, sistematika, morfologija, biljna virologija itd.),

• vodi se mali laboratorij za in vitro vegetativno razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki,

• obnavljaju se zbirke bilja razmjenom sjemena s tristotinjak botaničkih vrtova u svijetu, • surađuje se s našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, • uspostavljaju se kontakti i surađuje s kolegama iz botaničkih vrtova susjednih država, • nabavlja se potrebna nova stručna literatura, • organiziraju se izložbe (a u budućnosti i popularna predavanja) u izložbenom paviljonu

itd.

Glavni problem Botaničkog vrta je njegova mala površina, koja ga sputava u njegovom daljnjem razvoju. Budući da su oko Botaničkog vrta izgrađene površine, prometnice i željeznička pruga, on se nema gdje širiti na sadašnjoj lokaciji.


Budući da sadašnja lokacija Botaničkog vrta onemogućuje njegovo širenje, zalažemo se za preseljenje Botaničkog vrta PMF-a na veću i prikladniju lokaciju, koja će omogućiti njegov daljnji razvoj i intenzivnije znanstveno i edukativno djelovanje. Naravno, sadašnji Botanički


vrt će ostati tu gdje je i dalje bi se o njemu brinulo kao i do sada, samo što bi on postao jednim od gradskih parkova – dijelom Lenucijeve zelene potkove, a brigu o njemu bi umjesto njega preuzeo Grad, tj. poduzeće Zrinjevac.

Kao moguća idealna lokacija novog Botaničkog vrta PMF-a predlaže se prostor današnjeg Hipodroma u Novom Zagrebu. Na ovaj način bi ovaj vrijedan prostor dobio novu funkciju, a spriječila bi se njegova betonizacija predviđena tzv. projektom „Manhattan“. Današnja površina Hipodroma iznosi 47 hektara, što je točno 10 puta više od sadašnje površine Botaničkog vrta u Mihanovićevoj ulici. U slučaju da PMF procjeni da mu je ova površina prevelika, dio površine može poslužiti nekoj drugoj namjeni, ali npr. poznati Londonski botanički vrt se prostire na površini od 120 hektara. U usporedbi s time površina zagrebačkog Hipodroma je optimalne veličine za ove potrebe. Novi Botanički vrt trebao bi, baš kao i sadašnji, biti (i to bez naplate ulaznice) otvoren za javnost i time postati dio parkovne osi Novog Zagreba, svojevrstan „Central park“.

Za realizaciju ovog projekta nisu potrebna značajnija sredstva. Grad bi kao vlasnik Hipodroma trebao PMF-u dati na korištenje to zemljište, a usput riješiti novu lokaciju Hipodroma. PMF bi zatim na sebe preuzeo izgradnju vrtnih objekata, nabavku sadnica, sađenje i uređenje perivoja, pri čemu može aplicirati na EU-fondove i sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja.

4.2.3. PROŠIRENJE ZOOLOŠKOG VRTA

SADAŠNJE STANJE I DEFINIRAJNE PROBLEMA

Zoološki vrt Grada Zagreba prostire se na 6,5 hektara, a nalazi se na južnom dijelu parka Maksimir. Ideju o osnivanju zoološkog vrta u Zagrebu promovirali su već 1905. godine banski savjetnik dr. Ivo Malin, prof. dr. August Langhoffer i dr. Ervin Rössler, a Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 27. lipnja 1925. i najstariji je zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su bile samo 3 lisice i 2 sove. Tijekom godina vrt se postupno sve više razvijao i rastao je broj životinja i nastambi. Međutim, standardi za držanje životinja i potrebnu veličinu nastambi za pojedine životinjske vrste postajali su sve stroži te im se zagrebački ZOO počeo prilagođavati i graditi moderne nastambe, što je osobito izraženo tijekom zadnjih nekoliko godina. Na žalost je to dovelo do znatnog smanjenja životinjskih vrsta i broja životinja prisutnih u ZOO-u, tako da zagrebački ZOO više nema slonove, žirafe, polarne medvjede i pingvine niti mnoge druge značajne vrste životinja. Po rang listi značajnijih zooloških vrtova u Europi, zagrebački je malo veći samo od bukureštanskog, dok su svi ostali znatno veći od zagrebačkog. Zbog svoje limitirane površine od samo 6,5 hektara Zoološki vrt Grada Zagreba nema uvjete za gradnju dovoljnog broja nastambi prema modernim standardima te stoga ne može nabaviti mnoge potrebne životinjske vrste.

Kao što je navedeno u prikazu sadašnjeg stanja, osnovni problem Zoološkog vrta Grada Zagreba je njegova mala površina od svega 6,5 hektara, koja mu onemogućuje normalno djelovanje, te je stoga potrebno pristupiti njegovom proširenju.



Optimalno rješenje bi bilo proširenje ZOO vrta na susjedno zemljište pod nazivom „Armijski trokut“, o čemu se već dulje vrijeme i raspravlja, međutim Grad do danas nije uspio riješiti taj problem. Armijski trokut je površine 6 hektara, tako da bi zagrebački ZOO proširenjem na ovu površinu imao ukupno gotovo 13 hektara. Za usporedbu, veći zoološki vrtovi u Europi, poput npr. Berlinskog, imaju i do 35 hektara površine, dok je europski prosjek 20 hektara, tako da bi u usporedbi s njima zagrebački i dalje bio jedan od manjih, ali bio bi usporediv s npr. zoološkim vrtom u Kopenhagenu, koji ima oko 11 hektara. S obzirom na veličine gradova, površina zagrebačkog ZOO-a proširenog na Armijski trokut bila bi optimalna i omogućila bi nabavljanje većeg broja neophodnih životinjskih vrsta i izgradnju adekvatnih nastambi za njih.

Da bi se ovaj projekt mogao ostvariti potrebno je izvršiti detaljan uvid u vlasništvo zemljišnih čestica na Armijskom trokutu, jer nije sasvim jasno je li on vlasništvo Grada ili Agronomskog fakulteta. Ukoliko bi se ustanovilo da je vlasnik Grad Zagreb, stvari bi bile vrlo jednostavne – Grad bi samo prepustio zemljište Zoološkom vrtu. Ukoliko je vlasnik Agronomski fakultet, trebalo bi ispregovarati najbolje rješenje. Prema nekim informacijama, Agronomski fakultet bi na tom zemljištu želio graditi određene sadržaje za potrebe fakulteta i stoga nikako ne želi prepustiti ovu parcelu, koja je trenutno vrlo zapuštena i u lošem stanju. Zasigurno bi se moglo s fakultetom dogovoriti zamjenu parcela, tako da Armijski trokut pripadne Gradu, odnosno Zoološkom vrtu, dok bi Grad fakultetu kao kompenzaciju ustupio neku drugu adekvatnu parcelu u blizini. U slučaju ovakvog dogovora čitava stvar oko proširenja zemljišta ZOO-a ne bi Grad ništa koštala, a za uređenje proširenog dijela ZOO-a mogla bi se iskoristiti sredstva iz EU-fondova.

5. PAMETNO ŽIVLJENJE


5.1. SIGURAN GRAD

5.1.1. SIGURNOSNA POLITIKA GRADA ZAGREBA


U Gradu Zagrebu na snazi je Strategija urbane sigurnosti grada Zagreba 2014.-2017. Kao što je vidljivo iz njezinog naziva, radi se o dokumentu koji se odnosi isključivo na prethodno navedeno razdoblje, zbog čega je isti zastario i nije u stanju adekvatno odgovoriti na postojeće sigurnosne rizike. Na str.2. predmetne Strategije eksplicite je propisano kako ista predstavlja "...sveobuhvatni okvir za upravljanje Gradom Zagrebom i u rješavanju kriminaliteta i sigurnosnih pitanja..." Upravo poradi činjenice kako se radi o strateškom dokumentu za Grad Zagreb sa sigurnosnog područja, smatramo nedopustivim propuštanje donošenja nove strategije, koja treba odgovarati duhu vremena pružajući adekvatne odgovore na suvremene sigurnosne prijetnje i rizike.

Suvremeni sigurnosni rizici i prijetnje su asimetrični te zahtijevaju sveobuhvatan i proaktivan pristup u njihovom rješavanju, Stoga je od iznimne važnosti raditi na prevenciji i učinkovitom upravljanju rizicima. Nažalost, postojeća Strategija ne prepoznaje važnost razlikovanja subjektivnog osjećaja građana grada Zagreba po pitanju sigurnosti od stvarnog i objektivnog stupnja postojanja (ne)sigurnosti. Navedeno je razvidno iz teksta na str.2. postojeće Strategije gdje je propisano sljedeće: "Uz pretpostavku da je urbana sigurnost to veća što se građani u Gradu Zagrebu osjećaju sigurnije, osnovno usmjerenje ove Strategije bit će na stvaranju, jačanju i održavanju osjećaja sigurnosti građana Grada Zagreba." Potonje navedeno zanemaruje činjenicu postojanja objektivne i subjektivne sigurnosti i nužnosti njihove distinkcije, jer sama činjenica da se građani grada Zagreba osjećaju sigurnima ne isključuje objektivno postojanje sigurnosnih ugroza, rizika, prijetnji. Štoviše, postojeća Strategija kao glavni alat za podizanje stupnja urbane sigurnosti u gradu Zagrebu navodi jačanje osjećaja sigurnosti građana, što je potpuni promašaj.

Budući predmetna Strategija predstavlja strateški dokument za Grad Zagreb, sa sigurnosnog područja nužno je predložiti izradu i usvajanje nove strategije, koja će prepoznati važnost koordiniranog i sveobuhvatnog pristupa u borbi protiv suvremenih sigurnosnih prijetnji uz naglasak na prevenciji i mehanizmima učinkovitog upravljanja rizicima.


Smatramo nužnim predložiti izradu i usvajanje nove strategije, koja će prepoznati važnost koordiniranog i sveobuhvatnog pristupa u borbi protiv suvremenih sigurnosnih prijetnji uz naglasak na prevenciji i mehanizmima učinkovitog upravljanja rizicima. Pritom je od iznimne važnosti zajedno s novom strategijom usvojiti i Akcijski plan provedbe, u kojem je potrebno precizno definirati ovlaštena tijela, njihove nadležnosti, rokove za djelovanje, sustav kontrole uz predviđene sankcije u slučaju propusta ili nečinjenja, a što dosad nije napravljeno.


5.2. KVALITETAN ŽIVOT U GRADU ZA SVAKOGA

5.2.1. UNAPRJEĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE


Kada govorimo o vodoopskrbi u Gradu Zagrebu, šokantan je podatak da su u zadnjih 20 godina gubici vode iz vodoopskrbnog sustava porasli s 25 na 50%. U Gradu Zagrebu još uvijek postoji 17 (ili više) lokalnih vodovoda koji nisu preuzeti u sustav javne vodoopskrbe, a 8% građana nema pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode.

Što se tiče odvodnje, 12% građana nije spojeno na sustav javne odvodnje, a 40% sustava javne odvodnje nije spojeno na pročistač otpadnih voda. Problem su i potoci Medvednice, koji su uključeni u sustav odvodnje Grada Zagreba, a čije vode nepotrebno opterećuju i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Faktički se na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda dovodi voda na preradu koja ima BPK vrijednost bolju ili skoro jednaku vrijednosti recipijenta rijeke Save u koju se vode ispuštaju nakon obrade iz uređaja.

Kao što je već rečeno, postojeći Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOVZ) nema riješeno zbrinjavanje otpadnog mulja iz 2. (biološkog) stupnja pročišćavanja te postrojenje za 3. stupanj (kemijsko pročišćavanje), iako su Grad i CUPOVZ bili u obvezi izgraditi ga i pustiti u rad do 2018. godine (problem zbrinjavanja otpadnog mulja posebno je opisan u poglavlju 4.1.5.). U sadašnjem stanju CUPOVZ negativno utječe na standard i život građana grada Zagreba zbog gomilanja velikih količina nezbrinutog mulja i previsoke dobiti (veća od 40% prihoda), koju plaćaju građani u cijeni vodne usluge.

Općenito, uočljiv je kontinuirani pad (nazadovanje) kvalitete komunalne infrastrukture u Gradu Zagrebu u zadnjih 15 godina. Umjesto očekivanog rasta trend pogoršanja postaje sve veći i veći radi neodrživog načina upravljanja komunalnom infrastrukturom uzrokovanog nestručnim upravljanjem te izostankom potrebnih investicija na sanaciji, modernizaciji i izgradnji postojeće komunalne infrastrukture. Stohastičko, neprofesionalno i netransparentno rješavanje problema poguban je način upravljanja komunalnom infrastrukturom. Grad Zagreb ima proračun velik kao proračuni svih ostalih gradova u RH zajedno, stoga je činjenica da zaostajemo za drugim gradovima u RH krajnje zabrinjavajuća.

Problem je još i veći kada se uzme u obzir da su propuštene mogućnosti unaprjeđenja komunalne infrastrukture, koje je moguće sufinancirati bespovratnim sredstvima EU do iznosa od čak 85%. Nerealizirani projekti i neiskorištena bespovratna sredstava EU dodatni su udar na građane Grada Zagreba zbog lošijih uvjeta življenja te režijskih troškova, koji su zbog visokih troškova održavanja neefikasnog sustava nepotrebno previsoki. Nažalost, građani


plaćaju i dalje će plaćati nestručnost, neekonomičnost i neučinkovitost lokalne samouprave i komunalnih operatera.


Zalažemo se za sljedeća rješenja:

• profesionalizacija upravljanja komunalnim društvima – donošenje obvezujućih strategija razvoja, mjera i operativnih planova s jasno

definiranim ciljevima: upravljanje komunalnom infrastrukturom uspješno je samo ako se provodi kao dio cjelokupnog održivog paketa mjera definiranih dugoročnom strategijom;

– obavezno mjerenje ostvarenih ciljeva primjenom ključnih pokazatelja poslovanja (KPI);

– izbor uprava komunalnih društava temeljem jasno propisanih transparentnih kriterija o znanjima i vještinama menadžmenta i potrebnom radnom iskustvu;

– reizbor menadžmenta isključivo temeljem ostvarenih rezultata; – transparentnost upravljanja komunalnom infrastrukturom;

• omogućavanje pristupa dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode svim građanima Grada Zagreba (trenutno 8% građana nema pristup istoj);

• rekonstrukcija dotrajalog vodoopskrbnog sustava te nastavak gradnje i održavanje sustava odvodnje;

• financiranje projekata obnove vodovodne mreže putem novih modela financiranja u kojem sudjeluju sami građani npr. crowdfunding, pozajmice građana te mikrozajmovi prikupljeni kroz on-line poziv koji se građanima vraćaju uz stabilnu kamatu.

Kao primjer možemo navesti grad München, koji je prije 25 godina primijenio ovakav način rješavanja problema. Već nakon 10 godina rezultati su bili izvrsni: kvaliteta komunalnih usluga nikada nije bila bolja, a istovremeno cijene komunalnih usluga nikada nisu bile niže. Solventnost, likvidnost ili općenito financijska snaga opisanog modela ocijenjena je najvišim ocjenama.

5.2.2. DOSTUPNOST PITKE VODE – JAVNE ČESME


Nekada je Zagreb na svakom trgu imao česmu iz koje se moglo napiti pitke vode, no danas one polako nestaju, pa gotovo da ih i nema. Kao dobar primjer koji može poslužiti jest grad Beč, koji uz postojećih 55 fontana ujedno upravlja s dodatnih 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom, koje su ravnomjerno raspoređene širom grada te se nalaze po trgovima (povijesnoj jezgri), stanicama javnog prijevoza, sportskim igralištima, šetnicama i dječjim igralištima. Tijekom zimskih mjeseci dovod vode se zbog zamrzavanja zatvara, dok preostali dio godine česme slobodno mogu koristiti svi, što iznimno diže kvalitetu života u gradu.



Zalažemo se za izgradnju mreže česmi pitke vode na javnim mjestima, kako bi u svakom trenutku pitka voda bila dostupna građanima Grada Zagreba.

5.2.3. GRAD OBNOVLJENIH FASADA


Izgled i funkcionalnost velikog broja fasada stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u Gradu Zagrebu narušen je do alarmantnog stanja. Osim što se fasade raspadaju i ružno izgledaju, one su opasne za sigurnost prolaznika i vozila koja su parkirana u blizini takvog objekta. O energetskoj nefunkcionalnosti starih i oronulih fasada zgrada bespredmetno je uopće govoriti.

Sadašnje stanje objektivno se može opisati činjenicom da se na poziv Grada Zagreba o sufinanciranju obnove fasada odazvalo preko 3700 zgrada, od čega uvjerljivo najviše s područja Donjeg grada, čak 1070 prijava. Ponuđeni uvjeti garantiraju da bi Grad Zagreb sufinancirao svakoj zgradi 80% troškova uređenja uličnog pročelja i 60% za sva preostala pročelja. Kada bi se pročelja uređivala nemoguće brzim tempom, npr. 70-ak zgrada godišnje, za samo one zgrade koje su se prijavile na prvi poziv bilo bi potrebno preko 50 godina da ih se sve rekonstruira i obnovi. Što zbog nedovoljne informiranosti i organiziranosti suvlasnika, što zbog relativno kratkog roka za dogovor suvlasnika i izradu potrebne tehničke dokumentacije, veliki broj zgrada s vrlo oronulim i trošnim pročeljima nije se niti odazvao na prvi poziv.

Za pretpostaviti je da će tijekom tog perioda propasti više od pola danas postojećih fasada u Gradu Zagrebu te će potreba za obnovom samo rasti i rasti.


Problem obnova fasada u sadašnjem trenutku zaista nije lako rješiv. Aktualan je trend propadanja građevinskih tvrtki, kao i odljeva građevinskih radnika iz Republike Hrvatske u druge zemlje Europe.

Potreban je ogroman broj građevinskih tvrtki, građevinskih radnika, a posebno stručnjaka (majstora) u pojedinim oblastima građevine. Obzirom da se radi o specifičnoj vrsti građevinskih poslova, zalažemo se za organiziranje cijelog odjela pri Zagrebačkom holdingu, koji bi se aktivno bavio izvedbom ovakvih radova. Pri tome bi trebalo uzeti u obzir da se nipošto ne stavi u još goru poziciju postojeće građevinske tvrtke, jer bi se možda na takav način stvorila nelojalna konkurencija, što bi bilo potpuno neprihvatljivo. Pored toga, financijski transparentno i zdravo tržište neminovno će dovesti i do mogućnosti da inozemne građevinske tvrtke mogu konkurirati za ovakve poslove.

Financiranje ovakvih projekata je za same suvlasnike preskupo. Izrada potrebne projektne dokumentacije i sama izvedba radova obično nadilaze platežne moći naših sugrađana, što


znači da rješenja treba tražiti u sufinanciranju iz pojedinih fondova EU, ali svakako i iz proračuna Grada Zagreba.

Uređivanje fasada u Gradu Zagrebu nije kratkoročan projekt kojeg treba osmisliti, započeti i završiti, nego se radi o nečemu što će postati naša svakodnevnica na jako dugi period u budućnosti Grada. Radovi na uređivanju fasada zgrada uzrokovat će pojavu novih i potenciranje već dugo postojećih problema s prometom u mirovanju u Gradu Zagrebu, jer će za gradilišta biti potrebno organizirati ograđeni prostor iz sigurnosnih razloga, kao i parkirna mjesta za operativu. Ukoliko se do tada ne počne ozbiljno rješavati problem s kroničnim nedostatkom parkirnih mjesta, isti će samo još više kulminirati i dovesti do kaosa u prometu u Gradu Zagrebu.

Kada govorimo o uređivanju fasada govorimo o dugogodišnjem permanentnom ulaganju za što će biti potrebno osiguravati novac od godine do godine. Svakako će trebati biti u tijeku s aktualnostima i pratiti raspisivanja natječaja pojedinih EU fondova.

5.2.4. ZAŠTITA INDUSTRIJSKE BAŠTINE


Proučavanjem industrijske baštine bavi se disciplina industrijske arheologije, koja od 1950-ih smješta u središte proučavanja materijalne ostatke industrije, povijesne činjenice te subjektivna iskustva, sjećanja, kazivanja i živote građana i radnika. Industrijska arheologija ne bavi se tek arhitekturom i urbanizmom tvorničkih kompleksa (što uključuje pogone, stambene zgrade za radništvo, utilitarne i druge prostore), već i pokretnim elementima – strojevima, sirovinama i proizvodima, kao i nestalnim aspektom – radnicima, upraviteljima, potrošačima.

Takozvani post-industrijski pejzaž sastavni je dio gradskog tkiva većine velikih europskih centara, pa tako i Grada Zagreba, stoga se javlja potreba za njegovom interpretacijom, valorizacijom i revitalizacijom, kako bi se u mahom napuštene, oronule, ponekad i po život opasne, prostore udahnuo novi život. Veliki industrijski sklopovi građeni su na gradskoj periferiji. Rastom grada i urbanizacijskim procesima, periferija je veoma brzo postala rubni centar grada. Govoreći o Zagrebu, nekad radnička naselja poput Trnja ili Trešnjevke, tik uz željezničku prugu ili rijeku, danas su fokalne gradske četvrti. Industrija je, dakle, velikim dijelom uvjetovala širenje grada, a isti kompleksi koji su determinirali eksponencijalni rast grada danas su napušteni. Ekološki i tehnološki zahtjevi suvremene industrije onemogućili su korištenje starih kompleksa za njihovu prvotnu namjenu. Manjak funkcionalnosti tih sklopova čini ih periferijskim prostorima u središtu grada, no sve se više budi svijest o njihovom potencijalu kao resursom za stvaranje novog urbanog i kulturnog identiteta11.

1 Ratkajec Mirna, „Zaštita industrijske baštine na primjeru tvornice strojeva i ljevaonice metala „Braća Ševčik“, Portal: godišnjak

Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zagreb: 2014. (str.253)



Zalažemo se za prenamjenu i pokušaj revitalizacije sljedećih objekata industrijske baštine u Gradu Zagrebu:

1. ciglana na Črnomercu, 2. Paromlin, 3. blok u Paromlinskoj ulici, 4. blok Badel odnosi se na nekoliko tvornica koje se razvijaju od prvog desetljeća 20.

stoljeća do danas na jugozapadnoj strani Kvaternikovog trga, omeđene Vlaškom, Martićevom, Šubićevom i Derenčinovom ulicom,

5. industrijski sklop strojarnice ugarske državne željeznice (Tvornica željezničkih vagona Janko Gredelj), Trnjanska cesta 1,

6. tvornica Nada Dimić, smještena u bloku između Branimirove i Erdodyeve ulice te Trga Petra Krešimira IV.,

7. tvornica svile: Kraljevska zemaljska Bubara, Adžijina 9, 8. Kraljevska ugarska tvornica duhana na bloku Klaićeve i Jagićeve; 9. cementara, Prigornica-Aleja Bologne.

Činjenica jest da se trenutno pojedini dijelovi gore spomenutih kompleksa koriste kao prostor za parking, razne sportske udruge i slično. Revitalizacija bi bila usmjerena prema obnovi postojećih građevina koje su trenutno prazne, oronule, bez adekvatne zaštite i namjene, a arhitektonski i antropološki su relevantne za prošlost grada (industrije, radništva, proizvodnje i sl.)

5.2.5. NATKRIVANJE TRŽNICA


U Gradu Zagrebu postoje 23 tržnice, 1 veletržnica te 3 izvantržišna prostora kojima upravlja Zagrebački Holding. Samo nekoliko tržnica je natkriveno u potpunosti (npr. Dolac ima zatvoreni dio te tržnica Dugave), dok se zatvoreni dio kod dijela tržnica odnosi na kioske. Uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta prodavači na zakupljenim štandovima nisu u mogućnosti uvijek osigurati prodaju svojih proizvoda, a i samih kupaca je mnogo manje. Natkrivanjem tržnica povećava se kvaliteta življenja građana u dotičnoj gradskoj četvrti budući da je u slučaju natkrivenosti prodaja domaćih proizvoda kontinuirana tijekom radnog vremena tržnice, odnosno svi prodavači su u mogućnosti nesmetano obavljati svoj posao.


Zalažemo se za natkrivanje tržnica (polunatkrivanje ili potpuno natkrivanje) u svim gradskim četvrtima. Potreba za natkrivanjem tržnica provjerit će se provedbom istraživanja javnog mijenja vezanog uz spomenutu temu, a sve kako bi se u što je mogućoj većoj mjeri uključilo građanstvo u izravno donošenje odluka vezanih uz njihovu gradsku četvrt.


5.2.6. ZDRAVA PREHRANA U ZAGREBAČKIM USTANOVAMA


U Gradu Zagrebu ima više od 250.000 korisnika usluga prehrane za koje se novac izdvaja iz gradskog proračuna (djeca u vrtićima i osnovnim školama, studenti, bolesnici u bolnicama, vojska, policija i sl.). Za njih se obroci pripremaju iz namirnica koje nisu domaće (grah, grašak, mahune, miješano povrće i sl.), a jelovnici i načini pripreme obroka bazirani su na smrznutim proizvodima iz uvoza. U vrlo malim količinama se koristi svježi krumpir, a isto tako je i sa salatom, krastavcima i rajčicom.


Naš prijedlog vezan za poboljšanje plasmana certificiranih prehrambenih proizvoda, koje su proizveli domaći proizvođači, jest da se oni plasiraju putem korisnika usluge prehrane u Gradu Zagrebu.

Jednostavnom promjenom pravilnika, koji bi propisao da se za pripremu hrane mora koristiti svježe voće i povrće, povećala bi se vjerojatnost da će određena namirnica biti kupljena od domaćeg proizvođača. Također, pravilnikom bi se trebalo definirati da jelovnici moraju biti prilagođeni sezonskom karakteru voća i povrća.

Prema iskustvima poljoprivrednika, uz sve probleme vezane za uzgoj neke kulture (sijanje, rast, berba, sušenje, tretiranje), svejedno je moguće dobiti konačan proizvod po prihvatljivoj cijeni, ali se za cijeli proces mora osigurati vrijeme i siguran plasman uz dobro organiziranu proizvodnju i siguran ugovor o otkupu.

5.3. ZDRAVSTVO

5.3.1. UNAPREĐENJE ORGANIZACIJE RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA


Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u Zagrebu živi 790.017 stanovnika, a prema procjeni za 2013. godinu 795.900 stanovnika. Za razliku od negativnog demografskog trenda, odnosno smanjenja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj u odnosu na 2001. godinu, Grad Zagreb raste te je u njemu, prema popisu iz 2011. godine, 10.872 više stanovnika nego 2001. godine.


Stanovništvo Zagreba postaje sve starije. Prema podacima popisa iz 2011. godine, udio stanovnika starijih od 65 godina je najviši u Hrvatskoj i iznosi 17,7 %, dok istodobno dolazi do smanjenja udjela stanovništva mlađeg od 14 godina. Prosječna starost stanovnika Grada Zagreba je 41,6 godina.

Tijekom 2017. godine u Gradu Zagrebu umrlo je 8.826 osoba Među njima je bilo 46,99% muškaraca i 53,01% žena. Stopa smrtnosti iznosila je 1.099,45 umrlih na 100.000 stanovnika.

Vodeća skupina uzroka smrti u 2017. godini jesu cirkulacijske bolesti (3.681 umrlih ili 41,71%), koja bilježi pad broja umrlih u odnosu na prethodne godine. Unutar skupine cirkulacijskih bolesti najbrojnije su bile ishemijske bolesti srca (1.476 umrlih osoba s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 16,72%, stopom od 183,87 umrlih na 100.000 stanovnika) i cerebrovaskularne bolesti (820 umrlih s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 9,29%, stopom od 102,15 umrlih na 100.000 stanovnika).

Na drugom mjestu nalazi se skupina novotvorina, od kojih je umrlo 2.520 osoba, što u ukupnoj smrtnosti čini udio od 28,55%. Najčešće novotvorine unutar ove skupine čine zloćudne novotvorine traheje, bronha i pluća (564 umrlih s udjelom od 6,39% u ukupnom broju umrlih), zloćudne novotvorine debelog crijeva (354 umrlih s udjelom od 4,01% u ukupnom broju umrlih) te zloćudne novotvorine dojke (188 umrlih s udjelom od 2,13% u ukupnom broju umrlih).

Od ostalih skupina bolesti kao uzroka smrti, na trećem su mjestu bolesti dišnog sustava (od kojih je umrlo 605 osoba, što u ukupnoj smrtnosti predstavlja udio od 6,85%), zatim ozljede i trovanja (383 umrlih i udio od 4,34%) te endokrine bolesti (343 umrlih i udio od 3,89%).

Ovom politikom obuhvaćeni su najznačajniji morbiditeti i mortaliteti te rizična ponašanja za smanjenje zdravlja u populaciji Grada Zagreba te vodeći problemi u organizaciji zdravstvene zaštite i podizanju razine zdravlja.


Zalažemo se za rješavanje opisanih problema na sljedeći način:

• reorganizacija funkcioniranja sustava hitne medicinske pomoći (bolničke i vanbolničke), uz ponovno uvođenje dežurstava na nivou primarne zdravstvene zaštite (Domovi zdravlja);

• razvoj institucionalne palijativne skrbi; • izgradnja novog suvremenog bolničkog objekta (Sveučilišna bolnica u Blatu/Nacionalna

dječja bolnica) te kompleksa Termi Zagreb u neposrednoj blizini, budući da se na tom prostoru nalaze jaki termalni izvori. Spomenuta lokacija Blato obavezno bi bila povezana metro linijom, a po gradnji mosta Jarun s obližnjim SRC Jarun čini veliku zdravstveno-sportsko-rekreacijsku cjelinu;

• korekcije prostora i opreme zdravstvenih ustanova; • uravnoteženje zdravstvenih potreba i kapaciteta zdravstvenih ustanova.


5.3.2. UNAPREĐENJE ZDRAVLJA I KVALITETE ŽIVOTA STARIJIH OSOBA


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 758.633 stanovnika starija od 65 godina, što predstavlja udio od 17,7% cjelokupne populacije. Demografske projekcije upućuju na porast udjela starije populacije na 19,84% u razdoblju od 2011. do 2017. godine (818.300 stanovnika). Predviđa se da će uskoro u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu svaki četvrti stanovnik biti stariji od 65 godina . Pritom je udio muškaraca starije dobi (16,53%, 329.065) manji od udjela žena starije dobi (22,92%, 489.235).

Udio dobne skupine iznad 65 godina u ukupnom broju stanovnika Grada Zagreba iznosi 18,84% (N = 151.238), pri čemu udio muškaraca starije dobi iznosi 15,66% (N = 58.832) ukupne muške populacije, a udio žena starije dobi iznosi 21,63%. Prema iz Popisu iz 2011. godine, 131.538 starijih osoba živi u privatnim kućanstvima (48% starijih živi s bračnim partnerom ili partnericom, 25% su samci), a 5.232 živi u institucionalnim kućanstvima. Starijih osoba koje su izjavile da imaju 1 ili više poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ima 54.019 (40%), 19.548 (14,3%) imaju trajno ograničenu pokretljivost, a 1.927 starijih osoba (1,4%) je trajno nepokretno.

Na području Zagreba djeluje 11 domova za starije i nemoćne osobe u vlasništvu Grada Zagreba, koje u sklopu stalnog smještaja osiguravaju zadovoljavanje prehrane, održavanje osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti te korištenje slobodnog vremena. U okviru 4 od njih pružaju se i usluge cjelodnevnog boravka s organiziranjem prijevoza i drugih potreba. Privatnih domova za starije i nemoćne ima 57. Ustanova za kućnu njegu ima 15.

U Gradu Zagrebu je u 2013. godini umrlo 6.795 osoba u dobi 65 i više godina. Vodeći uzroci smrti su: bolesti cirkulacijskog sustava (51%), novotvorine (26%), bolesti dišnog sustava (5%), endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (3%) te ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (3%, od kojih je polovica, odnosno stotinjak, smrti uzrokovano padom). Gerontološko‐javnozdravstvena analiza hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica u Gradu Zagrebu pokazuje povećanje broja hospitalizacija za gerijatrijske bolesnike od 2012. do 2017. godine (54.824 u 2012., 65.316 u 2013., 64.085 u 2014., 70.105 u 2015., 74.901 u 2016. i 76.210 u 2017. godini). Udio hospitalizacija osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju hospitalizacija bilježi povećanje od 2012. do 2016. godine (29,96% u 2012., 32,24% u 2013., 32,42% u 2014., 33,70% u 2015, 34,52% u 2016), dok je u 2017. godini udio od 33,05% nešto niži nego prethodne godine. Udio broja dana provedenih u bolnici (bolnički dani) za gerijatrijske se bolesnike u stacionarnom dijelu povećao u razdoblju od 2012. do 2017. godine (29,97% u 2012., 32,07% u 2013., 32,27% u 2014., 33,19% u 2015., 34,06% u 2016., 34,13% u 2017.

Najčešće skupine utvrđenih bolesti i stanja kod starijih osoba u ordinaciji opće/obiteljske medicine jednake su prosjeku za Republiku Hrvatsku: bolesti cirkulacijskog sustava (s najčešćom dijagnozom hipertenzivne bolesti), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (najčešća je bolest intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije) i bolesti dišnog sustava (s akutnom infekcijom gornjeg dišnog sustava).



Zalažemo se za pristup rješavanju definiranih ključnih točaka sljedećim mjerama:

• izrada dokumenta o zdravstvenim potrebama starijih osoba u Gradu Zagrebu; • uključivanje osoba starije životne dobi u društvene aktivnosti, pri čemu je naglasak na

dodatni razvoj i proširenje djelatnosti Službe za javnozdravstvenu gerontologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“.

5.3.3. PALIJATIVNA SKRB ZA KRONIČNO BOLESNE OSOBE

SADAŠNJE STANJE I DEINIRANJE PROBLEMA

U Gradu Zagrebu ne postoji zdravstvena ustanova koja ima ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) za bolničke krevete za kronično bolesne osobe, već samo parcijalno (po nekoliko kreveta). HZZO ugovara krevete za palijativnu skrb Zagrepčana u bolnicama izvan Zagreba (Novi Marof, Duga Resa i druge). Potreban broj palijativnih kreveta na razini Grada Zagreba je 65-79.

U Gradu Zagrebu ne postoji niti jedan hospicij, a trenutno funkcionira samo jedan koordinator za palijativnu skrb, kojeg financira Gradski ured za zdravstvo, te dva mobilna multidisciplinarna tima. Procjena je da Gradu Zagrebu treba barem 6 koordinatora za palijativnu skrb te više od sadašnja dva mobilna multidisciplinarna tima, koji bi surađivali s primarnom zdravstvenom zaštitom u domovima zdravlja te bolnicama pri otpustu bolesnika.

Dobar primjer organizacije palijativne skrbi je u KBC Sestre Milosrdnice, koja uključuje primarnu i sekundarnu razinu zdravstvene zaštite, interdisciplinarnost, suradnju s ustanovama za produženo liječenje, mobilnim palijativnim timom, socijalnom službom, volonterima te liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Podaci govore da je 78% bolesnika, kojima je bila potrebna palijativna skrb, bilo starije od 65 godina. Na žalost, ovaj primjer nije slijedila niti jedna bolnica u vlasništvu Grada Zagreba.


Zalažemo se za poduzimanje sljedećih mjera:

• razvoj institucionalne palijativne skrbi; • izgradnja novih suvremenih bolničkih objekta.


5.4. SOCIJALNA ZAŠTITA I SOCIJALNA UKLJUČENOST

5.4.1. SOCIJALNA ZAŠTITA, MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST I OSOBE S INVALIDITETOM

5.4.1.1. POBOLJŠANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI OSOBA S INVALIDITETOM TE OSTALIH MARGINALIZIRANIH DRUŠTVENIH SKUPINA

I. Adekvatna skrb za osobe s invaliditetom SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Prema popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, u Gradu Zagrebu (Grad Zagreb i 69 okolnih naselja unutar administrativnih granica) živi 790.017 stanovnika. Od tog broja, Grad ima negdje oko 12% građana s invaliditetom.

Velik broj osoba s invaliditetom nakon završenog osnovnog obrazovanja i školovanja (obično nakon završene 21 godine života) ostaje bez organizirane društvene skrbi, s malim šansama za zapošljavanje, često su usamljeni u vlastitim obiteljima ili se njihovi problemi rješavaju stalnim smještajem u ustanove socijalne skrbi. Mnoge mlade osobe s invaliditetom smještene su u neadekvatnim uvjetima (primjerice u domovima za starije i nemoćne, zavodima za socijalno-zdravstvenu skrb ili u nekoj od psihijatrijskih bolnica). Mnogi od njih, posebice osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, nose snažni pečat stigmatizacije. Za osobe s različitim vrstama invaliditeta potrebno je kreirati skrb na način da im se pomogne u njihovom osamostaljivanju ili ih pripremiti za život uz određenu razinu organizirane potpore. Sukladno Master planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi, planirano je do 2018. godine smanjiti broj korisnika smještaja u domovima za osobe s intelektualnim ili mentalnim oštećenjem za 20%. S obzirom na tu činjenicu potrebno je raditi na razvoju mreže izvaninstitucionalnih smještajnih kapaciteta kroz organizirano stanovanje uz podršku, specijalizirano udomiteljstvo i obiteljske domove.

Trenutno u Zagrebu imamo nekoliko otvorenih problema koji se ili sustavno zanemaruju ili se njihovo rješavanje odlaže za neko buduće vrijeme. Riječ je o Centru za autizam, Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak te Centru za odgoj i obrazovanje Goljak. Najviše problema vezuje se uz neadekvatne i nedovoljno pristupačne prostore te nedostatne kapacitete za pružanje socijalnih usluga djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Za djecu s teškoćama potrebno je organizirati veći broj dnevnih


centara za pružanje socijalnih usluga uz osiguranje dodatne podrške njihovim obiteljima ili udomiteljima. Za osobe s invaliditetom potrebno je osigurati izvaninstitucijsku skrb kao što su organizirani smještaj u zajednici uz potporu (organizirano stanovanje u zajednici) te odgovarajuće Dnevne centre, u kojima bi (osim tradicionalno radno-okupacijskih aktivnosti) trebalo razvijati programe pripreme za njihovo osamostaljivanje i uključivanje u svijet rada (zapošljavanje uz podršku).


Mjere koje je potrebno poduzeti:

• osiguravanje potrebnog broja gradskih stanova za život osoba s invaliditetom u zajednici;

• povezivanje s nevladinim udrugama uz poticanje partnerstva; • povezivanje s javnim i privatnim socijalnim ustanovama uz poticanje partnerstva; • korištenje EU fondova za financiranje projekata uz formiranje tima za podršku

potencijalnim prijaviteljima; • senzibilizacija javnosti putem promotivnih aktivnosti i javnih događaja.

II. Dostupnost objektima i mobilnost osoba s invaliditetom


Na gradskoj razini potrebno je osigurati obavezno uvođenje principa „univerzalnog dizajna“ pri izgradnji javnih objekata te dodatna sredstava za osiguravanje mobilnosti osoba s invaliditetom spuštanjem kolnika, izgradnjom rampi, liftova, pokretnih rampi, proširenjem ulaza u javne ustanove. Potrebno je omogućiti i dostupnost sportskim i ostalim sadržajima, jer obično se aktivnosti usmjeravaju samo na osiguranje pristupa glavnom ulazu, dok ostali prostori u zgradama i nadalje ostaju nepristupačni.

U Gradu Zagrebu nema dovoljno vozila za javni prijevoz osoba s invaliditetom (trenutno je organizacija prijevoza nedostatna za stvarne potrebe, prioritet imaju djeca koja idu u školu te djeca koja odlaze na specijalne dnevne programe). Problem se može premostiti sklapanjem ugovora sa zainteresiranim prijevoznicima koji bi obavljali tu aktivnost kao samostalnu djelatnost.

Potrebno je naći rješenje za osobe s invaliditetom koje žive u vlastitim/obiteljskim stanovima, a koji nisu prilagođeni ili pristupačni. U zemljama EU postoje modeli za rješenje tih problema (ciljana novčana davanja, zasebni fondovi, povoljni novčani zajmovi uz davanje garancija lokalne zajednice…).



• osiguravanje provedbe zakonske obveze poštivanja univerzalnog dizajna pri gradnji novih javnih objekata;


• korištenje EU fondova za financiranje projekata uz formiranje tima za podršku potencijalnim prijaviteljima;

• osnivanje zasebnog fonda za osiguranje prilagodbe stambenih prostora; • osiguravanje javnog prijevoza za osobe s invaliditetom sklapanjem ugovora s gradskim i

privatnim prijevoznicima uz osiguranje dodatnih poticaja za zapošljavanje.

III. Integracija djece s teškoćama u razvoju u redovne predškolske i školske institucije


Učenici s teškoćama u razvoju u većini slučajeva pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskim ustanovama, a tek su u manjem broju integrirani u redovite razredne odjele, ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu.

Potrebno je osigurati uvjete za primitak djece s teškoćama u predškolske i školske ustanove, koje su građene prema standardima i imaju tehničke uvjete za primitak takve djece, uz zapošljavanje potrebnih stručnjaka i asistenata ili osiguranjem podrške putem pružanja socijalnih usluga za to zainteresiranih socijalnih ustanova. Sredstva je potrebno osigurati iz gradskog proračuna te fondova EU.



• financiranje prijevoza učenicima s teškoćama u razvoju; • financiranje posebnih nastavnih sredstava i pomagala; • financiranje prehrane učenika s teškoćama; • formiranje razrednih odjela s manjim brojem učenika u koje se integriraju učenici s

teškoćama u razvoju; • osiguravanje većeg broja stručnih suradnika / osobnih asistenata.

U poglavlju 1.1.5.IV. dan je detaljniji uvid u organizaciju rada obrazovnog sustava s učenicima po posebnim programima.

IV. Poboljšanje položaja beskućnika SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Procjenjuje se da u Gradu Zagrebu živi negdje oko 400 beskućnika (prema podacima iz istraživanja provedenog 2012. godine). Smještaj ili prenoćište za njih je u Zagrebu organizirano u prenoćištu gradskog društva Crvenog križa, prihvatilištu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije te prihvatilištu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Rakitju.

Postojeći kapaciteti za njihov smještaj su nedovoljni a perspektiva njihova uključivanja u zajednicu (zapošljavanja) posve je neizvjesna. Značajni dio te skupine mogao bi se dodatno


educirati za određene i tražene poslove na tržištu rada uz osiguranje privremenog smještaja u gradskim stanovima, hotelima za samce i slično.



• povezivanje s nevladinim udrugama uz poticanje partnerstva na zajedničkim projektima; • senzibilizacija javnosti i promotivne aktivnosti, npr. prikupljanje humanitarne pomoći; • povećanje smještajnih kapaciteta za beskućnike; • edukacijske aktivnosti / obrazovanje / prekvalifikacija beskućnika; • osiguravanje dodatnih poticaja za zapošljavanje.

V. Poboljšanje položaja romske nacionalne manjine SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

U Republici Hrvatskoj živi 9.463 Roma, od čega u Gradu Zagrebu nešto više od polovice ukupnog broja. Romi su u Hrvatskoj marginalizirani u gotovo svim javnim i društvenim djelatnostima, a njihovi su uvjeti života ispod optimalnih. Slabo su uključeni u sustav zdravstvene skrbi, obrazovanja i zapošljavanja. Većina ih živi od socijalne pomoći i dječjeg doplatka, a samo četvrtina je zaposlena, uglavnom na privremenim poslovima. Uz to, veliki broj Roma koji su se doselili posljednjih desetljeća u Hrvatsku nema sređene dokumente, pa samim time ne može ostvariti nikakva socijalna prava.

U zadnjih nekoliko godina mnoge mlade žene orijentiraju se na rađanje što većeg broja djece zbog dobivanja statusa majke odgojiteljice i novčanih beneficija koje Grad dodjeljuje za veći broj djece, što ih dodatno marginalizira. Osim toga, njihova djeca ne pohađaju dječje vrtiće, što doprinosi njihovoj sve većoj socijalnoj isključenosti.



• povezivanje s civilnim sektorom i zainteresiranim udrugama; • otvaranje savjetovališta za Rome na volonterskoj osnovi; • senzibilizacija javnosti i pokretanje promotivnih aktivnosti; • organizacija sastanka s Odborom za nacionalne manjine; • edukacijske aktivnosti / obrazovanje odraslih; • osiguravanje dodatnih poticaja za zapošljavanje.

VI. Prevencija ovisnosti SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno, stanje koje nastaje međudjelovanjem organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim


uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

Stopa liječenih ovisnika o opijatima u Gradu Zagrebu za 40% je viša u odnosu na ostatak Hrvatske, što predstavlja veliki izazov za svaku politiku.

Programi prevencije ovisnosti trebaju započeti u što ranijoj dobi. U programe prevencije treba uključiti članove obitelji, nastavnike i stručnjake s jedinstvenim ciljem prevencije ovisnosti i poremećaja u ponašanju: skitnje, besposličarenja, upotrebe alkohola, droge, kockanja, klađenja. Konkretne aktivnosti je potrebno provoditi na lokalnim razinama u suradnji s nevladinim sektorom. Zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim školama pomoglo bi u prevenciji neprihvatljivih oblika ponašanja i ovisnosti.



• povezivanje s civilnim sektorom i zainteresiranim udrugama te školama u svrhu rane prevencije;

• senzibilizacija javnosti i promotivne aktivnosti; • organiziranje edukacija za mlade, roditelje i nastavnike o problemima ovisnosti i

ranom prepoznavanju simptoma; • osiguravanje većeg broja socijalnih radnika u školama.

VII. Poboljšanje položaja azilanata SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Zagreba u 2014. godini po prvi puta se definiraju azilanti s boravištem u Gradu Zagrebu kao osobe koje imaju pravo na socijalna prava i usluge, a 2016. godine se ta kategorija proširuje na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom s prebivalištem u Gradu Zagrebu, kojima je međunarodna zaštita odobrena sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Korisnici imaju pravo na pomoć u obiteljskim paketima te mliječnoj hrani. Isto tako, korisnici pomoći u obiteljskim paketima i djeci u mliječnoj hrani ostvaruju za svako dijete do 12 godina starosti, prigodom blagdana Uskrsa i Svetog Nikole, pomoć u prigodnim dječjim paketima. Unatoč tome ne radi se ništa značajnije na njihovoj integraciji. Za tu skupinu trebalo bi organizirati učenje hrvatskog jezika, uključiti ih u programe volontiranja i osposobljavanja kako bi se povećale njihove šanse za integraciju.



• organizacija promotivnih aktivnosti i senzibilizacija javnosti (tribina, tiskovna konferencija, okrugli stol) na teme života azilanata u zajednici;

• povezivanje s nevladinim udrugama uz poticanje partnerstva na zajedničkim projektima; • organizacija radionica za učenje jezika za azilante na volonterskoj osnovi;


• prikupljanje humanitarne pomoći.

5.4.1.2. POVEĆANJE DOSTUPNOSTI SKRBI ZA STARIJE OSOBE I POBOLJŠANJE NJIHOVE KVALITETE ŽIVLJENJA

I. Pravedniji sustav socijalnih usluga za starije građane SADAŠNJE STANJE I DEFINIRANJE PROBLEMA

Starenje stanovništva je proces povećanja stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom broju stanovnika. Starim stanovništvom smatra se ono čije je učešće starijih od 65 godina više od 7%. Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine, u njoj živi 17,7% stanovništva starijeg od 65 godina. Radi usporedbe, prema popisu iz 1991. godine taj je udjel iznosio 13,1%. Ovi statistički pokazatelji trebali bi biti alarm za sve one koji se bave planiranjem i pružanjem socijalnih usluga za starije, jer će za manje od desetak godina stariji građani predstavljati četvrtinu ukupnog stanovništva. Takva situacija sigurno će se odraziti na socijalna davanja te status starijih osoba.

Dodatni izazov za kreiranje socijalne politike predstavlja porast broja oboljelih od demencija (od kojih se posebno ističe Alzheimer) te povećanje broja malignih oboljenja koja zahtijevaju odgovarajuću specijaliziranu zdravstvenu njegu (palijativna skrb, hospiciji). Grad Zagreb ne posjeduje odgovarajuće kapacitete za zbrinjavanje takvih specifičnih problema ili postoje tek u tragovima. Više o ovoj temi može se naći u poglavljima 6.3.2. i 6.3.3.

Grad Zagreb osigurava određenu novčanu pomoć za dio starijih građana. Pravo na novčanu pomoć ostvaruju oni umirovljenici čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500 kuna mjesečno, a koji prebivaju na području Zagreba najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva. Tim umirovljenicima se povodom blagdana Božića i Uskrsa isplaćuje dodatni novčani iznos u visini 100 kn. Ukupan broj umirovljenika koji su primali novčanu pomoć tijekom 2017.godine iznosio je 11.691, a tijekom 2018. godine 11.654.

Novčana pomoć umirovljenicima svrstava se u tri skupine:

1.SKUPINA umirovljenici, čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 900,00 kuna mjesečno, ostvaruju pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 400,00 kuna (2.422 osobe);

2.SKUPINA umirovljenici, čiji ukupni prihodi iznose od 900,01 kuna do 1.200,00 kuna mjesečno, ostvaruju pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 300,00 kuna (3.239 osobe);

3.SKUPINA umirovljenici, čiji ukupni prihodi iznose od 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjesečno, ostvaruju pravo na novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 200,00 kn (6.030 osoba)

Osim dodataka na mirovinu, postoji još nekoliko vrsta pomoći koja se dodjeljuje starijim građanima s niskim prihodima:


• novčana pomoć za plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja (koristi ju 3.351 osoba); • pravo na besplatnu godišnju kartu ZET-a (koristi ga 68.695 građana, čiji su ukupni prihodi

jednaki ili manji od 3 200 kn); • novčana pomoć u iznosu od 200 kn za korisnike domova koji su smješteni temeljem

Rješenja o smještaju nadležnih CZSS (njih je 320); • pravo na pomoć u kući ostvaruje osoba kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog,

intelektualnog ili osjetilnog oštećenja, kao i trajnih promjena u zdravstvenom stanju te starosti prijeko potrebna pomoć druge osobe; usluga obuhvaća dostavu obroka kući te uslugu gerontodomaćice (koristi 501 osoba, čiji je prihod po članu obitelji između 1.500 i 2.400 kuna).

Na području Zagreba djeluje 11 domova za starije osobe Grada Zagreba, 24 privatna doma i 33 obiteljska doma. Usluge smještaja starijim i nemoćnim osobama pružaju i pravne osobe bez osnivanja ustanove (2 udruge i jedno trgovačko društvo), a od 2013. preko Zaklade "Zajednički put" osigurana je usluga smještaja u 4 stambene jedinice apartmanskog tipa (organizirano stanovanje) za starije sugrađane sveukupnog kapaciteta 4000 osoba. Prosječna cijena u gradskim domovima kreće se između 2.500 do 3.000 kn, dok je u privatnim domovima cijena viša od 3.000 kn. Kada govorimo o cijenama smještaja u gradskim domovima, treba naglasiti da ne radi se o stvarnim, ekonomskim cijenama. I ovdje su ekonomske cijene znatno više od onih koje plaćaju korisnici, a razliku snosi državni, odnosno gradski proračun.

Više od trećine smještenih korisnika su funkcionalno neovisne osobe, koje bi uz eventualnu manju podršku mogle živjeti u svojim stanovima. Potrebno je precizno utvrditi imovinski cenzus (u cenzus uvrstiti i nekretnine koje korisnici posjeduju ili su ih prodali, poklonili ili iznajmili te voditi računa o ugovorima o doživotnom uzdržavanju i slično) te odrediti iznos vaučera kojim bi se subvencionirao smještaj te druge socijalne usluge bez obzira na osnivače domova (Grad, pravna osoba, udruga). Uz prethodnu standardizaciju usluga pojedinog doma, trebalo bi definirati cijenu usluga na principu „jednaka cijena za jednake usluge“. Takav princip povećao bi interes poduzetnika za izgradnju smještajnih kapaciteta i pružanje usluga skrbi te bi u tom smislu Grad zadržao kompetencije na koordinaciji i brizi o kvaliteti pružatelja usluga, a ne bi se bavio izgradnjom i osiguranjem novih kapaciteta.



• osiguravanje zakonskih pretpostavki za uvođenje sistema vaučera za socijalne usluge; • kvantitativna i kvalitativna analiza postojećih propisa i trenutnog stanja u svrhu

utvrđivanja optimalnog imovinskog cenzusa; • senzibilizacija građana i njihovih predstavnika na lokalnoj razini o važnosti teme.


II. Osiguranje izvaninstitucijskih oblika skrbi za starije osobe


Izvaninstitucijske usluge omogućuju starijim građanima ostanak u vlastitim stambenim prostorima i osobnom životnom okruženju uz osiguranje prijeko potrebnih usluga, koje su neophodne za njihovo normalno funkcioniranje. Razvoj izvaninstitucijskih usluga u zajednici obuhvaća:

• organizaciju prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.) za sve zainteresirane sugrađane;

• organizaciju pomoći u obavljanju osobne higijene i pružanje zdravstvenih usluga (mjerenje i kontrola tlaka, kontrola šećera u krvi);

• obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, organizacija pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština);

• pružanje pomoći u obavljanju ostalih usluga (plaćanje računa, nabavka namirnica, dostava lijekova, prijevoz do liječnika i slične usluge);

• osnivanje kvartovskih dnevnih boravaka za starije građane.

Trenutno 19.833 osoba čeka na mjesto u domu za starije. Broj zahtjeva nije realan, jer su zahtjevi podneseni na više mjesta, pa se pretpostavlja da je realan broj zahtjeva značajno manji. Mnogi od njih su funkcionalno neovisne osobe, koje bi uz eventualnu manju razinu podrške mogle normalno funkcionirati u svojoj prirodnoj sredini. Iako je Grad pokrenuo određene inicijative za izgradnju novih domova, važno je naglasiti da će to vjerojatno biti smještaj pod ekonomskim uvjetima (s ekonomskom cijenom), što će dovesti u neravnopravan položaj nove korisnike u odnosu na postojeće stanare domova za starije i nemoćne.



• osiguravanje zakonskih i drugih pretpostavki za uvođenje pružanja izvaninstitucijskih oblika skrbi na razini Grada;

• senzibilizacija javnosti putem okruglih stolova/tiskovnih konferencija/ tribina; • povezivanje s civilnim sektorom i zainteresiranim udrugama.

III. Povećanje smještajnih kapaciteta za smještaj i skrb oboljelih od Alzheimera i drugih demencija te pružanje hospicijske skrbi


Prema podacima, gotovo 20.000 Zagrepčana boluje od Alzheimerove bolesti. U Republici Hrvatskoj demencija je druga najčešća mentalna bolest kod osoba iznad 65 godina te se


smatra jednim od glavnih javnozdravstvenih problema. S obzirom na činjenicu da je Alzheimerova bolest progresivna, u kojoj se smanjuje i na kraju gubi sposobnost socijalnog funkcioniranja, bolest postaje i socijalni, odnosno širi društveni problem, koji zahtijeva multidisciplinarni pristup. Pri planiranju proračuna trebali bi se uvažiti nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje građana s Alzheimerom i drugim demencijama, osiguranje palijativne skrbi te organizaciji skrbi u zajednici za osobe s mentalnim teškoćama. Više o ovoj temi sa zdravstvenog aspekta može se naći u poglavljima 5.3.2. i 5.3.3.



• osigurati zakonske pretpostavke za povećanje kapaciteta za zbrinjavanje građana s Alzheimerom i drugim demencijama;

• davanje/ osiguranje praznih gradskih objekata u svrhu realizacije ciljeva; • poticanje javno-privatnih partnerstava; • osiguravanje proračunskih sredstava za participaciju u natječajima za financiranje iz

EU fondova.

5.4.1.3. SKRB O RATNIM VETERANIMA


Kao posljedica Drugog svjetskog rata, a pogotovo Domovinskog rata, u Gradu Zagrebu postoji brojna populacija veterana i njihovih obitelji, kojima su potrebne različite vrste skrbi. Sukladno zakonskim propisima s razine države, pored prava koje im pripadaju i skrbi koja im se pruža temeljem tih zakona, Grad Zagreb ima obvezu i sa svoje razine organizirati i pružiti im dodatnu skrb.

Pored ratnih veterana iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, a budući da je naša zemlja članica NATO saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda, vjerojatno je za očekivati da će naše Oružane snage aktivno sudjelovati i u budućim ratovima, koji će se vjerojatno voditi u okviru ovih asocijacija. Osim toga, pripadnici naših Oružanih snaga već sudjeluju, ili će sudjelovati, u brojnim mirovnim misijama, pogotovo misijama održavanja mira, koje također mogu za posljedicu imati smrtna stradanja te fizičke i psihičke traume za sudionike. Dakle, kako sada tako i u budućnosti bit će potrebna pojačana skrb o ratnim veteranima, njihovim obiteljima i roditeljima.


Zalažemo se za sljedeće mjere:

• poboljšati organizaciju i efikasnost već postojeće infrastrukture, institucija i programa skrbi, koji se provode temeljem postojećih zakonskih obveza;

• razmotriti te uvesti programe resocijalizacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije s ciljem bržeg uključenja veterana u svijet rada i društveni život zajednice u kojoj žive;


• nastaviti s razvojem programa veteranskih zdravstvenih centara (braniteljskih bolnica) u cilju poboljšanja pružanja zdravstvene skrbi;

• programski i financijski ojačati veteranske udruge na području Zagreba s fokusom na socijalne i sportske programe i aktivnosti.

5.5. SPORTSKI GRAD

5.5.1. UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA


Ustanova Upravljanje sportskim objektima pod ingerencijom ima sljedeće sportske građevine: Dom sportova "Zagreb", Školska sportska dvorana "Dubrava", Školska sportska dvorana "Peščenica", Školska sportska dvorana "Trešnjevka", Školska sportska dvorana "Trnsko", Klizalište "Velesajam", Sportsko-rekreacijski centar "Šalata", Sportski park "Mladost", Zimsko plivalište "Mladost", Bazenski kompleks "Utrina", Bazen "Jelkovec", Bazen "Iver", Bazen "Svetice", Rekreacijsko-sportski centar "Jarun", Tenis centar "Maksimir", Hipodrom "Zagreb", Skijaške žičare i tereni Medvednica, Košarkaški centar "Dražen Petrović", Sportska dvorana "Sutinska vrela", ŠRC Bundek, Sportska dvorana "Medarska", Nogometno igralište "Savica", Sportsko-rekreacijski centar "Sopot", Nogometni stadion "Zagreb", Atletska dvorana (Zagrebački velesajam), Boksačka dvorana (Zagrebački velesajam), Sportski centar Lučko, ŠRC Svetice.

Prema dostupnim podacima Grad Zagreb je u 2011. imao u vlasništvu 157 sportskih građevina. Ustanova Upravljanje sportskim objektima upravljala je s 18 sportskih građevina, 97 sportskih građevina dano je u zakup, 9 sportskih građevina dano je na upotrebu školama za provedbu programa tjelesne i zdravstvene kulture, a za 19 sportskih građevina još se uvijek vode vlasnički sporovi. U izvješću Grada Zagreba nije navedeno tko upravlja s ostalih 14 sportskih građevina ili tko ih je uzeo u zakup.

Sportske se građevine putem javnih natječaja daju u zakup sportskim klubovima i savezima, sportskoj zajednici, ustanovama, trgovačkim društvima registriranima za obavljanje sportske djelatnosti i fizičkim osobama registriranima za obavljanje sportske djelatnosti. Sve sportske građevine koje su dane u zakup dane su bez posebne naknade, odnosno zakupninu čine godišnji troškovi tekućeg održavanja, jer sportske građevine ne ostvaruju dobit. Poslovni prostor koji nije u funkciji obavljanja sportske djelatnosti zakupac može dati u podzakup trećim fizičkim i pravnim osobama za djelatnosti primjerene sportskoj građevini. Podzakup se zasniva na vrijeme trajanja zakupa, a važno je napomenuti i da prihod od podzakupa pripada davatelju zakupa, a ne Gradu Zagrebu. Ukupan prihod od iznajmljenih poslovnih prostora u sportskim građevinama u 2011. iznosio je oko 20,4 milijuna kuna. Oglašavanje se


provodi na 17 sportskih građevina s 30 oglašivača, a ukupan prihod od toga iznosi oko 0,5 milijuna kuna.


Zalažemo se za izradu cjelovitog i preglednog online registra svih sportskih građevina u Gradu Zagrebu, kako bi se moglo transparentno utvrditi kako Grad Zagreb upravlja svojim sportskim građevinama te koje su sportske građevine raspoložive.

Iz toga javno objavljenog registra svim bi građanima trebalo biti jasno koja sportska građevina postoji u Gradu Zagrebu, o kojoj je građevini riječ (detaljan opis građevine), gdje se ona nalazi, tko je vlasnik građevine, tko njome upravlja ili tko ju je uzeo u zakup, koliki su ukupni prihodi i rashodi od te građevine (po svim osnovama), kolika je vrijednost sportske građevine te tko obavlja nadzor nad tom građevinom.

Zbog sve učestalije pojave davanja u zakup sportskih građevina fizičkim osobama, što nije u potpunosti javno dostupno, javlja se sumnja u pogodovanje s ciljem korištenja novca osiguranog kroz Program javnih potreba u sportu, a koji je osiguran iz gradskog proračuna. Kako bi se takve pretpostavke i sumnje otklonile ako postoji razlog za to, nužno je objavljivanje detaljnog registra koji bi bio javno dostupan i transparentan.

Zabranit će se davanje u zakup sportskih površina i objekata/terena namijenjenih rekreaciji građana Grada Zagreba fizičkim osobama. Osnovat će se fond za održavanje i izgradnju tih objekata kojim će upravljati vijeće gradske četvrti.

5.5.2. PROVOĐENJE SPORTSKIH AKTIVNOSTI DJECE U ŠKOLSKIM SPORTSKIM DVORANAMA


Djeca osnovnoškolske dobi često se uključuju već od najranije dobi u neki od sportskih klubova koji djeluju u njihovoj školi. Osnovni cilj toga je stvaranje navika redovnog vježbanja te pozitivan utjecaj na opći rast i razvoj s naglaskom na razvijanje sportskog duha i izbjegavanje poroka današnjice. Sportskim programima utječe se na razvoj pozitivnih psihofizičkih osobina, suzbijaju se devijantna ponašanja i u određenoj se mjeri izbjegava mogućnost doticaja s opijatima te se smanjuje vrijeme provedeno pred mobilnim uređajima i platformama za video igre. Djeca te dobi usvajaju prve sportske korake određenog sporta s dugoročnim ciljem usavršavanja i postizanja vrhunskih rezultata na velikim međunarodnim natjecanjima u starijim dobnim uzrastima.

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o sportu. Sport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju te gospodarskom razvoju društva, a činitelj je humanih odnosa među ljudima. Bavljenje sportom, promidžba kroz sportske priredbe i postizanje vrhunskih sportskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u sport za svaku naprednu sredinu. Nažalost, Grad Zagreb kao centralno mjesto razvoja hrvatskog


sporta ne vidi takav način razmišljanja kroz financijsko unapređenje sportskih programa i aktivnosti djece osnovnoškolske dobi.

Veliki broj sportskih klubova nije u sustavu financiranja školskih sportskih dvorana, unutar kojih djeluju iz programa javnih potreba u sportu u dijelu poduke. Osnovno financiranje provodi se kroz članarine i donacije, što često nije dovoljno za pokrivanje ukupnih troškova klubova: najam dvorane, trenerske licence i članstva klubova prema matičnim sportskim savezima, kotizacije na natjecanjima, troškovi računovodstva, školovanja mlađeg trenerskog kadra itd. Iz tog razloga mnogi manji klubovi ne mogu opstati u dijelovima grada gdje je manji broj djece zbog nemogućnosti financiranja obveza koje imaju u redovnom provođenju treninga i sportskih aktivnosti.


Iako u programu javnih potreba u sportu svi klubovi koji djeluju u školskim sportskim dvoranama imaju 70 sati besplatnog korištenja, to u stvarnosti nije tako. Može se to iščitati iz raspodjele besplatnog korištenja dvorana u pojedinom gradskom savezu i njegovom broju članica. Potrebno je revidirati trenutno financijsko upravljanje i kontrolu s ciljem poboljšanja financijskog upravljanja i odlučivanja radi postizanja općih ciljeva, a to su:

• obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan i učinkovit način te • usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima i politikama.

Najveći dio novčanih sredstava odlazi profesionalnim klubovima, koji su u dobiti zbog komercijalnog djelovanja na tržištu (veliki sponzori i donatori, prodaja vrhunskih igrača). U Gradu Zagrebu sufinancira se sedam klubova iz pet sportova: u nogometu GNK Dinamo; u košarci KK Cibona i KK Cedevita; u odbojci HAOK Mladost (m); rukometu RK Zagreb PPD i ŽRK Lokomotiva (ž) i vaterpolu HAVK Mladost.

Zalažemo se za preraspodjelu novčanih sredstava čime bi se osigurala sredstva za financiranje školskih sportskih dvorana unutar kojih djeluju manji sportski klubovi iz različitih sportova, koji treniraju najmlađe dobne skupine osnovnoškolske djece. Time bi se eliminiralo često gašenje klubova na rubnim dijelovima grada u kojim žive ljudi manje platežne moći, a ujedno i preveniralo izlaganje djece porocima današnjice koji su teret društva.

5.5.3. SPORTSKI PROJEKTI


Ustanova Upravljanje sportskim objektima pod ingerencijom ima sportske građevine navedene u poglavlju 5.5.1., iz čega je razvidno da u mnogim gradskim četvrtima Grada Zagreba nema obilja sportskih sadržaja koji bi priličili jednom glavnom gradu. Nepostojanjem sportskih sadržaja potiče se fizička neaktivnost građana koja se trenutno smatra četvrtim uzrokom smrtnosti u svijetu, nakon visokog krvnog tlaka, pušenja i visokog šećera. Iz tog razloga glavna odgovornost lokalne vlasti je u nepostojanju dovoljnog broja sportskih sadržaja i neodržavanja postojećih, a sve ciljem promocije tjelesne aktivnosti za zdravije i sretnije građane Grada Zagreba.



Zalažemo se za izgradnju mreže vježbališta na otvorenom, a sve kako bismo potakli građanstvo na aktivno bavljenje sportom, čime bi se povećala kvaliteta života. Na taj način svim dobnim skupinama omogućujemo besplatno bavljenje sportom u Gradu Zagrebu, a posebno uzevši u obzir mala primanja velikog broja zaposlenih građana i umirovljenika. Sadržaji na otvorenom dostupni su svima u bilo koje doba dana, a redovna tjelesna aktivnost utjecat će pozitivno na zdravlje, jer ne samo da smanjuje rizik od mnogih kroničnih bolesti, nego utječe i na pozitivno raspoloženje, smanjuje stres, depresiju i anksioznost.

Zalažemo se za izgradnju otvorenih bazena na rubnim dijelovima grada u svrhu provođenja sportsko-rekreativnih sadržaja, koji bi bili dostupni građanima u ljetnim mjesecima. Na taj način regenerirala bi se rubna područja Grada s ciljem podizanja kvalitete života i davanja prilike za uživanje u ljetu svim građanima koji nisu u mogućnosti provesti godišnji odmor na nekoj od destinacija na moru.

Zalažemo se za izgradnju mreže atletskih krugova s pripadnim vježbalištima za ostale atletske sportove, kako bi se omogućio razvoj rekreativnog sporta u Gradu Zagrebu. Atletika, kao jedan od osnovnih sportova, planski pristupa izgradnji čovjeka u fizičkom i psihološkom segmentu. Kada kažemo fizičkom, time mislimo na unapređenje sposobnosti kao što su brzina, snaga i izdržljivost te svih drugih motoričkih sposobnosti, bez kojih se ne može imati fizička harmonija. U psihološkom segmentu utječe na sticanje višeg praga psihološkog umora, istrajnosti, strpljivosti, vjere u sebe i svih unutrašnjih osobina. Na taj način sportaši rekreativci, a i oni u natjecateljskom programu, u stanju su izdržati sve napore u trenažnom polju i u drugim životnim prilikama u kojima je potrebna jaka i istrajna ljudska stabilnost.

Zalažemo se za ulaganje u biciklističku infrastrukturu na području Zagreba. Grad Zagreb je zbog svog ravnog terena jedan od najpogodnijih gradova za razvoj kvalitetne biciklističke infrastrukture. U suradnji s prometnim stručnjacima treba osigurati izgradnju novih biciklističkih staza i biciklističkih parkinga, ali i razvoj sustava javnih bicikala. U poglavlju 3.3. govori se detaljnije o biciklističkoj infrastrukturi.

Zalažemo se za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra na području odlagališta rezidualnog komunalnog otpada Jakuševac. Preduvjet za isto jest pronalaženje adekvatnog rješenja zbrinjavanja spomenutog otpada. Prenamjenom prostora stvorili bi se uvjeti za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra na kojem bi se provodilo niz kulturnih, zabavnih, sportskih i rekreacijskih događanja. Izgradnja sportskih terena za različite sportove, staze za trkače, pješake, bicikliste i rolere te osiguravanje dovoljnog broja sanitarnih čvorova pridonijeli bi ne samo intenzivnijem amaterskom i profesionalnom bavljenju sportom već i izgradnji reputacije Grada kao otvorenog i zdravog, koji brine za zdravlje svojih građana. Na taj način, uz zapušteni i zanemareni Jarun, Bundek i Šalatu koji vape za obnovom, građani bi dobili sadržaj na rubnom dijelu grada, gdje se svake godine povećava broj stanovnika, a osobito mladih obitelji s djecom. Jedan od uspješnih primjera sličnih projekata jest projekt sanacije deponija “Papuk” u Vinkovcima, zatim projekt izgradnje parka za skejtanje na lokaciji bivšeg odlagališta otpada Iso-Vilunen skatepark u gradu Tampere u Finskoj te sportsko-rekreacijski centar Wausau u Wisconsinu u SAD-u.

Zalažemo se za izgradnju dvije nove skijaške staze na sjevernim obroncima Medvednice blizu Sljemena bez krčenja na temeljima starih zapuštenih staza te za izgradnju dvije nove pripadajuće sjedežnice na sjevernim obroncima Medvednice blizu Sljemena.


5.6. MLADI I MLADE OBITELJI – TEMELJ I SNAGA GRADA

5.6.1. DRUŠTVENO-POLITIČKA PARTICIPACIJA MLADIH - SISTEMATIZACIJA I PRIORITIZACIJA AKTIVNOSTI MLADIH


Trenutna gradska uprava nema aktivan pristup prema mladima, odnosno prema aktivnostima, željama i potrebama mladih, već samo kroz potpore i natječaje sufinancira određene projekte udruga programskim radom bliskih sadašnjoj vlasti te događanja u organizaciji istih. Nacionalni i gradski program za mlade uglavnom obuhvaćaju popis idejnih želja, ali nisu popraćeni akcijskim i mjerljivim planovima, a sistemi evaluacije postojećih službenih dokumenata ne postoje. Rezultat takvog pristupa je visoka razina neinformiranosti mladih o postojećim programima poput stipendiranja učenika i studenata, ali i nepoznavanje osnova političke participacije u vidu načina funkcioniranja gradskih upravnih i predstavničkih tijela.

Mladi su uvijek bili nositelji najvećih promjena u društvu, njihova strast i želja za promjenama i unaprjeđenjem društva te ambicija i kreativnost za participacijom u društveno-političkim procesima dovode do progresivnih, inovativnih i pozitivno orijentiranih ideja i rješenja, što je prepoznato na razini EU, koja sve više kroz Erasmus+ projekte financira projekte bazirane na strukturnom dijalogu s mladima. Neinformiranost i pasivizacija mladih u društvu često dovode do političke regresije, apatičnosti prema svojoj zajednici i nemogućnosti za iznošenjem vlastitih stavova, što dalje dovodi do niže razine poduzetništva mladih i degradacije programa namijenjenih upravo njima.


Zalažemo se za to da Gradska uprava strukturirano, efikasno i transparentno potiče mlade i sve njihove aktivnosti provedbom sljedećih mjera:


1. Sistematizacija i prioritizacija aktivnosti mladih

Potrebno je jasno definirati kakve mlade želimo odgojiti, odnosno kakve aktivnosti želimo podupirati među mladima, kako rangirati potrebu za podrškom i sl. Tu na prvom mjestu trebaju biti aktivnosti namijenjene informiranju i načinima kvalitetne društveno-političke participacije kako bi se raširio krug mladih koji kritički promišljaju o svim društvenim aspektima i koji dalje svojim budućim aktivnostima mogu pridonijeti boljitku svoje zajednice.

2. Uvođenje programa sustavnog informiranja, edukacija i radionica o aktivnoj participaciji mladih u društvu

Pokazalo se da jedan od najvećih problema među mladima nije deficit ponude aktivnosti i programa nego neinformiranost mladih o njima i načinu na koji se provode. Upravo zbog toga je važan partnerski odnos gradske uprave sa školama, fakultetima, klubovima mladih i drugim okupljalištima mladih, gdje mlade treba informirati o načinima njihove aktivne participacije u društvu te programima u koje se oni mogu uključiti.

3. Aktivno praćenje i podrška u realizaciji programa i projekata mladih i skupina mladih

Grad Zagreb treba biti podrška u boljoj realizaciji programa i aktivnosti koje podržava, zbog čega, osim transparentnijeg sufinanciranja projekata, gradska uprava treba biti savjetodavno tijelo koje će mladima pružati podršku u načinu izvođenja aktivnosti. Suradnja gradske uprave i skupina mladih se može poboljšati posebnim web rješenjima, poput jednostavnog pretraživanja slobodnih gradskih prostora namijenjenih aktivnostima mladih, stručnim savjetovanjem mladih o načinu izvođenja planiranih aktivnosti, umrežavanjem skupina mladih s drugim zainteresiranim građanima i medijima te evaluacijom provedenih projekata, kako bi se u budućnosti mogli kvalitetnije, efikasnije i brže realizirati.

4. Autonomno djelovanje mladih kao konačni cilj

Konačni cilj Grada ne smije biti samo povećavati sredstva za aktivnosti mladih, nego ih naučiti i pružiti podlogu u svrhu stvaranja samoodržive i prepoznatljive mreže aktivnosti, za koju Grad samo u iznimnim slučajevima treba intervenirati svojom podrškom. Zato gradska uprava treba informirati mlade o svim dostupnim načinima financiranja njihovih aktivnosti te stvoriti pametnu mrežu namijenjenu suradnji mladih. Kroz jednostavan i pregledan proces digitalizacije se može znatno olakšati način praćenja svih vrsta natječaja i drugih mjera namijenjenih mladima, dodjele prostora za privremene i trajne aktivnosti mladih, riješiti način umrežavanja i praćenja aktivnosti mladih i unificirati obrasce potrebne za prijavu i evaluaciju programa.

5.6.2. OD DOBROG OBRAZOVANJA DO DOBROG POSLA



Iako je proces obrazovanja najvećim dijelom u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb kao osnivač svojih osnovnih i srednjih škola ima pravo i može poticati određene školske aktivnosti koje smatra važnima i potrebnima za mlade i mlade obitelji. Trenutna gradska uprava ne koristi u potpunosti potencijal institucija u kojima mladi provode skoro trećinu svakog svoga radnog dana te ne postoji praksa za uvođenjem aktivnosti koje bi osnažile međuškolsku suradnju te unificiranih aktivnosti na razini svih gradskih škola. Uz to ne postoji sustavna i jasno profilirana dugoročna suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu, kojom bi se mogli stvoriti preduvjeti za razne poduzetničke i investicijske procese. Također ne postoji strateška platforma za popularizaciju deficitarnih zanimanja u Zagrebu, kako bi se trenutni učenici i njihovi roditelji upoznali s projekcijom tržišnih potreba za znanjima i vještinama u srednjem roku.

Cilj ove programske točke je upravo staviti u fokus mlade i osnaživanje njihovog potencijala u obrazovnom procesu. S obzirom da je upravo obrazovanje zajednička dodirna točka svim mladima, cilj svake lokalne samouprave bi trebao biti maksimalno osnažiti kompetencije mladih u područjima koje su od važnosti i interesa za upravo tu jedinicu, ali i pojačati sistem vrednovanja najaktivnijih mladih učenika i studenata.


Kroz obrazovni proces gradska uprava može i treba osnažiti politiku unificiranog praćenja, vrednovanja i podrške mladima kroz obrazovanje. Kako bi se spomenuto ostvarilo zalažemo se za provedbu sljedećih mjera:

1. Obrazovanje mladih kroz školske programe uz podršku Grada

Gradska uprava treba donijeti dugoročnu strategiju razvoja lokalnog obrazovanja, kroz koju bi bili uključeni svi dionici obrazovnog procesa, počevši od vijeća učenika i roditelja do samih profesora i ravnatelja. Naglasak te strategije bio bi na osnaživanju izvannastavnih aktivnosti u školama te pružanju bolje sustavne podrške Grada Zagreba u njihovoj provedbi, pri čemu je jedan od prioriteta implementacija građanskog odgoja i obrazovanja kao posebne aktivnosti koja bi osnažila kritičku misao mladih, pojačala njihove poduzetničke inicijative te poboljšala svijest o društvu i ekologiji. Kroz taj način unificirane podrške, gradska uprava može i doprijeti do najvećeg broja mladih kako bi ih informirala o programima i aktivnostima koje se provode u Zagrebu te na taj način osnažiti provedbu drugih mjera namijenjenih mladima, a da nisu specifično vezane za proces obrazovanja.

2. Izvanškolske aktivnosti mladih i njihovo vrednovanje

Grad Zagreb kroz svoje gradske programe može predvidjeti i participaciju učenika van škole te nadopunu znanja i kompetencija u suradnji sa stručnjacima koji nisu nužno vezani uz školstvo, kao što su razne udruge za mlade, a sve u cilju jačanja kompetentnosti mladih i njihove inovativnosti. Grad Zagreb kroz istu mjeru može razviti i osnažiti sustav vrednovanja učenika koji se iskažu u sudjelovanju izvanškolskih aktivnosti u vidu posebnih priznanja i nagrada poput dodatnog ili zasebnog bodovanja za gradske stipendije, ali i potpunog subvencioniranja njihovih karata za putnički prijevoz, kulturne ustanove ili članarina za sportske klubove.


3. Podrška mladima u obrazovanju i razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja

Gradska uprava mora omogućiti bolju strukturu gradskih stipendija, prvenstveno u smislu povećanja njihovog broja, ali i potporu upisima strukovnih programa, bolje informiranje i sufinanciranje pohađanja edukacija i radionica za mlade od interesa za Grad, a koje se mogu definirati i prioritizacijom aktivnosti mladih.

4. Zapošljavanje i poduzetništvo mladih

Gradska uprava može biti najbolji posrednik između škola, fakulteta i poslodavaca, zajedno s područnim uredom zavoda za zapošljavanje. Kroz kvalitetne programe umrežavanja učenika, studenata, profesora i poslodavaca, mladi mogu na jednostavan način dobiti uvid u trenutno stanje na tržištu rada i preferencijama poslodavaca, profesori mogu razviti posebne metode učenja i dodatne ishode određenih školskih aktivnosti, a poslodavci će također imati priliku upoznati se s potencijalnim budućim radnicima te pravovremeno prilagoditi svoje procese za otvaranje novih radnih mjesta. Grad Zagreb također može biti organizator raznih natjecanja u rješavanju stvarnih poslovnih slučajeva (engl. Case Study) među srednjoškolcima i studentima, čime bi mlade ljude potaknuo na inovativnost i alternativni pristup rješavanju određenih gradskih problema, pripremajući ih ujedno time i za tržište rada Tim pristupom bi se moglo izbjeći skupe, dugotrajne ili namještene natječaje te potaknuti mlade na veću involviranost u iznošenju idejnih rješenja za unaprjeđenje kvalitete života u gradu, što bi moglo rezultirati i boljom društveno-političkom participacijom mladih.

5.6.3. SOCIO-DEMOGRAFSKA PLATFORMA ZA MLADE I MLADE OBITELJI


Unatoč raznim demografskim mjerama koje trenutno postoje u Gradu Zagrebu, najveći kontraefekt se postiže posebnom mjerom roditelj-odgojitelj, koja se programski i logički pobija sa svim nastojanjima za kvalitetnim odrastanjem i socijalizacijom djece te standardnim poticanjem radnih odnosa (mladih) roditelja. Posljedica ove mjere jest sve veći broj djece koja ne pohađaju vrtić, unatoč činjenici da pohađanje vrtića od ranije dobi pospješuje rezultate djece u daljnjem obrazovanju, socijalizaciji i integraciji, a roditelji, dobrim dijelom mladi ljudi, koji se odlučuju na korištenje te mjere suočavaju se s problemom ponovnog zapošljavanja, čime se postiže negativan utjecaj na dvije generacije unutar jedne obitelji.

Uz spomenutu mjeru, veliki problem društva predstavlja i loše mentalno zdravlje, često uvjetovano novim stilovima života, što u konačnici rezultira visokim stopama depresije i apatije. U zdravstvenom kontekstu je mentalno zdravlje specifičan izazov, jer se i određene razvijenije zapadnoeuropske zemlje također suočavaju s visokim stopama depresije među mladima, što je dobar indikator da financijsko stanje nije glavni (jedini) faktor kada se društvo suoči s lošom slikom mentalnog zdravlja. Upravo su mladi najranjivija skupina, od djece do roditelja, a kroz recentna istraživanja na lokalnoj i nacionalnoj razini je vidljivo da je stopa depresije kod djece i mladih u relativnom porastu. Za suočavanje s ovim izazovima


potrebna je kvalitetna psihosocijalna podrška brojnih resora unutar gradske uprave, a ponajprije obrazovanja, zdravstva i socijale.

Poseban problem mladima u Zagrebu predstavlja i stambeno osamostaljivanje: s obzirom na trenutnu prosječnu cijenu kvadrata, mnogo mladih ili nije kreditno sposobno ili mogu dobiti ponudu za kredit od minimalno 25 godina.


Socio-demografska platforma za glavni cilj ima uspješnu socijalizaciju djece, mladih i mladih obitelji te osiguravanje čvrste i visoke kvalitete života, kako bismo u konačnici izgradili sretno, brižno i emocionalno zdravo društvo, u kojem će svaki pojedinac imati podršku sustava u svom individualnom razvoju i usavršavanju. Socio-demografski izazovi iziskuju snažnu kooperaciju svih gradskih resora, pri čemu gradski službenici trebaju aktivno brinuti o trenutnim socijalnim rizicima i potrebama mladih i mladih obitelji.

Kada su u pitanju direktne mjere za rješavanje problema, zalažemo se za sljedeće:

1. Bolja regulacija programa roditelj-odgojitelj i osnaživanje gradskih vrtića

Potreba za pohađanjem vrtića već je jasno istaknuta u uvodnom dijelu poglavlja, zbog čega je važno alocirati dio sredstava iz mjere roditelj-odgojitelj na aktivnu izgradnju gradskih vrtića, njihovu adaptaciju i nadogradnju te dodatno financiranje njihovih djelatnika

2. Sretan vrtić za sretno djetinjstvo

Uz izgradnju, adaptaciju i nadogradnju dječjih vrtića, što je posebno pod ingerencijom Ureda za obrazovanje, važno je bolje definirati pragove financijskih primanja mladih roditelja i staratelja za besplatan upis njihove djece u vrtić, u ovisnosti o prosječnom dohotku kućanstva.

3. Stambeno osamostaljivanje mladih

S obzirom da je trenutni državni model subvencioniranja stambenih kredita dijelom rezultirao većim cijenama nekretnina, gradska uprava osim sufinanciranjem, mladim obiteljima može pomoći sufinanciranjem dijela troškova mjesečnih računa, aktivnim posredništvom u nalasku stanova za prodaju, gradskim jamstvima za izgradnju novih sadržaja od važnog značaja za mlade obitelji u određenim gradskim četvrtima itd.

4. Socijalni rizici i podrška, zaštita prava te sigurnost mladih

Gradska uprava može i treba brinuti o svim postojećim socijalnim rizicima s kojima se suočavaju mladi te agilno pristupati njihovom rješavanju. Ova se mjera prvenstveno odnosi na manjinske skupine, pa je potrebno stvoriti povjerenje između potencijalno ugroženih skupina, gradskih službenika i svih institucija koje su pod nadležnošću Grada Zagreba. Više o socijalnim mjerama nalazi se u poglavlju 5.4.1.1.

5.6.4. ZDRAVLJE MLADIH



Grad Zagreb raspolaže ogromnim potencijalom za unaprjeđenje zdravlja mladih, od prostornih do ljudskih kapaciteta, zbog čega je, uz razvoj zdravstvenih i preventivnih programa za mlade, izrazito važno informiranje mladih, kao i cijelog društva, o postojećim mjerama, kako bi one bile što efikasnije. Osim toga, treba imati na umu i činjenicu da učenici i studenti, koji rodom nisu iz Zagreba, čine veliki dio populacije mladih u samome gradu. Tako se, primjerice, liječnik obiteljske medicine dodjeljuje s obzirom na upisani fakultet te upravo stoga mnogo mladih ostaje pri svojim liječnicima u rodnim krajevima, koje pak obilazi sporadično.

Po poznatom Čehovljevu citatu „Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu“. Upravo taj citat oslikava činjenicu da je zdravlje svakom pojedincu na prvome mjestu te da društvo treba skrbiti o kvalitetnim zdravstvenim uslugama i programima. Nažalost, brojna su istraživanja pokazala da mladi nisu upoznati s većinom zdravstvenih usluga koje su im dostupne, čime zapravo pada kvaliteta samih programa.


Gradska uprava može i treba osnažiti politiku unificiranog praćenja, vrednovanja i podrške mladima kroz obrazovanje, a što se može ostvariti sljedećim mjerama za koje se zalažemo:

1. Razvoj kvalitetnih zdravstvenih usluga za mlade

Mladi u Gradu Zagrebu heterogena su populacija s obzirom na dostupnost i potrebitost zdravstvenih usluga. Budući da je Zagreb studentski grad s mnogo studentskih (ali i đačkih) domova, mnogo mladih nema riješen pristup zdravstvenoj skrbi kakvom su navikli te, kako je već naglašeno, mnogo mladih ostaje pri svojim liječnicima u rodnim krajevima, koje ne obilazi redovito. Međutim, potrebe za liječničkom skrbi uvijek postoje: od akutnih stanja do kroničnih nezaraznih bolesti, stoga je za najčešća oboljenja potrebno osigurati specijaliste do kojih mladi mogu olakšano doći bez uputnice. Tek nedavno je s time u Gradu započeto kroz Centar za zdravlje mladih u Heinzelovoj ulici. Takve usluge su mladima prijeko potrebne, a moraju biti dostupne javnim gradskim prijevozom te osigurati pravodobnu i kvalitetnu uslugu. Potreba za njima može se zadovoljiti projektom mreže centara za zdravlje mladih, koji bi bili locirani na barem četiri lokacije u Gradu prema kojima mladi gravitiraju: centar grada, istočni dio, zapadni dio grada i dio Novog Zagreba.

2. Razvoj preventivnih programa za mlade

Preventivne mjere, pogotovo primarne prevencije (sprječavanje nastanka oboljenja), nadilaze zdravstveni sustav, ali je on i dalje u tome neizbježan. Preventivni programi mladima su potrebni u zadržavanju i stvaranju dobrih životnih navika, poput prehrane, tjelesne aktivnosti, nepušenja, nekonzumiranja alkoholnih pića i održavanje mentalne higijene. Osim toga, potrebni su specifični programi održavanja spolnog zdravlja. Veliki naglasak, a koji se često zaboravlja, su programi preveniranja nesreća u prometu.

Informiranje i edukacija mladih je od velikog značaja, ali se ona mora odvijati u neposrednom okruženju gdje mladi provode vrijeme, primjerice studentskim centrima, domovima, u blizini kulturnih sadržaja poput kina, kazališta, u blizini sportskih sadržaja i slično. Većinu informacija o uslugama mladi općenito dobivaju preko interneta, stoga je i


za očekivati kako će na isti način tražiti i informacije o zdravstvenim uslugama. U slučaju da zatrebaju pomoć ili imaju kakve nejasnoće u vezi svojeg zdravstvenog stanja, važno je osigurati internetsku podršku u vidu objedinjavanja svih gradskih, ali i nacionalnih programa putem internet preglednika.

3. Aktivno informiranje i educiranje mladih o zdravlju i zdravstvenim uslugama

Kako bi programi i usluge koje pruža Grad Zagreb bile učinkovite, potrebno je mlade o njima informirati. U trenutku brze povezanosti i zasićenosti raznim informacijama, veliki je izazov doći do potrebne informacije, kao i pronaći put do ciljane populacije. Aktualni programi su često nevidljivi te se na njih nailazi specifičnim traženjem kada problem već postoji. Interaktivne internet stranice, koje pružaju lako dostupne informacije, te kontinuirano obavještavanje o uslugama kroz infrastrukturu koju mladi najčešće koriste, od najvećeg je značaja. Informiranje i educiranje putem oglasnih ploča je zastarjelo i nesvrsishodno. Promocija putem društvenih mreža uz prigodne programe u školama, na fakultetima, studentskim centrima, đačkim i studentskim domovima te oglasnim prostorima u javnim prijevoznim sredstvima značajnija je od promocije u dnevnom tisku ili domovima zdravlja.

5.6.5. SLOBODNO VRIJEME MLADIH


Mladi u Zagrebu su raznovrsna skupina, s fluidnim interesima i potrebama, zbog čega se i ponuda sadržaja za mlade konstantno mijenja, odnosno zbog čega je važno da gradska uprava bude u stalnom i kvalitetnom dosluhu s mladima.

U kontekstu mladih i pohađanja dostupnih kulturnih programa, najpopularnija su glazbena događanja te festivalski programi. Kazališni i filmski program također je dobro popraćen, a važno je napomenuti kako mladi neposredno sudjeluju u festivalima kao volonteri. Najmanji broj mladih se može susresti na programima vezanim uz likovnu umjetnost zbog česte percepcije likovne umjetnosti kao strogo muzejske, zastarjele i zatvorene u uske, elitističke okvire stručnjaka i nekolicine interesenata. Zanimljivo je da Grad Zagreb ima jednu od najrazvedenijih likovnih scena u Hrvatskoj, ali i Europi, s velikim brojem alternativnog likovnog postava koji se izvodi u manjim izložbenim prostorima, galerijama te javnim prostorima.

U kontekstu sportskih aktivnosti, brojna su istraživanja pokazala visoku korelaciju između bavljenja sportom i uspjeha u školi, zdravlja te zdravih navika. U Zagrebu sigurno ne manjka sportskog sadržaja za mlade, ali su često uvjeti rada loši, poput nedostatka sportske opreme ili sportskih dvorana koje bi trebalo izgraditi ili adaptirati.

Stanje s biciklističkom infrastrukturom u gradu stagnira već godinama, a gradska uprava neuspješno pokušava rasteretiti centar grada od automobilskog prometa, bez da paralelno razvije kvalitetan sustav biciklističkih staza i parkinga. Više o ovoj temi može se naći u poglavlju 3.3.


Za kraj, gradska vlast može i treba utjecati na kvalitetan noćni život mladih, prvenstveno osiguravanjem brzog i kvalitetnog noćnog javnog prijevoza, kako bi mladi iz svih dijelova grada imali jednaku mogućnost dolaska i odlaska iz grada u večernjim satima te kako bi se prevenirale vožnje u alkoholiziranom stanju.


Premda mladi svoje slobodno vrijeme provode na različite načine, ovom su točkom definirane određene idejne mjere u kojima će gradska politika koju mi planiramo voditi imati veliki utjecaj:

1. Kultura i mladi

Izrada jedinstvene web stranice ili mobilne aplikacije sa sažetim opisom događanja, koja ne uključuje samo muzejske prostore, već i aktualizirane podatke o trenutnim izložbama i performansima, pomogla bi privlačenju mladih. Osim toga mlade je važno pravovremeno educirati o suvremenim umjetničkim strujanjima i konceptu likovne umjetnosti kao katalizatoru, prenosiocu ili kritičaru društvenih kretanja, što bi se moglo potencirati organizacijom javnih tribina, okruglih stolova, organiziranih posjeta nevladinim umjetničkim organizacijama i udrugama, vodstvima po izložbama te promocijom putem društvenih mreža. Prednost nezavisne likovne scene je u programu koji je u skladu s trendovima brzog načina života: uglavnom su smješteni u širem centru grada, programi su neposredni, izložbe su manjeg opusa s fokusiranim informacijama te povremeno internacionalnim umjetnicima.

2. Sport i mladi

Iako je politika sporta već zasebno definirana u poglavlju 5.5., važno je ponovno naglasiti potrebu da se mladi aktivno i kvalitetno uključe u sportske aktivnosti u što ranijim godinama. Upravo u tome gradska uprava ima važnu zadaću da svojim sufinanciranjem aktivnosti, izgradnjom novih sportskih centara ili adaptacijom dosadašnjih nastoji animirati mlade ljude u tom pogledu. Važnu ulogu u ovom procesu mogu imati profesori tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama, koji se procesom javnih konzultacija unutar svojih gradskih četvrti mogu odrediti za provođenje trenutno najatraktivnijih sportskih aktivnosti kod svojih učenika.

3. Noćni život mladih

Broj noćnih linija ZET-a i njihove relacije više nisu zadovoljavajuće i ne priliče gradu kojem gravitira milijun građana. Grad treba osigurati češće polaske noćnih linija i produžavanje ruta većine postojećih linija kako bi se mladima osigurala potrebna kvaliteta prijevoza, ali i kvalitetnije informiranje o načinu prijevoza u određenim večerima. Zalažemo se za uvođenje posebnih noćnih linija ZET-a (npr. minibusa) po cijeni standardne noćne autobusne karte isključivo za pripadnice ženskog spola sa specifičnih mjesta noćnog okupljanja mladih poput noćnih klubova, čime bi se povećala sigurnost žena.

6. PAMETNO UPRAVLJANJE I TRANSPARENTNOST


6.1. TRANSPARENTNOST

6.1.1. FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST PLANIRANJA I IZVRŠAVANJA GRADSKOG PRORAČUNA


Većina građana grada Zagreba ne raspolaže jasnim i detaljnim informacijama o vođenju gradskog proračuna, odnosno o njegovom planu i izvršenju. Pod uvjetom dostupnosti takvih informacija, dodatan problem čini relativno niska financijska pismenost građana, koja onemogućava ispravno ili potpuno razumijevanje danih informacija. Prema istraživanju koje su 2016. provele Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (HANFA) u sklopu međunarodnog ciklusa nacionalnih testiranja koje koordinira Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj je 11,7 od mogućeg 21 boda. Pritom građani grada Zagreba ipak postižu bolje rezultate od prosjeka u Republici Hrvatskoj.

Problem financijske transparentnosti u vođenju gradskog proračuna ima dvije dimenzije. Prva dimenzija je potreba za povećanjem same transparentnosti u vidu jednostavnog i razumljivog prikaza detaljnih informacija o vođenju gradskog proračuna, konkretno o njegovom planu i izvršenju. Sama financijska transparentnost nije dovoljna, već ona ima smisla onda kad takvim informacijama raspolažu financijski pismeni građani. Stoga drugu dimenziju vezanu za ovaj problem predstavlja potreba građana za osnovnim ekonomskim, odnosno financijskim znanjima potrebnima za razumijevanje takvih informacija, i za razumijevanje mehanizama kojima se od njih sredstva prikupljaju, te na koji način se dalje raspodjeljuju u svrhu financiranja različitih namjena od javnog interesa u gradu Zagrebu. Na potrebu za financijskim opismenjavanjem već duže vremena ukazuju institucije poput Europske komisije, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) odgovornog za politiku EU-a u područjima gospodarske politike, poreznim pitanjima i regulaciji financijskih usluga itd. Financijska pismenost polazi od osnova ekonomije, statistike i numeričkih vještina kombiniranih sa sposobnošću da ih se koristi za donošenje financijskih odluka (vidi npr. Batsaikhan i Demertzi, 2018). U najužem smislu vezana je za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti (prema npr. OECD), a u širem kontekstu može se promatrati na način da takva znanja omogućuju kvalitetnije razumijevanje javnih, konkretno, gradskih prihoda i rashoda te način njihova prikupljanja, vođenja i namjenskog trošenja. Osjetljive skupine kod kojih je problem slabe financijske pismenosti posebno izražen čine mladi i građani nižih primanja i slabijeg obrazovanja.


Jedino financijski pismeni i informirani građani mogu pratiti vođenje gradskog proračuna i da li ono ispunjava njihove potrebe i očekivanja. Na taj način mogu neizravno, preko djelovanja gradskih zastupnika, donositi odluke i sudjelovati u razvoju svog grada. U konačnici, svojim


političkim izborima mogu kvalitetnije planirati i alocirati financijska sredstva Grada. U tom smislu zalažemo se za:

1. Povećanje razine financijske transparentnosti u vođenju gradskog proračuna

To podrazumijeva jednostavan pristup ključnim informacijama vezanim za gradske prihode i rashode, kao i dodatnim financijskim informacijama detaljnog karaktera, npr. na web stranicama Grada u obliku tabličnih i grafičkih prikaza upravljanja sredstvima Grada (moguća nadogradnja na trenutno dostupne prikaze u Vodičima kroz proračun, primjerice „klikom“ na ključnu stavku na grafikonu izlaganje detaljnih stavki). Prikazi trebaju imati i kronološku dimenziju, te ključne stavke proračuna iznositi u apsolutnim i u relativnim mjerama (službena valuta odnosno postotni udio u odnosu na ukupna raspoloživa sredstva). Potrebna je i jasnija i transparentnija poveznica između plana i izvršenja proračuna.

2. Povećanje razumljivosti proračuna Grada Zagreba za sve građane

U ovom kontekstu to podrazumijeva jednostavan i jasan način iznošenja relevantnih financijskih informacija, ali i osnovnu razinu financijske pismenosti sa strane građana, kojima su informacije namijenjene. Prikazi financijskih informacija vezanih za vođenje gradskog proračuna trebaju imati detaljno i jasno izložen izvor i način prikupljanja sredstava gradskih prihoda. Na taj način građani će biti u mogućnosti kvalitetnije povezivati kako i u kojoj mjeri se sredstva prikupljaju, te na koji način se dalje raspodjeljuju u svrhu financiranja izabranih namjena od javnog interesa u Gradu Zagrebu.

6.2. MJESNA SAMOUPRAVA

6.2.1. PROMJENE U MJESNOJ SAMOUPRAVI


1. Gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici funkcioniranja mjesne samouprave u stvarnosti nemaju svoju funkciju, budući da je izrazit i vidljiv način funkcioniranja koji služi za financiranje biračkog tijela aktualne vlasti Grada Zagreba. Kao pravne osobe niti jedna gradska četvrt niti mjesni odbor nemaju svoj žiro račun, iz čega je razvidan proces centralizacije.


1. Zalažemo se za temeljitije i cjelovito preispitivanje ustroja mjesne samouprave (koje bi zahtijevalo i određene izmjene zakonskih propisa), a što zahtjeva dosta vremena, a osobito političku volju. To se prvenstveno odnosi na proces decentralizacije Grada Zagreba, koji treba sustavno i stručno osmisliti te tek onda ići u realizaciju s ciljem da ta tijela dobiju neke izvorne ovlasti.



2. Službenici i namještenici gradskih upravnih tijela i javnih službi pravovremeno ne reagiraju na inicijative i prijedloge građana, pretežno su neinformirani i nedovoljno educirani za provođenje aktivnosti u njihovom djelokrugu.


2. Zalažemo se za prilagođavanje načina funkcioniranja gradskih upravnih tijela i javnih službi postojanju gradskih četvrti i mjesnih odbora u pogledu metodologije iskazivanja relevantnih podataka i informiranja, obavještavanja vijeća o bitnim pitanjima od interesa za gradske četvrti i mjesne odbore, ažurnog reagiranja na inicijative i prijedloge građana te edukacija članova vijeća, ali i službenika i namještenika, o ulozi i načinu funkcioniranja tijela gradskih četvrti i mjesnih odbora.


3. Gradski ured za mjesnu samoupravu je kadrovski, organizacijski i materijalno-tehnički onesposobljen. Neadekvatna školovanost zaposlenika za potrebe radnog mjesta, rodbinski odnosi, stranačka pripadnost sprječavaju opsluživanje te kontinuirano praćenje sustava mjesne samouprave.


3. Zalažemo se za kadrovsko, organizacijsko i materijalno-tehničko osposobljavanje i ojačavanje gradskog ureda za mjesnu samoupravu, koji kao gradsko upravno tijelo opslužuje vijeća, a sve s ciljem što kvalitetnijeg, stručnijeg i administrativnog opsluživanja te kontinuiranog praćenja funkcioniranja sustava mjesne samouprave. Pri tome bi trebalo voditi računa da bi svaki mjesni odbor trebao imati po jednog djelatnika, koji bi obnašao poslove za vijeće tog mjesnog odbora, a što danas u stvarnosti ne postoji.


4. U prethodnim godina zamjetan je trend porasta u neinformiranju javnosti o ustrojstvu i funkcioniranju mjesne samouprave. Kako bi građanstvo povećalo kvalitetu života u Gradu Zagrebu potrebno je spomenuti trend preokrenuti.


4. Zalažemo se za osiguranje kontinuiranog, temeljitog i objektivnog informiranja javnosti o ustrojstvu i funkcioniranju mjesne samouprave te konkretnim aktivnostima i prezentiranju istih javnosti putem interneta i javnih glasila.



5. Gradske četvrti i mjesni odbori ne mogu primjereno i učinkovito obuhvatiti i iskazati raznolikost mjesnog organiziranja (urbane, poluurbane i ruralne, male i velike, brojne i malobrojne, potreba dvostupanjskog organiziranja) budući da su istoznačni.


5. Zalažemo se za određivanje odnosa vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora s obzirom da su normativno istoznačni.


6. Neadekvatno korištenje prostora koji uzrokuju velike financijske izdatke za Grad Zagreb.


6. Zalažemo se za pripremu i donošenje odgovarajuće gradske Odluke o povjeravanju prostora mjesne samouprave na upravljanje i skrb vijećima mjesnih odbora, kao i prethodno točno utvrđivanje koji su to prostori/objekti potrebni za rad vijeća mjesnih odbora te davanje na korištenje različitim udrugama, političkim strankama bez naknade. Također se zalažemo za rješavanje prostora/objekata koji su zakonski vraćeni u vlasništvo RH na način da se s Republikom Hrvatskom sklopi Ugovor o zakupu ili da joj se isti vrate. Danas različiti korisnici (njih nekoliko tisuća) koriste cca 250 objekata/prostora mjesnih odbora, uglavnom bez naknade i neplaćanja režijskih troškova, što je za Grad Zagreb priličan financijski izdatak.


7. Nepravilna raspodjela proračunskih sredstava koja se dodjeljuju gradskim četvrtima i odborima za financiranje lokalnih projekata na području kulture, sporta, obrazovanja, komunalnih djelatnosti, skrbi o starijim osobama, uređenja naselja i zaštita okoliša.


7. Zalažemo se za onošenje izmjene važećih te novih gradskih propisa radi omogućavanja pravilnije raspodjele djela proračunskih sredstava, koja se dodjeljuju gradskim četvrtima i mjesnim odborima za financiranje lokalnih projekata na području kulture, sporta, obrazovanja, komunalnih djelatnosti, skrbi o starijim osobama, uređenja naselja i zaštita okoliša.


8. Netransparentnost pozicije Ostali nespomenuti rashodi poslovanja iz proračuna Grada Zagreba.



8. Iz proračuna Grada Zagreba se za poziciju Ostali nespomenuti rashodi poslovanja, koja nije dovoljno jasno/transparentno definirana, godišnje se izdvaja za sve gradske četvrti i mjesne odbore oko 6.000,000,00 kn. Smatramo da bi trebalo ili točno odrediti (za što se sredstva troše) ili smanjiti gore navedene iznose.


9. Neadekvatan broj vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, koji generira ogromne financijske troškove.


9. Grad Zagreb ima dvije razine oblika mjesne samouprave, što iziskuje velika financijska sredstva, kao i izrazito otežano praćenje rada istih – 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora te isto toliko vijeća, koja održavaju sjednice najmanje jedanput mjesečno, što znači priprema i otprema 235 sjednica mjesečno. Zalažemo se za izradu sustavne analize broja gradskih četvrti i mjesnih odbora, kao i broja članova vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora te predložiti optimizaciju cijelog tog sustava. To je moguće realizirati na dva načina. Prvi način je organizacija poput Grada Osijeka: u urbanim sredinama osnivaju se gradske četvrti, a u ruralnim mjesni odbori te nema dupliranja u obavljanju poslova. Druga pak mogućnost, realnija za Grad Zagreb, jest smanjenje broja gradskih četvrti i mjesnih odbora i članova njihovih vijeća. I jedan i drugi prijedlog iziskuje stručnu, tehničku i financijsku analizu, kao i ozbiljan pristup rješavanju toga, ali bi se time postigao puno bolji ustroj, kao i smanjenje financijskih troškova. Zbog složenosti obavljanja takvih promjena, valja voditi računa da se one ne mogu realizirati uoči bilo kakvih izbora, jer se tada izborni krugovi utvrđuju po postojećim četvrtima, mjesnim odborima. Također je potrebno osigurati tehničku i stručnu podlogu za obavljanje takvih poslova te predvidjeti mogućnost održavanja većeg broja mjesnih zborova građana na kojima bi se donosile odluke o realizaciji. U tom smislu trebalo bi ugraditi izmjene u Statut Grada Zagreba.

7. OTVOREN PAMETAN GRAD


7.1. SURADNJA S DRUGIM GRADOVIMA

7.1.1. POBOLJŠANJE SURADNJE S PRIJATELJSKIM GRADOVIMA


Grad Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju s 46 gradova u Republici Hrvatskoj i svijetu. Zahvaljujući tim dobrim odnosima moguće je preuzeti dobre prakse, znanja i iskustva lokalnih vlasti te ih primijeniti na mnoge probleme s kojima se Grad Zagreb suočava, a drugi gradovi su ih već riješili. Suradnja s prijateljskim gradovima pomogla bi i rješavanju problema navedenim u drugim politikama opisanima u ovom dokumentu.

Grad Zagreb tehnološki, infrastrukturno i digitalno značajno zaostaje za sličnim i usporedivim gradovima u Europi te ključ politike poboljšanja suradnje s prijateljskim gradovima i daljnjeg razvoja Grada mora biti uspostavljanje partnerskih odnosa s „pametnim gradovima“.


Grad Zagreb mora pronaći inspiraciju u stvaranju vlastite inačice „pametnog grada“ po uzoru, prije svega, na europske gradove poput Beča, Amsterdama, Barcelone i Kopenhagena.

Kroz suradnju sa stručnim službama prijateljskih gradova moguće je preslikati ili izvući inspiraciju iz postojećih rješenja zagrebačkih problema. Regulacija prometa i zatvaranje centra grada za aute je problem kojeg je Mainz već riješio, grad Beč je najveći stanodavac sa 62% gradskog kapaciteta, a za pogled u budućnost električnog javnog gradskog prijevoza i transformacije vizure grada nema boljeg uzora od Šangaja.

Dodatno, „pametni gradovi“ privlače i međunarodne kompanije, ali i mlade talente koji prepoznaju priliku za rad u dinamičnom i kvalitetnom životnom okruženju u kojem grad sustavnim radom podiže kvalitetu života, kontinuirano modernizira javni prijevoz te digitalizacijom skraćuje vrijeme čekanja na svim razinama (od nepotrebnih čekanja i obilaženja šaltera do čekanja na semaforu).

Nesumnjivo, Grad Zagreb zaslužuje odgovorniju, responzivniju i interaktivniju gradsku upravu, koja će kombinacijom upotrebe informacijsko-komunikacijskih tehnologija i „internetom stvari“ (engl. Internet of Things) stvarati ugodniji prostor za život, osigurati sigurnije javne prostore, poboljšati učinkovitost resursa te zadovoljavanje drugih potreba građana.


7.1.2. ŠIRENJE MEĐUNARODNE SURADNJE


Grad Zagreb član je udruženja METREX (engl. Network of European Metropolitan Regions and Areas), koje okuplja europske metropolitanske regije. Iako je član od 2015. godine, gotovo je nemoguće naći informacije o gradskim aktivnostima te znanju i iskustvima koja su prikupljena kroz članstvo. Isto tako, Grad Zagreb nije član Skupštine europskih regija AER (engl. Assembly of European Regions), koja je najveća neovisna mreža regionalnih vlasti u Europi, a jednake mogućnosti i ravnopravnost spolova jedan su od njezinih najvažnijih prioriteta.

Izuzetna pasivnost gradskih vlasti oko ostvarivanja funkcionalne međunarodne suradnje, a koja nije u službi skupljanja jeftinih političkih poena, dovodi do očitog neiskorištavanja razvojnih prilika.


Izradom i provođenjem kvalitetnog programa međunarodne suradnje kroz međunarodne organizacije kao što su METREX i AER otvaraju se nove prilike za Grad na području gospodarstva, kulture ili prometa kroz razmjene ideja i dobrih praksi te prikupljanje iskustava i znanja. Potrebno je započeti komunikaciju s međunarodnim partnerima i organizirati rasprave o zajedničkim temama.

Uspostavom dugoročnih i partnerskih odnosa s gradovima prijateljima Grad Zagreb ima priliku učvrstiti svoju poziciju na regionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Organiziranjem konferencija, kongresa i različitih stručnih skupova, gradske službe imaju priliku izmijeniti iskustva s razvijenijim gradovima te prenijeti ta iskustva na slabije razvijene gradove u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Takav partnerski odnos može samo produbiti odnose između gradova, osnažiti turističku razmjenu te stvoriti zdrave pretpostavke za rast gospodarske suradnje i izvoza.

Na europskoj razini ključno je uspostaviti suradnju i održavati kvalitetne te prijateljske odnose sa sljedećim razinama gradskih vlasti:

• glavni gradovi država članica Europske unije te posebno glavni grad trenutne države predsjedateljice;

• glavni gradovi država našeg bližeg susjedstva (Ljubljana, Beč, Budimpešta); • glavni gradovi država kandidatkinja za članstvo u EU (Ankara, Beograd, Podgorica, Skopje

i Tirana); • glavni gradovi država potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU (Priština i Sarajevo).

S glavnim gradovima država članica EU posebno je važno staviti naglasak na razmjeni iskustava u upravljanju gradom, razvoju i upravljanjem prometom, zaštiti okoliša, izgradnji informatičke infrastrukture, kulturnoj i znanstvenoj suradnji te poticanju gospodarske suradnje na svim razinama.

S glavnim gradovima država koje streme članstvu u EU Grad Zagreb mora uspostaviti prijateljski odnos s naglaskom na razmjeni iskustava u organizaciji i upravljanju gradom te


korištenju svih raspoloživih mehanizama u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije za razvoj i unaprjeđenje gradske infrastrukture.

Jednako tako, nije dovoljno održavati partnerske i prijateljske odnose samo na najvišoj političkoj razini, već je potrebno sustavno uključiti zaposlenike gradske uprave u stručne razmjene, edukacije i konferencije, kako bi stekli kvalitetna znanja i vještine za implementaciju politika „pametnog grada“ u svakodnevno poslovanje i interakciju s korisnicima gradskih usluga, odnosno građanima. Na isti način zaposlenici gradskih službi iz zemalja (potencijalnih) kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji dolazit će u Zagreb na stručne edukacije, razmjenu iskustava i konferencije, koje će im pomoći u procesu prilagodbe standardima Europske unije i maksimalnom učinku u povlačenju europskih sredstava.

Uz suradnju na europskoj razini, Grad Zagreb, kao jedan od glavnih gradova Europske unije, mora sustavno održavati i suradnju sa svjetskim glavnim gradovima. S nekim od značajnijih gradova na svjetskoj razini Zagreb već ima uspostavljene sporazume o suradnji i prijateljstvu (npr. Kyoto, London, Pittsburgh, St. Petersburg, Šangaj). Postojeću suradnju potrebno je ojačati na svim razinama, a posebno na povećanju gospodarske suradnje, razmjeni iskustava u upravljanju gradom te povećanju znanstvene, kulturne i sportske suradnje.

Grad Zagreb mora aktivno stvarati i nova partnerstva s gradovima na europskoj i svjetskoj razini kako bi se afirmirao kao relevantan čimbenik na međunarodnom planu te kontinuirano razvijao i unaprjeđivao prijateljske odnose radi razmjene iskustava, međusobnog upoznavanja sličnosti i različitosti te izgradnji međusobnog povjerenja i prijateljstva u područjima od zajedničkog interesa.

7.2. SURADNJA S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA

7.2.1. RAZVOJ SURADNJE S UDRUGAMA CIVILNOG DRUŠTVA I SINDIKATIMA


Rad udruga civilnog društva u Gradu Zagrebu, njih preko 12.800, pokazao se kao kamen temeljac koji nosi brojne promjene u današnjem društvu. Udruge civilnog društva, čije djelovanje se temelji na slobodi, jednakosti, solidarnosti i pravdi za sve, dijele temeljne ideološke smjernice s SDP-om.

Zalaganje nositelja Platforme 112-Za Hrvatsku vladavine prava, čiji rad jest respektabilan, kao i brojnih drugih civilnih udruga za političku odgovornost i dosljednost vlasti te drugih političkih aktera i institucija, koje vode do realnih odnosno trajnih poboljšanja u društvu, smatramo nužnim za razvoj demokracije.


Sindikati i socijaldemokratske stranke dijele načelo borbe za prava radnika i svih onih koji svoj svakodnevni kruh zarađuju svojim radom, znanjem i umijećem.


Unutar Savjeta Gradske organizacije SDP-a Zagreb oformljen je Stručni savjet za suradnju s udrugama civilnog društva s ciljem unaprjeđenja odnosa, pružanja pomoći oko ostvarivanja zajedničkih ciljeva te provođenja aktivnosti udruga civilnog društva i sindikata, kako bi se njihova traženja, a ujedno i osvješćivanje i educiranje javnosti o problemima koja su u velikoj mjeri usmjerena na nacionalnu razinu, podrškom GO SDP-a Zagreb ojačala na lokalnoj razini.

Svjesni okolnosti u kojima živimo, inzistiramo na neprekidnom razgovoru s udrugama civilnog društva temeljenom na otvorenosti u razmjeni mišljenja, iznimno pažljivom slušanju te međusobnom uvažavanju, kako bismo uz vladavinu prava osigurali razvoj demokracije u društvu. Nadalje, želimo osigurati da borba protiv korupcije nije isprazna fraza, da jednakost, bila spolna, rodna, vjerska ili bilo kakva drugačija, nije tabu, da sigurnost bude dostatna da osigura dostojan život svakoga s ciljem izgradnje mira u društvu, a sve popraćeno adekvatnom funkcionalnom institucijom vlasti.

Pomno pratimo aktivnosti udruga civilnog društva na području Zagreba te smo u svakom trenutku voljni pomoći u ostvarenju njihovih ciljeva ukoliko su rješenja dana u programima udruga svjetonazorski bliska SDP-u. Budući da smo svjesni kako je uspostava odnosa s udrugama civilnog društva delikatna stvar i pitanje je međusobnog razumijevanja, Stručni savjet za suradnju s udrugama civilnog društva poduzima slijedeće aktivnosti:

• prijedloge i zahtjeve udruga i sindikata, po obavljenom inicijalnom razgovoru, prenosi vodstvu GO SDP-a, kao i vijećnicima SDP-a u Gradskoj skupštini te zastupnicima u Saboru RH;

• podržava aktivnosti udruga kroz: – prisustvovanje događanjima koje organiziraju udruge; – povezivanje aktivnih stranačkih stručnjaka s aktivistima u udrugama i sindikalistima u

svrhu izmjene znanja;

Naša Gradska organizacija SDP-a Zagreb, koja ima brojno članstvo, infrastrukturu te svoje predstavnike u Saboru RH, Gradskoj skupštini i izvršnim tijelima, u suradnji s udrugama civilnog društva i sindikatima nastavlja borbu za boljitak društva temeljenu na antifašizmu i ustavnim vrijednostima RH. Ona suradnjom s navedenim dionicima mora dobiti sinergijski efekt, biti učinkovitija i prepoznatljiva u očima glasača u vidu povratka istinskim vrijednostima socijaldemokracije, zaštiti radničkih prava, antifašizma, slobode, jednakosti, pravednosti, znanja (obrazovanja) i međuljudske solidarnosti.

Documents

ZAGREB 2020.- 2030. „ZAGREB - PAMETAN GRAD“