GRAD KORČULA IZVJEŠĆE O RADU GRADSKOG MUZEJA KORČULA ZA 2016. GODINU 1 GRADSKI MUZEJ KORČULA Izvješće o radu Gradskog muzeja Korčula za 2016. godinu Gradski muzej Korčula Trg sv. Marka bb 20260 Korčula tel.020-711-420 www.gm-korcula.com e- mail: [email protected]
1
2
2. PROSTOR I OPREMA 5
3. OSOBLJE 10
5. POSJETITELJI I KORISNICI USLUGA
MUZEJA 15
7. REDOVITE AKTIVNOSTI 22
10.FINANCIJSKO IZVJEŠE GRADSKOG MUZEJA
31. 12. 2016.
3
1.OPI PODACI O GRADSKOM MUZEJU
GRADSKI MUZEJ u Koruli osnovan je kao zbirka i otvoren javnosti
1957. godine.
Samostalna ustanova, MUZEJ KORULE, osnovana je 1977. godine
odobrenjem Ministarstva
prosvjete i kulture te registrirana pri Okrunom privrednom sudu u
Splitu. Ustanova je
preregistrirana na Trgovakom sudu u Splitu 1997. godine, a 2000.
godine izvršena je
promjena zastupnika ustanove. Odlukom Ministarstva kulture RH od
23. veljae 1994. godine
osnivaka prava Gradskog muzeja prenijeta su na GRAD KORULU.
Gradsko vijee Grada Korule dalo je suglasnost na Statut Gradskog
muzeja, na 32.
sjednici, dana 20. lipnja 1996. godine, a u studenom 1996. godine
Statut je prihvatila
upanijska skupština Dubrovako - neretvanske upanije. Gradsko vijee
Grada Korule na 17.
sjednici, odranoj 29. svibnja 2003. godine, dalo je suglasnost na
Odluku o izmjenama i
dopunama Statuta Gradskog muzeja.
Naziv i adresa ustanove:
Matini broj
tel/fax: 020/711-420 e-mail adresa:
4
Za posjetitelje:
- od 1. travnja do 1. srpnja i od 30. rujna do 31. listopada
od 10:00-14:00 svakog dana u tjednu osim nedjelje
- od 1. srpnja do 30. rujna svakog dana u tjednu osim
nedjelje
od 10:00-21:00
- od 1. studenog do 31. oujka od 10:00-13:00
Tijekom cijele godine; na zahtjev te uz prethodnu najavu, muzej je
otvoren
svaki dan prema dogovoru i potrebi.
GRAD KORULA
5
Stanje do 2016. godine
Gradski muzej smješten je u renesansnoj palai Gabriellis. Zgrada je
1969. registrirana
kao spomenik kulture prve kategorije. 1957. objekt je dijelom
graevno obnovljen – adaptiran
za novu namjenu i opremljen najnunijim muzejskim pomagalima.
Koncept muzejskog postava
osmislio je akademik Cvito Fiskovi.
U zgradi je etrnaest prostorija: deset izlobenih dvorana, jedna
uredska soba,
uvaonica (skladište) u potkrovlju, dva skladišta u podrumu
(neureene konobe) i sanitarni
vor. U izlobene svrhe (stalni postav) trenutano se koristi 7
prostorija. Ranija juna izlobena
dvorana prvog kata preureena je u skromni uredski prostor i
biblioteku. Za povremene izlobe
koristi se sjeverna prostorija prvog kata.
Zgrada je trošna: zidovi vlae, elektrine instalacije su dotrajale.
Meukatne
konstrukcije u kritinom su stanju. Krovni pokrov june strane zgrade
je znatnije ošteen.
Vanjski i unutrašnji zidovi napuknuti su. Navedeno stanje uzrokuje
nemogunost korištenja
površinski velikog dijela zgrade u izlobene i druge svrhe.
Nedostaje primjeren prostor za
nune muzejske sadraje, otvorene i zatvorene i to: restauratorsku
radionicu, uvaonice,
sanitarije za posjetitelje, informativni punkt, biblioteku,
muzejsku trgovinu, edukativnu
igraonicu i garderobu. Stanje zgrade negativno se odraava na stanje
muzejskih predmeta.
Nakon provedenih konzervatorskih istraivanja, uvidom u stanje
zgrade, a temeljem
zajednikih dogovora izmeu konzervatora savjetnika elimira Laszla,
tadašnjeg zaposlenika
Muzejskog dokumentacijskog centra i konzervatora iz nadlenog
Konzervatorskog odjela
Ministarstva kulture RH u Dubrovniku te muzejskih djelatnika, 2003.
godine je preporueno
zatvaranje izlobenih prostorija prvog kata za posjetitelje i
reorganizacija izloenih zbirki. To
je utjecalo na smanjenje broja stalno izloenih predmeta i
zbirki.
Graevno stanje palae oteava rad institucije i aktivnijem
ispunjavanju njene uloge u
društvenom i prosvjetnom ivotu grada i regije. Posebice se to
odraava u tenjama što
kvalitetnijeg sudjelovanja u kulturnoj ponudi u turizmu iz
ekonomskih i kulturoloških razloga
jer muzej je mjesto susreta s gospodarskom i kulturnom povijesti
Korule. Stoga je
zajednikim naporima djelatnika muzeja, Grada Korule, Dubrovako –
neretvanske upanije i
.
6
Poglavarstvo Grada Korule sklopilo je 2004. godine Ugovor za izradu
Idejnog, Glavnog i
Izvedbenog projekta rekonstrukcije i adaptacije palae Gabriellis s
ovlaštenim arhitektom
Draenom Colnagom po cijeni od 161.040,00 kuna.
Do 2010. podmireni su troškovi Idejnog rješenja u iznosu od
40.260,00 kuna a 2010. za izradu
Glavnog projekta plaeno je 101.895,24 kuna.
Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju i zaštitu okoliša
Ministarstva za zaštitu okoliša,
prostornog ureenja i graditeljstva nakon izvršenog oevida u objektu
2011. izdao je Potvrdu
na Glavni projekt graevne obnove palae Gabriellis temeljem koje se
mogu vršiti radovi.
Promjene u 2016.
Redovito su išeni radni i izlobeni prostori i uvaonice muzeja, uz
angaman volontera i
strunih djelatnika muzeja.
U radnim i izlobenim prostorima uklonjene su površine prekrivene
gljivicama.
Uklanjani su ulomci ošteenih crjepova iz krovnog kanala kako bi se
omoguio protok vode
koja je prodirala u zgradu i tako smanjio prodor vode u radne i
izlobene prostore.
Izvršena je kontrola i izmjena dotrajalih rasvjetnih tijela.
Servisirani se protupoarni aparati.
Za obavljanje poslova zaštite na radu ugovorom je angairana tvrtka
ELKRON d.o.o. .
Podmirena je Polica za osiguranje imovine od poara i nekih drugih
opasnosti te izlijeva
vode u iznosu od 1.608,59 kuna.
Doradu dijela Glavnog projekta graevne obnove i troškovnik radova
odobrio je u oujku
2016. Konzervatorski odjel u Dubrovniku.
Zbog poetka turistike sezone, skela postavljena na dijelu palae
Gabriellis na kojem su se
trebali izvršiti radovi je uklonjena.
Sukladno dogovoru, Gradski muzej Korula bio je zaduen za pripremu
prostora gornjeg dijela
zgrade predvienog za graevnu obnovu, pa je dio predmeta bio
izmješten u prostore koji se
koriste za stalan muzejski postav. S obzirom na aktivnu ulogu
muzeja u kulturnoj turistikoj
ponudi i potrebu prezentacije izloenih zbirki, predstavljanja
kulturne i gospodarske prošlosti
grada i otoka, muzejski izlobeni prostori iznova su ureeni kako bi
bili otvoreni za javnost, a
stalan postav predstavljen posjetiteljima.
7
Tijekom 2016. godine odobrena su sredstva za graevnu obnovu palae
Gabriellis, projekt i
realizaciju stalnog muzeološkog postava Gradskog muzeja, te opremu
izlobenih i radnih
prostora u iznosu od 10. 000 000,00 kuna. Sredstva su odobrena
unutar fondova Europske
unije, Operativni program ”Konkurentnost i kohezija” za projekt
”Ruralna pouna, kulturno-
etnografska turistika atrakcija kao integrirani razvojni program
temeljen na obnovi kulturne
baštine.
Nositelj projekta je Dubrovako-neretvanska upanija, a kao partner u
programu sudjeluju
Grad Korula i Korulanska razvojna agencija KORA.
Ravnateljica muzeja Marija Hajdi sudjelovala je na radnim
sastancima vezanim uz realizaciju
projekta u organizaciji Grafa Korule i Kore d.o.o.
2.1.2. URED
U palai Gabriellis jedna je prostorija izvorno bila predviena za
uredski prostor. Nakon
popunjavanja radnog mjesta kustosa, bivši juni izlobeni prostor
prvog kata dijelom se koristi
za ured kustosa.
Uredske prostorije opremljene su skromnim, veinom poklonjenim,
dotrajalim namještajem.
2014. sredstvima Ministarstva kulture RH kupljen je rabljeni ormar
za uvanje uredske i
arhivske grae i radni stol.
Tijekom 2016. kupljene su tri nove uredske stolice.
Integrirani informacijski sustav M++ nadograen je na verziju 2010.
Nadogradnju je izvršila
ovlaštena tvrtka Link 2 d.o.o. koja ujedno i odrava sustav.
U suradnji MDC-a i SRCA instalirao se sustav za kopiju lokalne baze
podataka muzeja u M++
na središnji posluitelj SRCA.
U palai Gabriellis – prostoru Gradskog muzeja ne postoji izdvojeni
prostor muzejske
knjinice. Knjige su pohranjene na rabljenim, darovanim te novijim
metalnim i drvenim
policama u uredima.
8
Izlobene prostorije opremljene su vitrinama, stalcima,
informativnim legendama. Za
povremene izlobe koristi se 20 veih okvira i 10 manjih okvira,
metalne šipke za vješanje
slika i tri staklene vitrine.
Jedan podrumski skladišni prostor (konoba) opremljen je trošnim
policama, a ostali
skladišni prostori (uvaonice) nemaju opremu. Muzej posjeduje deset
drvenih stalaka za
skulpture. U svrhu unapreenja uvjeta organizacije kulturnih i
edukativnih aktivnosti kao i
poboljšavanja uvjeta boravka posjetitelja u muzeju, Gradski muzej
posjeduje tri drvene klupe.
2013. unaprijeen je izgled ulaznog prostora muzeja suvremenim
dizajnerskim rješenjem
prema koncepciji studija Ideodizajn d.o.o. Istaknutim natpisom
naglašen je smještaj muzeja.
2014. godine nabavljeno je šest rabljenih stolica u svrhu
unapreenja uvjeta organizacije
kulturnih i edukativnih aktivnosti kao i rabljene stolice - ranija
oprema hotela Liburna-
izraene prema dizajnerskom rješenju Bernarda Bernardija.
2.2.2. TEHNIKA OPREMA
Stanje do 2016.
Raunalo INTEL.cel.- multimedijalno raunalo
Raunalo INTEL.cel. – multimedijalno raunalo
Raunalo ATHLON –multimedijalno raunalo
Monitor SAMSUNG LCD –SYNCMASTER 710N
Monitor ARTMEDIA
Pisa: LASER HP 1020
Pisa: HP DESKJET D2560
Pisa: HP DESK JET
Pisa: CANON PIXMA 420
Skener: HP Scanjat 2300c
Digitalni fotoaparat: MinoltaDimage 7i
Fax Panasonic model br.KX-FT25
Fotokopirni stroj: KONICA MINOLTA-Birhub 162
Skener HP SKANJET G2710
GRAD KORULA
9
Postojea tehnika oprema je odravana. Troškovi nabave i odravanja
tehnike
opreme podmireni su vlastitim sredstvima.
3. OSOBLJE
3.1. Zaposlenici na neodreeno vrijeme
U Gradskom muzeju Korula na neodreeno vrijeme zaposlena su tri
djelatnika:
- ravnateljica – dr.sc.povijesti umjetnosti, poloen struni ispit za
kustosa,
- kustosica - VSS, poloen struni ispit za kustosa,
- muzejska tehniarka - SSS, poloen struni ispit za muzejskog
tehniara.
Knjigovodstvene i raunovodstvene poslove Gradskog muzeja vodi
djelatnica Odjela za
proraun i financije Grada Korule u okviru svog radnog vremena, a
sredstva za plae
osigurava joj Grad Korula.
išenje i odravanje muzejskih prostora i zgrade obavljaju djelatnici
Grada, istaica
i kuni majstor u okviru svog radnog vremena. Sredstva za plae
osigurava im Grad Korula.
U odravanju muzejskih prostora i zgrade redovito sudjeluju
volonteri, bez ijeg bi angamana
redovito poslovanje muzeja bilo oteano.
3.2. Privremeno zaposleni i volonteri
Za vrijeme ljetnih mjeseci muzej se koristi uslugama Studentskog
servisa, kao pomoi u
izvršavanju muzejskih poslova. Zapošljavanjem studenata na
informativnom pultu omogueno
je da tijekom ljetnih mjeseci muzej za posjetitelje bude otvoren
cjelodnevno. Troškovi usluga
Student servisa podmireni su vlastitim prihodima.
Tijekom godine, u rad muzeja na razliite su naine bili ukljueni i
volonteri.
Naroito znaajnu ulogu volonteri i dobrotvori su imali u realizaciji
programa kulturnih
aktivnosti Gradskog muzeja i omoguavanja redovitog
poslovanja.
GRAD KORULA
10
3.3.1. Struno usavršavanje
Struno usavršavanje, kojim se u strunom i znanstvenom pogledu
unapreuje
muzejska djelatnost kao i struni zaposlenici kao njeni nosioci
osobno, stalna je obaveza
zaposlenika svih javnih slubi.
3.3.2. Znanstveno usavršavanje i sudjelovanje na znanstvenim
skupovima sa i bez izlaganja
Sani Sardeli odrala je struno predavanje Samoniklo jestivo bilje:
mogunost i izazov na II.
kongresu Eko i odrivog turizma odranom u Zagrebu u organizaciji Lux
promocije d.o.o. od
15-16.12.2016.
Marija Hajdi odrala je predavanje Zasluge don Iva Matijace u
zaštiti kulturne baštine i
muzeološkoj prezentaciji sakralnog kulturno- povijesnog nasljea,
Znanstveni skup povodom
obiljeavanja 100 godišnjice roenja don Iva Matijace.
Sani Sardeli prisustvovala je znanstvenom skupu prigodom II.
Meunarodnih knjievnih
susreta Petar Kanaveli i Korula u organizaciji Hrvatskog knjievnog
društva Rijeka.
Marija Hajdi prisustvovala je znanstvenom skupu prigodom II.
Meunarodnih knjievnih
susreta Petar Kanaveli i Korula u organizaciji Hrvatskog knjievnog
društva Rijeka.
GRAD KORULA
11
4.1.Muzejske zbirke
NAZIV ZBIRKE
GRBOVA
30
12. ZBIRKA
UPOTREBNIH PREDMETA
19. ZBIRKA MUZIKALIJA 920
20. ZBIRKA FOTOGRAFIJA 199
21. ZBIRKA RAZGLEDNICA 250
22. ZBIRKA ŠKOLSTVA 44
23. ZBIRKA MOREŠKE 8
12
5. PLANOTEKA
7. EVIDENCIJA O IZDAVAKOJ DJELATNOSTI
8. EVIDENCIJA POSEBNIH DOGAANJA
Fundus dokumentacijskih zbirki Gradskog muzeja Korula redovito se
obogauje
novom prikupljenom graom, a stara graa se evidentira i
obrauje.
Fotografiranjem dogaaja, kao i prikupljanjem fotografija
nadopunjavala se muzejska
dokumentacijska fototeka. Hemeroteka - zbirka tiskovina,
nadopunjavala se starim i novim
tiskovinama kao što su: pozivnice, programi javnih priredbi,
novinski lanci i zaviajne i ope
kulturološke tematike. Terenskim radom, vizualno i tonski
dokumentirali su se ljudi, dogaaji,
ambijenti, predmeti kako bi se zabiljeile injenice prošlosti i
sadašnjosti grada i otoka
Korule. Srodna graa prikupljala se i na druge naine, u skladu s
uobiajenim postupcima
prikupljanja muzejske grae i dokumentacije. Vodila se evidencija o
strunim aktivnostima,
posebnim dogaanjima i pedagoškoj aktivnosti.
Rješenjima Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog
odjela u Dubrovniku iz
2004. i 2007. g. fundus muzeja preventivno je zaštien, do donošenja
Rješenja o utvrivanju
statusa kulturnog dobra. Struno povjerenstvo Ministarstva kulture
za utvrivanje svojstva
kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke donijelo je
Rješenje za utvrivanje svojstva
kulturnog dobra za Arheološku zbirku, Umjetniku zbirku, Pomorsku
zbirku, Zbirku igraaka,
Zbirku namještaja. Isto tako podnijete su prijave za utvrivanje
svojstva kulturnog dobra
Brodograevnu zbirku, Zbirku zlatarskog obrta i Zbirku umjetnikog
obrta.
4.2. Predmeti privremeno pohranjeni u muzeju
Skulpture kipara Frana Kršinia
U Gradskom muzeju Korula pohranjeno je ukupno 16 bronanih
odlijeva
skulptura znamenitog kipara Frana Kršinia i jedan portret Frana
Kršinia, autora Iva Lozica.
Namijenjeni su izlaganju u galerijskom prostoru koji e se urediti u
palai Arneri.
GRAD KORULA
13
Grke posude iz Lumbarde
U Gradskom muzeju Korula privremeno je, do osnivanja Zaviajne
zbirke u Lumbardi,
pohranjeno ukupno 8 grkih posuda pronaenih na lokalitetu Sutivan
1979. godine.
Namještaj stare apoteke
U muzeju su pohranjeni manji dijelovi namještaja korulanske apoteke
iz 19. st.
Ormari, pult i police pohranjeni su u podrumskom prostoru oblinje
zgrade u vlasništvu Grada
Korule. Drveni namještaj stare korulanske apoteke, talijanskog
porijekla iz 19. st. u
vlasništvu je Grada Korule. U srpnju 2001. godine, temeljem Ugovora
sklopljenog s Gradom
Korula, muzej je na uvanje preuzeo drveni, ošteeni namještaj
apoteke.
Arheološki nalazi – lokalitet kua Marka Pola i Kneeve kule
U Gradskom muzeju Korula pohranjeni su arheološki nalazi (veinom
ulomci
keramike od 15. do 19. st.) pronaeni tijekom konzervatorsko -
arheoloških istraivanja
lokaliteta 2007. - 2014. g. Tijekom 2014. godine nastavljena su
istraivanja na lokalitetu kua
Marka Pola. Nalazi su namijenjeni buduim muzejskim prostorima koji
e biti smješteni u kui
Marka Pola te u Kneevim kulama, nakon njihove graevne obnove i
ureenja. Tijekom
konzervatorsko – arheoloških istraivanja na lokalitetu Kua Marka
Pola 2007. otkriveno je
ukupno 5150 ulomaka keramike, a u 2008. godini 952 ulomaka keramike
dok je 2014.
otkriveno 35 ulomaka keramike i jedan ulomak kamene plastike. U
muzeju je pohranjena i
pratea dokumentarna graa (izvještaji i popis nalaza). Na Kneevim
kulama naeno je 112
ulomaka keramike, a uva se i izvještaj o njihovoj obradi.
Amfore
Policijska postaja u Koruli 8. 7. 2011. temeljem dogovora sa
Konzervatorskim odjelom
Ministarstva kulture u Dubrovniku Gradskom muzeju Korula predala je
na pohranu dvije
amfore oduzete od privatnog vlasnika do donošenja pravomonog
sudskog rješenja o pravu
vlasništva nad amforama.
Skulpura Petra Šegedina, rad Radoslava Duhovia
Radoslav Duhovi 2013. izradio je skulpturu Petra Šegedina i darovao
je Gradu Koruli.
Skulptura je bila izloena na izlobi: Korulanski umjetnici Petru
Šegedinu u ast, Radoslav
Duhovi: Petar Šegedin odranoj u okviru kulturno-znanstvene
manifestacije V. Dani Petra
Šegedina 2013. Privremeno je pohranjena u Gradskom muzeju.
GRAD KORULA
14
OTKUPI:
Slika Ivana Švertaseka: Pogled na Korulu
Slika Karmele Vitai : Ples lavande i maka
DONACIJE:
RESTAURATORSKI I PREPARATORSKI POSTUPCI:
Na harmonici darovanoj muzeju izvršen je preparatorski postupak
kako bi se zaštitila od
daljnjeg propadanja.
GRAD KORULA
15
Gradski muzej Korula redovito vodi statistiku posjetitelja stalnog
postava koji plaaju
ulaznicu i evidenciju posjetitelja koji muzej razgledaju bez novane
naknade. Redovito se
evidentiraju posjetitelji kulturnih dogaanja u organizaciji i
suorganizaciji muzeja.
5.1. POSJETITELJI S PLAENOM MUZEJSKOM ULAZNICOM
Posjetitelji koji posjeuju muzej s plaenom muzejskom ulaznicom
dijele se na
individualne posjetitelje i posjetitelje u grupama.
Ulaznica za individualne posjetitelje iznosila je 20,00 kuna.
Ulaznica za grupe od 10 i više posjetitelja iznosila je 15,00 kuna;
za djecu u toj grupi 8,00
kuna.
Ulaznica za djecu do 14 godina u pratnji roditelja koji su kupili
pojedinanu ulaznicu
bila je besplatna.
Za organizirani grupni posjeti djece do srednjoškolske dobi
ulaznica je iznosila 8,00 kuna.
U 2016 . godini Gradski muzej Korula posjetilo je ukupno 1915
individualnih
posjetitelja.
U 2016. godini Gradski muzej Korula posjetilo je ukupno 7507
posjetitelja u organiziranim
grupama.
U 2016. godini Gradski muzej Korula je posjetilo ukupno 9422
posjetitelja s plaenom
ulaznicom.
Individualni posjetitelji prigodom posjete muzeju kupuju ulaznicu -
razglednicu na
kojoj je umjetniki motiv grada Korule eškog slikara i muzikologa
Kube Ludviga s poetka
20. st. Razglednica, tiskana u to vrijeme, pohranjena je u fundusu
muzeja.
Kako bi se oplemenio individualan posjet muzeju, a posjetiocima
olakšalo snalaenje,
posjetitelji prema govornom podruju, bez naknade, dobivaju muzejski
vodi. Muzejski vodii
tiskani su na hrvatskom, engleskom, talijanskom, njemakom i
francuskom jeziku.
Ostali marketinški proizvodi muzeja su:
komplet od 15 razglednica s motivima muzejskih predmeta
posteri s prikazima povijesnih karata i prikaza Korule iz fundusa
muzeja.
Reklamni poster s motivom bronanog kucala Tiziana Aspettia iz
fundusa muzeja i podacima o
muzeju izloen je na informativnim punktovima u gradu Koruli.
GRAD KORULA
16
17
Kako bi se posjet muzeju oplemenio, a posjetiteljima pribliili
muzejski predmeti i
zbirke u suradnji s poduzeem Astarta d.o.o. i Gradom Korula
instaliran je Sustav
MOBILEGUIDE (mobilni vodi) na hrvatskom i engleskom jeziku. Baziran
je na dostupnosti
preuzimanja audio i vizualnih sadraja putem beine raunalne mree
(WiFi).
5.2. POSJETITELJI KOJI MUZEJ POSJEUJU BEZ NAKNADE
Posjetitelji koji muzej posjeuju bez naknade mogu se podijeliti u
nekoliko kategorija:
5.2.1. polaznici djejih vrtia, osnovnih i srednjih škola sa podruja
Grada i otoka Korule
u organiziranom posjetu, studenti
5.2.2. novinari i snimatelji
5.2.4. socijalno ugroene kategorije stanovništva
5.2.5. osobe s invaliditetom
5.2.8. ostale kategorije
5.2.1. Posjetitelji koji muzej razgledaju bez naknade prvenstveno
su polaznici djejih vrtia,
osnovnih i srednjih škola na podruju Grada i otoka Korule. Muzej
posjeuju
organizirano, s nastavnicima i profesorima, pri emu se uz struno
vodstvo, za uenike
pripremaju i posebni ciljani programi.
U organiziranom posjetu uenika IV. b. OŠ Petra Kanavelia razreda
pod vodstvom
kustosice Sani Sardeli i uiteljice Liljane Favro revitaliziranom
imanju Sitava, Sani
Sardeli odrala je predavanje pod nazivom „Kulturni krajolici otoka
Korule – jesmo li
to mi?“ povodom Meunarodnog dana muzeja i Dana planeta zemlje 22.4.
Sudjelovala su
23 uenika.
Na radionicama prireenim u muzeju pod vodstvom kustosice Sani
Sardeli i uiteljice
Liljane Favro za potrebe izrade video rada Pisma sv. Martina
nastalog u svrhu sudjelovanja
Grada Korule u obiljeavanju 1700. sv. Martina u Touresu u
Francuskoj sudjelovalo je 23
uenika IV. b razreda OŠ Petra Kanavelia.
GRAD KORULA
18
svrhu pripreme, provedbe i prezentacije nastavnih projekata OŠ
Petra Kanavelia.
Uenici Srednje škole Petra Šegedina pod vodstvom prof. eljka
Petkovia redovito su
posjeivali Gradski muzej, gdje se odravala terenska nastava u
okviru redovitog nastavnog
programa Povijest umjetnosti i kulturno - povijesna baština i
izborne nastave Kulturno –
povijesna baština grada i otoka Korule.
5.2.2. Posjet Gradskom muzeju Korula, bez naknade, omoguen je
novinarima i
domaim i inozemnim televizijskim kuama. Marketinškim
aktivnostima
popularizira se i medijski prezentira materijalna i nematerijalna
kulturna baština, a
posebno istie njeno znaenje u kulturnoj ponudi grada i otoka Korule
te Dubrovako –
neretvanske upanije u turizmu. Ovoj kategoriji muzejskih
posjetitelja omoguena je
struna pomo.
Tijekom 2016. posredstvom Turistike zajednice Grada Korule muzej je
posjetilo više
meunarodnih studijskih grupa i novinara, te sainilo novinske i
televizijske priloge.
Za turistiki vodi Le guide du Routard, izdanje 2016., aktualizirani
su podaci o radnom
vremenu muzeja.
Predstavnice marketinške agencije Brandoctor zaduene za strategiju
i osmišljavanje
novog koncepta HTP-a Korula Port 9 Resort boravile su u više
navrata u Gradskom muzeju,
upoznale se s muzejskim postavom i kulturnim bogatstvom podruja te
karakteristikama
svakodnevnog ivota grada i otoka u svrhu osmišljavanja novog
koncepta Port 9 Resort.
5.2.3. Posebna kategorija muzejskih posjetitelja koji muzej
posjeuju bez naknade i uz
struno vodstvo, koje im struni zaposlenici muzeja omoguuju na
hrvatskom, i engleskom
jeziku su domai i meunarodni uglednici i umjetnici te sudionici
uglednih znanstvenih i
strunih skupova.
Igor Fiskovi, akademik
Ines Saboti, predsjednica Kulturnog centra Sv. Martin i
prorektorica Katolikog sveuilišta u
Zagrebu
Elsie Ivanich Dunin, sveuilišna profesorica i
etnokoreologinja
Tvrtko Zebec, ravnatelj Instituta za etnologiju i
folkloristiku
Zdenka Kapko Foreti, muzikologinja
Jadranka Winterhalter, muzejska savjetnica
Seadeta Midi, muzikologinja i savjetnica pri veleposlanstvu RH u
Parizu,
GRAD KORULA
19
te profesori Geodetskog fakulteta iz Zagreba i profesori
Filozofskog fakulteta u Nikšiu u
sklopu prekograninog projekta "GIS baza podataka zaštienih podruja
na primjeru
geobaštine" pod vodstvom profesora dr. sc. Miljenka Lapainea.
Umjetnici koji su tijekom 2016. godine posjetili muzej su:
Radoslav Duhovi, Silvije Foreti, Darko Fritz, Sran Duhovi, Nikola
Skokandi, ura
Merle, Vjera Reiser
Sudionici II. Meunarodnih knjievnih susreta Petar Kanaveli i Korula
u organizaciji
Hrvatskog knjievnog društva Rijeka.
5.2.4. Slobodan posjet muzeju omoguen je socijalno ugroenim
slojevima stanovništva.
5.2.5. Muzej slobodno posjeuju sve kategorije osoba s
invaliditetom.
5.2.6. Slobodan posjet muzeju omoguen je i studentima i
znanstvenicima u svrhu istraivanja
muzejske grae i dokumentacije, a što se odobrava na zahtjev i uz
odobrenje ravnatelja.
5.2.7. Slobodan posjet muzeju omoguen je lanovima Hrvatskog
muzejskog društva i drugih
domaih i meunarodnih strukovnih organizacija i umjetnikih
udruga.
5.2.8. Slobodan posjet muzeju omoguen je i osobama koje slue vojni
rok u Republici
Hrvatskoj.
5.2.9. Prema dogovoru s ravnateljem, slobodan posjet muzeju moe se
omoguiti i drugim
kategorijama posjetitelja.
Brojni su i posjetitelji kulturnih dogaanja u organizaciji muzeja.
Korisnici usluga
Gradskog muzeja su i svi posjetitelji dogaanja prireenih u
organizaciji ili suorganizaciji
Gradskog muzeja.
Otvaranjima izlobi, promocijama knjiga i predavanjima prisustvovali
su brojni
posjetitelji, a naknadnim posjetima prireenim izlobama broj
posjetitelja je uvean.
Unato trošnom graevnom stanju palae u kojoj je muzej smješten,
muzejski postav
privlaan je i zanimljiv muzejskim posjetiteljima. Iskazano je to
njihovim dojmovima
zabiljeenim u Knjigama utisaka Gradskoga muzeja Korula, kao i u
posebnim Knjigama
utisaka pojedinih dogaanja.
Sve to postie se naporima muzejskih djelatnika da u skromnim
uvjetima poslovanja
izloene predmete na što bolji nain predstave, komunicirajui
vrijednosti materijalne i
nematerijalne baštine Grada i otoka Korule i s nadom da e
obnovljeni muzejski postav
omoguiti izlaganje drugih muzejskih predmeta i muzejskih zbirki
pohranjenih u uvaonicama.
Posjetitelji Gradskog muzeja osigurani su Policom osiguranja
sklopljenoj u
osiguravajuoj kui Euroherc d.d., temeljem Opih pravila za
osiguranje osoba od posljedica
nesretnog sluaja i Dopunskih pravila za osiguranje posjetitelja
kulturno- umjetnikih,
sportskih i drugih priredbi od posljedica nesretnog sluaja i
to:
- za sluaj smrti uslijed nezgode te za sluaj trajnog
invaliditeta
- za sluaj troškova lijeenja
GRAD KORULA
20
MUZEJA U 2016. (PLAENA ULAZNICA)
UKUPNO POSJETITELJA 2015 2016
10209 9422
Agencija Broj posjetitelja Iznos Globtour 27 405,00 Astralis 43
344,00 Artik 31 248,00 Guidina 29 435,00 Du travel 2 40,00 Elite 61
915,00 Perla 40 320,00 Event 59 472,00 Gallileo 40 320,00 Korkyra
info 146 2.210,00 Kreativ 11 165,00 Inflatus 18 410,00 Sport i
putovanja 58 464,00 Trakostyan 180 1.440,00 Meridian 86 1.290,00
Atlas 2366 35.635,00 Ventula 25 375,00 Kompas 21 315,00 HTP Korula
48 720,00 Applicon 586 8.830,00 Polly ex 64 512,00 Kompas 139
2.085,00 Blatotours 31 248,00 Gullivertravel 899 13.420,00 Putokazi
26 390,00 Varadin 91 728,00 Adriatic 73 1.140,00 GCC 2026
30.390,00
Platanus 25 375,00
BSA 47 420,00 JM Perfcta
123 1.845,00
POJEDINCI:42.500,00 POJEDINCI: 38.300,00
21
6. UPRAVNI POSLOVI MUZEJA
Redovito su se obavljali tekui administrativni poslovi. Izraen je
Program rada muzeja
za 2016., Financijski plan za 2016., Izvješe o radu muzeja i
Financijsko izvješe za 2015.
Izraen je trogodišnji Plan rada i financijski plan muzeja kao
korisnika jedinice lokalnog
prorauna za razdoblje 2017.-2020. temeljem uputa Ministarstva
financija. Redovito se vodila
mjesena statistika posjeta muzeju.
Podnosila su se statistika i ostala zatraena izvješa Dubrovako –
neretvanskoj
upaniji, Ministarstvu kulture RH i MDC–u i ostalim društvenim
imbenicima na zahtjev.
Obavljeni su pismeni i usmeni dogovori s turistikim agencijama,
Turistikom zajednicom
Grada Korule, školama i ostalim zainteresiranim strankama o
cijenama ulaznica, specijalnim
strunim muzejskim voenjima, radnom vremenu i organizaciji posjeta.
Turistikim
agencijama dostavljene su obavijesti o radnom vremenu muzeja i
cijeni ulaznica u 2017.
Redovito su ispostavljani rauni korisnicima usluga muzeja i voena
evidencija izlaznih rauna
i podmirenih uplata. Dostavljene su pournice za podmirivanje
nepodmirenih dugovanja.
Jednom godišnje MDC-u se dostavlja Izvješe o radu muzeja prema
standardima MDC-
a. Sve je objavljeno na Internet portalu MDC-a, zajedno s Izvješima
ostalih hrvatskih muzeja
i galerija, kao i podaci za Registar muzeja, galerija i zbirki
objavljeni na domeni www.mdc.hr
Prema lanku 31. Zakona o muzejima, muzejska graa i muzejska
dokumentacija u
muzejima kojima su osnivai Republika Hrvatska, upanije, Grad
Zagreb, gradovi i opine, kao
i prostori u kojima je ona smještena, osiguravaju se kod
osiguravajueg društva za one rizike i
u opsegu u kojima su suglasni osnivai. Sredstva za osiguranje
muzejske grae i muzejske
dokumentacije, kao i prostore u kojima je ona smještena,
osiguravaju osnivai muzeja.
Osiguranje je izvršeno u Osiguravajuem društvu Euroherc d.d.
Organiziran je rad djelatnika muzeja (raspored posla, dogovori o
strunom radu,
konzultacije). Organizacija rada u muzeju usklaivala se s potrebama
terenskog rada, rada u
arhivima, poslovima pripremanja izlobi, a posebno i sa zahtjevima
posjetitelja.
S obzirom da je Gradskom muzeju Korula Povijesni muzej u Zagrebu
matini muzej
prve razine, a Muzej Grada Splita matini muzej druge razine, struni
savjeti te savjeti u
organizaciji poslovanja Gradskog muzeja Korula trae se od navedenih
muzeja.
Promidbene aktivnosti ostvarile su se putem web - stranica Gradskog
muzeja i Grada Korule,
dnevnih i tjednih tiskovina, radijskih postaja, televizije i
Internet-portala, posebno stranica
MDC-a i Ministarstva kulture RH, i to prigodno, povodom
organiziranja izlobi, prezentacija
knjiga, obiljeavanja Meunarodnog dana muzeja i svih ostalih
kulturnih i drugih akcija,
dogaanja i manifestacija, prikupljanja muzejske grae, sudjelovanja
Gradskog muzeja
Korula u izlobenim projektima domaih i inozemnih muzeja i
galerija.
Sukladno obvezama kategorije stvaratelja arhivske grae koja je
dodijeljena Gradskom
muzeju dopunjen je Zbirni popis arhivskog i registraturnog gradiva
Gradskog muzeja i
dostavljen Dravnom arhivu u Dubrovniku.
GRAD KORULA
22
Tijekom 2016. godine nastavila se akvizicija muzejskih predmeta.
Evidentirala se nova
i inventarizirala stara graa u Inventarnu knjigu Gradskog muzeja i
raunalni sustav M++.
Ministarstvo kulture RH, temeljem Ugovora sa tvrtkom Link2 iz
Zagreba, za Gradski muzej
Korula otkupilo je raunalni sustav M++ 2006. godine. Raunalni
sustav se kontinuirano
nadograuje. Nastavljeno je provoenje programa Ministarstva kulture
RH: „Utvrivanje
svojstva kulturnog dobra za muzejske galerije i zbirke“.
Pribavljeni su troškovnici za restauraciju više muzejskih predmeta
kako bi se izvršili
konzervatorsko- restauratorskih zahvati. Na harmonici koja je
darovana muzeju za muzejski
fundus izvršen je preparatorski postupak.
Izraen je Program Gradskog muzeja Korula za preventivnu zaštitu i
restauraciju u
2017. godini. Preventivnu zaštitu, posebno išenje predmeta od
prašine i zaštitu predmeta
umatanjem u beskiselinski papir, kupljen vlastitim sredstvima,
vršili su struni djelatnici
muzeja.
7.2. Struni rad
Tijekom 2016. godine Gradski muzej nastavio je suradnju sa srodnim
ustanovama na
podruju Grada i otoka Korule u ostvarivanju programa muzeja,
zajednikih projekata ili
projekata iji je nosilac Gradski muzej, a prireuju se u suradnji s
drugim institucijama ili
udrugama. Kontinuiranom suradnjom s muzejima, muzejskim zbirkama i
galerijama u
neposrednoj okolini, otoku, upaniji i cijeloj dravi odrava se nivo
strunog redovitog rada i
omoguava napredovanje.
Nastavljena je suradnja s Osnovnom školom Petra Kanavelia, Osnovnom
školom Ante
Cura-Pinjac, VU Kumpanija ara, Srednjom školom Petra Šegedina,
Centrom za kulturu Vela
Luka, Galerijom moderne i suvremene umjetnosti Centra za kulturu
Vela Luka, Prostorom
suvremene i medijske umjetnosti siva) (zona, Gradskom knjinicom
Ivan Vidali, Centrom za
kulturu Korula, Turistikom zajednicom Grada Korule, KPD Bratska
Sloga iz Postrane,
Dravnim arhivom Dubrovnik-Arhivskim sabirnim centrom Korula-Lastovo
i Meunarodnom
knjiarom Kutak knjiga, upnim uredom sv. Marko –Korula, obitelji
Foreti, udrugom
rnovska makarunada, Korulanskom razvojnom agencijom KORA.
Ostvareni su dogovoreni zajedniki projekti te utvrene nove
zajednike aktivnosti.
Ustanovama, pojedincima, novinarima, studentima i uenicima omoguila
se struna pomo,
kao i umjetnicima i udrugama.
GRAD KORULA
23
Školama i školskim grupama bio je omoguen posjet muzeju, uz
specijalizirano struno
voenje. Dogovarala se suradnja u ostvarivanju programa posebne
terenske nastave.
Sudjelovalo se u realizaciji i provedbi projekata OŠ Petra
Kanavelia.
Suraivalo se sa Srednjom školom Petra Šegedina u provedbi školskog
nastavnog programa.
Znanstvenicima i istraivaima, likovnim umjetnicima piscima i
knjievnicima, pomagalo se u
radu omoguavanjem uvida u literaturu u strunoj knjinici muzeja,
terenskim prikupljanjem
podataka i fotografija, organiziranjem terenskog istraivanja u
svrhu unapreenja znanstveno –
istraivakog i umjetnikog rada. Tijekom svibnja, lipnja i srpnja
2016. izvršeno je terensko
istraivanje rnova i proveden istraivaki rad u Dravnom arhivu
Dubrovnik – Arhivski
sabirni centar Korula –Lastovo i istraene druge javne i privatne
zbirke u svrhu prireivanja
izlobe „Kumpanije otoka Korule – Moštra iz rnova“ upriliene u
povodu odravanja
Meunarodnog festivala viteških igara. Tiskan je prigodni katalog na
hrvatskom i engleskom
jeziku. Autori izlobe su Elsie Ivanich Dunin, Sani Sardeli i Vinko
Didovi, a autor strunog
teksta kataloga Elsie Ivanich Dunin. Zbog velikog interesa javnosti
predvieno trajanje izlobe
je produljeno. Izlobu je omoguio Grad Korula, Turistika zajednica
Grada Korule i
Dubrovako –neretvanska upanija. Ostvarena je suradnjom Gradskog
muzeja i KPD Bratska
sloga. Na radnim sastancima raspravio se kontinuitet projekta
Kumpanije otoka Korule i
dogovoreno prireivanje izlobe posveene Kumpanjiji iz Blata koja e
se 2017. prirediti u
Muzeju.
Uprilieno je vodstvu po gradu Koruli za sudionike II. Meunarodnih
knjievnih
susreta „Petar Kanaveli i Korula“.
Ministru kulture RH Zlatku Hasanbegoviu uprilieno je vodstvo po
Gradskom muzeju.
Za potrebe izrade konzervatorskog elaborata Parka Foreti omoguen je
uvid i
korištenje grae, strune literature i dokumentacije u vlasništvu
muzeja. Izraena je PP
prezentacija posveena povijesti brodogradnje i kamenoklesarstva u
Koruli predstavljena
povodom Sajma kamena i drva u organizaciji Grada Korule i agencije
KORA. Sajam kamena
i drva organiziran je u sklopu provedbe projekta "Grad Korula -
prijatelj poduzetnika“.
Autorica prezentacije je Marija Hajdi.
Gradski muzej Korula sudjelovao je u programu kojim je KPD Bratska
sloga u
Postrani obiljeila 50- obljetnicu obnove moštre. O znaenju obnove
kumpanije i odjecima u
domaim i svjetskim strunim krugovima su govorili etnokoreolog dr.
Goran Oreb i kustosica
Sani Sardeli.
Izraen je video-rad Pisma sv. Martina. Na radionicama u muzeju
uenici IV. b razreda
OŠ Petra Knavelia pod vodstvom kustosice Sani Sardeli i uiteljice
Liljane Favro izradili su
likovne radove motivima vezane uz tradiciju obiljeavanja blagdana
sv. Martina u Koruli.
Uvodni tekst i pisma sv. Martina prevedeni su na francuski jezik,
autori prijevoda su Gabrijela
Vidan i Stephane Michel. Korištena je arhiva Radio Korule. Autorica
koncepcije video rada
je kustosica Sani Sardeli. Video rad nastao je za potrebe
sudjelovanja Francuskog instituta i
Kulturnog kruga sv. Martin pri obiljeavanju 1700. godina sv.
Martina u Touresu. Video rad je
dostupan za pregled na web stranicama Gradskog muzeja Korula i OŠ
Petra Kanavelia.
GRAD KORULA
24
Predsjednici Kulturnog centra Sv. Martin Ines Saboti koja je u
Koruli i rnovu
boravila prigodom odravanja koncerta u povodu obiljeavanja 1700.
obljetnice roenja sv.
Martina i izvoaima Dariju Teskeri (truba) i Mariu Perestegiju
(orgulje) prueno je struno
vodstvo po gradu Koruli i muzejskim zbirkama.
Na zamolbu Javne ustanova za upravljanje zaštienim dijelovima
prirode Dubrovako-
neretvanske upanije, profesorima Geodetskog fakulteta iz Zagreba i
profesorima Filozofskog
fakulteta u Nikšiu koji su u sklopu Prekograninog projekta "GIS
baza podataka zaštienih
podruja na primjeru geobaštine" pod vodstvom profesora dr. sc.
Miljenka Lapainea boravili
u Koruli prireeno je struno vodstvo po gradu Koruli i muzejskim
zbirkama. Organiziran im
je struni terenski obilazak zaštienog prirodnog lokaliteta Koje,
glavice sv. Antuna i vrta
Foreti.
Na zamolbu poduzea Korula hoteli predstavnice marketinške agencije
Brandoctor
zaduene za strategiju i osmišljavanje novog koncepta Port 9 Resort
boravile su u više navrata
u Gradskom muzeju, upoznale se s muzejskim postavom u svrhu
osmišljavanja novog koncepta
Port 9 Resort. Djelatnici muzeja prisustvovali su predstavljanju
novog koncepta Port 9 Resort.
Prireeno je sveano predstavljanje Godišnjaka Grada Korule 14-15 u
Gradskoj
vijenici Grada Korule u organizaciji Gradskog muzeja. Godišnjak su
predstavili
gradonaelnik Grada Korule Andrija Fabris, ravnateljica Marija Hajdi
i dr.sc.Dinko Radi.
Power–point prezentaciju priredila je Sani Sardeli, a program
predstavljanja oplemenjen je
arhivskim tonskim snimkama Klape Moreška iz arhiva Radio
Korule.
Odrano je niz radnih sastanaka Uredništva Godišnjaka grada Korule
16. Prikupljeni su
prilozi. Izvršeni su preliminarni poslovi ureivanja
Godišnjaka.
U suradnji s Gradom Korula, Turistikom zajednicom Grada Korule i
Kulturnim
centrom sv. Martin sudjelovalo se u provedbi europskog
kulturološkog projekta „Stopa sv.
Martina“. Nizom aktivnosti Grad Korula ukljuio se u vrijedan
meunarodni kulturni projekt
s ciljem promocije materijalne i nematerijalne baštine Grada
Korule, povezivanja s domaim i
meunarodnim sredinama koje baštine štovanje sv. Martina i
obogaivanja turistike ponude
novim sadrajima. Povodom obiljeavanja 1700. obljetnice roenja sv.
Martina prireeni su
koncerti u Koruli u rnovu i izraen video –rad Pisma sv.
Martina.
Sani Sardeli nastavila je istraivanje prehrambenih navika
stanovnika otoka Korule.
Sani Sardeli nastavila je istraivanje narodnih vjerovanja na otoku
Koruli.
Sani Sardeli nastavila je istraivanje knjievnog opusa Petra
Šegedina.
Sani Sardeli nastavila je promoviranje aktivnosti Memorijalne
zbirke Petra Šegedina.
Marija Hajdi nastavila je istraivanje povijesti zaštite spomenika u
gradu Koruli.
Marija Hajdi nastavila je istraivanje zbirke starih
razglednica.
Nastavljena je izrada web-stranica Gradskog muzeja, pripremljeni
sadraji predstavljeni na
stranici.
25
Kustosica Sani Sardeli sudjelovala je u aktivnostima vezanima za
zaštitu rnovskih makaruna,
koje provodi udruga rnovska makarunada i Korulanska razvojna
agencija KORA d.o.o.
Djelatnici muzeja sudjelovali su u strunom obilasku lokaliteta i
spomenika na
podruju grada i otoka Korule a temeljem zamolbe konzervatora
nadlenog Konzervatorskog
odjela za sudjelovanje u pripremni dokumentacije postupaka zaštite
spomenikih vrijednosti
kulturne i prirodne baštine grada i otoka Korule.
Djelatnici muzeja sudjelovali su na sastancima koje je sazvala
neformalna mrea
institucija u kulturi otoka Korule kor::net (Korula Nework).
Nastavio se rad na odravanju
kalendara kulturnih dogaaja. Pruila se pomo u organiziranju
predavanja Ivana Ramljaka
Kinematografi otoka Korule u organizaciji Prostora suvremene i
medijske umjetnosti siva)
(zona.
Na poziv galerije Stara skula – Goveari i NP Mljet Sani Sardeli
odrala je na Mljetu
radionicu o samoniklom jestivom bilju.
Terenski rad:
radom i biljeenjem tradicijskog naina ivota, audio i video
zapisima.
OBILJEAVANJE MEUNARODNOG DANA MUZEJA -18. svibnja 2016.
Prigodom obiljeavanja Meunarodnog dana muzeja, Gradski muzej Korula
ukljuio se u
ovogodišnju temu obiljeavanja, u organizaciji MDC-a pod nazivom
Muzeji i kulturni krajolici
i EMA 21, muzejsko – edukativnu akciju Kulturni krajolik / Klik na
kulturni krajolik HMD-a.
Prireene su brojne muzejsko - edukativne aktivnosti.
Organiziran je radni posjet uenika OŠ Petra Kanavelia
revitaliziranom imanju Sitava- i
odrana struna terenska nastava s predavanjem na temu „Kulturni
krajolici otoka Korule –
jesmo li to mi?“
Sani Sardeli odrala je predavanje za javnost Gastronomski
potencijal otoka Korule u
turizmu u suradnji s TZ Grada Korula u hotelu Korula.
Prireena je web izloba fotografija vrta Foreti u Koruli te
postavljena na web adresi
www.gm-korcula.com na dan 18. svibnja 2016.
U suradnji s obitelji Foreti prireena je izloba Šetnja parkom
Foreti. Tiskan je i katalog
izlobe Kulturni krajolik / Klik na kulturni krajolik –Šetnja Parkom
Foreti sa strunim
tekstom Sani Sardeli. Katalog izlobe priredio je za tisak Darko
Fritz. Tijekom otvaranja
izlobe pripremljen je prigodan program u kojem su izvedbom na
mandolinama
sudjelovale Lucija Botica i Zrinka Baki. Izlobu su otvorili Silvijo
Foreti, gradonaelnik
Grada Korule Andrija Fabris i autorica izlobe Sani Sardeli.
26
Na Meunarodni dan muzeja, 18. svibnja, posjet muzeju bio je
slobodan. Muzejske publikacije
mogle su se nabaviti po prigodnim cijenama. Program kojim se
Gradski muzej Korula
ukljuio u 21. muzejsko-edukativnu akciju omoguilo je Ministarstvo
kulture RH. Prigodni
tekst o programu akcije objavljen je u prigodnom katalogu muzeja i
institucija - sudionika
akcije, s kuponima za slobodan ulaz u muzeje i sudjelovanje u
nagradnoj igri.
Ovim programom muzej se ukljuio u program obiljeavanja Meunarodnog
dana muzeja za
2016. na temu Muzej ii kulturni krajolici prema preporuci ICOM-a
(Meunarodnog vijea za
muzeje), a koju na dravnom nivou koordinira MDC. Dogaaj je medijski
popraen na Radio
Koruli, Radio Dubrovniku, emisiji HRT-a Zagreb Tisuu bisera, u
novinskim lancima, web
stranicama MDC-a, Grada Korule i drugim internetskim
portalima.
Tijekom godine prireene su umjetnike, tematske, povijesne i
edukativne izlobe kao i
druge aktivnosti u organizaciji ili suorganizaciji Gradskog
muzeja.
Gradski muzej Korula sudjelovao je u kulturnoj manifestaciji No
muzeja 2016. koju
na dravnom nivou organizira Hrvatsko muzejsko društvo prikljuenjem
programu koji se
odrao u Zagrebu pod nazivom No drugih muzeja u Metropoli.
Predstavilo se ukupno 15
muzeja iz 15 gradova Hrvatske. Na posebnim panoima u 3D tehnologiji
posjetitelji su mogli
promatrati muzeje s Virtual reality full experiance
doivljajem.
Program je ostvaren suradnjom HMD, Gradskog muzeja, tvrtki Conoko,
Astarta d.o.o. ir po
Zagrebu i Mobile Vision.
U sklopu programa manifestacije No muzeja 2016. koji se odrao u
Galeriji
moderne i suvremene umjetnosti Centra za kulturu Vela Luka u
organizaciji Centra za kulturu
Vela Luka Sani Sardeli odrala je predavanje uz PP prezentaciju: A
što se ji na poklade? -
tradicionalne prehrambene navike na otoku Koruli. Govorila je o
gastronomiji otoka Korule
u vrijeme poklada i predstavila dosadašnja terenska
istraivanja.
Na kulturnoj manifestaciji 28. Knjiga Mediterana koja se odrala u
Splitu u palai
Milesi od 25. rujna do 1. listopada 2016. u organizaciji Knjievnog
kruga Split prireeno je
predstavljanje izdavaštva otoka Korule u 2015. i 2016. godini- Od
jematve do jematve uz
sudjelovanje svih otokih opina. Organizator predstavljanja je
Gradski muzej Korula.
GRAD KORULA
27
Sani Sardeli, voditeljica projekta, u strunom uvodnom izlaganju
govorila je otokom
izdavaštvu. Gradski muzej, u okviru djelatnosti strune muzejske
knjinice, prikuplja recentnu
grau korulanskih autora, te je ona struno predstavljena na
navedenoj manifestaciji.
Akademik Nenad Cambi, predsjednik Knjievnog kruga Split, posebno se
osvrnuo na
desetogodišnje sudjelovanje Gradskog muzeja Korula u završnom
govoru manifestacije
Knjiga Mediterana.
javnim priredbama, otvaranjima izlobi i predstavljanju knjiga, u
organizaciji i suorganizaciji
muzeja, drugih srodnih institucija i udruga.
PREDSTAVLJANJE KNJIGA I IZDAVAŠTVA:
Sani Sardeli strunim izlaganjem - Od jematve do jematve -
predstavila je recentno izdavaštvo
otoka Korule na manifestaciji 28. Knjiga Mediterana u Splitu
Sani Sardeli strunim osvrtom na pitanje prisutnost starinskih rijei
u današnjici sudjelovala je
u promociji knjige don Boo Banievia: Rjenik starinskih rijei u
Smokvici na Koruli-
II. dopunjeno i prošireno izdanje.
Sani Sardeli je predstavljanjem znanstvenog rada Pjesma o kunpaniji
koja se izvela u selu
rnovu 1928. sudjelovala u promociji Zbornika 28. meunarodnog
simpozija etnokoreologa
ICTM 2014. u Koruli i Blatu.
Marija Hajdi je predstavljanjem znanstvenog rada Zašto i kako
muzejski predstaviti
nematerijalnu baštinu Moreške sudjelovala u promociji 28. Zbornika
meunarodnog simpozija
etnokoreologa ICTM 2014.
Marija Hajdi sudjelovala je u predstavljanju Godišnjaka Grada
Korule 14-15.
Sani Sardeli sudjelovala je u predstavljanju Godišnjaka Grada
Korule 14-15.
AUTORSTVO IZLOBI:
Sani Sardeli autorica je web-izlobe Kliknulo mi je u vrtu!
Virtualna šetnja parkom Foreti
prireene povodom 21. Edukativno muzejske akcije - Klik na kulturni
krajolik; HMD i
Meunarodnog dana muzeja
Sani Sardeli autorica je postava izlobe Vjere Reiser: Vizije
Marija Hajdi uz Karmelu Vitai autorica je postava izlobe Karmele
Vitai: MARIJA UDO
Sani Sardeli i Marija Hajdi, uz Elsie Ivanich Dunin autorice su
postava izlobe: Kumpanija
otoka Korule-Moštra iz rnova
28
Karmela Vitai: MARIJA UDO
Uroš ali: Likovni prikazi Marka Pola ( struni osvrt na
izlobu)
Izloba Kumpanije otoka Korule-Moštra iz rnova
Sani Sardeli sudjelovala je u programu otvaranja slijedeih
izlobi:
Šetnja parkom Foreti
Vjera Reiser: Vizije
OBJAVLJENI STRUNI, ZNANSTVENI i DRUGI RADOVI:
Djelatnici muzeja nastavili su s publicistikim aktivnostima te su
objavili slijedee radove:
Sani Sardeli:
Uvodni tekst video rada Pisma sv. Martina
Biografija Stipa Nobila u Monografiji o Stipu Nobilu, izdava
Školska knjiga, Zagreb 2016.
Otoka gastronomija kao okosnica kulturnog turizma – dva pozitivna
primjera: rnovska
makarunada i Gozbe u Kui Marka Pola, Godišnjak grada Korule
14-15
In memoriam Ljubomir Kapor, Godišnjak grada Korule 14-15
Tekst kataloga izlobe ŠETNJA PARKOM FORETI - 21. muzejsko-
edukativna akcija
povodom Meunarodnog dana muzeja Klik na kulturni krajolik! Kliknulo
mi je u vrtu!
Program sudjelovanja Gradskog muzeja Korula u katalogu sudionika
21. muzejsko-
edukativne akcije, izdava HMD, Zagreb, 2016. Klik na kulturni
krajolik! Kliknulo mi je u
vrtu!
Eto rano primaljetje - Petar Kanaveli i Korula u Zborniku
Znanstvenog skupa prigodom
Meunarodnih knjievnih susreta Petar Kanaveli i Korula
Landscape history of Korula, Croatia, poglavlje u knjizi Island
Landcsapes, ur. Gloria
Pungetti, izdava Routlege, 2016.
Landscape identity and the island of Korula, suautorstvo Sani
Sardeli, Marko Prem, Gloria
Pungetti, lanak u knjizi Island Landcsapes, ur. Gloria Pungetti,
izdava Routlege, 2016.
Pria o posljednjem rnovskom pastiru, Zbornik znanstvenog skupa
Humor u svakodnevnoj
komunikaciji, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Memorijalna zbirka Petra Šegedina – kratka pria Romeo i Julija,
Zbornik 8. skupa muzejskih
pedagoga, HMD
Marija Hajdi:
Tekst kataloga izlobe Karmele Vitai: MARIJA UDO
suautorstvo s Ivicom Fabris; Vinko Fabris In Memoriam, Godišnjak
grada Korule 14-15
suautorstvo s Alenom Fazini: Bibliografija otoka Korule, Godišnjak
grada Korule 14-15
GRAD KORULA
29
Portret knjievnika Petra Kanavelia autora Ferdinanda Gustinia s
poetka 20. st. u
Zborniku Znanstvenog skupa prigodom Meunarodnih knjievnih susreta
Petar Kanaveli i
Korula
Sani Sardeli sudjeluje u radu Sekcije za muzejsku pedagogiju
Hrvatskog muzejskog društva.
Gradski muzej Korula lan je neformalne i nekomercijalne mree
umjetnikih institucija
otoka Korule kor::net.
7.3. PROGRAMI PRIJAVLJENI NA JAVNE NATJEAJE
Gradski muzej Korula na pozive Ministarstva kulture RH i Dubrovako
– neretvanske
upanije za predlaganje javnih potreba u kulturi u 2017. godini i
kao i na druge natjeaje
prijavio je sljedee programe:
Meunarodnog dana muzeja
Izloba Kumpanije otoka Korule
Izdavanje Godišnjaka grada Korule
7.4. AKTIVNOSTI MUZEJSKE KNJINICE
Gradski muzej Korula u svom sastavu ima strunu knjinicu iji se
fundus iz godine u godinu
poveava. Zbog organizacije prostora muzeja, struna knjinica
Gradskog muzeja nije, i do
rekonstrukcije muzeja nee moi biti otvorena javnosti, meutim
graanstvu je korištenje
knjiga ipak omogueno na zahtjev i u kontroliranim uvjetima. U svrhu
unapreenja strunog i
znanstvenog rada djelatnika muzeja kao i omoguavanja pomoi
zainteresiranima, dobavljala
se struna i znanstvena literatura, asopisi, zbornici i knjige.
Akvizicije strune muzejske
knjinice ostvaruju se kupovinom, i to redovito vlastitim sredstvima
ili razmjenom za vlastita
izdanja. Donatori strune muzejske knjinice veinom su Ministarstvo
kulture RH koje
programom otkupa knjiga za ustanove u kulturi podupire izdavaštvo,
te graani, autori i
nakladnici.
30
U sastavu strune muzejske knjinice nalaze se i vlastita izdanja.
Knjinica Gradskog
muzeja ukupno sadri 5340 knjiga, asopisa – periodika i zbornika te
kataloga. U 2016. godini
fundus strune muzejske knjinice obogaen je sa ukupno 28 strunih
knjiga, asopisa i
kataloga izlobi, od ega 16 periodike, 7 knjiga i 5 kataloga.
Vlastitim sredstvima muzej je
kupio 5 knjiga i 2 asopisa. Razmjenom je dobiveno 16 publikacija, a
muzeju je darovano 5
publikacija, uglavnom zahvaljujui programu otkupa knjiga
Ministarstva kulture za knjinice
ustanova u kulturi, razmjenom ili donacijom nakladnika i autora
tiskovina. Naješe
razmjenjivana vlastita publikacija je Godišnjak Grada Korule. U
vlastitoj nakladi tiskane su
prigodne publikacije uz muzejske izlobe (5) kojima je dodijeljen
ISBN broj. U okviru
djelatnosti strune muzejske knjinice prikuplja se recentna graa
korulanskih autora svih
knjievnih anrova, kako znanstvenih, znanstveno – popularnih tako i
umjetnikih. Struno se
predstavljala na manifestaciji Knjiga Mediterana na poziv Knjievnog
Kruga Split, pri emu je
Gradski muzej organizator i koordinator predstavljanja izdavakih
aktivnosti svih otokih
opina.
Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, izdava HMD, Zagreb
Dubrovnik, asopis Matice hrvatske - Ogranak Dubrovnik
Na dar ili razmjenom dobiveni su asopisi, tiskani kroz 2015. i
2016. godinu:
Narodna umjetnost, izdava Hrvatski institut za etnologiju i
folkloristiku, Zagreb
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Dubrovniku,
izdava Institut za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik
Informatica museologica, izdava MDC, Zagreb
Muzeologija, izdava MDC, Zagreb
Radovi instituta za povijest umjetnosti, izdava Institut za
povijest umjetnosti, Zagreb
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, izdava Arheološki
muzej Split
Vjesnik arheološkog muzeja, izdava Arheološki muzej Zagreb
Starohrvatska prosvjeta, izdava Muzej hrvatskih arheoloških
spomenika u Splitu
Histria archaeologica, izdava Arheološki muzej Istre, Pula
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti, izdava Zavod za povijesne i
društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,Zagreb
GRAD KORULA
31
asopis za suvremenu povijest, izdava Hrvatski institut za povijest,
Zagreb
asopis Kanaveli, izdava Gradska knjinica Ivan Vidali, Korula
Muzejske akvizicije knjiga i asopisa u 2016. godini evidentirane su
u Inventaru knjiga
Gradskog muzeja Korula.
ZAGREB 2016.
Vlastitim i suizdavakim izdanjima muzej je sudjelovao na 35. izlobi
izdavake djelatnosti
hrvatskih muzeja i galerija u organizaciji MDC u sklopu 39.
Interlibera odranog od 8.-13.
studenoga u Zagrebu i to slijedeim tiskovinama
Godišnjak grada Korule 14-15
Katalog izlobe Vjere Reiser: VIZIJE
Katalog izlobe Kumpanije otoka Korule – Moštra iz rnova
Katalog izlobe Šetnja parkom Foreti
Izdanja su predstavljena u Katalogu 35. izlobe izdavake djelatnosti
hrvatskih muzeja i
galerija i Bibliografiji prinova knjinice MDC-a.
32
Prireivanjem kulturnih dogaaja i muzejsko edukativnih akcija, u
organizaciji muzeja ili
partnerskom ulogom u skupno organiziranim projektima, istakla se
kulturno – animacijska aktivnost
muzeja. Zajedniki organizirani projekti potakli su meusobno
udruivanje obrazovnih i kulturnih
institucija, galerija i udruga, privatnih tvrtki, pa posebno
istiemo suradnju s Turistikom zajednicom
Grada Korule, ULUK-om, Centrom za kulturu Vela Luka, Prostorom
moderne i suvremene umjetnosti
siva) (zona, Društvom hrvatskih knjievnika, upnim uredom sv. Marka,
Dravnim arhivom Dubrovnik
- Arhivskim sabirnim centrom Korula-Lastovo, Društvom turistikih
vodia i pratitelja Korule,
Centrom za kulturu Korula, Gradskom knjinicom „Ivan Vidali“,
Korulanskim krnovalskim klubom
“Bonkulovi“, Viteškom udrugom Kumpanija ara, KPD Bratska sloga iz
Postrane, Meunarodnom
knjiarom Kutak knjiga iz Korule, Radio Korulom, kao i brojnim
domaim i inozemnim
umjetnicima. Suradnjom s institucijama i udrugama, pojedincima,
omogueni su kvalitetni programi
koji su medijskim predstavljanjem popularizirani i odlino
prihvaeni, a poticalo se i razvijanje
partnerstva meu institucijama i udrugama što je temelj suvremenih
društvenih stremljenja.
Dogaanja su široj javnosti medijski najavljena, popraena plakatima
i pozivnicama. Za svaku
izlobu prireen je i popratni katalog. Sve ove injenice doprinijele
su dosezanju visokih strunih
standarda ovih muzejskih aktivnosti. Ostvarenjem programa još
jednom se potvrdila znaajna društvena
i kulturna uloga Gradskog muzeja Korula u lokalnoj zajednici i u
cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. Na taj
nain, postiui istaknute rezultate, Gradski muzej Korula doprinosi
visokom pozicioniranju
cjelokupnog kulturnog i društvenog trenutka Grada Korule u
nacionalnom kulturnom kontekstu.
GRAD KORULA
33
muzej Korula
Hajdi
Putevi svile
muzej Korula
GRAD KORULA
34
GRAD KORULA
35
Martin Callanan, Ivan Maruši Klif, Goran Trbuljak, Eloi Pluig
kustosi: Darko Fritz (Siva zona), Eilidith Lucas i Geoff Lucas
(HICA)
Gradski muzej
Izlobu otvorili Sani Sardeli i Darko Fritz
TEMATSKE, POVIJESNE I EDUKATIVNE IZLOBE
18. svibnja
Web izloba
Povodom 21. Edukativno muzejske akcije - Kulturni krajolik / Klik
na kulturni krajolik.
HMD i obiljeavanja Meunarodnog dana muzeja s temom Muzeji i
kulturni krajolici
postavljena na web adresi www.gm-korcula.com
36
Gradski muzej
Organizatori: Gradski muzej i KPD Bratska sloga iz Postrane
U programu otvaranja sudjelovali lanovi KPD Bratska sloga izvedbom
Moštre i najmlae
lanice društva –djeji zbor Divne
Izlobu otvorili: gradonaelnik Grada Korule Andrija Fabris, Elsie
Ivancich Dunin, Marija
Hajdi, Sani Sardeli i Hana Turundi
17. kolovoza
Izlobu otvorili Silvije Foreti, Sani Sardeli i gradonaelnik Grada
Korule Andrija Fabris
U programu otvaranja izvedbom na mandolinama sudjelovale Lucija
Botica i Zrinka Baki
GRAD KORULA
37
Gradska vijenica Grada Korule
Sani Sardeli i dr.sc.Dinko Radi
1.rujna don Boo Banievi.
Rjenik starinskih rijei u Smokvici na Koruli- II. dopunjeno i
prošireno izdanje Gradska vijenica Grada Korule
organizatori: Grad Korule i Gradski muzeja Korula
U predstavljanju su sudjelovali gradonaelnik Grada Korule Andrija
Fabris, Stanka Kraljevi,
Sani Sardeli, don Boo Banievi.
Rii po smokvišku itala Marija Radovanovi.
GRAD KORULA
38
Gradska vijenica Grada Korule
Zbornik predstavili Elsie Ivancich Dunin, Marija Hajdi, Sani
Sardeli, Tvrtko Zebec, Tonko
Barot
Institut za etnologiju i folkloristiku, Dravni arhiv Dubrovnik
–Arhivski sabirni centar Korula
–Lastovo
Palaa Milesi, Split
Organizatori: Gradski muzej Korula, Knjievni krug Split
9.studenoga
Predstavljanje video rada Pisma svetoga Martina na hrvatskom i
francuskom jeziku
Rad nastao suradnjom Gradskog muzeja i OŠ Petra Kanavelia
autorska koncepcija Sani Sardeli
39
35. izloba izdavake djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u
organizaciji MDC-a prireena u
sklopu 39. meunarodnog sajma knjiga i uila- Interlibera od
8.-13.11., Zagreb
KULTURNE AKCIJE:
27. sijenja
No drugih muzeja u Metropoli
Organizatori: Conoko, Astarta d.o.o. ir po Zagrebu, Mobile Vision.
HMD, Gradski muzej
Korula
40
MUZEJSKO – EDUKATIVNE AKCIJE
18. travnja - 18. svibnja Gradski muzej Korula obiljeio je
Meunarodni dan muzeja ija je tema za 2016. bila Muzeji i
kulturni krajolici ukljuivanjem u EMA 21. edukativnu muzejsku
akciju Kulturni krajolik /
Klik na kulturni krajolik.
Organiziran je radni posjet uenika OŠ Petra Kanavelia
revitaliziranom imanju Sitava. Sani
Sardeli odrala je predavanje Gastronomski potencijal otoka Korule u
turizmu u suradnji s
TZ Grada Korula. Prireena je Web izloba fotografija vrta Foreti u
Koruli i postavljena na
web adresi www.gm-korcula.com na dan 18. svibnja 2016. te izloba
ŠETNJA PARKOM
FORETI u Gradskom muzeju Korula.
PREDAVANJA
25. sijenja
Sani Sardeli: A što se ji na poklade? - Tradicionalne prehrambene
navike na otoku Koruli
Vela Luka
Predavanje je bilo sastavni dio programa obiljeavanja Noi
muzeja
1.travnja
NP Mljet, Galerija Stara skula - Goveari
Predavanje je bilo sastavni dio programa radionice u NP Mljet
41
24. travnja
Sani Sardeli: Kulturni krajobrazi otoka Korule – jesmo li to mi?,
terensko predavanje
Suradnja Gradskog muzeja Korula i OŠ Petra Kanavelia
Predavanje je bilo sastavni dio programa obiljeavanja Meunarodnog
dana muzeja
29. travnja Sani Sardeli: Gastronomski potencijali u turizmu otoka
Korule, interaktivno predavanje
Hotel Korula
Predavanje je bilo sastavni dio programa obiljeavanja Meunarodnog
dana muzeja
25. srpnja
Park Foreti
18. rujna
Postrana, Pijaca
organizatori: Gradski muzej Korula, KPD Bratska sloga
Predavanje je bilo sastavni dio programa obiljeavanja 50 godina
obnove moštre u Postrani
8. listopada
Orjen, Crna Gora
16. prosinca
Zagreb, Hotel Palace
GRAD KORULA
42
KONCERTI
1.kolovoza
crkva sv. Martina, rnovo
Organizatori: Gradski muzej Korula, Kulturni centar sv. Martin,
Turistika zajednica Grada
Korule
Izvoai Dario Teskera (truba) i Mario Perestegi (orgulje)
Katedrala sv. Marka, Korula
Korule
GRAD KORULA
43
9. FINANCIRANJE RADA MUZEJA
Grad Korula u 2016. godine financirao je redovitu djelatnost
Gradskog muzeja Korula
iznosom od 347.208.02 kune. Iznos za plae zaposlenika iznosi
284.093,02 kuna, za
zdravstveno osiguranje 44.034,55 kuna, a doprinosi za zapošljavanje
4.829,630 kune što
ukupno iznosi 332.958,02 kune. Prigodne godišnje nagrade u visini
od 7.500,00 kuna
omoguio je Grad Korula sredstvima u visini od 3.750,00 kuna te
muzej vlastitim sredstvima
u visini od 3.750,00 kuna Dar djeci u iznosu od 1.800,00 kuna
omoguen je sredstvima
muzeja.
Od obavljanja osnovnih poslova vlastitih djelatnosti muzej je
uprihodio 144.697,00
kuna. Iznos se odnosi na naplaena dugovanja prema izlaznim raunima
u 2015. i prethodnim
godinama te naplaena dugovanja muzeju prema raunima izdanim u 2016.
godini. Vlastita
sredstva prenesena iz prethodnih godina iznosila su 81.865,60 kuna.
Ostvarene kamate na
depozite su 72,44 kune.
Sredstvima Prorauna Grad Korula u 2016. sufinancirao je sljedee
programe
- iznosom od 7.500,00 - Godišnjak Grada Korule 16-17
- iznosom od 3.000,00- izloba Kunpanije otoka Korule-Moštra iz
rnova
Gradski muzej svoje programe ostvario je zahvaljujui donacijama u
iznosu od 4.500,00 kuna
Ljekarna Korula donirala je 1.500,00 kuna za Godišnjak grada Korule
a Turistika zajednica
Grada Korule 3.000,00 kuna za- izlobu Kunpanije otoka Korule-Moštra
iz rnova
Ministarstvo kulture RH osiguralo je sredstva za slijedee
programe:
5.000,00 kuna za program sudjelovanja u 21. muzejsko- edukativnoj
akciji HMD Sekcije za
muzejsku pedagogiju Klik na kulturni krajolik
Dubrovako-neretvanska upanija omoguila je programe Gradskog muzeja
iznosom od
6.000,00 kuna Godišnjak grada Korule 14-15 – 3.000,00 kuna
Otkup muzejskog predmeta- 1.000,00 kuna
Likovne radionice-1.000,00 kuna
- sudjelovanje u dravnoj kulturnoj manifestaciji No muzeja u
2016
- sudjelovanje Gradskog muzeja u 21. muzejsko - edukativnoj akciji
HMD - Sekcije za
muzejsku pedagogiju Klik na kulturni krajolik! Kliknulo mi je u
vrtu! i obiljeavanje
Meunarodnog dana muzeja s temom Muzeji i kulturni krajolik
- izloba Karmele Vitai:MARIJA UDO
- izloba Vjere Reiser: Vizije
- izloba Kumpanije otoka Korule-Moštra iz rnova
- izloba Šetnja parkom Foreti
- predstavljanje Godišnjaka grada Korule 14-15
- predstavljanje Rjenika starinskih rijei u Smokvici na Koruli- II.
dopunjeno i
prošireno izdanje don Boa Banievia
GRAD KORULA
44
- izrada video rada Pisma sv. Martina na hrvatskom i francuskom
jeziku
- sudjelovanje na 28. Knjizi Mediterana- predstavljanje izdavaštva
otoka Korule – Od
jematve do jematve
- troškovi reprezentacije prigodom boravka u Koruli uglednika i
dobrotvora muzeja
- sudjelovanje na struno-znanstvenim skupovima
-unaprjeenje pohrane muzejskih predmeta ostvarili su se namjenskim
sredstvima
osiguranim u Proraunima Grada Korule, Ministarstva kulture RH,
Dubrovako –Neretvanske
upanije, sredstvima sponzora i donatora te vlastitim sredstvima i
uz pomo volontera.
Na raunu Gradskog muzeja na dan 31.12.2016. nalazila su se vlastita
sredstva u iznosu od
34.487,47 kuna.
kompletnu restauraciju)
9.608,00 kuna za izradu projektne dokumentacije po Ugovoru iz 1998.
(prenesena sredstva)
8.600,00 kuna za izlobu fotografija Korulanski fotograf Perui- Pria
o gradu
Sredstva Dubrovako –neretvanske upanije:
Korula, 1. oujka 2017. ravnateljica
Marija Hajdi
GRAD KORULA
45
GODINU
63312 Tek. pom. iz up.pror. iz preht.god. i 2015 15.000,00
63313 Tek pomo iz pro. grada 10.500.00
64132 Kamate na depozite 84,29
66111 Prihodi od obavljanja vl.djelatnosti 144.697,00
66121 Prihodi od obavljanja ost.posl.vl.dj.
66312 Tekue donacije ostalih subjekata
66313 Tekue donacije trg. druš. 4.500,00
63323 Kapitalne pomoi iz pror.grada
63321 Kapitalne pomoi iz pror. dr. iz pred.god.
i 2016,
66411 Prihodi iz prorauna za fin.red.djelatnosti i
nagrade 336.708,02
Nenaplaena potraivanja
31212 Nagrade 7.500,00
31213 Darovi 1.800,00
32121 Naknade za prijevoz na posao 28.840,00
32311 Dnevnice 1.569,00
32132 Teajevi, struni ispiti 300,00
32131 Seminari, savjetovanja
32212 Struna literatura 1.309,00
32214 Mat. i sredstava za išenje i odravanje 1.358.17
32216 Materijal za hig. Potrebe
32319 Ostali materijal za potrebe red.poslovanja
GRAD KORULA
46
32329 Teh. i inv.odra.- rest. istra.
32329 Tehn. i inv.odr. – rest. fund.
32353 Razglas – najamnina 2.000,00
32371 Autorski ugovori 7.191,67
32372 Ugovori o djelu
32379 Ostale intelektualne usluge
38119 Tekue donacije u novcu
4221 Uredska oprema i namještaj
42431 Muzejski izlošci 14.850.00
42273 Oprema za izlobe
42211 Raunalna oprema 2.782,00
ravnateljica
GRAD KORULA
47
godinu
Grad Korula tijekom 2016. godine financirao je redovitu djelatnost
Gradskog muzeja
Korula iznosom od 347.208.02 kune. Iznos za plae zaposlenika iznosi
284.093,02 kuna, za
zdravstveno osiguranje 44.034,55 kuna, a doprinosi za zapošljavanje
4.829,630 kune što
ukupno iznosi 332.958,02 kune. Prigodne godišnje nagrade u visini
od 7.500,00 kuna
omoguio je Grad Korula sredstvima u visini od 3.750,00 kuna te
muzej vlastitim sredstvima
u visini od 3.750,00 kuna. Dar djeci u iznosu od 1.800,00 kuna
omoguen je sredstvima
muzeja.
Od obavljanja osnovnih poslova vlastitih djelatnosti muzej je
uprihodio 144.697,00
kuna. Iznos se odnosi na naplaena dugovanja prema izlaznim raunima
u 2015. i prethodnim
godinama te naplaena dugovanja muzeju prema raunima izdanim u 2016.
godini. Vlastita
sredstva prenesena iz prethodnih godina iznosila su 81.865,60 kuna.
Ostvarene kamate na
depozite su 72,44 kune.
Sredstvima Prorauna Grad Korula u 2016. sufinancirao je sljedee
programe:
- iznosom od 7.500,00 - Godišnjak Grada Korule 16-17
- iznosom od 3.000,00- izloba Kunpanije otoka Korule-Moštra iz
rnova
Gradski muzej svoje programe ostvario je zahvaljujui donacijama u
iznosu od 4.500,00 kuna
Ljekarna Korula donirala je 1500,00 kuna za Godišnjak grada Korule
a Turistika zajednica
Grada Korule 3.000,00 kuna za- izloba Kunpanije otoka Korule-Moštra
iz rnova
Ministarstvo kulture RH osiguralo je sredstva za slijedee
programe:
- 5.000,00 kuna za program sudjelovanja u 21. muzejsko- edukativnoj
akciji HMD Sekcije za
muzejsku pedagogiju Klik na kulturni krajolik
Dubrovako-neretvanska upanija omoguila je programe Gradskog muzeja
iznosom od
6.000,00 kuna Godišnjak grada Korule 14-15 – 3.000,00 kuna
Otkup muzejskog predmeta- 1.000,00 kuna
Likovne radionice-1.000,00 kuna
- sudjelovanja u dravnoj kulturnoj manifestaciji No muzeja u
2016
- sudjelovanje Gradskog muzeja u 21. muzejsko - edukativnoj akciji
HMD - Sekcije za
muzejsku pedagogiju Klik na kulturni krajolik! Kliknulo mi je u
vrtu
- izloba Karmele Vitai:MARIJA UDO
- izloba Vjere Reiser: Vizije
- izloba Kumpanije otoka Korule-Moštra iz rnova
- izloba Šetnja parkom Foreti
- predstavljanje Godišnjaka grada Korule 14-15
- predstavljanje Rjenika starinskih rijei u Smokvici na Koruli- II.
dopunjeno i
prošireno izdanje don Boa Banievia
- izrade video rada Pisma sv. Martina na hrvatskom i francuskom
jeziku
GRAD KORULA
48
jematve do jematve
- troškovi reprezentacije prigodom boravka u Koruli uglednika i
dobrotvora muzeja
- sudjelovanje na struno-znanstvenim skupovima –
-unapreenje pohrane muzejskih predmeta ostvarili su se namjenskim
sredstvima
osiguranim u Proraunima Grada Korule, Ministarstva kulture RH,
Dubrovako –Neretvanske
upanije i sredstvima sponzora i donatora te vlastitim sredstvima i
uz pomo volontera.
Na raunu Gradskog muzeja na dan 31.12.2016. nalazila su se vlastita
sredstva u iznosu od
34.487,47 kuna.
kompletnu restauraciju)
9.608,00 kuna za izradu projektne dokumentacije po Ugovoru iz 1998.
(prenesena sredstva)
8.600,00 kuna za izlobu fotografija Korulanski fotograf Perui- Pria
o gradu
Sredstva Dubrovako –neretvanske upanije:
6.000,00 kuna za umjetniku izlobu Richarda Zieglera (prenesena
sredstva)
3.000,00 kuna za izlobene programe Gradskog muzeja (prenesena
sredstva)
Redovito godišnje poslovanje ustanove omogueno je vlastitim
prihodima muzeja. Podmireni
su troškovi prijevoza na posao i s posla, nabava uredskog
materijala, poštarina, telefon,
komunalne usluge, elektrina energije i opskrba vodom, izrada
tiskovina u svrhu promidbe i
informiranja, reprezentacija prigodom prireivanja kulturnih akcija.
Vlastitim sredstvima
muzeja podmireni su troškovi polica osiguranja zgrade i
posjetitelja, nabave opreme za zaštitu
muzejskih predmeta i dokumentacije, strune literature, otkupa
muzejske grade, nabave i
odravanja raunala i raunalne opreme, nabave izlobene i uredske
opreme, usluga Student
servisa za rad na informativnom pultu i pomoi u obavljanju
muzejskih poslova tijekom ljetnih
mjeseci, sudjelovanje na seminarima, strunim i znanstvenim
savjetovanjima.
11. POPIS DUNIKA GRADSKOG MUZEJA PREMA RAUNIMA IZDANIM TIJEKOM
2016.
GRAD KORULA
49
ATLAS