IZVJEŠĆE O REZULTATIMA POSLOVANJA PODUZETNIKA I STANJUU GOSPODARSTVU ZA 2015. GODINU

1. UVOD

Ovo Izvješće sadrži podatke o strukturi gospodarstva, stanovništvu, glede zaposlenosti, nezaposlenosti, korisnicima mirovine, osnovne podatke poslovanja i financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja, osnovne pravce daljnjih aktivnosti Grada na razvoju gospodarstva kroz planske i opće dokumente te poticajne mjere Grada za razvoj gospodarstva na području Grada Duge Rese.

Grad Duga Resa nadovezuje se prema jugo-zapadu na Grad Karlovac, a nalazi se na obalama rijeke Mrežnice. Ima 11.164 stanovnika (prema Popisu 2011.), a prema popisu 2001. godine bilo je 12.114 stanovnika, odnosno 950 Dugoreščana manje. Ukupno u Dugoj Resi ima 4.079 kućanstava i sva su privatna, ima 5.448 stambenih jedinica, od čega 4.853 za stalno stanovanje, a pokriva 58 km² Karlovačke županije.

Izvor: HGK-Županijska komora Karlovac

Gradu Dugoj Resi susjedne jedinice lokalne samouprave su:- Grad Karlovac (na sjeveroistoku),- Općina Netretić (na sjeverozapadu),- Općina Generalski Stol (na jugozapadu) - Općina Bosiljevo ( na jugozapadu )- Općina Barilović (na jugoistoku)

Grad Duga Resa u svom sastavu ima ukupno 28 naselja :- Belajska Vinica - Lišnica- Belavići - Mihalić Selo- Bošt - Šeketino Brdo- Cerovački Galovići - Mrežnički Brig- Donje Mrzlo Polje Mrežničko - Mrežnički Novaki- Donji Zvečaj - Mrežnički Varoš- Duga Resa - Mrežničko Dvorište- Dvorjanci - Novo Brdo Mrežničko- Galović Selo - Pećurkovo Brdo- Gorica - Petrakovo Brdo- Gornje Mrzlo Polje Mrežničko - Sveti Petar Mrežnički- Grganjica - Šeketino Brdo- Gršćaki - Venac Mrežnički- Kozalj Vrh - Zvečaj

1

2.) Gospodarstvo Grada Duge Rese

2.1. Struktura gospodarstva

U strukturi gospodarstva Grada Duga Resa, najzastupljenije grane su prerađivačka djelatnost 25 %, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 23 %, zatim slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 12%, građevinarstvo 11% te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 10%, a

ostale djelatnosti zastupljene su u manjoj mjeri.

Izvor: Financijska agencija, Obrada Grad Duga Resa

Prema dostupnim podacima FINA-e, na temelju predanih godišnjih financijskih izvješća za 2015. godinu, u Dugoj Resi je krajem 2015. registrirano 162 poduzeća ( 161 malih i 1 srednje poduzeća), za 2014. g. nema podataka, koji zapošljavaju 964 osoba (na bazi prosječnog broja sati rada), u odnosu na 2014. godinu kad su zapošljavali 936 osoba.

Prosječna neto isplačena mjesečna plaća po zaposlenom u 2015. godini iznosila je 3.928 kn, u odnosu na 2014. g. kad je iznosila 3.853 kn.

Prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta u Gradu Dugoj Resi je registrirano 205 obrta krajem 2015. godine, u odnosu na 2014. g. kad je registrirano 210 obrta.

2.2. Zaposlenost

U Gradu Dugoj Resi je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. 10. 2016. godine bilo evidentirano ukupno 5.156 osiguranika

2

mirovinskog osiguranja od kojih 1.388 osoba (34,28%) živi i radi u Gradu Dugoj Resi, a 2.661 osoba (65,72%) živi u Gradu Dugoj Resi a radi izvan Grada Duge Rese u istoj ili drugoj županiji. U Gradu Dugoj Resi radi i 1.107 osoba s prebivalištem izvan Grada Duge Rese.

Osiguranici Hrvatskog zavoda za mirovinskom osiguranje prema kategorijama osiguranja zaposleni na području Grada Duge Rese

Osiguranik 2014.

31.12.2015. 31.12.

2016. 31.10.

Radnici kod pravnih osoba 1.726 1.776 1846Obrtnici 182 183 179Poljoprivrednici 16 13 15Samostalne profesionalne djelatnosti 30 23 24Radnici kod fizičkih osoba 343 376 412Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu

0 0 0

Osiguranici-produženo osiguranje 20 25 19UKUPNO 2.317 2.396 2.495

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Obrada Grad Duga Resa

Podaci u gornjoj tabeli sadrže podatke o osiguranicima koji rade na području Grada Duge Rese, a žive na području Duge Rese ili izvan područja Grada Duge Rese.

Podaci ukazuju na trend povećanja broja osiguranika koji rade na području Grada Duge Rese.

Napominjemo da tek od siječnja 2016. godine statistika osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje generira podatke prema općini prebivališta/rada, a za prijašnja razdoblja navedeni podaci nisu dostupni.

Nadalje, poljoprivreda je zastupljena u gospodarstvu grada Duge Rese kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji se broj stalno kreće oko 300-tinjak gospodarstava.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Grad Duga Resa 2014. 2015. 2016.Broj OPG-a 316 297 309Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

2.3. Osnovni podaci poslovanja poduzetnika i financijski pokazatelji poduzetnika za 2015. godinu

Prema osnovnim podacima poslovanja poduzetnika Grada Duge Rese za 2015. godinu prema udjelu u ostvarenom ukupnom prihodu, najzastupljenija je prerađivačka industrija sa ukupnim prihodom u iznosu 145,2 milijuna kuna, sa

udjelom od 39% u ukupnom prihodu Grada Duge Rese, zatim slijedi građevinarstvo sa ukupnim prihodom u iznosu 72,8 milijuna kuna, odnosno 19,8%, trgovina na

3

veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 63,8 milijuna kuna, odnosno 17,3%, prijevoz i skladištenje sa ukupnim prihodom 24,1 milijuna kuna, odnosno 6,6%, smještaj i ugostiteljstvo sa ukupnim prihodom od 19,9 milijuna kuna, odnosno 5,4%, opskrba vodom;uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša sa 19,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, odnosno 5,4%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 15,3 milijuna ukupnog prihoda, odnosno 4,2 %, Ostale uslužne djelatnosti sa 3,9 milijuna ukupnog prihoda, odnosno 1,06 %, Obrazovanje sa 429 tisuća ukupnog prihoda, odnosno 0,1%, Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u iznosu 43 tisuća kuna, odnosno 0,01%, i administrativne i pomoćne usluge sa 38 tisuća ukupnog prihoda.

U Karlovačkoj županiji najznačajnije gospodarske grane su prerađivačka industrija, trgovina, graditeljstvo te prijevoz i skladištenje koje ostvaruje 88% ukupnog prihoda županijskog gospodarstva, a sličan trend je prisutan i na području Grada Duge Rese. Prerađivačka industrija najzastupljenija je i u izvozu kako u Gradu Dugoj Resi, tako i u Karlovačkoj županiji. Unutar prerađivačke industrije prema ostvarenom ukupnom prihodu, najznačajnije grane u Karlovačkoj županiji su proizvodnja hrane i pića, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, prerada drva i proizvoda od drva, proizvodnja tekstila i ostale.

Dobit prije oporezivanja iskazali su dugoreški poduzetnici u prerađivačkoj industriji sa 60,9 milijuna kuna, odnosno 82,5% udjela u ukupnoj dobiti prije oporezivanja, zatim slijede građevinarstvo sa 6,2 milijuna kuna, odnosno 8,4%, trgovina na veliko i malo;popravak motornih vozila i motocikala sa 2,3 milijuna kuna, odnosno, 3,1% udjela u ukupnoj dobiti prije oporezivanja, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 1,6 milijuna kuna, odnosno 2,2% udjela u ukupnoj dobiti prije oporezivanja, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 0,9 milijuna kuna, odnosno 1,2%, opskrba vodom;uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije sa 1,1 milijun kuna, odnosno 1,05 %, prijevoz i skladištenje,sa 0,5 milijuna kuna, odnosno 0,7 %, ostale uslužne djelatnosti 0,3 milijuna kuna, odnosno 0,4 %, informacije i komunikacije sa 0,27 milijuna kuna, odnosno 0,4 %, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, sa 29 tisuća kuna.

Dobit razdoblja iskazala je prerađivačka industrija sa 58,0 milijuna kuna, zatim slijede građevinarstvo sa 5,6 milijuna kuna, opskrba vodom;uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša sa 0,6 milijuna kuna, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 0,4 milijuna kuna, djelatnosti pružanja smještaje te pripreme i usluživanja hrane sa 0,3 milijuna kuna, ostale uslužne djelatnosti sa 0,2 milijuna kuna, informacije i komunikacije sa 156 tisuća kuna, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 24 tisuće kuna, te poslovanje nekretninama sa 4 tisuće kuna, a gubitak razdoblja iskazali su djelatnost prijevoza i skladištenje sa 105 tisuća kuna, djelatnost Obrazovanje sa 86 tisuća kuna, te djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 7 tisuća kuna.

Najviša mjesečna neto plaća po zaposlenom iskazana je u djelatnosti poslovanje nekretninama u iznosu 6.251,00 kuna što je više za 9% u odnosu na prethodnu godinu, zatim slijede djelatnosti opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša u iznosu 4.915,00 kuna, što je za 0,5 % manje u odnosu na prethodnu godinu, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u iznosu 4.805,00 kuna, što je za 2% više u odnosu na prethodnu godinu, informacije i komunikacije u iznosu 4.474,00 kuna, što je za

4

13% više u odnosu na prethodnu godinu, građevinarstvo u iznosu 3.998,00 kuna,što je 3% više u odnosu na prethodnu godinu, prerađivačka industrija u iznosu 3.997,00 kuna, što je za 3% više u odnosu na prethodnu godinu, obrazovanje u iznosu 3.514,00 kuna, što je za 14 % više u odnosu na prethodnu godinu, što je za 5% više u odnosu na prethodnu godinu, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu 3.335,00 kuna, prijevoz i skladištenje u iznosu 3.334,00 kuna, što je za 10 % više u odnosu na prethodnu godinu, trgovina na veliko i malo;popravak motornih vozila i motocikala u iznosu 3.283 kune, što je za 10% manje u odnosu na prethodnu godinu, dok su najmanje plaće u djelatnostima ostale uslužne djelatnosti u iznosu 2.958,00 kuna što je za 19 % više u odnosu na prethodnu godinu i u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u iznosu 884,00 kuna.

Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada najviši je u prerađivačkoj industriji i iznosi 353 zaposlenih, odnosno 3% manje u odnosu na prethodnu godinu, zatim slijedi građevinarstvo 207 zaposlenih, odnosno 5 % više u odnosu na prethodnu godinu te trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 131 zaposlenih ili 19 % više u odnosu na prethodnu godinu, djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane 76 zaposlenih ili 5% manje u odnosu na prethodnu godinu, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 49 zaposlenih, što je za 9% više u odnosu na prethodnu godinu, ostale uslužne djelatnosti 12 zaposlenih bez promjena u odnosu na prethodnu godinu, obrazovanje 4 zaposlena, bez promjena u odnosu na prethodnu godinu te djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 zaposlen.

Analizirajući financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja poduzetnika Grada Duge Rese osvrnut ćemo se na neke najznačajnije pokazatelje uspješnosti poslovanja kao što su pokazatelj tekuće likvidnosti, financijske stabilnosti, zaduženost i financiranja.Pokazatelji uspješnosti poslovanja

2014. 2015. standardne vrijednosti/koef-faktor/

Koeficijent ekonomičnosti ukupnog poslovanja

1,0253 1,2249 1 i više

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,78 0,80 1 i više

Koeficijent ubrzane likvidnosti

0,60 0,60 1 i više

Koeficijent financijske stabilnosti

1,26 1,19 1 i manje

Koeficijent zaduženosti 0,85 0,70 0,5 i manjeFaktor zaduženosti (broj godina)

4,94 3,82 najviše 5 godina

Koeficijent vlastitog financiranja

0,15 0,30 veće od 0,5

Koeficijent ukupnog financiranja

5,48 2,32 1

Naplata kratkotrajnog potraživanja

- 102,33 dana

Izvor: Finacijska agencija, Obrada Grad Duga Resa

5

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja mjeri odnos prihoda i rashoda i pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji računaju na temelju podataka iz bilance uspjeha. U pravilu pokazatelji bi trebali biti veći od jedan, odnosno što su veći, to se više prihoda ostvaruje na jedinici rashoda.

Pokazatelj tekuće likvidnosti predstavlja omjer kratkoročne imovine i kratkoročnih obaveza. Sa stanovišta dužnika veća vrijednost tekuće likvidnosti osigurava bolju poziciju dužniku. Sa stanovišta vjerovnika veći koeficijent trebao bi pružiti zaštitu od eventualnih drastičnih gubitaka prouzročenim poslovnim promašajima dužnika.

Pokazatelj ubrzane likvidnosti predstavlja odnos kratkoročne imovine umanjene za vrijednost zaliha i kratkoročnih obveza. Koristi se za procjenu može li poduzeće udovoljiti svojim kratkoročnim obvezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine. Ovaj pokazatelj uglavnom koriste banke i drugi kreditori, a služi kao upozorenje na opasnost da dužnik neće moći izmiriti svoje obveze u roku dospijeća.

Pokazatelj financijske stabilnosti predstavlja odnos između vrijednosti dugotrajne imovine i kapitala uvećanog za dugoročne obveze. Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti je pozitivna tendencija, jer to znači da se sve veći dio kratkotrajne imovine financira iz dugoročnih izvora financiranja čime se stvaraju pretpostavke za financijsku stabilnost promatranog poduzeća.

Pokazatelj zaduženosti pokazuje koliki udio sredstava su osigurali vjerovnici (kreditori). Pokazuje odnos ukupnih obveza i ukupne imovine. Što je veći odnos duga i imovine, veći je financijski rizik, a što je manji, niži je financijski rizik.

Pokazatelj vlastitog financiranja je komplementaran koeficijentu zaduženosti i predstavlja omjer kapitala i ukupne imovine. Što je koeficijent veći to znači da se poduzeće više financira iz vlastitih sredstava. Odnosno, možemo reći što je stupanj samofinanciranja veći to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim poduzećima je manji.

Pokazatelj ukupnog financiranja je također jedan od značajnijih pokazatelja koji govori kolika je rizičnost ulaganja u dotično poduzeće. Računa se dijeljenjem ukupnih obaveza s kapitalom. Prema konzervativnom pristupu trebao bi iznositi 1:1, ali tolerira se veća zaduženost poduzeća i pomiče se odnos vlastitog i tuđeg kapitala prema omjeru 30:70, a u mnogim bankama to predstavlja granicu kreditne sposobnosti poduzeća.

Analiza pokazatelja uspješnosti poslovanja dugoreških poduzetnika pokazuje pozitivne vrijednosti pokazatelja ekonomičnosti ukupnog poslovanje, a faktor zaduženosti ukazuje na smanjenje zaduženosti poduzetnika. Ostali pokazatelji nisu pozitivni, ali ukazuju na trend poboljšanja pokazatelja uspješnosti.

6

2.4. Nezaposleni

Broj nezaposlenih osoba prijavljenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u Gradu Dugoj Resi koncem 2015. godine iznosio je 867 osoba, što je 139 osoba manje nego godinu dana ranije. U 2016.godini u odnosu na 2015. broj nezaposlenih je još smanjen te na dan 31.10.2016. iznosi 699 osoba.

Nezaposleni

Osiguranik 2014. 2015. 2016.31.10.

Grad Duga Resa 1.006 867 699Ispostava Duga Resa 1.830 1.623 1.293Karlovačka županija 10.556 9.310 7.090

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Obrada Grad Duga Resa

2. 5. 1. Korisnici mirovina - Grad Duga Resa

2014. 2015. 2016.Broj korisnika mirovina prema ZOMO

3.387 3.362 3.359

Broj korisnika mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja

288 293 291

Ukupno 3.675 3.655 3.650

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Obrada Grad Duga Resa

2. 5. 2. Korisnici mirovina - Karlovačka županija

2014. 2015. 2016.Broj korisnika mirovina prema ZOMO

32.986 32.653 32.502

Broj korisnika mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja

3.467 3.498 3.511

Ukupno 36.453 36.151 36.013

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Obrada Grad Duga Resa

7

3. Razvojna Strategija Grada Duge Rese

Gospodarsku sliku Grada Duge Rese danas karakteriziraju neki znakovi oporavka, slično kao i gospodarska kretanja na višim razinama. Iako neki gospodarski pokazatelji (osnovni financijski pokazatelji rezultata i uspješnosti poslovanja ) nisu pozitivni, ipak evidentni su znakovi oporavka. Prije svega to se odnosi na smanjenje broja nezaposlenih te rast zaposlenih u Gradu Dugoj Resi.

Značajniji porast gospodarske aktivnosti moguć je kroz rast investicija, prije svega u privatnom sektoru, ali i u javnom sektoru. Time će se potaknuti gospodarska aktivnost, što je moguće ostvariti i boljim korištenjem dostupnih izvora bespovratnih sredstva EU i drugih fondova, od strane privatnog i javnog sektora, radi izgradnje i proširenja proizvodnih kapaciteta i daljnjeg jačanja konkurentnosti gospodarstva te rasta i razvoja gospodarstva.

Grad Duga Resa će nastaviti poticati gospodarsku aktivnost prije svega stvaranjem preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva i poljoprivrednih gospodarstava i to razvojem poduzetničkih zona i drugih potpornih institucija (poduzetnički inkubator) i direktnim mjerama potpore gospodarstvu, poljoprivredi i ruralnom razvoju, subvencioniranjem kamata na kredite za razvoj gospodarstva i poljoprivrede i drugim mjerama potpore poljoprivrednim gospodarstvima na području Grada Duge Rese.

U tijeku je izrada novog Programa razvoja Grada Duge Rese u kojem će se utvrditi strategija razvoja, ciljevi, prioriteti i mjere gospodarskog i društvenog razvoja Grada Duge Rese. Novi Program razvoja usklađuje se sa Strategijama Županije i Republike Hrvatske u kojima je razvoj poduzetništva, malog i srednjeg gospodarstva uvršten kao jedan od prioritetnih ciljeva razvoja.

Sukladno važećoj Strategiji razvoja Grada Duge Rese 2008. – 2013., a u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije, Grad Duga Resa je definirao tri strateška cilja:

1. Razvoj malog i srednjeg gospodarstva2. Razvoj društvene i komunalne infrastrukture3. Očuvanje prirodne i kulturne baštine

Nova razvojna strategija u fazi je izrade, a razvoj potpornih institucija i komunalne infrastrukture biti će jedan od ciljeva razvoja u novoj strategiji Grada Duge Rese.

Grad Duga Resa još prije je otkupio zemljište za izgradnju komunalne infrastrukture za poduzetničke zone. U proračunu za 2017. godinu planirana su sredstva za troškove ishođenja novih građevinskih dozvola, odnosno izmjene projektne dokumentacije. Nakon ishođenja novih građevinskih dozvola bit ćemo u mogućnosti ponovno kandidirati projekte na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije ili iz domaćih izvora, koji su najavljeni za 2017. godinu.

Kao doprinos unapređenju gospodarstva na području Grada Duge Rese provode se aktivnosti vezane na osnivanje i opremanje poduzetničkog inkubatora koji će biti smješten u prostorijama Srednje škole Duga Resa. Zaključen je ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Srednjom školom.

Pored mjera iz Strategije razvoja, postoje i druge mjere utvrđene općim aktima Grada Duge Rese kojima je cilj razvoj gospodarstva, odnosno olakšavanje poslovanja poduzetnika. Grad u cijelosti oslobođa od plaćanja komunalnog doprinosa obveznike u postupku legalizacije postojećih građevina poljoprivredne namjene temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN

8

86/12) za vrijeme trajanja navedenog zakona i za podnijete zahtjeve za legalizaciju objekta do 30. 06. 2013. godine.

Isto tako od obveze plaćanja komunalne naknade oslobađaju se obveznici koji obavljaju djelatnost utvrđene Odlukom gradonačelnika kao deficitarne.

Pored navedenih mjera Grad Duga Resa dodjeljuje potpore subjektima malog gospodarstva i poljoprivrednim gospodarstvima za sufinanciranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva i poljoprivrede i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese. Tako se npr. u proračunu za 2017. godinu planira iznos od 130.000,00 kn za subvencioniranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva i 180.000,00 kn za mjere subvencioniranja poljoprivredi.

Grad Duga Resa nema mogućnost utjecaja na donošenje zakona i drugih dokumenata o kojima se odlučuje na razini države, a kojima se nameću obaveze gospodarskom sektoru. Problemi koji često spominju gospodarstvenici i koji opterećuju njihovo poslovanje tiču se poreza, pravne nesigurnosti, loše poduzetničke klime, parafiskalnih davanja te općenito neučinkovitost javne uprave. Na navedene probleme Grad Duga Resa uglavnom ne može utjecati, obzirom da je njihovo rješavanje u nadležnosti državne razine.

Sumirajući navedeno, aktivnosti Grada na gospodarskom i društvenom razvoju dijele se na tri osnovna pravca, a to je izrada planskih i općih dokumenata od kojih prvenstveno ističemo Strategiju razvoja, zatim korištenje bespovratnih sredstava EU, sredstva iz državnog proračuna i drugih izvora, te poticajne mjere iz Proračuna Grada Duge Rese.

9