· Web viewOdbačeni dio betona koji se odbije od podloge obuhvaća i do 30 % ukupne količine utrošenog betona i svakako ga treba uzeti u obzir pri izradi troškovnika. U sljedećoj

MARTOMIS PROJEKT d.o.o. Radoslava Cimermana 18a, HR-10000 Zagreb Mob: 091 590 5889 OIB: 43297847717 MB: 081015120 ZABA: HR69 2360000-1102526930 E-mail: [email protected]

PREZENTACIJA DJELATNOSTI TVRTKE

MARTOMIS PROJEKT d.o.o.

SADRŽAJ:1. TEHNOLOGIJE ZAŠTITE ISKOPA

1.1. ARMIRANOBETONSKA DIJAFRAGMA

1.2. MIKROPILOTI SA ILI BEZ MEĐUSOBNOG RAZMAKA

1.3. MLAZNOINJEKTIRANI STUPNJACI – „JET GROUTING“

1.4. BERLINSKI TIP ZAGATNOG ZIDA – „BERLINSKI ZID“

1.5. ZID OD MLAZNOG BETONA I ŠTAPNIH SIDARA

2. TEHNOLOGIJE TEMELJENJA

2.1. OJAČANJE TEMELJA MIKROPILOTIMA

2.2. OJAČANJE TEMELJA MLAZNOINJEKTIRANIM STUPNJACIMA

MARTOMIS PROJEKT d.o.o. Trg. sud Zagreb OIB: 43297847717 Direktor: Mario KaračićRadoslava Cimermana 18a Temeljni kapital: MB: 081015120 Mob: 091 590 5889HR-10000 Zagreb 20.000,00 kn ZABA: HR69 2360000-1102526930 E-mail: [email protected]

str 1 / 18


1. TEHNOLOGIJE ZAŠTITE ISKOPA

1.1. ARMIRANOBETONSKA DIJAFRAGMA

Općenito

Armiranobetonska dijafragma je jedno od najčešćih rješenja zaštite iskopa građevinske jame u urbanim prostorima. Armirano betonska dijafragma može biti kao privremeno ili trajno nosivo konstrukcijsko osiguranje uspravnih stranica građevinske jame. Izvedba takvih građevina je specifična po tome što se ne gradi od temelja, nego se kreće od površine i postepeno se spušta u dubinu.

Dubine iskopa su uglavnom takove da zahtjevaju i horizontalno podupiranje dijafragme odnosno okolnog tla. Taj problem se najčešće rješava ugradnjom sidara i/ili razupora.

Projektiranje

U geotehnici simuliramo inženjerske zahvate i procese vezane uz tlo, kao npr. armiranobetonsku sidrenu dijafragmu, a za to nam služe gotovi računalni programi, koji omogućavaju brzi uvid u rezultate modeliranog procesa (Geostudio, Plaxis, itd.). Na slici je prikazan proračunski model AB sidrene dijafragme iz programskog paketa Plaxis.


str 2 / 18


Izvođenje

Armiranobetonske dijafragme izvodi se prema sljedećim fazama:

1. Izvedba uvodnog kanala;

2. Kampadni iskop rova u tlu;

3. Ugradnja armaturnog koša;

4. Ugradnja betona;

5. Izvedba AB naglavne grede

Nakon izvođenja dijafragme slijede iskopi građevinske jame, te ugradnja sidara i/ili razupora, ovisno o potrebama.

1. Faza – izvedba uvodnog kanala 2. Faza – iskop kampade


str 3 / 18


3. Faza – ugradnja armaturnog koša 4. Faza – betoniranje kampade

5. Faza – izvedba AB naglavne grede


str 4 / 18


8. Faza- izvedba drugog reda sidara 9. Faza – faza konačnog iskopa građevinske jame

Prednosti

Najveća prednost je izvođenje obodnih zidova podrumskih etaža prije iskopa jame, pogodna je za izvedbu u urbanim sredinama zbog malog ometanja prometa, razina buke je smanjena u odnosu na ostale metode (npr. zabijanje čeličnih platica i sl.).

Mane

Relativno visoka cijena izvođenja u odnosu na druge vidove zaštite iskopa, potreba za više mehanizacije, otežana doprema i ugradnja velikih armaturnih koševa itd.


str 5 / 18

7. Faza - Iskop za ugradnju drugog reda sidara


1.2. MIKROPILOTI SA ILI BEZ MEĐUSOBNOG RAZMAKA

Općenito

Tehnika izrade mikropilota razvila se iz potrebe izvedbe pilota na lokacijama gdje je teško doprijeti glomaznim strojevima, kao npr. kod nepristupačnih i brdovitih terena, malih prostora za manevar stroja itd. U načelu su to armiranobetonski stupovi malih promjera ( ≤ 25 cm) izvedeni na licu mjesta ili zabijeni u tlo.

Projektiranje

Deformirana mreža konačnih elemenata – proračun u računalnom paketu Geostudio/SIGMA

Globalna stabilnost kosine u fazi konačnog iskopa – proračun u računalnom paketu Geostudio/SLOPE


str 6 / 18


Izvođenje

Izvođenje ove vrste zaštitne konstrukcije se sastoji od sljedećih faza:

1. Bušenje kroz tlo uz dotok vode;

2. Utiskivanje injekcijske smjese;

3. Ugradnja armaturnog koša (čeličnog profila itd.)

4. Obrada glava mikropilota

5. Izvedba naglavne grede (armiranobetonska, od čeličnih profila itd.)

Nakon izvođenja mikropilota slijede iskopi građevinske jame, te ugradnja sidara i/ili razupora, ovisno o potrebama.

Prikaz zaštitne konstrukcije izvedene mikropilotima na razmaku

Prednosti

Ugradnja izaziva malo poremećivanje tla, mogućnost preciznog uvida u sastav tla, moguća ugradnja i pri ograničenoj raspoloživoj visini prostora (podrumi i sl.), jednostavno prilagođavanje dužine pilota prilikama u tlu, moguće postizanje većih dubina, lagano svladavanje prepreka u tlu.


str 7 / 18


Mane

Pri nepravilnom bušenju okolno tlo se može razrahliti i time smanjiti nosivost pilota;moguć hidraulički slom u dnu bušotine (naročito izraženo kod pijesaka i prašinastih tla), pri prebrzom izvlačenju zaštitne kolone tijelo pilota se može oštetiti ili povući za sobom armaturni koš, iskopano tlo treba trajno deponirati, kontrola kvalitete izvedenog pilota otežana.

1.3. MLAZNOINJEKTIRANI STUPNJACI – „JET GROUTING“

Općenito

Mlaznim injektiranjem stvaraju se u tlu valjkasta tijela sastavljena od mješavine injekcijske smjese i čestica tla, koji su poboljšanih karakteristika u odnosu na prirodno tlo.

Ova tehnologija bitno se razlikuje od predhodnih. Njenom se primjenom posve razbija struktura tla, te se čestice tla miješaju (in-situ) s vezivnim sredstvom, pa nastaje homogenizirana masa poboljšanih svojstava. Pogodnom kombinacijom takvih valjaka (eventualno i izduženih panela) tla dobivamo razne konstrukcije koje mogu riješiti niz geotehničkih problema.

Mlazno injektiranje može imati izuzetno široku primjenu i često je racionalno rješenje nekog problema. Naravno, postoje i ograničenja njene primjene (kao i kod svih drugih tehnologija). Mlazno injektiranje izvodi se vertikalno, koso i horizontalno u odnosu na površinu terena.

Poznavanje prednosti i nedostataka put je ka pravilnoj i racionalnoj primjeni ove tehnologije. Iako je mlazno injektiranje u uporabi više od četrdeset godina, ostaje činjenica da nije poznata široj stručnoj javnosti, bar ne u dostatnoj mjeri.

Po svojoj konstruktivnoj ulozi mlazno injektirane konstrukcije mogu se svrstati u nekoliko osnovnih grupa, kao npr:

poboljšanje karakteristika tla vododržive zavjese i brtvljenje dna građevnih jama potporne građevine osiguranje iskopa kod izvedbe tunela temeljne konstrukcije i ojačanje postojećih temelja (underpinning) sidrene konstrukcije (čavlanje tla kao poseban slučaj sidara).

Projektiranje

Mlaznoinjektirani stupnjaci se projektiraju slično kao i bušeni piloti.

Budući da imaju manje čvrstoće, uglavnom se projektiraju za pliće jame, a najčešće kada već postoji potreba za tehnologijom mlaznog injektiranja na gradilištu (brtvljenje dna jame,


str 8 / 18


vodonepropusne zavjese, ojačanje temeljnog tla i dr.) Projektiraju se sa i bez armature, ovisno o potrebi.

Deformirana mreža konačnih elemenata i dijagram momenata – kosi i vertikalni mlaznoinjektirani stupnjaci sa štapnim sidrom.

Izvođenje

Postupak izvođenja mlaznog injektiranja provodi se u 4 faze:

1. Bušenje 2. Rezanje3. Soilcretiranje4. Proširenje

Nakon izvođenja mlaznoinjektiranih stupnjaka slijede iskopi građevinske jame, te ugradnja sidara i/ili razupora, ovisno o potrebama.

Rad se odvija na "preskokce" - neki stupnjak se može izvoditi nakon što je starost


str 9 / 18


susjednog već izvedenog min. jedan dan. Pri dnu bušaćeg pribora nalaze se dvije (ili više) mlaznica koje imaju otvore okomito na os bušaćeg pribora. Pribor se rotira uz istovremeno injektiranje injekcijske suspenzije pod tlakom od min 400 bara.

Potporna konstrukcija izvedena od stupova mlaznoinjektiranog tla

Tijelo stupa mlaznoinjektiranog tla


str 10 / 18


Primjer pliće građevinske jame sa zaštitom od stupnjaka mlaznoinjektiranog tla

Prednosti

Osnovna prednost mlaznog injektiranja jest da se ono može koristiti za ojačanje svih vrsta zrnatih tala (šljunak, pijesak, prah, glina) s ekološki prihvatljivim vodo-cementnim injekcijskim materijalima.

Prednost je i postizanje velikih promjera valjaka injektiranih stupova tla (cca 50 do 300 cm) izvode se priborom malih dimenzija. Prepreke u tlu (npr. komadi drveta, gromade kamena i dr.) mogu se zaobići ili uklopiti u injektiranu zonu tla.

Mlazno injektiranje može započeti na gotovo svakoj (dohvatnoj) dubini, te biti završeno u bilo kojoj razini ispod površine terena, ovisno o potrebama zahvata.

Ako se mlazno injektiranje izvodi ispravno, samo male količine ispranog (izbačenog) tla potrebno je odvoziti s gradilišta. Mlazno injektiranje izvodi se vertikalno, koso i horizontalno u odnosu na povr¹inu terena.

Ista oprema može se koristiti za izvođenje zaštite iskopa, brtvljenje dna jame i ojačanje temeljnog tla buduće građevine.

Mane

Moguć je hidraulički slom tla (npr. meke gline) što za posljedicu ima izdizanje tla, veliki gubitci cementne suspenzije kod pojave kaverni u tlu, čvrstoće tijela mlaznoinjektiranih stupnjaka variraju ovisno o tlu, kod tokova podzemnih voda može doći do ispiranja cementne suspenzije iz novonastalog stupnjaka što smanjuje kvalitetu mlaznoinjektiranih stupnjaka.


str 11 / 18


1.4. BERLINSKI TIP ZAGATNOG ZIDA – „BERLINSKI ZID“

Općenito

Zaštita grđevnih jama dubina i do 25 m najučinkovitije se realizira primjenom postupka koji je poznat i kao „berlinski tip zagatnog zida“. Sastoji se od bušotina na razmaku u koje se ugrađuju čelični profili, prostor između bušotina popunjava drvenim platicama ili se po potrebi armira i zatvori mlaznim betonom. Čelični profili se također mogu i zabijati ukoliko to vrsta tla dozvoljava, te nema potrebe za bušenjem.

Izvođenje

Najprije se na međusobnom razmaku do 3 m izbuše bušotine promjera 36 do 70 cm na potrebnu dubinu.

U bušotine zaštićene cijevima spuste se čelčni profili. Dio bušotine koji ostaje ispod kote budućega iskopa zapuni se betonom slabije kvalitete (primjerice C12/15), a ostatak bu-šotine zapuni se pijeskom. Potom se obavlja iskop na razinu prvog reda geotehničkih sidara.

Prostor između čeličnih profila se iskopa, pijesak zapunjen u bušotinu ukloni, a u slobodan međuprostor postavi se ispuna od drvenih gredica, predgotovljenih ploča ili se ispuna armira i betonira.

Nakon izvođenja geotehničkih sidara i njihova natezanja, počinje sljedeća faza iskopa čelični profili najčešće u tlu ostaju trajno.


str 12 / 18

Zabijani čelični profili sa naglavnom gredom također od čeličnog profila

Zabijanje čeličnh profila


Prednosti

Generalno jedna od financijski najprihvatljivijih zaštitnih konstrukcija, ugradnja prefabriciranih elemenata, nema potrebe za velikom mehanizacijom, brza ugradnja, minimalne deformacije zida.

Mane

Gubitak čeličnih profila koji najčešće ostaju u tlu, u određenim situacijama prostor između profila potrebno je dodatno armirati i torkretirati što poskupljuje zaštitu, zabijani profili nisu za duboke jame.


str 13 / 18

Prostor između profila popunjen rabitz pletivom, priprema za mlazni beton

Ugradnja mlaznog betona (torkretiranje)


1.5. ZID OD MLAZNOG BETONA I ŠTAPNIH SIDARA

Općenito

Ovaj tip zaštite građevnih jama primjenjuje se za građevne jame manjih i srednjih dubina od 4 do otprilike 12 m, a izveden je i do dubina od 18 m.

Projektiranje

Izvođenje


str 14 / 18


Izvedba se odvija u visinskim etapama od po 2 m. Na površinu otkopa postavi se armaturna mreža u dva sloja, a potom se mlaznicom spojenom na kompresor i strojem za miješanje i doziranje smjese nanosi mlazni beton sve dok se ne postigne projektirana debljina obloge.

Odbačeni dio betona koji se odbije od podloge obuhvaća i do 30 % ukupne količine utrošenog betona i svakako ga treba uzeti u obzir pri izradi troškovnika.

U sljedećoj fazi buše se rupe u koje se postavljaju štapna sidra i injekitraju smjesom za injektiranje.

Nakon očvršćivanja smjese za injektiranje, dotežu se sidra. Potom se izvodi iskop sljedeće etape, a postupak ponavlja. Štapna sidra trajno ostaju u zemlji.

Ugradnja mlaznog betona i primjeri njegovih obloga

Prednosti


str 15 / 18


Nema potrebe za velikom mehanizacijom, brza izvedba i sušenje zida od mlaznog betona te prelazak u sljedeću fazu, ugradnja bez armature u stjenovitim materijalima.

Mane

Znatna količina odbačenog betona, potrebno dodatno armirati pri većim iskopima, ne preporučuje se u slučaju prisutnosti podzemnih voda, odnosno potrebno je kvalitetno riješiti odvodnju podzemne vode iza zida.

2. TEHNOLOGIJE TEMELJENJA

2.1. MIKROPILOTI ZA TEMELJENJE

Općenito

Kod sanacije starih temelja kada je potrebno raditi u niskim podrumima. Osim te primjene mikropiloti su u upotrebi kao mjera poboljšanja temeljnog tla. Nose razne nazive i izvode se na razne načine i od različitih materijala, ali se sve svodi na stupove malih promjera izvedene na licu mjesta ili zabijene u tlo. Tehnologije su vrlo različite. Betonski mikropiloti mogu imati armaturu u središtu poprečnog presjeka. Armatura je obavijena malterom metodom injektiranja. Mikropiloti se izvode na rasteru koji je projektom definiran.

Projektiranje


str 16 / 18


Proračun slijeganja temeljne ploče - GGU/SLAB Proračun nosivosti mikropilota - GGU/AXPILE

Primjena

Mikropiloti se primjenjuju kod građevina za koje je potrebno ostvariti duboko temeljenje, te opterećenje od objekta prenijeti u dublje (bolje nosive) slojeve tla.

2.2. OJAČANJE TEMELJA MLAZNOINJEKTIRANIM STUPNJACIMA

Općenito

Za slučajeve kada temeljno tlo ima lošije krutosne karakteristike, često se kao optimalno tehnološko rješenje nameće tehnologija mlaznog injektiranja. Mlaznim injektiranjem u tlu se stvaraju valjkasta tijela sastavljena od mješavine injekcijske smjese i čestica tla, koji su poboljšanih karakteristika u odnosu na prirodno tlo. Na taj način temeljno tlo mijenja početne krutosne karakteristike, te postaje pogodno za temeljenje teških objekata, odnosno smanjuju se diferencijalna slijeganja građevine. Mlaznoinjektirani stupnjaci se izvode na rasteru koji se definira projektom individualno za svaki objekt.

Projektiranje


str 17 / 18


Proračun slijeganja temeljne ploče - GGU/SLAB Proračun nosivosti milaznoinjektiranog

stupnjaka - GGU/AXPILE

Primjena

Mlaznoinjektirani stupnjaci imaju primjenu kod građevina za koje je potrebno ostvariti duboko temeljenje, te opterećenje od objekta prenijeti u dublje (bolje nosive) slojeve tla. Također primjenjuju se i kao element poboljšanja temeljnog tla koje naknadno postaje kompostni materijal većih krutosnih karakteristika od prirodnog tla.

Za MARTOMIS PROJEKT d.o.o.:

Mario Karačić, dipl.ing.građ.

_______________________________


str 18 / 18

Documents

· Web viewOdbačeni dio betona koji se odbije od podloge obuhvaća i do 30 % ukupne količine utrošenog betona i svakako ga treba uzeti u obzir pri izradi troškovnika. U sljedećoj