Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Zadatak 021 (4A, TUPŠ)
U tablici je prikazano vrijeme polaska, dolaska i trajanja vožnje nekih vlakova. Popunite vrijednost
koja nedostaje.
Polazak Dolazak Vrijeme vožnje 5:20 11:40 6 sati i 20 minuta
10:27 56 minuta
21:39 4:48 (sljedećeg dana)
Rješenje 021 Ponovimo!
1 60 min 1 min, ,60 1 .3600h s h s= = =
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Na primjer,
4 15 min 20 4 3600 15 60 20 15320 .h s s s s s= ⋅ + ⋅ + =
Prvi red tablice
Razlika dolaznog i polaznog vremena daje trajanje vožnje.
11 40 min
5 18 min
6 20 min
h
h
h
−
Drugi red tablice
Polazno vrijeme dobijemo oduzimanjem trajanja vožnje od dolaznog vremena.
10 27 min 9 87 min
56 min 56 min
9 31 min
1 60 minh h
h
h− −
=�������������
Treći red tablice
Trajanje vožnje računamo u dva koraka:
• izračunamo vrijeme do pola noći tako da od pola noći oduzmemo polazno vrijeme
24 23 60 min
21 39 min 21 39 m1 60 mi
in
2
n
21 min
hh h
h h
h
=− −�������������
• izračunamo vrijeme od pola noći do dolaznog vremena
4 48 min .h
Ukupno vrijeme je
[ ]
2 21 min
4 48 min
6 69 m 60 minin 7 9 min .1 h
h
h
h h⇒=
+
⇒
Popunjena vrijednost koja nedostaje:
Polazak Dolazak Vrijeme vožnje 5:20 11:40 6 sati i 20 minuta
9:31 10:27 56 minuta
21:39 4:48 (sljedećeg dana) 7 sati i 9 minuta Vježba 021
U tablici je prikazano vrijeme polaska, dolaska i trajanja vožnje nekih vlakova. Popunite vrijednost
koja nedostaje.
Polazak Dolazak Vrijeme vožnje 5:20 11:40 6 sati i 20 minuta
10:27 36 minuta
21:39 3:48 (sljedećeg dana)
2
Rezultat:
Polazak Dolazak Vrijeme vožnje 5:20 11:40 6 sati i 20 minuta
9:51 10:27 36 minuta
21:39 3:48 (sljedećeg dana) 6 sati i 9 minuta Zadatak 022 (Igor, strukovna škola)
Kapljica vode ima prosječnu masu 0.08 g. Koliko je kapljica u 1 m3 vode? (gustoća vode na 4 °C
ρ = 1000 kg/m3)
Rješenje 022
m0 = 0.08 g = 8 · 10-5 kg, V = 1 m3, ρ = 1000 kg/m3, n = ?
Ponovimo!
3 31 10 1 1000 1 1000, , .m dm m dm kg g= = =
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase tijela i njegova obujma:
.m
m VV
ρ ρ= ⇒ = ⋅
Najprije moramo obujam vode svesti na masu. To ovisi o gustoći koja je pak ovisna o temperaturi. Budući
da je masa vode
,m Vρ= ⋅
broj kapljica vode iznosi:
31000 1
3 71.25 10 .
58 100 0
kgm
m V mn n n nm m kg
ρ⋅
⋅= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅
−⋅
Vježba 022
Kapljica vode ima prosječnu masu 0.08 g. Koliko je kapljica u 2 m3 vode? (gustoća vode na 4 °C
ρ = 1000 kg/m3)
Rezultat: 2.5 · 107.
Zadatak 023 (Matea, strukovna škola)
Kolika je gustoća 2.8 g/cm3 izražena u kg/m3?
. 2.8 . 28 . 280 . 28003 3 3 3
kg kg kg kgA B C D
m m m m
Rješenje 023
Ponovimo!
, ,3 3 2 3 6 3 3 6 3
1 10 1 10 1 ,10 1 10 1 1, .0kg g g kg m cm m cm cm m− −
= = = = =
1, , .
1n n n m n ma a a a an n
a a
− += = ⋅ =−
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
310 3 6 3
2.8 2.8 2.8 10 10 2.8 10 2800 .3 6 3 3 3 3
10
g kg kg kg kg
cm m m m m
−−
= = ⋅ ⋅ = ⋅ =−
Odgovor je pod D.
3
Vježba 023
Kolika je gustoća 0.8 g/cm3 izražena u kg/m3?
. 8 . 80 . 800 . 80003 3 3 3
kg kg kg kgA B C D
m m m m
Rezultat: C.
Zadatak 024 (Matea, strukovna škola)
Prodavači na tržnici prodaju smokve. Cijene su izražene za različite mase smokava. Odaberite
najbolju ponudu (sa stajališta kupca).
A. 1 kg za 18 kn
B. 250 g za 5 kn
C. 500 g za 7 kn
D. 75 dag za 15 kn.
Rješenje 024
Ponovimo!
1 100 , ,0 1 , .1 00b a b a c a c
kg g kg dag ac c b d b d
⋅ ⋅= = ⋅ = ⋅ =
⋅
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
, 0 ., 1a n a
n nb n b
⋅= ≠ ≠
⋅ A.
1 kg za 18 kn.
B.
Masu od 250 g izrazimo u kilogramima.
2250 12
50
10050 .
1000 0 4g kg kg kg= = =
Ako za 1
4 kg platimo 5 kn, tada ćemo za 1 kg platiti:
1............................................... 5
4
11 4 ........... 4 5 20 .
4
kg kn
kg kg kn kn= ⋅ ⋅ =
1 kg za 20 kn.
C.
Masu od 500 g izrazimo u kilogramima.
5500 15
00
10000 .
1000 0 2g kg kg kg= = =
Ako za 1
2 kg platimo 7 kn, tada ćemo za 1 kg platiti:
1................................................. 7
2
11 2 ............. 2 7 14 .
2
kg kn
kg kg kn kn= ⋅ ⋅ =
1 kg za 14 kn.
D.
Masu od 75 dag izrazimo u kilogramima.
4
75 375 .
10
5
00 10 4
7dag kg kg kg= = =
Ako za 3
4 kg platimo 15 kn, tada ćemo za 1 kg platiti:
3................................................... 15
4
4 3 41 ............. 15 20 .
3 4 3
kg kn
kg kg kn kn= ⋅ ⋅ =
1 kg za 20 kn.
Odgovor je pod C.
Vježba 024
Prodavači na tržnici prodaju smokve. Cijene su izražene za različite mase smokava. Odaberite
najnepovoljniju ponudu (sa stajališta kupca).
A. 1 kg za 18 kn
B. 250 g za 5 kn
C. 500 g za 7 kn
D. 75 dag za 15 kn.
Rezultat: B i D.
Zadatak 025 (Nikolina, hotelijerska škola)
U kutiji se nalazi 12 boca ulja. Obujam svake boce je 750 ml. Koliko je najmanje potrebno
spremnika obujma 1000 l u koje bismo pretočili ulje iz 500 takvih kutija?
. 3 . 5 . 6 . 9A B C D
Rješenje 025
Ponovimo!
1 1000 1 0.00, .1l ml ml l= =
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
500 ⋅⋅⋅⋅0.75 0.75 0.75 0.75 0.75 0.75
0.75 0.75 0.75 0.75 0.75 0.75
= 4500 litara
9 litara=
0.750.750.750.750.750.75
0.750.750.750.750.750.75
Ako u kutiji ima 12 boca, a obujam svake boce je 750 ml ili 0.75 l, onda kutija sadrži
0.75 12 9⋅ =
litara ulja. Tada će se u 500 takvih kutija pohraniti
5
500 9 4500⋅ =
litara ulja. Postoje li spremnici obujma 1000 l trebat će 5 spremnika da se u njih pretoči 4500 l ulja. Jasno,
peti spremnik bit će polupun.
Odgovor je pod B.
Vježba 025
U kutiji se nalazi 6 boca ulja. Obujam svake boce je 1500 ml. Koliko je najmanje potrebno
spremnika obujma 1000 l u koje bismo pretočili ulje iz 500 takvih kutija?
. 3 . 5 . 6 . 9A B C D
Rezultat: B.
Zadatak 026 (4A, 4B, TUPŠ)
Kolika je gustoća 1.8 g/cm3 izražena u kg/m3?
. 1.8 . 18 . 180 . 18003 3 3 3
kg kg kg kgA B C D
m m m m
Rješenje 026
Ponovimo!
3 3 2 21 10 1 10 1 10 1 10, , , .kg g g kg m cm cm m
− −= = = =
3 6 3 3 6 31 10 1 1, ,0 .
na n m
m cm cm m ama
− −= = =
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
( )3 3
3 610 10 3 61.8 1.8 1.8 1.8 10 1.8 10
3 6 3 6 3 3 310 10
g kg kg kg kg
cm m m m m
− −− − − − +
= = ⋅ = ⋅ = ⋅ =− −
31.8 10 1800 .
3 3
kg kg
m m
= ⋅ =
Odgovor je pod D.
Vježba 026
Kolika je gustoća 0.18 g/cm3 izražena u kg/m3?
. 1.8 . 18 . 180 . 18003 3 3 3
kg kg kg kgA B C D
m m m m
Rezultat: C.
Zadatak 027 (Anchy Moon, hotelijerska škola)
Zrakoplov polijeće iz Zagreba u 18:43, a u Windhoek slijeće sljedeći dan u 7:54. Na povratku
zrakoplov polijeće iz Windhoeka u 9:47, a u Zagreb slijeće u 21:29. Za koliko je odlazak dulji od povratka?
Napomena: Zagreb i Windhoek su u istoj vremenskoj zoni.
. za 1 i 17 min . za 1 i 22 min . za 1 i 29 min . za 1 i 43 minA h B h C h D h
Rješenje 027
Ponovimo!
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Na primjer,
4 15 min 20 4 3600 15 60 20 15320 .h s s s s s= ⋅ + ⋅ + =
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
Računamo vrijeme putovanja zrakoplova od Zagreba do Windhoeka:
• od polijetanja do pola noći prošlo je
6
1 60 min24 00 min 23 60 min
18 43 min 18 43 min
5 17 min
h
h
h h
hh =
− −�������������
7 : 5424 : 0018 : 43
• od pola noći do slijetanja prošlo je
7 54 min
0 00
7 4 n
min
5 mih
h
h−
Ukupno vrijeme putovanja od Zagreba do Windhoeka iznosi:
[ ]
5 17 min
7 54 min
12 71 mi 60 min 1n 13 11 min .
h
h
h
h h
+
⇒ ⇒=
Računamo vrijeme putovanja zrakoplova od Windhoeka do Zagreba:
21 29 min 20 89 min
9 47 min 9 471 60 min
11 42 min
minh
h
h h
h h=
− −�������������
21 : 29 9 : 47
Od Zagreba do Windhoeka zrakoplov je putovao 13 h i 11 min, a u povratku 11 h i 42 min pa je razlika:
1 60 min13 11min 12 71 min
11 42 min 11 42 min
1 29 min
h h
h h
h
h =− −�������������
Odgovor je pod C.
Vježba 027
Zrakoplov polijeće iz Zagreba u 18:45, a u Windhoek slijeće sljedeći dan u 7:56. Na povratku
zrakoplov polijeće iz Windhoeka u 9:46, a u Zagreb slijeće u 21:28. Za koliko je odlazak dulji od povratka?
Napomena: Zagreb i Windhoek su u istoj vremenskoj zoni.
. za 1 i 17 min . za 1 i 22 min . za 1 i 29 min . za 1 i 43 minA h B h C h D h
Rezultat: C.
Zadatak 028 (Marina, TUPŠ)
Pod površine 15 m2 treba popločiti pločicama kvadratnog oblika stranice duljine 32 cm. Pločice se
prodaju isključivo u paketima. U jednom paketu je 12 pločica. Koliko najmanje paketa pločica treba kupiti
da bi se popločio pod?
Rješenje 028
Ponovimo!
7
2 21 1 .00 1 10 000m cm m cm= ⇒ =
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Ploština kvadrata duljine stranice a izračunava se po formuli
2.P a=
Ploštinu poda preračunamo u cm2.
2 2 215 15 10 000 150 000 .P m P cm P cm= ⇒ = ⋅ ⇒ =
Ploština jedne pločice kvadratnog oblika iznosi:
( )2 2
32 1024 .1 1
P cm P cm= ⇒ =
Budući da je u jednom paketu 12 pločica, znači da se njime može popločiti dio poda površine:
2 212 12 1024 12 288 .
2 1 2 2P P P cm P cm= ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ =
Računamo koliko najmanje paketa pločica treba kupiti da bi se popločio pod tako da ploštinu poda
podijelimo sa ploštinom koju prekriva jedan paket pločica.
2150 000 150000
12
2
2.21 13.
212 288 12 2882
cP cmn n n n n
P c
m
cm m
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ ≈
Najmanje treba kupiti 13 paketa pločica da bi se popločio pod.
Vježba 028
Pod površine 15 m2 treba popločiti pločicama kvadratnog oblika stranice duljine 3.2 dm. Pločice se
prodaju isključivo u paketima. U jednom paketu je 12 pločica. Koliko najmanje paketa pločica treba kupiti
da bi se popločio pod?
Rezultat: 13.
Zadatak 029 (4A, TUPŠ)
Znakovi za uzbunjivanje stanovništva emitiraju se putem sirena. Upozorenje za nadolazeću opasnost
oglašava se kombinacijom jednoličnih (J) i zavijajućih (Z) tonova na način JZJZJ. Trajanje svakog
pojedinog tona je 20 sekundi. Jednoga dana u 8 sati 12 minuta i 35 sekundi oglasila se sirena upozorenjem za
nadolazeću opasnost. Nakon 5 minuta stanke isto se upozorenje ponovilo. Kada je završilo to ponovljeno
upozorenje za nadolazeću opasnost?
Rješenje 029
Ponovimo! .1 min 60 s=
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
Budući da je trajanje svakog pojedinog tona 20 s, vrijeme upozorenja putem sirene iznosi:
... 5 20 100 60J 40 1 min 40 1 min 40 .ZJZJ s s s s s s⋅ = = + = + =
Računamo kada je završilo ponovljeno upozorenje za nadolazeću opasnost.
�pauz
8 12 min 35 1 min 40 5 min 1 min 40 8 19 min 11
aJZJZJ JZJZJ
5h s s s h s+ + + = =����� �����
[ ] ( )115 60 55 1 min 55 1min 5 8 19 1 min 55 8 20 min5 55 .s s s ss ss h h= =+ + = +== =
8
Vježba 029
Znakovi za uzbunjivanje stanovništva emitiraju se putem sirena. Upozorenje za nadolazeću opasnost
oglašava se kombinacijom jednoličnih (J) i zavijajućih (Z) tonova na način JZJZJ. Trajanje svakog
pojedinog tona je 20 sekundi. Jednoga dana u 9 sati 12 minuta i 35 sekundi oglasila se sirena upozorenjem za
nadolazeću opasnost. Nakon 5 minuta stanke isto se upozorenje ponovilo. Kada je završilo to ponovljeno
upozorenje za nadolazeću opasnost?
Rezultat: 9 h 20 min 55 s.
Zadatak 030 (4A, TUPŠ)
Znakovi za uzbunjivanje stanovništva emitiraju se putem sirena. Upozorenje za nadolazeću opasnost
oglašava se kombinacijom jednoličnih (J) i zavijajućih (Z) tonova na način JZJZJ. Trajanje svakog
pojedinog tona je 20 sekundi. Jednoga dana u 8 sati 12 minuta i 35 sekundi oglasila se sirena upozorenjem za
nadolazeću opasnost. Nakon 5 minuta stanke isto se upozorenje ponovilo. Je li u 8 sati 19 minuta i 48
sekundi bio jednoličan ton, zavijajući ton ili stanka?
Rješenje 030
Ponovimo!
.1 min 60 s=
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Odredimo vrijeme proteklo od 8 h 12 min 35 s do 8 h 19 min 48 s.
8 19 min 48
8 12 min 35 7 min 13 7 min 13 7 60 13 420 13 433 .
7 min 13
h s
h s s s s s s s s
s
− ⇒ = + = ⋅ + = + =
Vrijeme trajanja sirene i pauze izrazimo u sekundama.
• sirena
Budući da je trajanje svakog pojedinog tona 20 s, vrijeme upozorenja putem sirene iznosi:
... 5 20JZJZJ 100 .s s⋅ =
• pauza 5 min 5 60 300 .s s= ⋅ =
Sada je:
� � � �pauzaJZJZJ
433 100 300 33 100 300
J Z
20 13 .s s s s s s s s= + + = + + +
Ton je bio zavijajući, Z.
Vježba 030
Znakovi za uzbunjivanje stanovništva emitiraju se putem sirena. Upozorenje za nadolazeću opasnost
oglašava se kombinacijom jednoličnih (J) i zavijajućih (Z) tonova na način JZJZJ. Trajanje svakog
pojedinog tona je 20 sekundi. Jednoga dana u 7 sati 12 minuta i 35 sekundi oglasila se sirena upozorenjem za
nadolazeću opasnost. Nakon 5 minuta stanke isto se upozorenje ponovilo. Je li u 7 sati 19 minuta i 48
sekundi bio jednoličan ton, zavijajući ton ili stanka?
Rezultat: Z.
9
Zadatak 031 (4A, TUPŠ)
Spomenik je visok 15 stopa i 7 inča. Kolika je visina spomenika izražena u metrima? Napomena:
Jedna stopa iznosi 0.3048 m. Stopa se sastoji od 12 inča.
. 4.7024 . 4.7214 . 4.7498 . 4.7858A m B m C m D m
Rješenje 031
Ponovimo!
1 11 0.3048 1 12 1 0.3048 0.0254
12 1, ,
2stopa m stopa inča inč stopa m m= = = = ⋅ =
Visina spomenika iznosi:
15 7 15 7 15 0.3048 7 0.0254h stopa inča h stopa inča h m m= ⇒ = + ⇒ = ⋅ + ⋅ ⇒
4.672 0.1778 4.7498 .h m m h m⇒ = + ⇒ =
Odgovor je pod C.
Vježba 031
Spomenik je visok 14 stopa i 19 inča. Kolika je visina spomenika izražena u metrima? Napomena:
Jedna stopa iznosi 0.3048 m. Stopa se sastoji od 12 inča.
. 4.7024 . 4.7214 . 4.7498 . 4.7858A m B m C m D m
Rezultat: C.
Zadatak 032 (4A, 4B, TUPŠ)
Ana je prešla 20 kilometara za 4 sata i 57 minuta. Kolika je bila prosječna brzina izražena u metrima
u minuti? Napomena: Prosječna brzina računa se prema formuli ,s
vt
= gdje je s prijeđeni put, a t vrijeme.
. 67.34 / min . 72.94 / min . 83.76 / min . 90.28 / minA m B m C m D m
Rješenje 032
Ponovimo!
,1 1000 1 6 .0 minkm m h= =
20 20 000 20 000
4 57 min 4 60 min 57 min 240 min 57 min
s km s m s m
t h t t
= = =⇒ ⇒ ⇒
= = ⋅ + = +
20 000 2000067.34 .
297 min 297 min min
sv
s m m
t
mv v
t
=⇒ ⇒ ⇒ ⇒
== = =
Odgovor je pod A.
Vježba 032
Ana je prešla 24 kilometra za 4 sata. Kolika je bila prosječna brzina izražena u metrima u minuti?
Napomena: Prosječna brzina računa se prema formuli ,s
vt
= gdje je s prijeđeni put, a t vrijeme.
. 100 / min . 50 / min . 200 / min . 60 / minA m B m C m D m
Rezultat: A.
10
Zadatak 033 (4A, 4B, TUPŠ)
Mjera kuta je 7
10
π⋅ radijana. Koliko je to stupnjeva?
. 21 . 63 . 94 . 126A B C D� � � �
Rješenje 033
Ponovimo!
Jedinica za mjerenje kuta je kutni stupanj. Kutni stupanj označavamo sa 1°. Kutovi se osim kutnim
stupnjevima mjere i radijanima. Ispruženi kut ima mjeru 180° ili π radijana.
180 .radπ=�
Ako je αr mjerni broj kuta izražen u radijanima onda je formula kojom radijane pretvaramo u stupnjeve
.180
rα απ
= ⋅
�
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
, 0 ., 1a n a
n nb n b
⋅= ≠ ≠
⋅
1.inačica
7 7 180126 .180
10 10rad
πα α απ
⋅ ⋅= ⇒ ⇒ = == ⇒
���
Odgovor je pod D.
2.inačica
7
180 7 180 7 710180 126 .
10 10 10180
r
r
πα
πα α α α
πα α
π
π
π
⋅=
⋅ ⋅⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ =
= ⋅
� �� �
�
Odgovor je pod D.
Vježba 033
Mjera kuta je 7
5
π⋅ radijana. Koliko je to stupnjeva?
. 200 . 252 . 194 . 326A B C D� � � �
Rezultat: B.
Zadatak 034 (4A, 4B, TUPŠ)
Prvi set odbojkaške utakmice trajao je 18 minuta. U koliko je sati utakmica započela ako je prvi set
završio u 18 sati i 5 minuta?
. u 17 sati i 43 minute . u 17 sati i 47 minutaA B
. u 17 sati i 53 minute . u 17 sati i 57 minutaC D
Rješenje 034
Ponovimo! 1 60 .minh =
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Na primjer, 4 15 min 20 4 3600 15 60 20 15320 .h s s s s s= ⋅ + ⋅ + =
11
[ ]
17 65 min18 5 min
18 min .18 min
17 4
1 60 min
7 min
h
hh
h
⇒ = ⇒ −−
Odgovor je pod B.
Vježba 034
Prvi set odbojkaške utakmice trajao je 1 minutu. U koliko je sati utakmica započela ako je prvi set
završio u 18 sati i 5 minuta?
. u 17 sati i 43 minute . u 17 sati i 47 minutaA B
. u 17 sati i 53 minute . u 17 sati i 57 minutaC D
Rezultat: A.
Zadatak 035 (Marko, srednja škola)
Turisti su krenuli u petak u 16 h 12 min i stigli drugi dan, u subotu u 5 h 51 min. Koliko je trajalo
njihovo putovanje?
. 13 sati i 39 minuta . 14 sati i 39 minuta . 14 sati i 21 minutuA B C
. 13 sati i 21 minutu . 10 sati i 21 minutuD E
Rješenje 035
Ponovimo! 1 60 .minh =
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
subotapetak
16 : 12 5 : 51
24
1.inačica
[ ]24 16 12 min 5 51 min 1 60 minh hh h− + = = =
23 60 min 16 12 min 5 51 min 7 48 min 5 51 min 12 99 minh h h h h h− + = + = =
[ ]60 min 1 13 39 min .h h= ==
Odgovor je pod A.
2.inačica
( ) [ ]24 16 12 min 5 51 min 1 60 minh hh h− − = = =
( ) [ ]24 15 72 min 5 51 min 24 10 21 min 1 60 minh h h hh h= − − = − = = =
23 60 min 10 21 min 13 39 min .h h h= − =
Odgovor je pod A.
12
Vježba 035
Turisti su krenuli u petak u 15 h 12 min i stigli drugi dan, u subotu u 4 h 51 min. Koliko je trajalo
njihovo putovanje?
. 13 sati i 39 minuta . 14 sati i 39 minuta . 14 sati i 21 minutuA B C
. 13 sati i 21 minutu . 10 sati i 21 minutuD E
Rezultat: A.
Zadatak 036 (4A, 4B, TUPŠ)
Automobil se giba brzinom 60 km / h, a biciklist brzinom 200 m / min. Koliko je puta automobil brži
od biciklista?
. 3 puta . 4 puta . 5 puta . 6 putaA B C D
Rješenje 036
Ponovimo!
1 11 1000 1 60 mi, , , .n 1 1 min
1000 60km m h m km h= = = =
1, .
a
a d nb nc b c
d
⋅= =
⋅
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
, 0 ., 1a n a
n nb n b
⋅= ≠ ≠
⋅
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Reducirati znači jedinice – veličine nižega reda pretvoriti u jedinice – veličine višega reda.
Kako izračunati koliko je puta broj a veći od broja b?
.a
n a je n puta veći od bb
= ⇒
1.inačica
60 ,brzina automobila 2001 2 min
brzina biciklakm m
v vh
= =
Nađemo količnik v1 i v2.
1000 10006060
100060 min1 1 1 1
2002 2 2 2200 200 200
min mi
6060 min
n min
mkmv v v v
h
m mv v v
m
m v
⋅ ⋅
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅
1000
200
1 1 5.
2 2
v v
v v⇒ = ⇒ =
Odgovor je pod C.
2.inačica
60 ,brzina automobila 2001 2 min
brzina biciklakm m
v vh
= =
Nađemo količnik v1 i v2.
13
60 60 60601 1 1 1
1 1 12 2 2 2200
min 1000 1000 1000200 200 200
1 1 1
60 60 60
km kmv v v v
h h
mv v v vkm
h
hh
km
km
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅ ⋅
60
601 1 1 1 160 60
2 2 2200 200 2001000 10
60
60
00 1000
v v v
v v v⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅ ⋅
10001 1 1 5.200
2 2
1000
2002
v v v
v v v⇒ = ⇒ = ⇒ =
Odgovor je pod C.
Vježba 036
Automobil se giba brzinom 120 km / h, a biciklist brzinom 400 m / min. Koliko je puta automobil
brži od biciklista?
. 3 puta . 4 puta . 5 puta . 6 putaA B C D
Rezultat: C.
Zadatak 037 (Anamarija, TUPŠ)
Koliko litara (L) vode stane u posudu oblika valjka čija je visina 15 cm, a promjer baze 9 cm?
(Napomena: 1 litra = 1 dm3)
. 0.424 . 0.954 . 4.241 . 9.543A L B L C L D L
Rješenje 037
Ponovimo!
31 10 1 0., , .1 1 1dm cm cm dm L dm= = =
Uspravni i kosi valjak istog polumjera baze (osnovke) r i visine h imaju jednake obujme (volumene). Taj
obujam iznosi:
2.V r hπ= ⋅ ⋅
h
2 ⋅⋅⋅⋅ r
r
Najprije izračunamo polumjer baze valjka.
/ : 22 9 2 9 4.5 0.45 .r cm r cm r cm r dm⋅ = ⇒ ⋅ = ⇒ = ⇒ =
14
Tada obujam valjka iznosi:
( )0.4 22
0.45 1.5
15 1.55
r dm
h cm dV r h V dm dm
mπ π= ⋅ ⋅ ⇒ ⇒ = ⋅ ⋅
=
=⇒
=
30.954 0.954 .V dm V L⇒ = ⇒ =
Odgovor je pod B.
Vježba 037
Koliko litara (L) vode stane u posudu oblika valjka čija je visina 0.15 m, a promjer baze 9 cm?
(Napomena: 1 litra = 1 dm3)
. 0.424 . 0.954 . 4.241 . 9.543A L B L C L D L
Rezultat: B.
Zadatak 038 (4B, TUPŠ)
U 2.8 litara vode ulijemo 4 decilitra tekućine za pranje i 57 mililitara octa. Kolika je ukupna količina
dobivene tekućine izražena u litrama?
Rješenje 038
Ponovimo!
1 10 1 100, 0 .L dL L mL= =
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Dekadske jedinice su brojevi koji se dobiju množenjem broja 10 samim sobom. Dekadske jedinice su
brojevi: 10, 100, 1000, 10000, 100000 itd. Decimalni broj dijelimo dekadskom jedinicom tako da
decimalnu točku pomaknemo ulijevo za onoliko mjesta koliko dekadski broj ima nula.
4 572.8 4 57 2.8 4 57 2.8
10 1000L dL mL L dL mL L L L= + + = + + =
2.8 0.4 0.057 3.257 .L L L L= + + =
Vježba 038
U 3.8 litara vode ulijemo 4 decilitra tekućine za pranje i 57 mililitara octa. Kolika je ukupna količina
dobivene tekućine izražena u litrama?
Rezultat: 4.257 L.
Zadatak 039 (4B, TUPŠ)
Pakiranje sadržava 750 mL insekticida. Otopina za prskanje dobiva se tako da se 1.5 mL insekticida
pomiješa s 2 L vode. Za prskanje površine od jednog metra kvadratnoga potrebno je 250 mL otopine. Kolika
je površina poprskana ako je iskorišteno cijelo pakiranje insekticida?
2 2 2 2. 7 . 250 . 4 003 . 875000A m B m C m D m
Rješenje 039
Ponovimo! 1 100 .0L mL=
Rezolvirati znači jedinice – veličine višega reda pretvoriti u jedinice – veličine nižega reda. Tu množimo s
pretvornicima.
Kako zapisati koliko je puta broj b veći od broja a?
?b
a=
Količina otopine koja se dobije iz pakiranja od 750 mL insekticida iznosi:
( ) ( )750 750 750
1.5 2 1.5 2 000 2 001.5 1000 750 .1.5 1.5 1.5
mL mL mLmL L mL mL mL mL
mL mL mL⋅ + = ⋅ + = ⋅ =
Sa 1000750 mL otopine može se poprskati ukupna površina:
15
1000 750 24003 .
2502
mLm
mL
m
= =
Odgovor je pod C.
Vježba 039
Pakiranje sadržava 750 mL insekticida. Otopina za prskanje dobiva se tako da se 1.5 mL insekticida
pomiješa s 2 L vode. Za prskanje površine od jednog metra kvadratnoga potrebno je 0.25 L otopine. Kolika
je površina poprskana ako je iskorišteno cijelo pakiranje insekticida?
2 2 2 2. 7 . 250 . 4 003 . 875000A m B m C m D m
Rezultat: C.
Zadatak 040 (4B, TUPŠ)
Potrošnja je automobila 7 L / 100 km, a kombi s jednom litrom goriva može prijeći 11 km. Ako su
oba vozila prošla 450 km, koliko je više goriva potrošio kombi od automobila?
. 9.41 . 14.79 . 16.25 . 18A L B L C L D L
Rješenje 040
Ponovimo!
, .1
, ,
a
b a b a c a d b c n a dba ncc c b d b d b c
d
⋅ ⋅ − ⋅ ⋅⋅ = − = = =
⋅ ⋅
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
, 0 ., 1a n a
n nb n b
⋅= ≠ ≠
⋅
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
( ) ( ), .a b c a b a c a b a c a b c⋅ + = ⋅ + ⋅ ⋅ + ⋅ = ⋅ +
1.inačica
Potrošnja goriva po jednom kilometru iznosi:
• za automobil
7 7
7 100 100100100 1
100
L LL
km kmkm
= =
• za kombi
16
1 1
1 11 11 .1111 1
11
L LL
km kmkm
= =
Računamo koliko je više goriva potrošio kombi od automobila kada su oba vozila prošla 450 km.
71
1 7 450 315010011450 450 4501 1 11 100 11 100
LL
km L L L Lkm km
⋅ − = ⋅ − ⋅ = − =
45000 34650 103509.41 .
1100 1100L L L
−= = =
Odgovor je pod A.
2.inačica
S jednom litrom goriva:
• automobil može prijeći 100
7km
• kombi može prijeći 11 .km
Na putu dugom 450 km:
• automobil će potrošiti goriva
450
450 31501 31.50100 100 100
7 7
L= = =
• kombi će potrošiti goriva
45040.91 .
11L=
Računamo koliko je više goriva potrošio kombi od automobila:
40.91 31.50 9.41 .L L L− =
Odgovor je pod A.
Vježba 040
Potrošnja je automobila 14 L / 200 km, a kombi s jednom litrom goriva može prijeći 11 km. Ako su
oba vozila prošla 450 km, koliko je više goriva potrošio kombi od automobila?
. 9.41 . 14.79 . 16.25 . 18A L B L C L D L
Rezultat: A.