za proizvodnju cementnog klinkera · PDF filesiguran način te je provedena procjena rizika. Isto tako su utvrđeni aspekti okoliša i Operativni plan intervencija ... zaštite od

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o. SR Njemačke 10, 10020 Zagreb

Telefon: +385 1 66 00 559 Telefax: +385 1 66 00 561 E‐mail: [email protected]‐com.hr Web stranica: www.ecoina.com

Zagreb, travanj 2013.

ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA POSTOJEĆEG POSTROJENJA

za proizvodnju cementnog klinkera NNNAAAŠŠŠIIICCCEEECCCEEEMMMEEENNNTTT ddd...ddd..., Našice

Sažetak podataka navedenih u odjeljcima A. – L. za informiranje javnosti

ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA POSTOJEĆEG POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU CEMENTNOG KLINKERA NAŠICECEMENT d.d., NAŠICE ‐ SAŽETAK 2

M. KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA NAVEDENIH POD TOČKAMA OD A. DO L. ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI

Netehnički sažetak

1. Naziv, lokacija i vlasnik postrojenja: Naziv postrojenja: Našicecement Tvornica cementa Pravni oblik tvrtke: dioničko društvo Našice, članica Nexe Grupe Lokacija: Tajnovac 1, 31500 Našice S obzirom na svoju djelatnost i svoj kapacitet, Našicecement d.d. je obveznik ishođenja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', broj110/07) i Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (''Narodne novine'', broj 114/08). Sukladno Prilogu I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša Našicecement d.d. spada u djelatnost 3.1. Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera u rotacijskim pećima preko 500 t/dankoje svojom djelatnošću mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje zrak. Tvornica Našicecement d.d. smještena je u Osječko‐baranjskoj županiji u naselju Zoljan na k.o. Zoljan, k.č.br. 1439 u blizini Grada Našice. Ne nalazi se u području zaštićenih prirodnih vrijednosti, vodozaštitnom području kao niti unutar područja Nacionalne ekološke mreže.

2. Kratak opis ukupnih aktivnosti s obrazloženjem: Našicecement je danas druga tvornica cementa po veličini proizvodnih kapaciteta u RH sa godišnjim kapacitetom: 1.000.000 t cementa i 750.000 t klinkera. Tvornica proizvodi portland cemente opće namjene: - CEM I 52,5N - CEM II/A‐M (S‐V) 42,5N - CEM II/B‐M (P‐S) 32,5R - CEM I 42,5 R - CEM II/A‐S 42,5R - CEM III/B 32,5N SR/LH Uz njih se proizvodi i zidarski cement: MC 5. Proces proizvodnje cementnog klinkera obuhvaća sljedeće procese: eksploatacija i priprema sirovine, priprema goriva, pečenje klinkera, priprema mineralnih dodataka, mljevenje cementa, otprema cementa. Eksploatacija i priprema sirovine Osnovna (primarna) sirovina su laporoviti vapnenci. Druga (korektivna) sirovina su glinoviti pijesci. Obje vrste sirovina se eksploatiraju na površinskim kopovima Bukova glava i Vranovići, koji su



smješteni uz tvornicu. Sirovina se transportira kamionima do drobilice, drobi i deponira u depo hali. Daljnja priprema sirovine se odvija sušenjem sagorijevanjem ugljena/naftnog koksa iprirodnog plina u sušari sirovine, te mljevenjem kuglama u mlinu sirovine. Dobiveno sirovinsko brašno je poluproizvod koji se skladišti i homogenizira u silosu sirovinskog brašna. Sirovinsko brašno ima ciljani kemijski sastav, da bi u procesu pečenja iz njega nastao klinker željenog kemijskog i mineraloškog sastava. Osnovna komponenta je kalcij karbonat, koji žarenjem na 850‐900 ˚C, prelazi u kalcij oksid. Prateći oksidi, potrebni za stvaranje minerala klinkera su: SiO2, Al2O3 i Fe2O3. Osim glavnih oksida u sastavu sirovinskog brašna sadržani su i oksidi minornih komponenata: MgO, Mn2O3, TiO2, SO3, K2O i Na2O; koji se nalaze u zemljinoj kori i dolaze sa sirovinom. Priprema goriva

SUŠARA SIROVINE Za sušenje sirovine u rotacionoj sušari kao energent koristi se ugljen/naftni koks (i po potrebi prirodni plin).

ROTACIJSKA PEĆ UGLJEN Kao glavni energent koristi se visokokvalitetni kameni ugljen kalorične vrijednosti 27‐29 MJ/kg. Priprema goriva obuhvaća mljevenje ugljena u zasebnom postrojenju ‐ mlinici ugljena. Ugljen se skladišti na otvorenoj deponiji, a dovozi se kamionima iz Osječke luke Tranzit. U valjkastom mlinu ugljen se suši i melje na zadanu finoću, a iz sigurnosnih razloga cijelo postrojenje je opremljeno sustavom zaštite od eksplozije i požara. Ugljena prašina se skladišti u posebnim silosima sa odgovarajućim sustavima za vaganje i doziranje na plamenike. Sav pepeo iz ugljena se pri sagorijevanju ugrađuje u klinker. Stoga se mora znati kemijski sastav i udio pepela u ugljenu, te i njega uračunavati u potencijalni sastav klinkera. PRIRODNI PLIN Kao energent koristi se i prirodni plin, ali samo pri puštanju postrojenja u pogon. ALTERNATIVNA GORIVA Oko 6% energije iz fosilnog goriva supstiruira se energijom iz alternativnih goriva kao nadomjestak ugljenoj prašini (otpadna ulja I i II. kategorije i otpadne automobilske gume). Energetska oporaba otpadnih guma i ulja I i II kategorije obavlja se suspaljivanjem u rotacijskoj peći u procesu proizvodnje klinkera. S obzirom da na tržištu nema većih količina otpadnih guma i ulja, supstitucija fosilnih goriva također se povećava suspaljivanjem goriva iz komunalnog i industrijskog otpada – RDF‐om energetske vrijednosti 17‐23 MJ/kg i osušenim otpadnim muljem energetske vrijednosti 8,1 MJ/kg. U procesu proizvodnje klinkera suspaljuje se 40.000 t/god RDF‐a i do 30.000 t/god osušenog otpadnog mulja. Pečenje klinkera Pečenje i hlađenje klinkera se odvija u spojenom sustavu postrojenja: ciklonski izmjenjivač topline, predkalcinator, rotacijska peć, hladnjak i vrećasti otprašivač. Sirovinsko brašno se dozira u ciklonski



izmjenjivač topline, gdje se sirovina zagrijava preuzimanjem topline dimnih plinova iz peći. Prolaskom i zagrijavanjem kroz rotacijsku peć, u sirovini se odvija proces sinteriranja (ili klinkerizacija ‐ formiranje minerala klinkera na temperaturama od 1450 °C) i stvaranja klinkera. Ispečeni klinker izlazi iz peći s temperaturom od 1250 °C u hladnjak, gdje se zrakom hladi na 100 °C. Ohlađeni klinker se transportira u silose klinkera. Priprema mineralnih dodataka Mineralni dodaci iz industrijskih ili prirodnih izvora koji se koriste u proizvodnji cementa prije mljevenja se suše u sušari dodataka. Prema zadanim recepturama se miješaju u zadanim omjerima na depou dodataka. Dodaci su: troska, prirodni ili industrijski pucolan, inertna punila, te gips. Vapnenac je inertno punilo, a koristi se u proizvodnji zidarskog cementa. Mljevenje cementa Komponente za cement se prema propisanim recepturama važu i doziraju u mlin cementa. Mljevenje cementa se provodi u dvokomornom cijevnom mlinu sa kuglama, na zadanu finoću. Gotov se proizvod skladišti u silose cementa. Veličina i finoća čestica krajnjeg produkta imaju veliki utjecaj na kvalitetu cementa u procesu hidratacije cementa. Kad se cement pomiješa s vodom, nastaju složene reakcije hidratacije. Otprema cementa Cement se iz tvornice distribuira kao rasuti cement (u rinfuzi) i kao pakirani cement u vrećama, na paletama. Transport se odvija cisternama i kamionima.

3. Opis aktivnosti s težištem na utjecaj na okoliš te korištenje resursa i stvaranje emisija U Prilogu II Uredbe o utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) dane su glavne indikativne tvari koje su bitne za određivanje graničnih vrijednosti emisija u postupku objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. U postrojenju Našicecement d.d. prepoznate su sljedeće glavne indikativne tvari: A. za zrak: - Sumporni dioksid i ostali sumporni spojevi - Dušični oksidi i ostali dušični spojevi - Ugljični monoksid - Hlapivi organski spojevi - Praškaste tvari - Metali i njihovi spojevi - Klor i njegovi spojevi - Fluor i njegovi spojevi - Arsen i njegovi spojevi - Poliklorirani dibenzodioksini i poliklorirani dibenzofurani



B. za vode: - Suspendirani materijali - Tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika

( i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što su BPK5 i KPK itd.) Referentne oznake mjesta emisija u okoliš prikazane su na dijagramu postrojenja (Z‐zrak, T‐ tlo, K‐sustav odvodnje) koji se nalazi u prilogu sažetka. 3.1. Upotreba energije i vode‐godišnje količine Za rad postrojenja Našicecement d.d. koristi se toplinska energija koja se dobiva potrošnjom više vrsta energenata te kupljena električna energija. Ukupna ulazna količina energije i goriva je 4.432.873,31 GJ/god. Energenti i njihove količine koje se koriste u procesu su: prirodni plin (18.222.579 m3/god), kruto gorivo kameni ugljen (74.613 t/god), otpadne gume (2.100 t/god), otpadna ulja (4.350 t/god), gorivo iz industrijskog i komunalnog otpada ‐RDF (40.000 t/god), osušeni otpadni mulj (30.000 t/god), diesel gorivo za radne strojeve (1.054.193,00 L/god). Navedene su ukupne količine prirodnog plina ukoliko se prirodni plin koristi kao energent za sušenje sirovine. Količina prirodnog plina kod korištenja krutih goriva (ugljen/naftni koks) za sušenje sirovine iznosi oko 388.658 t/god. Potrošnja električne energije iznosi 100.665.424 kWh/god. Potrošnja energije

Proizvod

Potrošnja energije/tona proizvodaElektrična energija Toplinska energija

GJ/ jedinica Ukupno

GJ/jedinica kWh/jedinica GJ/jedinica Klinker (sa sušarom

sirovine) 129,6 0,46 4,22 4,68

Cement(sa sušarom sirovine) 96,5 0,35 3,14 3,49

Potrošnja vode

Izvor se nalazi blizu tvornice na kojeg Našički vodovod ima koncesiju. Kvaliteta vode je dobra, a priprema vode je minimalna. Ispitivanja vode vrši Našički vodovod. Opskrba vode se vrši putem

Izvori vode Upotreba u

radu postrojenja

Potrošnja tehnološke i pitke vode (Ø) u 2009.

Ø (l∙s ‐1) maks (l∙s ‐1) m 3∙mj‐1 m 3∙god.‐1 Potrošnja/jedinica

proizvoda Našički vodovod d.d. (tehnološka

voda)

Ne koristi se u proizvodnji

0,39 2,80 1.489,67 17876 0,0019m3/t klinkera

Našički vodovod d.d. (pitka voda)

Ne koristi se u proizvodnji

0,86 2,90 2.270 27240 0,0350

m3/tklinkera



cjevovoda. Otpadne vode se tretiraju prije ispusta u prirodne vodotoke Jelav i Jastrebicu. 3.2. Glavne sirovine Osnovna (primarna) sirovina su laporoviti vapnenci, a druga (korektivna) sirovina su glinoviti pijesci. Prosječni sadržaj CaO u sirovini je 43 %, a prosječni sadržaj MgO je 1,1 %. Godišnja potrošnja sirovine iznosi 1.494.193 tona. Kao dodaci koriste se sekundarne sirovine: troska iz visokih peći, prirodni ili industrijski pucolan, inertna punila, te gips CaSO4*2H2O. Vapnenac je inertno punilo, a koristi se u proizvodnji zidarskog cementa.

3.3. Opasne tvari i plan njihove zamjene Skladište aditiva je skladište koje spada u skladišta pakiranih opasnih tvari. Našicecement ima implementiran Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću te su poduzete sve mjere za rad na siguran način te je provedena procjena rizika. Isto tako su utvrđeni aspekti okoliša i Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša. Imenovane su odgovorne osobe. Skladište je natkriveno na uzdignutoj betonskoj podlozi koja je ujedno i tankvana. Aditivi se skladište odvojeno ovisno o vrsti. U skladištu se nalaze tvari za sakupljanje prolivene tekućine ili za slučaj curenja te su primijenjene mjere zaštite od požara. Ne planira se zamjena ovih aditiva jer nisu raspoložive alternativne sirovine koje imaju učinak na okoliš. 3.4. Korištene tehnike i usporedba s NRT Prilikom izrade Zahtjeva korišten je vertikalni sektorski BREF dokument: • Reference Document on Best Available Techniques in in the Cement, Lime and Magnesium Oxide Manufacturing Industries, svibanj 2010. (BREF kod: CLM)

Osim navedenog vertikalnog dokumenata korišteni su i horizontalni BREF dokumenti: • Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficiency, veljača 2009 (BREF kod: ENE)

• Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, srpanj 2006 (BREF kod: ESB)

• Reference Document on the General Principles of Monitoring, srpanj 2003 (BREF kod: MON) • Reference Documment on Best Available Techniques for Waste Incineration, kolovoz 2006. (BREF kod: WI)

• Reference Documment on Best Available Techniques for the Waste Treatment Industries, kolovoz 2006. (BREF kod: WT).



Emisije u zrak

3.5. Važnije emisije u zrak i tlo – podzemnu vodu (koncentracije i godišnje količine) Zrak U postrojenju Našicecement d.d. postoji 65 nepokretnih izvora emisija onečišćujućih tvari u zrak. U gornjoj Tablici dan je prikaz svih nepokretnih izvora i postignutih/predloženih emisija u zrak. Tlo – podzemne vode U osnovnim tehnološkim procesima dobivanja cementa, od iskopa, separacije, pečenja klinkera, mljevenja do pakiranja, nigdje se direktno ne koristi voda, tako da pravih tehnoloških voda zapravo nema. Za hlađenje postrojenja za proizvodnju klinkera i cementa koristi se zatvoreni sustav recirkulacije vode, te ni u tom dijelu tehnološkog procesa proizvodnje cementa ne nastaju otpadne vode. Tehnološki gubici vode koja se koristi za hlađenje postrojenja nadoknađuju se dodavanjem svježe vode iz javnog vodovoda. Iz prethodno navedenog može se zaključiti da je odvodnja otpadnih voda tvornice Našicecement d.d. regulirana odvojenim, odvodnim sustavom mješovitog



tipa, koji nakon pročišćavanja odvodi vodu u vodotok Jelav. Odvodnja i predtretman tehnoloških otpadnih voda i oborinskih voda Našicecementa odvija se putem slijedećih objekata:

• slivnika‐taložnika; • kontrolnih okana; • odvajača masnoća; • separatora ulja s taložnikom; • sustavom ukopanih kanalizacijskih cijevi; • sustavom otvorenih kanala oborinske odvodnje površinskih kopova i jalovišta s

pjeskolovima i taložnicama. Za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda koristi se uređaj bio‐disk kapaciteta 200 ES. Uređaj je konstruiran tako da se sirova kanalizacijska voda uvodi pomoću cijevi direktno u bio‐disk, a pročišćeni efluent se preko pješčanog filtara odvodi u potok Jelav. Utjecaji onečišćujućih tvari na vodu i vodeni eko sustav su pod nadzorom što dokazuju i rezultati ispitivanja. U tablici je dana usporedba prosječnih izmjerenih vrijednosti u 2009. U odnosu na propisane granične vrijednosti emisija propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (''Narodne novine'', broj 87/10).

POKAZATELJI MJERNE JEDINICE GVE Ispust 4. Ispust 5. Suspendirana tvar mg/l 35 8 17,75 BPK5 mg O2/l 25 4,11 ‐ KPK mg O2/l 125 29,94 ‐ Detergenti, anionski mg/l 1 0,04 0,26 Ukupna ulja mg/l 20 0,5 0,65 Mineralna ulja mg/l 10 ‐ 0,09

Našicecement d.d. će i dalje provoditi monitoring otpadnih voda na svojim ispustima u skladu sa zakonskim zahtjevima, a u slučaju prekoračenja GVE tijekom normalnih radnih uvjeta uređaja za pročišćavanje poduzeti daljnje mjere kako bi bile zadovoljene GVE propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (''Narodne novine'', broj 87/10). 3.6. Utjecaj na kvalitetu zraka i vode te ostale sastavnice okoliša Zrak U postrojenju Našicecement d.d. provode se mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz 65 nepokretnih izvora: Ispust vrećastog filtera rotacijske peći - Kontinuirani monitoring emisije: praškaste tvari, NO2, SO2, TOC, HCl, HF, parametri plina (kisik,

voda, protok, temperatura, tlak i dr.)



Kontinuirano mjerenje, ekstraktivno uzrokovanje se radi kontinuirano, vrši se svođenje na standardne uvjete i usrednjavanje kako bi se dobile polusatne vrijednostima te validacija podataka.

- Mjerenje emisija teških metala, kadmija i talija, žive, dioksina i furana tijekom suspaljivanja otpada Povremeno – dva puta godišnje tijekom suspaljivanja otpada • teški metali, kadmija i talija, žive (3x30 min) • dioksini i furani (1x6h

Praškaste tvari na 59 izvora (povremeno mjerenje). Ispust iza vrećastog filtra, povremeno mjerenje – jednom u pet godina Uzroci (3 uzroka) se uzimaju oko 30 minuta te se izračunava srednja vrijednost Mjerenje emisija SO2 i NOx na ispustu otprašivača mlina ugljena Ispust iza vrećastog filtra, povremeno mjerenje – jedanput u 5 godina Uzroci (3 uzroka) se uzimaju oko 30 minuta te se izračunava srednja vrijednost. Mjerenje emisija CO, NOx i dimnog broja na ispustima dimnjaka kotlovnice (upravna zgrada, skladište, automehaničarska radiona) Ispust iz dimovodnog kanala kotlovnica, povremeno mjerenje (CO, NOx, dimni broj) jednom u 2 godine. Uzorkovanje se vrši u skladu sa akreditiranim metodama mjerenja i uzorkovanja: 3 uzorka po 30 min iz koji se računa srednja vrijednost. Kontrolna mjerenja i umjeravanje provodi vanjska tvrtka ovlaštena od strane MZOPUG i akreditirana prema HRN 17025 Metroalfa: Klasa/Ref. No.: 383‐02/07‐30/65, Urbroj/Id. No.: 569‐02/2‐09‐34, Datum izdanja priloga /Annex Issued on: 2009‐09‐11. Izvješća o mjerenjima se na godišnjoj razini dostavljaju u Agenciju za zaštitu okoliša u obliku ROO obrasca. Tlo – podzemne vode Otpadne tehnološke i sanitarno‐fekalne vode Mjesto emisije: Ispust sanitarnih voda (Ispust 4.) i ispust tehnološko‐oborinskih otpadnih voda (Ispust 5.). Mjesto mjerenja je ispusti u potok Jelav.Ispitivanje sastava i kvalitete otpadnih voda obavlja se 4 puta godišnje, iz trenutačnog uzorka koji treba uzeti tijekom trajanja tehnološkog procesa, na ispustu 4. i ispustu 5. Emitirane količine: 1.Ispust 4. :pH, suspendirana tvar, KPK, BPK, detergenti anionski, ukupna ulja. 2. Ispust 5. : suspendirana tvar, ukupna ulja, mineralna ulja. Mjerenja provodi tvrtka akreditirana prema HRN 17025, CEMTRA, Klasa/Ref. No.: 383‐02/07‐30/59, Urbroj/Id. No.: 569‐02/3‐11‐4, Datum izdanja priloga /Annex issued on: 2011‐01‐20. Izvješća o provedenim mjerenjima čuvaju se minimalno 10 godina. Podaci o količini ispuštene



otpadne vode dostavljaju se u Hrvatske vode na očevidniku propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) Rezultati ispitivanja putem ovlaštenog laboratorija dostavljaju se Službi zaštite voda. Interni kanalizacijski sustav‐ispitivanje na svojstvo vodonepropusnosti Interni kanalizacijski sustav Jednom u pet godina. Mjerenja provodi tvrtka akreditirana prema HRN 17025, AEKS d.o.o., Klasa/Ref. No.: 383‐02/07‐30/50, Urbroj/Id. No.: 569‐03/5‐09‐52, Datum izdanja priloga /Annex Issued on: 2009‐11‐27, INSTITUT IGH d.d., Laboratorij IGH, Hidrotehnički laboratorij,Klasa/Ref. No.: 383‐02/08‐30/53, Urbroj/Id. No.: 569‐02/4‐10‐24, Datum izdanja priloga /Annex Issued on: 2010‐04‐23 Izvješća o provedenim mjerenjima čuvaju se minimalno 10 godina. Podaci o ispitivanju svojstva nepropusnosti internog knalizacijskog sustava dostavljaju se u Hrvatske vode 3.7. Stvaranje otpada i njegova obrada U postrojenju Našicecement d.d. nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad. Otpad je klasificiran temeljem važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada ''Narodne novine'', broj 50/05, 39/09). Proizvedeni otpad u postrojenju i ključni br. otpada: - Otpad od iskopavanja nemetalnih mineralnih sirovina (01 01 02) - Otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari (08 03 17*) - Otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*(08 03 17*) - Otpad koji nije specificiran na drugi način (10 13 99) - Strugotine i otpiljci koji sadrže željezo (12 01 01) - Istrošeni voskovi i masti (12 01 12*) - Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike, na bazi mineralnih ulja (13 02 05*) - Ostala mazivna ulja za motore i zupčanike (13 03 08*) - Otpad koji nije na drugi način specificiran (13 08 99*) - Ambalaža od papira i kartona (15 01 01) - Ambalaža od plastike (15 01 02) - Ambalaža od drveta (15 01 03) - Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (15 01 10*) - Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine i

sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima (15 02 02*) - Istrošene gume (16 01 03) - Filtri za ulje (16 01 07*) - Olovne baterije(16 06 01*) - Nikal‐kadmij baterije (16 06 02*) - Beton (17 01 01) - Drvo (17 02 01) - Staklo (17 02 02) - Bakar, bronca, mjed (17 04 01)


Netehnički sažetak - Željezo i čelik (17 04 05) - Kabelski vodiči koji nisu navedeni pod 17 04 10 (17 04 11) - Izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 (17 06 04) - Mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda, koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće (19 08 09) - Mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09 (19 08 10*) - Muljevi iz biološke obrade otpadnih industrijski voda koji nisu navedeni pod 19 08 11 (19 08 12) - Odjeća (20 01 10) - Fluoroscentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu (20 01 21) - Boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari (20 01 27*) - Odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21, 20 01 23 i 20 01

35 (20 01 36) O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici na propisanim obrascima (ONTO). Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skupljačima otpada uz propisanu dokumentaciju. Sav otpad se selektira i što god je moguće, natrag se reciklira preko ovlaštenih sakupljača i obrađivača otpada. 3.8. Sprječavanje nesreća Našicecement ne spada u SEVESO postrojenje i nije obveznik izrade Izvješća o sigurnosti. Uspostavljen je i certificiran Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću (BS OHSAS 18001:2007) koji obuhvaća i postupanje u slučaju izvanrednih situacija. Operativni plan zaštite i spašavanje su propisane mjere za smanjenje posljedica, dok se pravilnom i redovnom izobrazbom radnika želi postići da se nesreće svedu na minimum tj. spriječe. 3.9. Planiranje za budućnost Tvornica cementa Našicecement d.d. primjenjuje trenutno NRT iz sektora cementne proizvodne industrije. Operater se obvezuje primjereno održavati i unapređivati instaliranu opremu i tehnologiju, te osigurati njihovu optimalnu efikasnost. Opredjeljujući se za prevenciju zagađenja nastojati će minimizirati utjecaj na okoliš kroz održavanje adekvatnog stupnja nadzora nad utvrđenim značajnim aspektima. Praćenjem i kontrolom procesa osiguravati će se da izlazni parametri procesa (emisije u zrak, tlo – podzemnu vodu) budu u skladu sa zahtjevima zakonodavca, a utjecaji na okoliš minimalni.

Privitak sažetka: 1. PPUG Našice; Korištenje i namjena prostora: Kartografski prikaz 1 2. Karta lokacije Našicecement d.d. i šire okolno područje 3. Geodetska situacija postrojenja s mjestima emisija


PRILOG 1 PPUG NAŠICE; KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA: KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1


PRILOG 2 KARTA LOKACIJE NAŠICECEMENT D.D. I ŠIRE OKOLNO PODRUČJE

Našicecement


PRILOG 3 GEODETSKA SITUACIJA POSTROJENJA S MJESTIMA EMISIJA

Documents

za proizvodnju cementnog klinkera · PDF filesiguran način te je provedena procjena rizika. Isto tako su utvrđeni aspekti okoliša i Operativni plan intervencija ... zaštite od