Zadaci reforme javne uprave - računovodstveni aspekt

Zadaci reforme javne uprave - računovodstveni aspekt

Benina Veledar, MSc

Neum 2012.

Neum, septembar 2012. 2

1. Uvod

Reforma javne uprave za FBiH je veliki izazov

Javna uprava treba da funkcioniše u skladu sa principima profesionalnosti, odgovornosti, političke neutralnosti, efikasnosti i efektivnosti, kako bi zemlja mogla preuzeti obaveze članstva u EU.


Izvještaj Svjetske banke iz 2012. godine kaže: “Ako uzmemo javne rashode kao mjeru, javna uprava u BiH je veoma razuđena i velika u poređenju sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana”.

BiH, Crna Gora i Srbija imaju veliki državni aparat (na kompenzacije državnih službenika troše više od 10% GDP-a)

Albanija i Kosovo ekonomije sa malim državnim aparatom, Makedonija ima srednje veliki državni aparat (na kompenzacije državnih službenika troše manje od 10% GDP-a)

Kompenzacije državnim službenicima u BiH u 2010. godini iznosile 13% GDP-a, što je premašilo, ne samo zemlje Zapadnog Balkana, nego i cijelu Evropu i Jugoistočnu Aziju.

Kapitalni rashodi u BiH u 2010. godini svega 3%


2. Strategija reforme javne uprave

2006. godine donešena Strategija reforme javne uprave, čija je vizija „stvaranje javne uprave koja bi bila učinkovitija, efikasnija i odgovornija; koja bi služila građanima na bolji način za manje novca; i koja bi radila na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, uz istovremeno ispunjavanje svih uslova potrebnih za Evropske integracije, i time postala istinski faktor koji bi omogućavao kontinuiran i održivi društveno-ekonomski razvoj“


2. Akcioni plan 1 Iste godine je usvojen Akcioni plan 1 za

provedbu Strategije Reforme javne uprave Fokus je na šest reformskih oblasti: 1. Upravljanje ljudskim potencijalima,2. Javne finansije, 3. Institucionalna komunikacija, 4. Strateško planiranje, 5. Koordinacija i izrada politika, 6. E-uprava, 7. Upravni postupak i upravne usluge.


Revizijom Akcionog plana 1 identificirano osam područja djelovanja unutar reforme javnih finansija i to:

1. Dimenzija politike sistema javnih finansija;

2. Povećanje efikasnosti i efektivnosti upravljanja javnim sredstvima;

3. Poboljšanje računovodstvenog okvira i funkcije sistema trezora;

4. Uvođenje javne interne finansijske kontrole u skladu sa relevantnim standardima Evropske unije;

5. Poboljšanja organizacione strukture i investiranja u izgradnju kapaciteta;

6. Razvoj javno-privatnog partnerstva;

7. Sistem javnih nabavki;

8. Povećanje efikasnosti upravljanja javnim dugom.


3. Računovodstveni aspekt reforme javne uprave

3.1. Zadaci reforme javne uprave

U revidiranoj tabeli Akcionog plana 1 detaljno su predstavljeni ciljevi svakog od navednih područja reforme javnih finansija, aktivnosti koje je potrebno preduzeti za njihovo ostvarenje, te indikatori uspjeha i vremenski okvir njihove realizacije.


Tabela 1. Povećanje efikasnosti i efektivnosti upravljanja javnim sredstvima


Tabela 1. Povećanje efikasnosti i efektivnosti upravljanja javnim sredstvima - nastavak


Tabela 2. Poboljšanje računovodstvenog okvira i funkcije sistema trezora


Tabela 3. Uvođenje PIFC u skladu sa relevantnim standardima EU


3.2. Postojeći nivo provedbe reforme javne uprave

Problemi s kojima se trenutno suočava menadžment javnog sektora u FBiH pokazuju da nismo ni blizu ostvarenja vizije definisane unutar Strategije reforme javne uprave.


3.2. Postojeći nivo provedbe reforme javne uprave - problemi

Postojeći računovodstveni sistem, utemeljen na modificiranoj akrualnoj osnovi, djelomično zadovoljava informacijske zahtjeve eksternih korisnika.

Praksa pokazuje da postojeći nivo informacija (finansijsko računovodstvo) nije dovoljan za uspješno upravljanje javnim sektorom u savremenim uslovima.

Razrada instrumentarija internog obračuna (troškovnog računovodstva i menadžerskog računovodstva) se indirektno nameće kao nužna pretpostavka za kvalitetnu realizaciju eksterno prezentiranih izvještaja.



Da bi troškovno i menadžersko računovodstvo zaživjelo u javnom sektoru FBiH, potrebno je promijeniti dosadašnju praksu priznavanja elemenata finansijskih izvještaja.

Potrebno je prilikom izrade budžeta i sastavljanja finansijskih izvještaja primjenjivati Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor, utemeljene na akrualnoj računovodstvenoj osnovi.



Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH je 2009. godine propisao primjenu MRSJS-a, ali je ona onemogućena, obzirom da pomenuti standardi do danas nisu prevedeni i službeno objavljeni.

Glavna prednost finansijskih izvještaja pripremljenih korištenjem akrualne osnove je što obezbjeđuju kvalitetnu informacijsku podlogu za upravljanje imovinom, upravljanje obavezama, upravljanje troškovima, te učinkovit interni i eksterni nadzor unutar javnog sektora.



Stupanjem na snagu Zakona o budžetu u FBiH, još 2006. godine propisan je novi način planiranja budžeta utemeljenog na programima, koji bi trebao omogućiti ministrima, vladama, parlamentu i javnosti mjerenje učinka programa u kontekstu pravičnosti, efikasnosti i efektivnosti i određivanje mjere u kojoj program ostvaruje vrijednost za uloženi novac.

Bez obzira na to, programsko budžetiranje do danas nije adekvatno implementirano u praksi.



Kako nema uspostavljenog sistema mjerenja učinkovitosti (efektivnosti, efikasnosti i ekonomičnosti) programa, projekata i aktivnosti javne uprave, nema ni pozivanja na odgovornost u slučaju neadekvatne potrošnje javnog novca.

U posljednjih nekoliko godina nalazi revizije, obavljene od stane Ureda za reviziju institucija FBiH, između ostalog, često govore o neracionalnom trošenju budžetskih sredstava i nepoštivanju Zakona o javnim nabavkama.

Reakcije na negativna i mišljenja sa rezervom nema!



Nedovoljna je transparentnost u upravljanju javnim rashodima u FBiH.

Povećanje korupcije u FBiH se manifestuje kao direktna posljedica nedostatka transparentnosti.

Transparency International je objavio novi Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2011. godinu prema kojem se BiH na listi od 182 zemlje svijeta nalazi na 91. do 94. mjestu prema percipiranom nivou korupcije. Kao i prošle godine, BiH i ovaj put nosi indeks 3,2, na skali od 0 do 10, gdje 0 predstavlja apsolutnu korupciju, a 10 zemlju oslobođenu korupcije.



Iako je postalo ustaljena praksa većine zapadno-evropskih zemalja, višegodišnje budžetiranje još uvijek nije u potpunosti zaživjelo u BiH.

Postojeća politička situacija u BiH onemogućava provedbu višegodišnjeg budžetiranja, pa čak i izrada godišnjeg budžeta često dolazi u pitanje

(primjer Budžet BiH za 2012. godinu)



Zbog stalnih političkih previranja menadžment u javnom sektoru se u dovoljnoj mjeri ne bavi unapređenjem rada javnih preduzeća, koja su u veoma teškoj situaciji jer već godinama prave milionske gubitke.

Kvalitet javnih usluga koje ova preduzeća pružaju i standard građana dovedeni u pitanje!


4. Umjesto zaključka

Obzirom da se od menadžmenta u javnom sektoru traži učinkovitost, transparentnost i odgovornost prilikom trošenja javnog novca, javlja se potreba za instrumentima kojima će se mjeriti stepen zadovoljenja tako postavljenih imperativa.

To je nemoguće bez uvođenja savremenih oblika računovodstva (troškovno i menadžersko računovodstvo) unutar računovodstvenog sistema budžeta.

Metode, tehnike, instrumentarij i troškovni koncepti koji su duboko ugrađeni u upravljački proces u privatnom sektoru, mogu se u dobroj mjeri, uz određene prilagodbe, primijeniti i u javnom sektoru.


Documents

Zadaci reforme javne uprave - računovodstveni aspekt