X SKUP CIVILNIH INVALIDA RATA HRVATSKE 17. - 19. listopad 2012., Stubičke Toplice

„MUDROST I ZRELOST ZLATNOG DOBA STAROSTI”

Gordana Daniel

2012. – Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske

solidarnosti.

• Europska unija je suočena s problemom značajnog starenja stanovništva kao posljedice značajnih postignuća u našem društvu – uvelike smanjene stope smrtnosti i, zahvaljujući tome, duljem životnom vijeku

• Cilj je jačati svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti

• porastao je udio starijih osoba u cjelokupnoj populaciji

• prosječna dob u Europskoj uniji iznosi 39,8 godina. No, do 2060. prosječni građanin EU-a imat će 47,2 godine, a na osobe starije od 65 godina otpadat će skoro 30% stanovništva EU-a (16% u 2010. godini). Godine 2060., na svake dvije radno sposobne osobe dolazit će jedna starija osoba (od 65 godina i više).

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

• Svaki peti stanovnik Hrvatske stariji je od 65 godina. Naša se zemlja, prema klasifikaciji UN-a, svrstava u četvrtu skupinu država Europe s vrlo starom populacijom.

• Prema predviđanjima, u Hrvatskoj će 2050. godine čak 30 % stanovništva biti starije od 65 godina.

Europa koja stari donosi izazove za tržište rada, zdravstvene sustave i životni standard nakon odlaska u mirovinu.

• Ljudi starije životne dobi vrlo su specifična i osjetljiva dobna

skupina, čije progresivno povećanje udjela bitno utječe na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarstvenu strukturu pučanstva.

• Novija vremena starijim ljudima nisu naročito sklona, a stavovi prema starijima daleko su od pozitivnih.

• Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese i da ne nameću težak teret mlađim generacijama.

• Jesen života razdoblje je kojem se rijetko tko veseli.

• Proganjaju nas noćne more o staračkim domovima, Alzheimerovoj bolesti i inkontinenciji te o ogledalu kao najvećem neprijatelju.

• Hoćemo li uopće biti nekome potrebni ili ćemo samo postati potpis na ugovoru o doživotnom uzdržavanju ili oporuci, dok naši potomci čekaju dan kad ćemo umrijeti i ostaviti im nekretnine i novac, pitanje je koje muči umirovljenike svakog dana, dok vrijeme neumoljivo juri, a stranice kalendara brzo postaju prošlost koja završava u košari za otpatke.

Treba li se bojati starosti?

PP 1

Starost i starenje

• Starenje je prirodan i nepovratan fiziološki proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom

• Starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi.

• Povijesno – produljenje očekivanog trajanja života s 20 godina (u doba antike) na 50 godina (početak 20. stoljeća) do današnjih blizu 80 godina, uz gotovo 8 godina višu dob u žena

• Pretpostavlja se da bi gornja granica ljudskog vijeka mogla biti oko 120 godina.

Treća životna dob

Danas prosječno trajanje života u razvijenim zemljama iznosi 75 godina, te se može reći da posljednja trećina života počinje nakon 50. godine.

To razdoblje se dijeli na četiri vremenska perioda:

• od 50 do 60 godina, ili kasnu srednju dob (vrijeme je “oluja i stresova”)

• od 60 do 70 godina, ili mlađu starost (vrijeme prilagodbe na novo stanje)

• od 70 do 80 godina, ili srednju starost (prate je brze promjene životnih funkcija)

• te nakon 80-te godine, visoku starost (pojava sveopćeg slabljenja)

• Početak treće životne dobi jedno je od najstresnijih životnih razdoblja u kojem pojedinca posebno pogađaju tri događaja: umirovljenje, odlazak posljednjeg djeteta iz obitelji, te smrt bračnog partnera

• umirovljenje = “izum” suvremenog doba

• javlja se osjećaj osamljenosti (gubitak bračnog partnera, prijatelja), te tjeskobe i straha od budućnosti i blizine smrti.

• Najčešći izvori opasnosti za psihičko zdravlje su i velika pasivnost i povlačenje jer vode u osamljenost koja je danas jedan od glavnih problema u starijoj dobi

• Većina starijih ljudi žali za prošlošću, osjeća da više nema što očekivati od budućnosti, pojavljuju se sumnja, neodlučnost, strah, ponekad i zablude mišljenja, pogrešna tumačenja opažanja i iluzije.

• Nastaju promjene na mentalnim funkcijama - emocije se starenjem smanjuju. Javlja se osjećaj usamljenosti, napuštenosti, strah od teških bolesti i strah od smrti, povećava se briga za zdravlje. Izražena je neopravdana škrtost i egoizam (individualno). Često je jako izražen strah od samoće.

• Starenje i starost neizbježne su pojave - biološki proces, no promjene koje se događaju u našem tijelu ne znače bolest već su prirodni pokazatelji nakupljenih godina, iako nisu uvijek i ugodni .

• Važno je i potrebno učiniti što više ovdje i sada kako bi starost, kao i druga životna razdoblja, imala, ako ne više a ono barem podjednak broj dobrih i loših strana.

Svatko ima svoj biološki sat

• Kod nekih se osoba znaci starenja javljaju vrlo rano, kod drugih kasnije, a kod trećih pak vrlo kasno, te tada često govorimo o “mladim starcima“, a to su ljudi koji u 80-im godinama rade, stvaraju, pišu i bave se sportom.

• Ne postoji sukladnost između biološke i kronološke-kalendarske starosti ->

Čovjek je star koliko se osjeća starim !

Jesu li stariji manje sretni?

• U starosti ostajemo bez svog posla, imamo manje novca, tijelo nam slabi, pamćenje nam slabi, nemamo više toliko energije a prijatelji i članovi obitelji nam umiru.

• Mnogi misle da su stariji ljudi manje sretni od mlađih i da je mladost jedan od preduvjeta sreće.

• Istraživanja pokazuju da:

- su stariji manje zaokupljeni svojim poslom, a više slobodnim vremenom i odnosima s drugima

- zadovoljstvo poslom im nije više toliko važno, ali postaje važno kako provode slobodne vrijeme i s kime se druže

- razina sreće i zadovoljstva u svim je dobnim skupinama podjednaka

• Dakle, šanse da u starosti budemo sretni i zadovoljni su poprilične.

• Budući da je starenje normalna posljedica života i ne možemo ga izbjeći - ovo nam sigurno može poslužiti kao svijetla točka u životu.

Zdravo starenje je umjetnost povećanja

broja zdravih godina.

• Ova umjetnosti pomaže u razvoju i održavanju optimalnog fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja u starijih odraslih osoba.

• Čak i ako imate kronična zdravstvena stanja poput dijabetesa, bolesti srca, artritisa, još uvijek možete povećati svoje zdravlje.

Starost - Doba mudrosti i zrele ljubavi

• „Starost može biti najsretniji period života. Mnogi koji su dostigli ono što nazivamo starošću priznaju da se osjećaju neugodno mladima, kao da je taj osjećaj neki anakronizam, neka neočekivana svježina. To je vrsta svježine koju trkač na duge staze doživljava kad na vrhuncu umora osjeti novi nalet energije koji ga odvede do cilja. Ova svježina je osjećaj neopisive radosti što smo živi, radosti koju osjeća razigrano dijete, možda bez tjelesne razigranosti, ali s radošću u duši koja nam omogućava da ponovno budemo mladi i sretniji nego što smo ikad mislili da možemo biti...“

• Ashley Montagu, antropologinja

• U sadašnjim uvjetima življenja, starija životna dob od 65 i više godina vrijeme je prilagodbe na nove aktivnosti nakon prestanka radnog odnosa.

• To je vrijeme izazova i nove šanse za razvoj uloge starijeg čovjeka u "mirovini", čiji se odlazak u mirovinu sve više produljuje, pa je tako u nekim europskim državama pomaknut na 68 godina.

• Aktivnost zdravog starijeg čovjeka nikad ne prestaje, ona samo mijenja svoj oblik.

• Funkcionalno sposoban stariji čovjek vrlo je koristan član zajednice u kojoj živi i stvara.

• On je iskoristiv potencijal za prijenos znanja, umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađe i druge starije generacije kako se ne bi ponavljale nepotrebne pogreške.

• U primitivnim, nerazvijenim zajednicama često se zbog predrasuda i neznanja vrlo usko gleda na problematiku bolesnih starijih ljudi.

• Osamdesetogodišnjak je desetljećima bio uvjeravan kako stariji ljudi nisu sposobni misliti, nešto korisno raditi, čak ni uživati u životu, davanju i primanju ljubavi i seksualnim aktivnostima kao sastavnicom te ljubavi. Na taj način stariji postaju žrtve vlastitih očekivanja, predrasuda, stereotipa i neznanja o starenju.

• Starost je vrijeme kad život dobiva nove duhovne dimenzije i prednosti kojih nije bilo u mladosti.

• Otvaraju se šanse razvoja i mogućnosti ostvarenja preorijentacijskih radnih aktivnosti. Aktivno, zdravo starenje uključuje prilagodbu novim okolnostima, spoznajama te stalno učenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti.

Moramo li se doista bojati sve starijeg društva?

• Definitivno ne ako dulje sačuvamo zdravlje, ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnike na tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednice i ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne znači da smo ovisni o drugima – ukratko, ako „aktivno starenje" postane realnost za sve nas.

• Pobrinimo se da imamo najveće moguće izglede ostati zdravi, aktivni i neovisni kad ostarimo!

„Aktivno starenje“

• Aktivno starenje ima puno značenja i uključuje mnoge aspekte kvalitete života.

• Aktivno starenje odnosi se na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, neovisnost, socijalnu uključenost, pripadanje, osobni rast i smisao života te snažan osjećaj dobrobiti.

• Psihologija starenja teži boljem razumijevanju, poboljšanju i poticanju psiholoških mehanizama i ponašanja koji vode do aktivnog starenja.

• Aktivnost (tjelesna, mentalna, emocionalna, socijalna) je temeljna potreba ljudi kroz čitav životni vijek. Štoviše, postoje jasni dokazi da aktivnost u bilo kojem području funkcioniranja pomaže spriječiti gubitak i pomaže održati dobro stanje tijela i duha.

• Činjenica je da kako starimo, naše zdravlje slabi. No, mnogo se toga može učiniti da se to slabljenje uspori. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje nas samih dok starimo, kako bismo imali svoj život pod kontrolom što je dulje moguće

• Aktivno starenje znači starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost.

• Aktivno, zdravo starenje uključuje prilagodbu novim okolnostima i spoznajama te stalno učenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti.

• Zaista je dobra vijest da koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života.

• Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo čak i u dubljoj starosti.

• PP 2

Što možemo učiniti – kako aktivno stariti?

•

• „Sanjaj o čemu želiš sanjati

• Pođi kamo želiš ići

• Budi to što želiš biti .... zato jer

• Imaš samo jedan život.“

• Osnove za zdravo, aktivno starenje, uz očuvanje funkcionalne sposobnosti i unaprjeđivanje zdravlja u dubokoj starosti, postavljaju se u ranijoj životnoj dobi kroz vlastite odluke i pozitivno zdravstveno ponašanje.

• Nepušenje, pravilna i uravnotežena prehrana, održavanje normalne tjelesne težine te redovita, svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost najvažniji su u održavanju zdravlja i vitalnosti.

Biti u dobroj kondiciji – fizički i mentalno – je nužno kako bismo mogli

imati kvalitetan život.

• Tjelesna aktivnost starijih osoba bitan je faktor u njihovom životu. Osobe u starijoj populaciji koje su tjelesno aktivno osjećaju se životno ispunjenije, te su takve osobe socijalno i psihološki naprednije od osoba koje ne prakticiraju tjelesne aktivnosti!

Važno je zadržati radoznalost, volju za učenjem kao i biti

otvoren za nova iskustva, znanja i iskušavanje novih vještina.

Cjeloživotnim učenjem osigurava se da raspolažemo

suvremenim vještinama sve do kraja svoje karijere.

Rješenje je:

posvetiti se njegovanju i čuvanju svoga tijela i duha.

Preduvjeti aktivnog starenja:

- pozitivan i proaktivan odnos prema životu (živjeti aktivno, planirati aktivnosti, redovito obavljati dužnosti)

- aktivno druženje (uključuje susrete u obitelji, s prijateljima, kolegama i biti aktivan u profesionalnim radnim mjestima, volontirati)

- zdravstvena zaštita (obuhvaća redovite preventivne zdravstvene preglede, dnevne fizičke aktivnosti, rekreacije kao što su teretana, pješački izleti u prirodu, joga, pilates, skijanje, tai-chi, plivanje, ples, pješačenje, briga o miljenicima)

Preduvjeti aktivnog starenja:

- kontinuirano učenje (dobro je učiti strane jezike, poznavanje rada na računalu, čitanje knjiga i gledanje po mogućnosti na stranom jeziku TV i filmova, vježbanje i učenje o raznim vrstama umjetnosti)

- zabava (dobro je otići u kino, kazalište, koncerte, izlaziti na javne priredbe i rješavati enigmatske probleme (križaljke).

- putovanja (uključuju putovanja u inozemstvo, snalaženje u nepoznatim situacijama, kraći izleti, posjete djeci i rođacima koji žive u inozemstvu, studijska putovanja)

• Ljudi treće životne dobi mogu čuti, istraživati i isprobati sve ono što nisu stigli zbog posla i obitelji. Trebaju se družiti, putovati, učiti strane jezike i predati mladima mudrosti svog životnog iskustva.

• Za aktivno starenje potrebno je razviti svijest o odgovornosti za kvalitetu vlastitog života.

• Svaki je čovjek jedinstveno biće i trebao bi razviti svoj stav prema životu u trećoj -zlatnoj životnoj dobi.

• Neophodna je želja za vlastitim uključivanjem u “novi“ život.

• Treba pronaći neki izvor zadovoljstva u toj dobi,

• Pronaći neku “novu sreću“ i smisao življenja! Najvažnije je ne biti sam!

Sami izabiremo način kako starimo!

• Za starenje se treba pripremiti, a pripreme bi trebale početi dok smo još zdravi.

• Ako postoje loše zdravstvene navike treba ih početi mijenjati u korist pozitivnog zdravstvenog ponašanja.

• Zdravlje se uvijek može unaprijediti.

• Treba voditi brigu o vlastitom zdravlju jer to nije samo pravo nego i obaveza svakog od nas. Razmisliti o tempu života, količini stresa te metodama nošenja sa stresom. Nadalje, pravilna prehrana dovoljno je dobra obrana protiv tjelesnoga i duševnog starenja. Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na sve organe i podržava fizičku i mentalnu kondiciju, odgađa degenerativne procese, pruža nove sadržaje, zadovoljstvo i radost, sprečava umor i donosi svježinu.

• Starenje nije slučajno, dobro starenje ovisi o nama samima!

• Nikad nije prerano pripremiti se za dobro starenje i nikada nije prekasno početi dobro starjeti!

• Podsjetimo se stare mudre izreke: „Sami smo kreatori svoje sreće!“

• Najvažnije je podići svijest o važnosti uživanja u sadašnjosti i biti sretan s malim stvarima.

Pozitivan i optimističan stav prema životu doprinosi dobrome zdravlju

• Njegovati opimizam i pozitivan stav jer daju ljepši pogled na život, te jačaju naš imunološki sustav.

• Da pozitivan stav može produžiti život pokazalo je istraživanje dr. Levy provedeno u SAD. Rezultati istraživanja pokazali su da stav prema starenju - kao i stav prema životu uopće - može značajno utjecati na dužinu života. "Negativan pristup starenju postaje time i izvor značajnog zdravstvenog problema", kaže dr Levy.

• Optimizam = duži život... ali i kvalitetniji!

• Optimizam dokazano poboljšava zdravstvene šanse osoba koje boluju od srčanih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija. Pozitivan stav pomaže prekriti znakove vremena na našem organizmu.

• Početkom prošle godine znanstvenici Instituta za mentalno zdravlje u Nizozemskoj, došli su do zaključka kako stariji ljudi s optimističnim pogledom na život smanjuju rizik obolijevanja od neke kardiovaskularne bolesti za 50% u odnosu na one koji su negativni.

Starenje se najvećim dijelom događa u glavi čovjeka

• Starost ne započinje gašenjem 65 svjećica na rođendanskoj torti. Čovjek postaje star tek kad pomisli da je tako, kad prihvati stav o ovisnosti o drugima, ograničenosti svojih tjelesnih i mentalnih aktivnosti, smanjenju broja ljudi s kojima se viđa.

• Ako očekujemo živjeti dugo, životom ispunjenim tjelesnom snagom, humorom, društvenom povezanošću, onda to temeljno uvjerenje postaje naš unutarnji kompas koji će uvelike pretkazati našu budućnost. No, ako smo uvjereni da će naša starost biti vrijeme praznine, depresije i bolesti, vjerojatno ćemo se zateći kako očajavamo, što će sigurno voditi u tjelesnu nemoć.

• Čovjeku je danas više nego ikad potrebno buđenje, povratak prirodi od koje svi potječemo i stapanje s njom. Potrebno je podignuti razinu svijesti do te mjere da shvatimo da su najvrednije stvari u nama i svuda oko nas. To su one male stvari koje i ne primjećujemo, a koje zapravo čine život, kao što je topla riječ ili zagrljaj, poljubac, prekrasan cvijet ili ptica…

• Zbog toga uživajte u životu, u svakom danu koji nam je dan.

Priča o jednom velikom optimistu

.......slučaj Georga Dawsona...

Nekoliko praktičnih savjeta i mudrih misli za kvalitetnu starost:

• Prestanite pušiti. Pušenje ja na listi uzročnika mnogih bolesti, kao što kardiovaskularne bolesti i bolesti pluća, a sve one mogu smanjiti vaš životni vijek.

• Budite umjereni u alkoholu.

• Spavajte dovoljno. Vaše tijelo treba odmor da se njegove stanice obnove a srce odmori. I vaš um treba san da bi ostao oštar.

• Razmotrite dobro što znači starost.Proučavanje na Yaleu pokazalo je da ljudi s pozitivnim stavom prema životu žive duže do 7 godina od onih kod kojih to nije slučaj.

• Odbacite osjećaj krivnje i žaljenje iz vašeg života i gledajte u budućnost. Tako ćete se uvijek osjećati mladima

• NIKAD ne recite da ste stari za promjene. Cijeli život sačinjen je od promjena koje život čine zanimljivim. Ne postoji doba kada je kasno uraditi ikoju promjenu.

«Starija dob i umirovljenje daju nam divnu priliku da

proširimo svoja znanja i iskustva, baveći se onim čime se prije, nošeni profesionalnim i društvenim vrtlogom, nismo uspjeli baviti.

Ali sjeme takvog osobnog sazrijevanja treba već prije posijati, treba tijekom cijelog života kultivirati radost učenja i stjecanja novih spoznaja. Učiti starjeti – treba u svim etapama života.»

Paul Tournier

• Izreka Ingmara Bergmana koja glasi: „Starenje je poput penjanja na planinu, ostavlja nas bez daha, ali nam zato pruža veličanstvene vidike.“

• Voljela bih da ta misao postane i vaša, bez obzira na to u kojem se životnom razdoblju sada nalazili.

• Starost je zlatno doba gdje pobjeđuje samo onaj koji ne odustaje od sebe!

Priča o zadovoljnom čovjeku

i

pet jednostavnih pravila za sreću:

Pravila za sreću

1. Oslobodite svoje srce od ljutnje. 2. Oslobodite svoj um od briga. 3. Živite jednostavno. 4. Pružajte više. 5. Očekujte manje.

Umjesto zaključka:

• Nema sumnje da je starenje proces bez povratka, godine idu i ne možemo kazaljku našeg životnog sata zaustaviti ili pomaknuti unatrag. Prirodno razmišljajući i starenje i starost su neizbježne pojave - biološki proces, ali promjene koje se događaju u našem tijelu ne znače bolest već su prirodni znaci starenja, iako nisu ugodni - usporeni smo, imamo bore, kosa nam je sijeda, bole nas kosti, tromi smo, dobro ne vidimo i ne čujemo, gubimo stvari, zaboravljamo, ne sjećamo se što je bilo jučer, ali pamtimo divne događaje iz daleke prošlosti, ne volimo se gledati u ogledalo, ali što je tu je, u “zlatnoj“ smo životnoj dobi.

• Treba se prilagoditi i prihvatiti sebe kakav jesi, to je jako važno da bismo se dobro osjećali u starijoj dobi. Treba primijeniti onu poznatu izreku “dodaj život godinama“…

Svako životno doba ima svojih čari,

samo se trebamo potruditi pronaći ih!

PP3

Hvala na Vašoj pažnji !